VITA PROJEKT d.o.o. za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša HR-10000 Zagreb, Ilica 191C Tel:+ 385 (0)1 3774 240 Fax:+ 385 (0)1 3751 350 Mob:+ 385 (0)98 398 582 email:info@vitaprojekt.hr www.vitaprojekt.hr ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: PRETOVARNA STANICA LASTOVO NARUČITELJ: AGENCIJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM d.o.o. PRED DVOROM 1 20 000 DUBROVNIK RN 2016/021-4
74
Embed
PRETOVARNA STANICA LASTOVO DOKUMENATA...Parkiralište za kamione pozicionirano pored pretovarne rampe. Dimenzije jednog parkirališnog mjesta su 15,00 x 3,20 m. Predviđeno je jedno
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
VITA PROJEKT d.o.o.za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA .............................................................. 5
1.1. Opis glavnih obilježja zahvata .................................................................................................... 5
1.2. Prikaz varijantnih rješenja zahvata ........................................................................................ 7
1.3. Opis tehnoloških procesa .............................................................................................................. 7
1.4. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces...................................... 13
1.5. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija
u okoliš ......................................................................................................................................................... 13
1.6. Popis drugih aktivnosti potrebnih za realizaciju zahvata ........................................ 13
2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .............................................................. 14
2.1. Geografski položaj ........................................................................................................................... 14
2.2. Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima ......................................................... 16
2.2.1. Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije ................................................... 16
2.2.2. Prostorni plan uređenja Općine Lastovo ........................................................................ 20
2.3. Opis stanja okoliša .......................................................................................................................... 22
2.3.1. Geološke i seizmološke značajke ....................................................................................... 22
3.1.2. Klimatske promjene ................................................................................................................... 51
3.1.3. Vode ..................................................................................................................................................... 52
d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
3.1.9. Promet ................................................................................................................................................ 54
p.p.). Površina na području ekološke mreže iznosi 160
ha. Navedeno stanište na području ekološke mreže je u odličnom stanju.
NE
d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
PRETOVARNA STANICA LASTOVO Str. 46 od 66
2.3.10. Krajobraz
Krajobraz i potrebu njegove zaštite kroz procjenu utjecaja na okoliš određuju kako
međunarodni (Europska konvencija o krajobrazu) tako i nacionalni dokumenti prostornog
uređenja (Strategija i Program prostornog uređenja RH) te legislativa zaštite okoliša.
Krajobraz se ne može razmatrati na osnovi pojedinačnih sastavnica već samo kao
prostorno-ekološka, gospodarska i kulturna cjelina.
Krajobraznom regionalizacijom u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, s
obzirom na prirodna obilježja izdvojeno je šesnaest osnovnih krajobraznih jedinica.
Lokacija zahvata pripada krajobraznoj jedinici Obalno područje srednje i južne Dalmacije
(Slika 2.3.10.-1).
Slika 2.3.10.-1 Krajobrazna regionalizacija Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja, Bralić, 1995, lokacija zahvata je prikazana crvenim kvadratom
d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
PRETOVARNA STANICA LASTOVO Str. 47 od 66
Lastovo pripada skupini južno – dalmatinskih otoka, a otočnu skupinu sačinjavaju najveći
matični otok Lastovo, te niz otoka, otočića i hridi.
Otok je udaljen 94 km od Splita, 57 km od Visa, 31 km od Mljeta, a od najbližeg otoka Korčule odvaja ga Lastovski kanal širine 13 do 20 km.
Otočnu skupinu sačinjavaju glavni i najveći matični otok Lastovo, površine 47 km2 (dužine 11,5 i širine 6,5 km) te niz otoka, otočića i hridi.
Geomorfološke značajke
Geomorfološke karakteristike krajobraza otoka Lastova okarakterizirane su izraženom
dinamikom. Najviša uzvišenja su Veli Hum (417 m) i Mali Hum u središnjem dijelu otoka,
Prehodišće, Maslina i Prežba u zapadnom dijelu, Veliki Pjevor i Sozanj u sjevernom dijelu,
Glavica, Velji Vrh, Sveti Vid, Stijene i Nori Hum u istočnom dijelu, te niz uzvisina – brda
prema jugu s visinama iznad 300 m i 400 m koje čine vapnenački greben Pleševo i Debelo brdo.
Od četrdesetak polja različite veličine, većina se pruža do 100 m nad morem. Uz najveće
Vino polje na zapadnom i Prgovo polje na istočnom dijelu otoka, još se ističu svojom veličinom Nižno polje, Dubrava, Hrastove, Ždrijelo, Pržina i druga.
Razvedenost obale je velika, pa ukupna dužina obala otoka, otočića i grebena iznosi 115,9
km (otok Lastovo 46,4 km, otočna skupina Donji Školji i Vrhovnjaci 22,3 km, otoci Prežba
12,9 km, Mrčara i okolni otočići 12,9 km, Kopište i okolni otočići 7,7 km, te otok Sušac
13,7 km).
Slika 2.3.10.-2. Pogled u smjeru lokacije zahvata sa planinarske staze Lastovo-Sozanj (izvor: Google Earth)
d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
PRETOVARNA STANICA LASTOVO Str. 48 od 66
Prirodne značajke
Lastovo u biljno – geografskom pogledu pripada asocijaciji zimzelenog hrasta crnike
(česmina) i jedan je od najpošumljenijih Hrvatskih otoka. Pored šuma česmine i makije
znatan dio otoka pokrivaju autohtone šume alepskog bora, posebno na zapadnom dijelu,
te na otocima Mrčara i Prežba. Uz česminu i alepski bor, koji su tipični nosioci makije i
šuma, prisutan je i čitav niz autohtonih i kultiviranih vrsta kao što su planika, vrijes,
zelenika, tršlja, mirta, šmrika, divlja maslina itd.
Od kultura najrasprostranjenije su vinova loza, maslina, raznovrsno voće (breskva, rogač
i drugo), pa je njihov uzgoj baza razvitka poljodjelstva na otoku. Uz voćke, po poljima
susrećemo cedar, lipu, brijest, bagrem, čempres, bijelu topolu, platanu itd.
Antropogene značajke
Naselja
Naselja na Lastovu uglavnom su smještena u zaklonjenim uvalama. Iznimku od navedenog
čini sadašnje naselje Lastovo. Naime nakon što su Mlećani potpuno razorili postojeće
tadašnje naselje, stanovnici Lastova odlučili izgraditi grad na unutarnjoj strani brda tako
da je brdom odvojen od obale i samim time se može lakše braniti.
Poljoprivredne površine
Stanovnici Lastova oduvijek se uz ribarstvo, koraljarstvo i šumarstvo oduvijek bave
poljodjelstvom, stočarstvom, vinogradarstvom. U prvoj polovini 20. stoljeća stanovništvo
se najviše bavilo maslinarstvom, vinogradarstvom, voćarstvom, povrtlarstvom.
Poljoprivredne površine smještene na brojnim poljima u unutrašnjosti otoka.
d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
PRETOVARNA STANICA LASTOVO Str. 49 od 66
Slika 2.3.10.-3. Strukturna analiza krajobraza, M 1: 50 000
d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
PRETOVARNA STANICA LASTOVO Str. 50 od 66
Strukturni elementi krajobraza
Na strukturnoj karti (slika 2.3.10.-3.) prikazana je prostorna distribucija linija, ploha i
volumena u široj okolici zahvata bazirana na površinskom pokrovu preuzetog sa wms
servisa Agencije za zaštitu okoliša (Corine land cover Complex) te ARKOD servisa.
Osnovnu matricu krajobraza sjevernog i sjeverozapadnog dijela otoka, kojem pripada i
lokacija zahvata, sačinjavaju volumeni šuma koji su uglavnom tamnijih tonova (crnogorica)
s vrlo malo bjelogorične šume. U ovu matricu inkorporiran je linijski element prometnice
čija je linija prilagođena geomorfologiji terena. Nositelje svijetlih tonova sačinjavaju
poljoprivredne površine te stjenovite padine obrasle makijom.
Uža lokacija zahvata smještena je na području Stenomediteranske čiste vazdazelene šume
i makije crnike uz državnu cestu D119 nedaleko od Saniranog odlagališta Sozanj.
U krajobrazu lokacije dominiraju tamni tonovi vegetacije sa, bojom bojom i teksturom,
izraženim kontrastom svijetlog tona prometnice.
2.3.11. Kulturna baština
Prema registru kulturnih dobara Republike Hrvatske na području zahvata ne nalaze se
kulturna dobra niti potencijalno zaštićena kulturna dobra.
d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
PRETOVARNA STANICA LASTOVO Str. 51 od 66
3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ
3.1. Pregled mogućih značajnih utjecaja tijekom gradnje i
korištenja zahvata
3.1.1. Zrak
Tijekom izvođenja građevinskih radova doći će do povećane emisije čestica prašine u zrak
uslijed rada strojeva, vozila i opreme. Moguće onečišćenje je privremenog i kratkotrajnog
karaktera, ograničeno na vrijeme izvođenja radova i lokaciju samog zahvata. Nakon
prestanka radova negativni utjecaj na zrak će nestati, bez trajnih posljedica na kvalitetu
zraka.
Negativni utjecaj izgradnje i rada zahvata na kvalitetu zraka pojavljuju se kao emisije
čestica (PM10) i emisija plinova. Kako se radi o manipulaciji otpadom u ranoj fazi
raspadanja očekuju se emisije H2S, merkaptana, sumpornih spojeva, manje CH4 i NH3.
Neugodni mirisi mogu se pojaviti u slučaju duljeg zadržavanja otpada na lokaciji PS, kod
nepravilne manipulacije otpadom ili neispravne opreme. Područje zahvaćeno pojavom
neugodnih mirisa ovisi o količinama otpada, meteorološkim prilikama (osobito
temperature zraka i značajke vjetra). Pri lošem tehnološkom rukovanju otpadom pri
transportu do CGO moguće je širenje neugodnih mirisa na trasi puta. Utjecaj na kakvoću
zraka radom transportnih vozila i uređaja na PS neće biti značajan.
3.1.2. Klimatske promjene
Utjecaj zahvata na klimatske promjene
Rad građevinskih strojeva, vozila i opreme tijekom izvođenja radova i korištenja zahvata
doprinijet će povećanju emisije stakleničkih plinova. S obzirom na procijenjeni obim
radova, utjecaj na emisiju stakleničkih plinova neće biti značajan.
Utjecaj klimatskih promjena na zahvat
Utjecaj klimatskih promjena na zahvat očituje se prije svega u promjenama parametara
temperature, promjenama količina i dinamike oborina, te učestalosti i intenzitetu
ekstremnih klimatskih pojava (vjetar, ekstremne oborine u kratkom vremenskom periodu).
U okviru 6. nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih
naroda o promjeni klime (UNFCCC) analiziraju se promjene i trendovi klimatskih
parametara ukupno za RH i za pojedine dijelove pa tako i za područje Srednje i južne
Dalmacije (otoci, obala, dalmatinska unutrašnjost). Klimatski parametri su analizirani na
temelju podataka za razdoblje 1961.g. – 2010.g. i temeljem modela za (predstojeće)
razdoblje 2011 – 2040.g. i razdoblje 2041-2070 g.
Parametri temperature
U prvom razdoblju buduće klime (2011-2040) na području lokacije zahvata očekuje se
porast temperature do 0,4°C zimi, a ljeti do 1°C. U drugom razdoblju buduće klime (2041-
2070) očekivana amplituda porasta na lokaciji zahvata iznosi do 1.6°C zimi, a ljeti do
d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
PRETOVARNA STANICA LASTOVO Str. 52 od 66
2,8°C. Ova povećanja mogu utjecati na ubrzanje procesa razgradnje otpada na PS i
nastavno na dodatno generiranje određenih količina neugodnih mirisa.
Količine oborine
Promjene količine oborine u bližoj budućnosti (2011-2040) na području zahvata iznose do
-0,2 mm/dan. U drugom razdoblju buduće klime (2041-2070) promjene oborine na
području lokacije iznose do -0,2 mm/danu zimi i do -0,3 mm/danu ljeti (slika 2.3.3.-4.).
Ekstremne količine oborina mogu smanjiti učinkovitost sustava separiranja ulja i masti te
suspendiranih čestica oborinskih voda prije njihovog ispuštanja u okoliš no s obzirom da
se očekuje smanjenje oborina ovaj utjecaj je zanemariv.
Porast mora
Najveći rizik predstavlja porast razine mora, no s obzirom na nadmorsku visinu zahvata
(oko 130 m), u bližoj budućnosti se ne očekuje značajan utjecaj povišenja globalnih razina
mora na predmetni zahvat.
3.1.3. Vode
Zahvat se ne nalazi u vodozaštitnom području. U neposrednoj blizini zahvata nema
nadzemnih i utvrđenih podzemnih tokova. Slijedom navedenog, tijekom izgradnje zahvata
ne očekuje se utjecaj na vode.
Predmetna lokacija nema priključak na sustav javne odvodnje te je stoga zbrinjavanje svih
vrsta otpadnih voda potrebno riješiti unutar lokacije.
Odvodnja oborinske vode s platoa vrši se poprečnim i uzdužnim nagibima prema rigolima
i slivnicima te preko revizijskih okana, separatora ulja i masti i kontrolnog okna odvodi u
upojni bunar.
Tehnološke vode nastale iscjeđivanjem otpada tijekom pretovara će se prikupljati u
vodonepropusnom spremniku. Iscjedak će se pomoću hidrauličke pumpe prenositi u
poluprikolicu preko tlačne cijevi te odvesti na konačno zbrinjavanje.
Sanitarno-fekalne otpadne vode prikupljat će se u bazenu za sanitarne otpadne vode. Kada
se bazen napuni, ovlašteno poduzeće će ispumpavati otpadne vode te ih zbrinjavati na za
to predviđenom mjestu.
Zaštita podzemnih voda od onečišćenja osigurava se vodonepropusnom podlogom na PS
(posebno na dijelu gdje se manipulira otpadom u smislu pretovara i privremenog
skladištenja), s koje se oborinske vode obrađuju na separatoru ulja i masti i zatim
ispuštaju u okoliš. S obzirom na navedeno ne očekuje se utjecaj zahvata na vode.
d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
PRETOVARNA STANICA LASTOVO Str. 53 od 66
3.1.4. Tlo
Mogući utjecaji zahvata na tlo izraženi su kao zauzimanje tla ili onečišćenje tla. Zahvat se
nalazi na vrsti tla koje je trajno nepovoljno za obradu i ne koristi se u intenzivnoj
poljoprivrednoj proizvodnji. Onečišćenje okolnog tla radom zahvata se ne očekuje. S
obzirom na navedeno ne očekuje se utjecaj zahvata na tlo.
3.1.5. Staništa
Lokacija zahvata nalazi se na stanišnom tipu E.8.2. Stenomediteranske čiste vazdazelene
šume i makija crnike. Navedeni stanišni tip široko je rasprostranjen na otoku (slika 3.1.5.-
1.) i zauzima gotovo polovicu njegove površine (19,4 km²). Izgradnjom predmetnog
zahvata doći će do trajnog zauzimanja navedenog stanišnog tipa u površini od oko 6.731
m² (0,0067 km²), što čini oko 0,035% navedenog stanišnog tipa na otoku Lastovu. Iako
će doći do degradacije stanišnih uvjeta, utjecaj zahvata zbog malog udjela degradiranog
staništa E.8.2. u njegovoj ukupnoj površini na otoku Lastovu neće biti značajan.
Slika 3.1.5.-1. Prisutnost stanišnog tipa E.8.2. na otoku Lastovu (Bioportal, srpanj 2016), 1: 50 000
3.1.6. Krajobraz
Tijekom izgradnje zahvata doći će do negativnog utjecaja na vizualne i boravišne
vrijednosti krajobraza uslijed prisutnosti građevinskih strojeva, mehanizacije, materijala i
pomoćne opreme. Spomenuti utjecaj je lokalnog i privremenog karaktera.
Utjecaj na prirodnost lokacije očitovat će se uklanjanjem površinskog pokrova u površini
od oko 6 731 m². S obzirom na malu površinu zahvata u odnosu na površinu šume i makije
okolice zahvata ovaj utjecaj ne procjenjuje se značajnim. S obzirom na blizinu prometnice
i činjenicu da je riječ o stvaranju manje antropogene zakrpe u ukupnoj matrici površine
pod šumom i makijom utjecaj na strukturne značajke ne procjenjuje se značajnim.
d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
PRETOVARNA STANICA LASTOVO Str. 54 od 66
Utjecaj na vizualne kvalitete promatran je sa lokacija na kojima se očekuje povećana
prisutnost ljudi (stanovnika naselja ili turista). Analizom šireg okruženja lokacije
(geomorfoloških značajki, površinskog pokrova, položaja naselja i prometnica) utvrđeno
je da je prisutan potencijalni utjecaj sa slijedećih lokacija: vrh Sozanj (235.6), vrh Glavice
(256.1), uvala Kručica, državna cesta D119.
S obzirom na konfiguraciju terena lokacija neće biti vidljiva iz naseljenih područja, a
najznačajniji utjecaj prisutan je na užoj lokaciji zahvata (državna cesta D119).
Izgradnja predmetnog zahvata predviđa krajobrazno uređenje lokacije čime će se, uz
poštivanje mjera zaštite, utjecaj na vizualne značajke krajobraza svesti na prihvatljivu
mjeru.
3.1.7. Buka
Tijekom izvođenja predmetnog zahvata mogu se očekivati pojave povećanja razine buke
koje će biti uzrokovane radom građevinskih strojeva i teretnih vozila (utovarivači, bageri,
kamioni, dizalice, pneumatski čekići i sl.). Izgradnja predmetnog zahvata planira se uz
pridržavanje discipline i pravila u pogledu vremena i načina izvođenja radova, stoga se
procjenjuje da se neće prekoračiti dozvoljene razine buke propisane Pravilnikom o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Povećana
razina buke bit će lokalnog i privremenog karaktera, ograničena na područje zahvata i to
isključivo tijekom radnog vremena u periodu izgradnje zahvata. S obzirom na
karakteristiku zahvata i dužinu trajanja građevinskih radova procjenjuje se da utjecaj neće
biti značajan. Nakon završetka izvođenja radova razina buke vratit će se na razinu prije
izvođenja radova.
Vozila koja dovoze otpad na pretovarnu stanicu, kao i oprema same pretovarne stanice,
stvaraju buku u mjeri da se ne pogoršava utjecaj na postojeće stambene objekte.
Zaštita od buke osigurava se pravilnim rasporedom opreme i strojeva unutar kruga pogona
glede udaljenosti od najbližih stambenih objekata. Pridržavanjem propisa i postupanjem u
skladu s njima, neće doći do negativnog utjecaja na okoliš.
3.1.8. Otpad
Tijekom izgradnje predmetnog zahvata može doći do onečišćenja okoliša uslijed
neadekvatnog zbrinjavanja otpada. Pridržavanjem propisa i postupanjem u skladu s njima,
neće doći do negativnog utjecaja na okoliš.
3.1.9. Promet
Tijekom izgradnje predmetnog zahvata moguć je negativan utjecaj na pristupne
prometnice i prometnice na samoj lokaciji u smislu oštećenja kolnika, kao posljedica
kretanja teške građevinske mehanizacije i prijevoza materijala. Također, zbog
prometovanja građevinskih vozila i mehanizacije povećat će se frekvencija prometa što
može uzrokovati povremena i privremena otežanja prometa duž pristupne prometnice. S
d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
PRETOVARNA STANICA LASTOVO Str. 55 od 66
obzirom da je taj utjecaj privremen i vremenski ograničen, ne očekuje se značajan
negativni utjecaj na promet i infrastrukturu.
Mogući slab negativni utjecaj zahvata na stanovništvo (promet) očituje se u neizravnom
utjecaju prijevoza otpada sa PS. Utjecaj je periodičkog karaktera i ograničen na vrijeme
prijevoza otpada. Utjecaj buke tih vozila neće bitno povećati buku postojećeg prometa.
Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na razini Dubrovačko-neretvanske
županije pozitivno će djelovati na stanovništvo u smislu uklanjanja mogućih negativnih
utjecaja odlagališta otpada na otoku Lastovu.
3.1.10. Kulturna baština
Lokacija zahvata se nalazi na području u kojem nema direktnog utjecaja na kulturnu
baštinu, odnosno na području zahvata ne postoje zaštićena kulturna dobra.
3.2. Pregled mogućih utjecaja nakon prestanka korištenja
Prestanak korištenja predmetnog zahvata nije predviđen. Svaka eventualna promjena u
prostoru obuhvata predmetnog zahvata razmatrat će se s aspekta mogućih utjecaja na
okoliš u posebnom elaboratu o uklanjanju ili izmjeni zahvata. U slučaju prestanka
korištenja predmetnog zahvata, primijenit će se svi propisi iz Zakona o gradnji (NN 153/13)
kako bi se izbjegli mogući negativni utjecaji na okoliš.
3.3. Pregled mogućih utjecaja u slučaju akcidentnih situacija
(ekološke nesreće)
Akcidentne situacije možemo podijeliti na one uzrokovane postupcima operatora,
kvarovima na vozilima i strojevima i prirodne (meteorološke prilike, potresi).
Pri izgradnji PS i njenom korištenju akcidentne situacije koje se mogu očekivati odnose se
na izlijevanje goriva i maziva iz vozila i strojeva, te pojava požara.
U transportu otpada na PS i sa PS moguće su prometne nesreće, prevrtanje ili zapaljenje
vozila. Pri tome se očekuju onečišćenja okoliša (tlo, vode, zrak) u vidu izlijevanja goriva,
maziva i procijedih voda otpada, rasipanje otpada po okolišu, pojava plinova pri izgaranju
vozila/strojeva ili otpada.
Procjenjuje se da je tijekom izvođenja te tijekom korištenja zahvata, pridržavanjem
zakonskih propisa, uz kontrole koje će se provoditi, te ostale postupke rada, uputa i
iskustava zaposlenika, vjerojatnost negativnih utjecaja na okoliš od ekološke nesreće
svedena na najmanju moguću mjeru.
d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
PRETOVARNA STANICA LASTOVO Str. 56 od 66
3.4. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja
Uzevši u obzir smještaj predmetnog zahvata u prostoru te vremenski i prostorno ograničen
karakter utjecaja zahvata, mogućnost značajnih prekograničnih utjecaja je isključena.
3.5. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja
Predmetni zahvat smješten je unutar područja Parka prirode Lastovsko područje. Površina
Parka prirode iznosi 19.572,14 ha, dok površina zahvata iznosi 0,67 ha. Obzirom na malu
površinu zahvata u odnosu na površinu Parka prirode, kao i karakteristike zahvata, može
se zaključiti kako radovi izgradnje i rada predmetnog zahvata neće imati značajan utjecaj
na zaštićeno područje.
d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
PRETOVARNA STANICA LASTOVO Str. 57 od 66
3.6. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu s
posebnim osvrtom na moguće kumulativne utjecaje zahvata u
odnosu na ekološku mrežu
U tablici 3.6.-1. i 3.6.-2. dana je procjena utjecaja izgradnje i korištenja predmetnog
zahvata na ciljne vrste područja ekološke mreže HR1000038 Lastovsko otočje.
U tablicama 3.6.-2. i 3.6.-3. dana je procjena utjecaja izgradnje i korištenja predmetnog
zahvata na ciljne vrste i stanišne tipove područja ekološke mreže HR5000038 Park prirode
Lastovsko otočje.
Tablica 3.6.-1. Utjecaj zahvata na ciljne vrste područja ekološke mreže HR1000038 Lastovsko otočje
Vrsta Opis utjecaja zahvata Značajnost
utjecaja
Anthus campestris
/
primorska trepteljka
Staništa prisutna na lokaciji zahvata ne
odgovaraju navedenoj vrsti te ona na lokaciji zahvata ne boravi.
nije značajan
Calonectris
diomedea
/
veliki zovoj
Staništa prisutna na lokaciji zahvata ne
odgovaraju navedenoj vrsti te ona na lokaciji
zahvata ne boravi.
nije značajan
Caprimulgus
europaeus
/
leganj
Staništa prisutna na lokaciji zahvata ne
odgovaraju navedenoj vrsti te ona na lokaciji zahvata ne boravi.
nije značajan
Circaetus gallicus
/
zmijar
Staništa prisutna na lokaciji zahvata ne
odgovaraju navedenoj vrsti te ona na lokaciji
zahvata ne boravi.
nije značajan
Falco eleonorae
/
eleonorin sokol
Staništa prisutna na lokaciji zahvata ne
odgovaraju navedenoj vrsti te ona na lokaciji
zahvata ne boravi.
nije značajan
Falco peregrinus
/
sivi sokol
Vrsta obitava na različitim staništima te postoji
mogućnost dolaska vrste na lokaciju zahvata u
potrazi za hranom. Obzirom na malu brojnost na
području ekološke mreže (2-3 para) i činjenicu
da gnijezdi na visokim stijenama i strmim
liticama, izgradnja i korištenje zahvata neće utjecati na ovu vrstu.
nije značajan
Grus grus
/
ždral
Na području ekološke mreže prisutan samo kao
preletnica, izgradnja i korištenje zahvata neće utjecati na ovu vrstu.
nije značajan
Hippolais
olivetorum
/
Vrsta obitava na različitim staništima,
prvenstveno u maslinicima, voćnjacima,
plantažama badema i sl. Postoji mala
nije značajan
d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
PRETOVARNA STANICA LASTOVO Str. 58 od 66
voljić maslinar vjerojatnost boravka vrste na lokaciji zahvata
Obzirom na malu brojnost na području ekološke
mreže (2-5 parova) i činjenicu na staništa
prisutna na lokaciji zahvata nisu primarno
stanište vrste, izgradnja i korištenje zahvata neće utjecati na ovu vrstu.
Lanius collurio
/
rusi svračak
Vrsta obitava na različitim staništima, a moguća
je prisutnost i na lokaciji zahvata. Obzirom da su
primarna staništa ove vrste široko
rasprostranjena na otoku, izgradnja i korištenje
zahvata neće značajno utjecati na ovu vrstu.
nije značajan
Larus audouinii
/
sredozemni galeb
Staništa prisutna na lokaciji zahvata ne
odgovaraju navedenoj vrsti te ona na lokaciji zahvata ne boravi.
nije značajan
Pernis apivorus
/
škanjac osaš
Na području ekološke mreže prisutan samo kao
preletnica, izgradnja i korištenje zahvata neće utjecati na ovu vrstu.
nije značajan
Phalacrocorax
aristotelis
desmarestii
/
morski vranac
Staništa prisutna na lokaciji zahvata ne
odgovaraju navedenoj vrsti te ona na lokaciji
zahvata ne boravi.
nije značajan
Puffinus yelkouan
/
gregula
Staništa prisutna na lokaciji zahvata ne
odgovaraju navedenoj vrsti te ona na lokaciji zahvata ne boravi.
nije značajan
Tablica 3.6.-2. Utjecaj zahvata na ciljne vrste područja ekološke mreže HR5000038 Park prirode Lastovsko
otočje
Vrsta Opis utjecaja zahvata Značajnost
utjecaja
Rhinolophus
hipposideros
/
mali potkovnjak
Moguć je povremen dolazak na lokaciju zahvata
u potrazi za hranom. Obzirom na malu površinu
zahvata i veliku zatupljenost staništa prisutnog
na lokaciji zahvata na otoku, izgradnja i korištenje zahvata neće utjecati na ovu vrstu.
nije značajan
Rhinolophus
ferrumequinum
/
veliki potkovnjak
Moguć je povremen dolazak na lokaciju zahvata
u potrazi za hranom. Obzirom na malu površinu
zahvata i veliku zatupljenost staništa prisutnog
na lokaciji zahvata na otoku, izgradnja i korištenje zahvata neće utjecati na ovu vrstu.
nije značajan
Miniopterus schreibersii
/
dugokrili pršnjak
Moguć je povremen dolazak na lokaciju zahvata
u potrazi za hranom. Obzirom na malu površinu
zahvata i veliku zatupljenost staništa prisutnog
na lokaciji zahvata na otoku, izgradnja i korištenje zahvata neće utjecati na ovu vrstu.
nije značajan
d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
PRETOVARNA STANICA LASTOVO Str. 59 od 66
Myotis emarginatus
/
riđi šišmiš
Moguć je povremen dolazak na lokaciju zahvata
u potrazi za hranom. Obzirom na malu površinu
zahvata i veliku zatupljenost staništa prisutnog
na lokaciji zahvata na otoku, izgradnja i
korištenje zahvata neće utjecati na ovu vrstu.
nije značajan
Tablica 3.6.-3. Utjecaj zahvata na ciljne stanišne tipove područja ekološke mreže HR5000038 Park prirode
Lastovsko otočje
Stanište Opis utjecaja zahvata Značajnost
utjecaja
9340
Vazdazelene šume
česmine (Quercus ilex)
Stanište nije prisutno na lokaciji zahvata. nije značajan
9320
Šume divlje masline
i rogača (Olea i Ceratonion)
Predmetni zahvat se prema NKS-u nalazi na
stanišnom tipu E.8.2. Stenomediteranske čiste
vazdazelene šume i makija crnike. Ovaj stanišni
tip je prema NATURA 200 klasifikaciji staništa
zastupljen u sljedećim ciljnim stanišnim
tipovima područja ekološke mreže: 9320, 5210
i 5330. Kako za lokaciju zahvata nije moguće
napraviti točnu granicu između navedenih
stanišnih tipova, odnosno nije moguće točno
odrediti na kojem je od navedenih stanišnih
tipova smješten zahvat, možemo zaključiti da je
zahvat djelomično smješten na sva tri stanišna
tipa.
Za izračun postotka površine trajno
prenamijenjenog stanišnog tipa korištena je
ukupna površina zahvata, no taj postotak treba
uzeti sa rezervom, budući da je on u stvarnosti
manji.
Površina stanišnog tipa na području ekološke
mreže iznosi 2000 ha, dok površina zahvata iznosi oko 6.731 m² (0,67 ha), što čini 0,034%.
nije značajan
8310
Špilje i jame
zatvorene za javnost
Stanište nije prisutno na lokaciji zahvata. nije značajan
8330
Preplavljene ili
dijelom preplavljene morske špilje
Stanište nije prisutno na lokaciji zahvata. nije značajan
1120*
Naselja posidonije
(Posidonion oceanicae)
Stanište nije prisutno na lokaciji zahvata. nije značajan
d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
PRETOVARNA STANICA LASTOVO Str. 60 od 66
1110
Pješčana dna trajno prekrivena morem
Stanište nije prisutno na lokaciji zahvata. nije značajan
1170
Grebeni Stanište nije prisutno na lokaciji zahvata. nije značajan
1240
Stijene i strmci
(klifovi)
mediteranskih obala
obrasli endemičnim
vrstama Limonium spp.
Stanište nije prisutno na lokaciji zahvata. nije značajan
3170*
Mediteranske
povremene lokve
Stanište nije prisutno na lokaciji zahvata. nije značajan
5210
Mediteranske makije
u kojima dominiraju
borovice Juniperus spp.
Objašnjenje izračuna je isto kao i za stanišni tip
9320 Šume divlje masline i rogača (Olea i Ceratonion).
Površina stanišnog tipa na području ekološke
mreže iznosi 300 ha, dok površina zahvata iznosi oko 6.731 m² (0,67 ha), što čini 0,22%.
nije značajan
5330
Termo-
mediteranske
(stenomediteranske)
grmolike formacije s
Euphorbia dendroides
Objašnjenje izračuna je isto kao i za stanišni tip
9320 Šume divlje masline i rogača (Olea i Ceratonion).
Površina stanišnog tipa na području ekološke
mreže iznosi 100 ha, dok površina zahvata iznosi
oko 6.731 m² (0,67 ha), što čini 0,67%.
nije značajan
6220*
Eumediteranski
travnjaci Thero-Brachypodietea
Stanište nije prisutno na lokaciji zahvata. nije značajan
8210
Karbonatne stijene
sa hazmofitskom
vegetacijom
Stanište nije prisutno na lokaciji zahvata. nije značajan
Obzirom da zahvat neće imati značajni negativni utjecaj niti na jednu ciljnu vrstu odnosno
stanišni tip, neće doći do povećanja kumulativnog utjecaja, te niti do negativnog utjecaja
na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.
d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
PRETOVARNA STANICA LASTOVO Str. 61 od 66
3.7. Opis obilježja utjecaja
Kako bi se što objektivnije procijenio značaj utjecaja planiranog zahvata revitalizacije CHE
Fužine na pojedine sastavnice okoliša, različitim kategorijama utjecaja dodijeljene su
ocjene prikazane u Tablici 3.7.-1.
Tablica 3.7.-1. Ocjene utjecaja zahvata na okoliš
Oznaka Opis
-3 Značajan negativan utjecaj
-2 Umjeren negativan utjecaj
-1 Slab negativan utjecaj
0 Nema značajnog utjecaja
1 Slab pozitivan utjecaj
2 Umjeren pozitivan utjecaj
3 Značajan pozitivan utjecaj
Obilježja utjecaja planiranog zahvata na pojedine sastavnice okoliša prikazana su u Tablici
3.7.-2.
Tablica 3.7.-2. Obilježja utjecaja planiranog zahvata na pojedine sastavnice okoliša
Sastavnica
okoliša
Izravan/
neizravan/
kumulativan
Trajan/ privremen Ocjena
Tijekom
izgradnje
Tijekom
korištenja
Tijekom
izgradnje
Tijekom
korištenja
Zrak - - - 0 0
Klima - - - 0 0
Vode - - - 0 0
Tlo - - - 0 0
Staništa izravan trajan - -1 0
Krajobraz izravan privremen trajan -1 -1
Buka izravan privremen trajan -1 0
Otpad izravan privremen - -1 0
Promet izravan privremen trajan -1 -1
Kulturna baština
- - - 0 0
Ekološka mreža
izravan trajan trajan -1 -1
Zaštićena područja
- - - 0 0
d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
PRETOVARNA STANICA LASTOVO Str. 62 od 66
4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA
OKOLIŠA
Na temelju analize obilježja lokacije i zahvata, predlažu se mjere zaštite sastavnica okoliša
kojima se smanjuje opterećenje okoliša.
1. Projektom krajobraznog uređenja predvidjeti zaštitu u svrhu smanjenja vizualne
izloženosti lokacije s vrhova Sozanj i Glavice, uvale Kručica i državne ceste DC
119 pri čemu je potrebno koristiti autohtoni biljni materijal koji je prisutan uz
granicu obuhvata zahvata.
Analiza mogućih utjecaja zahvata na okoliš tijekom izgradnje i korištenja pokazala je da
pored primjene mjera predloženih ovim Elaboratom, projektnih mjera zaštite okoliša te
odredbi važeće zakonske i prostorno-planske regulative i posebnih uvjeta nadležnih
institucija, nije potrebno provesti dodatne mjere zaštite i praćenja stanja okoliša.
5. ZAKLJUČAK
Predmet Elaborata zaštite okoliša u postupku zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš je pretovarna stanica Lastovo. Zahvat se nalazi u Dubrovačko-
neretvanskoj županiji, na području Općine Lastovo na istoimenom otoku.
Planiranim zahvatom predviđena je izgradnja pretovarne stanice Lastovo. S obzirom na
opseg i karakteristike planiranog zahvata, može se zaključiti kako izgradnja i rad
pretovarne stanice Lastovo neće imati značajnog utjecaja na zaštićena područja Republike
Hrvatske, niti na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Analiza mogućih
utjecaja zahvata na okoliš tijekom izgradnje i korištenja, pokazala je da je, uz pridržavanje
mjera predloženih ovim Elaboratom, projektnih mjera, posebnih uvjeta nadležnih
institucija te važeće zakonske regulative, zahvat prihvatljiv za okoliš i ekološku
mrežu.
d.o.o.
za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša
Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
PRETOVARNA STANICA LASTOVO Str. 63 od 66
6. IZVORI PODATAKA
6.1. Projekti, studije i radovi
1. Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr
2. Državni hidrometeorološki zavod, www.meteo.hr
3. Bioportal - web portal informacijskog sustava zaštite prirode
4. Agencija za zaštitu okoliša, www.azo.hr
5. Državni zavod za zaštitu prirode, www.dzzp.hr
6. Google Maps, www.google.hr/maps (srpanj 2016.)
7. Geološka karta Hrvatske, http://webgis.hgi-cgs.hr/gk300/default.aspx
8. Službene stranice Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske
županije, http://www.zzpudnz.hr/
9. Katastar – Republika Hrvatska, Državna geodetska uprava
10. Interpretation manual of EU habitats – EUR 28., European Commission DG
Environment, 2013.
11. Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o
staništima EU, Topić, J. i Vukelić, J., Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb,
2009.
12. Klimatski atlas Hrvatske, 1961. – 1990., 1971. – 2000., Zaninović, K., ur.,
Zagreb, 2008.
13. Idejni projekt pretovarna stanica „Lastovo“, Hidroplan d.o.o., Zagreb, 2016.
6.2. Prostorno-planska dokumentacija
1. Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Sl.gl. DNŽ, broj 6/03, 3/05-uskl.,
7/10, 4/12-isp., 9/13, 2/15-uskl.)
2. Prostorni plan uređenja Općine Lastovo (Službeni glasnik Općine Lastovo 01/10,
5/14)
6.3. Propisi
Bioraznolikost
1. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14)
2. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim
tipovima (NN 88/14)
3. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13)