Prelazni metali se nalaze izmeu IIa i IIIa grupe periodnog sistema elemenata
Prelazni metali Nalaze se izmeu 2. i 13. grupe periodnog sistema elemenata. Ovi metali popunjavaju 3d, 4d i 5d- orbitale dok se na poslednjem E nivou, uglavnom nalaze po 2 elektrona suprotnog spina. Promena broja e- javlja se kod elemenata iste periode, a ne grupe kao kod ostalih elemenata. Stoga su slinosti izmeu elemenata iste periode esto vee nego izmeu elemenata iste grupe, a razlike izmeu grupa mnogo manje nego kod glavnih grupa. Za razliku od atoma glavnih grupa ovi metali imaju jone znatno manjeg atomskog radijusa i kristalne reetke velikih E; zato su velike gustine i tvrdoe, i visokih tt i tk. Ovi elementi su odlini provodnici toplote i elektriciteta i imaju vrlo dobra mehanika svojstva. Veina jedinjenja prelaznih metala je obojena kako onih u vrstom stanju tako i onih u rastvorima. Kod prelaznih metala se javlja tenja za graenjem legura i meusobno i sa drugim metalima. Karakteristina hemijska svojstva prelaznih metala se ogledaju u: 1.vrednostima koeficijenata elektronegativnosti koji se kreu izmeu 1,1 i 2,2
2. graenju jedinjenja sa razliitim oksidacionim brojevima3. tenji da grade kompleksna jedinjenja.
Koficijenti elektronegativnosti pokazuju da ovi metali ine prelaz izmeu najelektronegativnijih metala (glavnih grupa) i nemetala.
Analizom energija jonizacije i poreenjem sa alkalnim i zemnoalkalnim metalima u istoj periodi primeujemo da su vrednosti I IE vee kod prelaznih metala i da rastu sa porastom atomskog broja. Prelazni metali retko grade jonska jedinjenja, ve se jedine gradei kovalentne molekule, ili veze sa znatnim kovalentnim karakterom. Graenje jedinjenja sa razliitim oksidacionim brojevima karakteristino je za ove metale. U istoj grupi mogu se nai stabilna jedinjenja i sa parnim i sa neparnim brojem.Jedinjenja prelaznih metala 5. i 6. periode su stabilna, sa visokim oksidacionim brojevima, a kiseli karakter im je u porastu. U jedinjenjima prelaznih metala sa niim oksidacionim brojevima veza je preteno jonskog karaktera, dok pri viim oksidacionim brojevima preovlauje kovalentna veza.
Prelazni metali imaju veliki industrijski znaaj jer na njima i njihovim legurama poiva metalurgija. Znaajni su i kao biogeni elementi, a od njih se najvie istie gvoe.
Bakar
Ni - Cu - Zn
CuAg
periodni sistem
Opti podaci
Ime, simbol, atomski brojBakar, Cu, 29
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaVIIIB , 4
gustina, tvrdoa8920 kg/m3, 3,0
Bojacrvenkasta
Osobine atoma
atomska masa63,546 u
atomski radijus135 (145) pm
kovalentni radijus138 pm
van der Valsov radijus140 pm
elektronska konfiguracija[Ar]3d104s1
e- na energetskim nivoima2, 8, 18, 1
oksidacioni brojevi1, 2, 3, 4
Osobine oksidasrednje bazni
kristalna strukturaregularna zidnocentrirana
fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja1357,6 K(1084,4 C)
temperatura kljuanja2840 K(2567 C)
molska zapremina7,1110-3 m /mol
toplota isparavanja300,3kJ/mol
toplota topljenja13,05 kJ/mol
pritisak zasiene pare0,0505 Pa (1358 K)
brzina zvuka3570 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost1,90 (Pauling)1,75 (Alred)
specifina toplota380J/(kg*K)
specifina provodljivost59,6106 S/m
toplotna provodljivost401W/(m*K)
I energija jonizacije745,5 kJ/mol
II energija jonizacije1957,9 kJ/mol
III energija jonizacije3555 kJ/mol
IV energija jonizacije5536 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.zpadu|e.r. MeVp.r.63Cu
69,17%stabilni izotor sa 34 neutrona64Cu
(ve.)12,7 satiz.e.1,675
64Ni-0,579
64Zn65Cu
30,83%
stabilni izotor sa 36 neutrona67Cu
(ve.)61,9 sati-0,58
67Zn
Tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi
Objanjenja skraenica:
zast.=zastupljenost u prirodi,v.p.r.=vreme polu raspada,n.r.=nain raspada,e.r.=energija raspada,p.r.=proizvod raspada,z.e=zarobljavanje elektrona
Bakar (Cu, latinski - cuprum) - hemijski element, metal VIIIB grupe. Poseduje 18 izotopa ije se atomske mase nalaze izmeu 58-73. Postojana sa samo dva: 63 i 65.
Naziv
Bakar je poznat od davnina, kao osovni sastojak bronze. Zapravo, poznat je jo u praistorijsko doba, pa se i doba u ljudskoj istoriji naziva Bakarnim dobom. Stari Grci su ga nazivali halkos, ali su tako takoe nazivali i mesing i bronzu. Danas je ova re deo kovanica za razne minerale koji sadre bakar poput halkopirita i halkozina, a bakrorez se jo naziva i halkografija. Latinski naziv za bakar je cuprum iz kojeg je izveden simbol za elemenat. Ovaj naziv vodi poreklo od izraza cyprium aes to znai kiparski metal ili kiparska bronza. Kod nas se ustalio naziv bakar koji je preuzet iz turskog jezika. Zastupljenost
Zastupljen je u zemljinoj kori u koliini od 55 ppm (eng. parts per million) u vidu minerala: Halkopirita, halkozina i drugih. Najvei izvor bakra u ishrani su morski plodovi a meu njima bakra najvie ima u ostrigama. Bakar se takoe moze nai i u zrnastom crnom hlebu, mahunastom povru, kuvanim iznutricama i kiviju.
Osobine
isti bakar je crvenkasto-braon boje, mek metal, vrlo velike toplotne i elektrine provodljivosti .Na vazduhu ne podlee koroziji, ali dugim stajanjem na njemu bakar se prevlai zelenom patinom baznih soli bakra (hidroksi karbonata, hidroksisulfata ili hidroksihlorida). Ako se u vazduhu nalazi velika koliina sumpordioksida umesto zelene patine tvara se crni sloj bakar sulfida.
Jedinjenja
CuSO4x5H2O (plavi kamen ili galica) ima baktericidne osobine, a bezvodni je jaka stipsa (upija vodu). Kompleksna jedinjenja su stabilna, ipak lako se menja oksidacion broj bakra i zato se ona esto koriste kao katalizatori. Vodeni rastvori soli bakra(I) imaju intezivnu zelenu, a rastvori soli bakra(II) intenzivnu plavu boju.
ruda bakra
Bakar sa kalajem, cinkom, molibdenom i drugim prelaznim metalima ini grupu rastopa koji se uopteno nazivaju bronziti. Od njih su najpoznatiji: tombak koji podsea na zlato i koji ima veoma dobre mehanike osobine i otpornost na koroziju.
Upotreba
Bakar se masovno upotrebljava za proizvodnju elektrinih provodnika i u elektronici. Zbog malih rezervi i velike primene bakar predstavlja materijal od stratekog znaaja. Bakar se dodaje u razne legure. Mea se i sa srebrom i zlatom to u znatnoj meri poboljava njihove mehanike osobine.
Bioloki znaaj
Bakar je mikroelement koji se javlja u reaktivim centrima mnogih enzima, kao to je superoksiddizmutaza. Potreban je za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, ulazi u sastav hemocijanina, ima pozitivan uticaj na elijsku membranu nervnih elija, i ima uticaj u slanju nervnih impulsa. Dnevno je potrebno minimalno uneti 0,5 ppm. Nedostatak bakra dovodi do Vilsonove bolesti. Nedostatak bakra moe da prouzrokuje i malokrvnost, jer nedovoljna koliina bakra izaziva lou apsorpciju gvoa i smanjenje broja krvnih zrnaca. Pretpostavlja se da sem toga nedostatak bakra izaziva poremeaje u radu srca i usporava rad nervnog sistema (na primer slaba koncentracija). Nedostatak bakra takoe smanjuje i koliinu belih krvnih zrnaca, a samim tim i otpornost organizma na bolesti.
Bakarno doba
Jo u 6. milenijumu pne ovek je koristio bakar, to dokazuju perlice pronaene na arheolokim lokalitetima, koje su napravljene od samorodnog bakra, ali to se ne moe smatrati za poetak metalurgije. Period u praistoriji koji je obeleilo poetak metalurgije i otkrie bakra, metala koji poinje da se koristi u izradi primitivnog orua i oruija u literaturi se naziva Bakarno doba (eneolit, halkolit ili kameno bakarno doba). Uopteno govorei, ovaj period obuhvata trei milenijum pre nae ere (po visokoj hronologiji od 3300. godine do 2000/1900. godine pne, a po klasinoj od 2200 do 1700 godine pne). Ovo je period subborealne klime. U prvoj fazi bakar se koristio kao petrografska sirovina, to je bio samorodni bakar koji se i u ranijem periodu koristio za nakit. U Evropi ve u kulturama poznog neolita imamo pojavu samorodnog bakra i oksidnih ruda. Leita bakarne rude su na Karpatima, u ekom Ravnogorju, na Kavkazu, na Uralu (gde rano poinje meanje bakra i arsena, ime se dobija arsenska bronza). Veliki rudnici u doba eneolita su bili kvalitetni. Ruda je primitivno vaena, sledila se ila sulfidne rude, koja je drobljena i zatim izvlaena. Kasnije se razvijaju i jednostavne pei za preradu rude. Oksidne rude su topljene u jamama (ruda je na dnu, umur postavljen okolo se palio) ili ognjitima. Metal bi se zahvatao u velike keramike zdele.Postojala je i reciklaa, to znai da se staro orue i oruije ponovo pretapalo. Sulfidne rude su traile veliku vatru, bili su potrebni mehovi, a pretpostavlja se i "sopalj" - uplji predmet od keramike, koji je sluio za duvanje (potpirivanje vatre). Ovakvi predmeti su pronaeni na eneolitskim areheolokim lokalitetima pored posuda za livenje. Istopljeni bakar se hvatao u malim posudama. U poznom eneolitu se javljaju kalupi. Bili su od kamena, izdubljeni, u poetku jednodelni, za jednokratnu upotrebu. Dvodelni kalup se javlja tek 2300/2200 godine pne. u Vuedolskoj kulturi.
Meanjem bakra i kalaja dobijena je tvrda legura - bronza, koja potiskuje u potpunosti kamen kao materijal za izradu predmeta. Bakar nije jedini metal po kome je nazvano itavo jedno doba u praistoriji oveanstva, upravo po bronzi naziva se sledee doba, koje smenjuje eneolit, a zove se - bronzano doba.
AlhemijaAlhemiari su znali za bakar i koristili ga. Alhemijski simbol za bakar je isti kao i simbol za enski pol (). Paracelzus, koji je praktino uveo poznavanje hemije u medicinu (hemijatrija) je u terapijama koristio hemikalije, koje su izmeu ostalog sadravale i bakar. Ove lekove dobijao je raznim postupcima kao to su arenje, topljenje, kristalizacija, destilacija itd. Govorio je da nas alhemija ui kako treba pripremiti lek i potpuno je odvajao uee alhemije u pripremanju lekova alchemia medica, od alchemia transmutatoria, odnosno klasine alhemije iji je zadatak bio pretvaranje elemenata jedan u drugi i dobijanje zlata.
Pt - Au - Hg
AgAuUuu
periodni sistem
Opti podaci
ime, simbol, atomski brojZlato, Au, 79
pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, perioda
gustina, tvrdoa19300 kg/m3, 2,5
bojazlatna
Osobine atoma
atomska masa196,96655 u
atomski radijus135 (174) pm
kovalentni radijus144 pm
van der Valsov radijus166 pm
elektronska konfiguracija[Xe]4f145d106s1
e- na energetskim nivoima2, 8, 18, 32, 18, 1
oksidacioni broj3, 1
osobine oksidaamfoterni
kristalna strukturaregularna zidnocentrirana
fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja1337,33 K (1064,18 C)
temperatura kljuanja3129 K (2856 C)
molska zapremina10,2110-3 m/mol
toplota isparavanja334,4 kJ/mol
toplota topljenja12,55 kJ/mol
pritisak zasiene pare2,3710-4 Pa (1337 K)
brzina zvuka1740 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
elektronegativnost2,54 (Pauling)1,42 (Alred)
specifina toplota128 J/(kg*K)
specifina provodljivost45,2106 S/m
toplotna provodljivost317 W/(m*K)
I energija jonizacije890,1 kJ/mol
II energija jonizacije1980 kJ/mol
III energija jonizacije2900 kJ/mol
IV energija jonizacije4200 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.195Au
(ve.)186,1 danaz.e.0,230
195Pt196Au
(ve.)6,18 danaz.e.
196Pt197Au
100%stabilni izotop sa 118 neutrona198Au
(ve.)2,693 sati-1,372
198Hg199Au
(ve.)3,14 dana-0,453
199Hg
Tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
zlatna poluga
Zlato (Au, latinski - aurum)
Zastupljenost
Zlato je zastupljeno u zemljinoj kori u koliini od 1,110-3 ppm (delova na milion). Obicno je u istom elementarnom stanju u vidu zrnaca ili listia unutar kvarcnih stena ili kvarcnog peska koji nastaje troenjem stena. Grumen istog samorodnog zlata od 120 kilograma je pronaen u Australiji 1869. godine.
OsobineZlato ima znatnu specifinu teinu, dosta visoku temperaturu topljenja i kljuanja i srazmerno malu tvrdou. Tegljivost i kovnost zlata je izuzetno velika od 1 grama zlata moe da se izvue ica duine 3 km, a kovanjem ili valjanjem mogu da se dobiju listii ("zlatne folije") debljine do 0,0001 milimetara. Takvi listii su 500 puta tanji od oveije dlake. Zlato je najkovaniji metal. Pored srebra i bakra, spada u najbolje provodnike elektrine struje i toplote. Lako gradi legure, ne menja se na vazduhu. Zlato je slaboreaktivan metal koji se na vazduhu ne menja ni pri jakom zagrevanju. Ne napada ga nijedna kiselina. Rastvara se samo u carskoj vodi, zato to ova sadri Cl- jon koji stabilizuje Au3+ jon pri stvaranju kompleksnog jona tetrahloro-auratne(III)-kiseline, HAuCl4. Sva rastvorna jedinjenja zlata su otrovna.
Dobijanje
U najstarije vreme, pa ak i u prolom veku, zlato se iskljuivo dobijalo iz zlatonosnog peska nastalog raspadanjem zlatonosnih stena i naknadnim ispiranjem prirodnim vodama. Danas se znatan deo zlata dobija neposredno iz takvih stena, koje se prethodno podvrgavaju drobljenju i mlevenju. Danas se to izvodi pomou ive ili cijanidnim procesom. Prvi od njih zasniva se na stvaranju amalgama Au kada se ivom dejstvuje na u vodi rastvorenu rudu. Dobijeni amalgam podvrgava se zatim destilaciji, pri emu iva predestilie, a zlato ostane u aparatu za destilaciju. Najvei nedostatak rada sa ivom je nepotpuno izvlaenje zlata, jer se najsitniji njegovi delii ravo kvase ivom i zato se ne amalgamiu. Suprotno ivinom procesu, cijanidni proces omoguava da se zlato praktino izvue ak i iz najsiromanijih stena. Toga radi na samlevenu zlatonosnu stenu dejstvuje se u prisustvu vazduha vrlo razblaenim (0,03-0,2%) rastvorom natrijum-cijanida. Tada zlato prelazi u rastvor po reakciji 4Au + 8NaCN + 2H2O + O2 = 4Na[Au(CN)2]+4NaOH iz koga se moe izdvojiti dejstvom metalnog cinka: 2Na[Au(CN)2] + Zn = Na2[Zn(CN)4] + 2Au Preiavanje na jedan ili drugi nain dobijenog zlata od primesa vri se najee vrelom koncentrovanom sumpornom kiselinom ili elektrolizom.
Primena 1.Za izradu luksuznih predmeta i nakita U medicini; koloidni rastvor zlata
Podloga za nacionalne valute
Kod primene zlata za luksuzne predmete ono se legira sa drugim metalima, najee srebrom i bakrom. esto se koliina zlata u predmetima izraava u karatima, koji predstavljaju maseni udeo zlata u leguri prema 24-stepenoj skali. To znai da se 14-karatno zlato sastoji od 14/24 mase zlata.
Jedinjenja
Zlatna soU praksi najee upotrebljavano jedinjenje trovalentnog zlata je aurihlorovodonina kiselina, koja se izdvaja u vidu kristala sastava H[AuCl4] * 4H2O kada rastvor zlata u carskoj vodi isparava sa vikom hlorovodonika. Od mnogobrojnih soli ove kiseline, najvaniji je ut hloroaurat natrijuma Na[AuCl] * 2H2O (zlatna so)Srebro
Pd - Ag - Cd
CuAgAu
periodni sistem
Opti podaci
Ime, simbol, atomski brojSrebro, Ag, 47
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaIB , 5
gustina, tvrdoa10490 kg/m3, 2,5
Bojasrebrna
Osobine atoma
atomska masa107,8682 u
atomski radijus160 (165) pm
kovalentni radijus153 pm
van der Valsov radijus172 pm
elektronska konfiguracija[Kr]4d105s1
e- na energetskim nivoima2, 8, 18, 18, 1
oksidacioni broj1
Osobine oksidaamfoteran
kristalna strukturacentrirano kubno telo
Fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja1234,93 K(916,71 &C)
temperatura kljuanja2435 K(2162 C)
molska zapremina10,2710-3 m/mol
toplota isparavanja250,58 kJ/mol
toplota topljenja11,3 kJ/mol
pritisak zasiene pare0,34 Pa (1234 K)
brzina zvuka2600 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost1,93 (Pauling)1,42 (Alred)
specifina toplota232 J/(kg*K)
specifina provodljivost63106 S/m
toplotna provodljivost429 W/(m*K)
I energija jonizacije731,0 kJ/mol
II energija jonizacije2070 kJ/mol
III energija jonizacije3361 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.107Ag
51,84%stabilni izotor sa 60 neutrona108Ag
(ve.)130 godina
z.e. 
108Pd109Ag
48,16%
stabilni izotor sa 62 neutrona110mAg
(ve.)249,8 dana- (99%)
3
110Cdi.p. (1%)
110Ag
111Ag
(ve.)4,74 dana
-1,037
111Cd
Tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Srebro (Ag, lat. argentum). Ubraja se u plemenite metale, u prirodi se javlja u elementarnom stanju kao i u svojim jedinjenjima. Srebro je najbolji provodnik toplote i elektriciteta od svih elemenata.
Srebro je mekano, rastegljivo i lako kovno to omoguava njegovo lako oblikovanje i izvlaenje u tanke ice i folije zato se jo u dalekoj prolosti koristilo za pravljenje nakita. Srebro ima nekoliko svojih minerala kao to su: argentit (Ag2S), bromargentit (AgBr) ili karargentit (AgCl); uglavnom se dobija kao sporedni proizvod prerade ruda drugih metala. Srebro je sastojak brojnih legura raznih metala. Usled specifinih fizikih i hemijskih osobina njegove legure i njegova jedinjenja nalaze brojne primene u industriji i elektrotehnici. Usled dueg stajanja na vazduhu srebro se prevlai tankim crnim slojem.
ruda srebra
Kobalt
Fe - Co - Ni
CoRh
periodni sitem
Opti podaci
Ime, simbol, atomski brojKobalt, Co, 27
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaVIIIB, 4
gustina, tvrdoa8900 kg/m3, 5,0
Bojaplaviasta
Osobine atoma
atomska masa58,9332 u
atomski radijus135 (152) pm
kovalentni radijus126 pm
van der Valsov radijusbez podataka
elektronska konfiguracija[Ar]3d74s2
e- na energetskim nivoima2, 8, 15, 2
oksidacioni brojevi2, 3
Osobine oksidaamfoterni
kristalna strukturaheksagonalna
fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja1768 K(1495 C)
temperatura kljuanja3200 K(2927 C)
molska zapremina6,6710-3 m/mol
toplota isparavanja376,5 kJ/mol
toplota topljenja16,19 kJ/mol
pritisak zasiene pare175 Pa (1768 K)
brzina zvuka4720 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost1,88 (Pauling)1,70 (Alred)
specifina toplota420 J/(kg*K)
specifina provodljivost17,2106S/m
toplotna provodljivost100 W/(m*K)
I energija jonizacije760,4 kJ/mol
II energija jonizacije1648 kJ/mol
III energija jonizacije3232 kJ/mol
IV energija jonizacije4950 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.56Co
(ve.)77,27 danaz.e.4,566
56Fe57Co
(ve.)271,79 danaz.e.0,836
57Fe58Co
(ve.)70,86 danaz.e.2,307
58Fe59Co
5,8%
stabilni izotor sa 32 neutrona60Co
(ve.)5,2714 godina-2,824
60Ni
Tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Kobalt (Co, latinski - cobaltum) je metal VIIIB grupe. Poseduje 17 izotopa ije se atomske mase nalaze izmeu 35-64. Postojan je samo 59, koji ini skoro 100% njegovog izotopa u prirodi. 1735 godine otkrio ga je G. Brandta. isti kobalt je srebrnast,blistav veoma tvrd metal, koji poseduje feromagnetina svojstva. Upotrebljava se kao dodatak magnetinim rudama. Zastupljen je u zemljinoj kori u koliini od 20 ppm u obliku dva minerala: Smaltita i kobaltita koje obino prate rude bakra i niklaJedinjenja
ruda kobalta
Nesimetrine soli kobalta npr. K3CoO4 imaju jake feromagnetine osobine i koriste se u elektronici. Kompleksna jedinjenja karbonikla i fosfini koriste se kao katalizatori mnogih organskih reakcija. Rastvori soli kobalt (II) i (III) imaju krvavo-crvenu, i plavu boju i koriste se u proizvodnji boja.
Bioloki znaaj
Kobalt je aktivator brojnih enzima u ivim organizmima. Vitamin B12 (utie na koliinu hemoglobina i broj crvenih krvnih zrnaca u krvi), sadri u svojoj strukturi kobalt koji je koordinativno vezan sa organskim delom molekula i jednim CN- jonom. Ipak minimalne dnevne potrebe za kobaltom su veoma male 0,05 ppm.
kobaltno plavo staklo
ManganCr - Mn - Fe
MnTc
periodni sistem
Opti podaci
Ime, simbol,atomski brojMangan, Mn, 25
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaVIIB, 4
gustina, tvrdoa7470 kg/m3,6
Bojasrebrnasta sa primesama
Osobine atoma
atomska masa54,938049 u
atomski radijus140 (161) pm
kovalentni radijus139 pm
van der Valsov radijusbez podataka
elektronska konfiguracija[Ar]3d54s2
e- na energetskim nivoima2, 8, 13, 2
oksidacioni brojevi7, 6, 4, 2, 3
Osobine oksidajaki kiseli
kristalna strukturaregularno prostornocentrirana
fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja1517 K(1244 C)
temperatura kljuanja2235 K(1962 C)
molska zapremina7,3510-3 m /mol
toplota isparavanja226 kJ/mol
toplota topljenja12,05 kJ/mol
pritisak zasiene pare121 Pa (1517 K)
brzina zvuka5150 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost1,55 (Pauling)1,60 (Alred)
specifina toplota480 J/(kg*K)
specifina provodljivost0,695106 S/m
toplotna provodljivost7,82 W/(m*K)
I energija jonizacije717,3 kJ/mol
II energija jonizacije1509 kJ/mol
III energija jonizacije3248 kJ/mol
IV energija jonizacije4940 kJ/mol
V energija jonizacije6990 kJ/mol
VI energija jonizacije9220 kJ/mol
energija jonizacije11500 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.52Mn
(ve.)5,591 danaz.e.4,712
52Cr53Mn
(ve)3,74106 godinaz.e.0,597
53Cr54Mn
(ve.)312,3 danaz.e.1,377
54Cr55Mn
100%stabilni izotor sa 30 neutrona56Mn
(ve.)2,579 sati-3,696
56Fe
Tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi
Mangan (Mn, latinski - manganium) je metal VIIB, grupe. Ima 15 izotopa ije se atomske mase nalaze izmeu 49-62. Postojan je samo jedan- 55, koji ini skoro 100% sastava izotopa mangana koji se javljaju u prirodi. Zastupljen je u zemljimoj kori u koliini od 950 ppm (eng. parts per million) u obliku rude koju ine meavine nekoliko vrsta oksida. Vaniji minerali su: Braunit, piroluzit i Hausmanit - Sva tri su oksidi mangana.
oksid mangana
Mangan je 1774 otkrio J.G. Gahna. Najpoznatije jedinjenje mangana je KMnO4, koji ima aktericidne osobine, a koristi se i za borbu protiv gljivinih oboljenja koe. Mn je sastojak mnogih enzima. Njega bi trebalo dnevno unositi u koliini od najmanje 1 miligram. U velikim koliinama soli mangana su toksineMangan je tvrd, srebrnast i krh metal. Vrlo je reaktivan, na vazduhu se pali, reaguje sa vodom gradei hidroksid. Mangan ima sline osobine kao i alkalni metali. Mangan se masovno koristi kao dodatak eliku smanjujui njegovu temperaturu topljenja i popravljajui mehanike osobine.
ruda mangana
Molibden
Nb - Mo - Tc
CrMoW
periodni sistem
Opti podaci
Ime, simbol,atomski brojMolibden, Mo, 42
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaVIB, 5
gustina, tvrdoa10280 kg/m3, 5,5
Bojasrebrnosbela
Osobine atoma
atomska masa95,94 u
atomski radijus145 pm
kovalentni radijus145 pm
van der Valsov radijusbez podataka
elektronska konfiguracija[Kr]4d55s1
e- na energetskim nivoima2, 8, 18, 13, 1
oksidacioni brojevi2, 3, 4,. 5, 6
Osobine oksidajako kiseli
kristalna strukturaregularna prostornocentrirana
fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja2896 K(2623 C)
temperatura kljuanja4912 K(4639 C)
molska zapremina9,3810-3 m /mol
toplota isparavanja598 kJ/mol
toplota topljenja32 kJ/mol
pritisak zasiene pare3,47 Pa (3000 K)
brzina zvukabez podataka
Ostale osobine
Elektronegativnost2,16 (Pauling)1,30 (Alred)
specifina toplota250 J/(kg*K)
specifina provodljivost18,7106 S/m
toplotna provodljivost138 W/(m*K)
I energija jonizacije684,3 kJ/mol
II energija jonizacije1560 kJ/mol
III energija jonizacije2618 kJ/mol
IV energija jonizacije4480 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.92Mo
14,84%
stabilni izotor sa 50 neutrona93Mo
(ve.)4104 godinaz.e.0,405
93Nb94Mo
9,25%
stabilni izotor sa 52 neutrona95Mo
15,92%
stabilni izotor sa 53 neutrona96Mo
16,68%
stabilni izotor sa 54 neutrona97Mo
9,55%
stabilni izotor sa 55 neutrona98Mo
24,13%stabilni izotor sa 56 neutrona99Mo
(ve.)65,94 sati-1,357
99Tc100Mo
(ve.)11019 godina-3,034
100Tc
tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Molibden (Mo, latinski - molybdos) - je metal VIB grupe. Ime potie od grkog naziva za olovo - molybdos. ist je srebrnobeo, veoma tvrd, i ima jednu od najviih temperatura topljenja meu elementima. Dodaje se eliku u malim koliinama da pi poveao njegovu tvrdou. Molibden je mikroelement koji odigrava vanu ulogu u metabolizmu biljaka. Takoe se nalazi i u nekim enzimima u telu oveka. Preko 2/3 molibdena koji se proizvede koristi se za proizvodnju legura. Upotreba molibdena je naglo porasla za vrema II svetskog rata, kada su potrebe za volframom izazvale iscrpljivanje njegovih leita. Molibden se i danas koristi za proizvodnju elika velike izdrljivosti i otpornosti na visoke temperature. Neke legure su sem otpornosti na visoke temperature otporne i na koroziju. Molibden se koristi i u: avionskoj industriji, produkciji oruja, kao i za proizvodnju sijalica. Kao katalizator molibden se koristi u naftnoj industriji, posebno pri katalitzatorskom odstranjivanju sumpora iz naftnih proizvoda. Molidbenov izotop 99 nalazi primenu u nuklearnoj industriji. Jedinjenja molibdena su obojena u razne nijanse narandaste boje, pa se stoga koriste za proizvodnju farbi, plastike i gumenih proizvoda. Molibden se koristi i u elektrinoj industriji. U zemljinoj kori je zastupljen u koliini od 1,5 ppm. Osnovnim izvorom molibdena je mineral molibdenit (MoS2). Ostali minerali manjeg znaaja su vulfenit (PbMoO4) i povelit (CaMoO4). Na grkom jeziku molybdos znai "slian olovu" - jedinjenja molibdena su do kraja XVIII veka meana sa jedinjenjima drugih elemenata, pre svega ugljenika i olova. Godine 1778 Carl Wilhelm Scheele je uspeo da izdvoji molibden od grafita i olova, kao i da dobije njegov oksid. Molibden nije naao primenu i nije izaao iz labaratorije sve do kraja XIX veka. Posle su osobine njegovih legura otkrivene od strane Francuza.
Vanadijum
Ti - V - Cr
VNb
periodni sistem
Opti podaci
Ime, simbol, atomski brojVanadijum, V, 23
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaVB, 4
gustina, tvrdoa6110 kg/m3, 7,0
Bojaelinosiva
Osobine atoma
atomska masa50,9415 u
atomski radijus135 (171) pm
kovalentni radijus125 pm
van der Valsov radijusbez podataka
elektronska konfiguracija[Ar]3d34s2
e- na energetskim nivoima2, 8, 11, 2
oksidacioni brojevi5, 3
Osobine oksidaamfoterni
kristalna strukturaregularna prostornocentrirana
fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja2175 K(1902 C)
temperatura kljuanja3682 K(3409 C)
molska zapremina8,3210-3 m/mol
toplota isparavanja0,452 kJ/mol
toplota topljenja20,9 kJ/mol
pritisak zasiene pare3,06 Pa (2175 K)
brzina zvuka4560 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost1,63 (Pauling)1,45 (Alred)
specifina toplota490 J/(kg*K)
specifina provodljivost4,89106 S/m
toplotna provodljivost
I energija jonizacije650,9 kJ/mol
II energija jonizacije1414 kJ/mol
III energija jonizacije2830 kJ/mol
IV energija jonizacije4507 kJ/mol
V energija jonizacije6298,7 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.48V
(ve.)15,9735 dana+4,012
48Ti49V
(ve.)330 danaz.e.0,602
50Ti50V
0,25%
1,41017 godina-1,037
50Crz.e.2,208
50Ti51V
99,75%stabilni izotor sa 28 neutrona
Tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Vanadijum (V, latinski - vanadium) je metal VB grupe. Ima 11 izotopa ije se atomske mase nalaze izmeu 44-55. Postojan je samo 51. Zastupljen je u zemljinoj kori u koliini od 80 ppm (eng. parts per million) u obliku minerala: patronita i vandanita. Otkriven je 1801 od strane Andres Manuel del Ria. Ime je dobio po skandinavskoj boginji Vanadis.Vandijum gradi nekoliko oksida sa oksidaconim brojem od 1 do 5 sa razliitim kristalnim strukturama. Mnogi od njih su nali primenu u industriji kao katalizatori oksidacionih reakcija u organskoj hemiji. Vandijum je lisnat, srebrnast metal, loih mehanikih osobina. Ipak on se dodaje eliku da bi poboljao njegovu otpornost na otiranje i pucanje. Zbog malih koliina njegovih ruda i zbog njegove vojne primene on predstavlja metal od straeke vanosti.Bioloki znaaj - vanadijum se nalazi u ovekovom okruenju i u njegovoj ishrani. U ovekovom organizmu on se javlja u tragovima. Preporuljivo ga je unositi u koliini od 10 mikrograma. Kod osoba koje se redovno i pravilno hrane ne dolazi do nedostatka vanadijuma. Vanadijumom moe doi do industrijskog zagaenja ivotne sredine, najznaajniji efekti su: oteenje bubrega, nadraaj sluzokoe sistema za disanje i za varenje. Vanadijum je element koji se nalazi u enzimima koji menjaju glukozu i druge eere. Volfram
Ta - W - Re
MoWSg
periodni sistem
Opti podaci
Ime, simbol,atomski brojVolfram, W, 74
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaVIB, 6
gustina, tvrdoa19250 kg/m3, 7,5
Bojaelinosiva
Osobine atoma
atomska masa183,84 u
atomski radijus135 (193) pm
kovalentni radijus146 pm
van der Valsov radijusbez podataka
elektronska konfiguracija[Xe]4f145d46s2
e- na energetskoim nivoima2, 8, 18, 32, 12, 2
oksidacioni brojevi6, 5, 4, 3, 2
Osobine oksidasrednje kiseli
kristalna strukturaregularna prostornocentrirana
fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja3695 K (3422 C)
temperatura kljuanja5828 K (5555 C)
molska zapremina9,4710-3 m/mol
toplota isparavanja824 kJ/mol
toplota topljenja35,4 kJ/mol
pritisak zasiene pare4,27 Pa (3680 K)
brzina zvuka5174 m/s (293,15K)
Ostale osobine
Elektronegativnost2,36 (Pauling)1,40 (Alred)
specifina toplota130 J/(kg*K)
specifina provodljivost18,9106 S/m
toplotna provodljivost174 W/(m*K)
I energija jonizacije770 kJ/mol
II energija jonizacije1700 kJ/mol
III energija jonizacije2300 kJ/mol
energija jonizacije3400 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.180W
0,12%
stabilni izotor sa 106 neutrona181W
(ve.)121,2 danaz.e.
181Ta182W
26,50%
stabilni izotor sa 108 neutrona183W
14,3%
stabilni izotor sa 109 neutrona184W
30,64%stabilni izotor sa 110 neutrona185W
(ve.)74,8 dana-0,433
185Re186W
28,6%
stabilni izotor sa 112 neutrona
tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
volfram u prahu
Volfram (W, lat. wolframium) je metal prelazi metal VIB grupe. Ime je dobio po nemakoj rei Wolfram koja oznaava bezvredan metal.Na engleskom jeziku je naziv elementa Tungsten, to vodi poreklo od vedskog teka stena, mada ga i veani zovu Volfram. Zastupljenost: volfram je zastupljen u zemljinoj kori u koliini od 1 ppm (engl. parts per million). Najvaniji minerali volframa su: elit CaWO4 i volframit (Fe,Mn)WO4Nikl
Co - Ni - Cu
NiPd
periodni sistem
Opte
Ime, simbol, atomski brojNikl, Ni, 28
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaVIIIB, 4
gustina, tvrdoa8908 kg/m3, 4,0
Bojasrebrnobela
Atomske osobine
atomska masa58,6934 u
atomski radijus135 (149) pm
kovalentni radijus163 pm
van der Valsov radijusbez podataka
elektronska konfiguracija[Ar]3d84s2
e- na energetskim nivoima2, 8, 16, 2
oksidacioni brojevi2, 3
Osobine oksidasrednje bazni
kristalna strukturaregularna zidnocentrirana
Fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja1728 K(1455 C)
temperatura kljuanja3186 K(2913 C)
molska zapremina6,5910-3 m /mol
toplota isparavanja370,4 kJ/mol
toplota topljenja17,47 kJ/mol
pritisak zasiene pare237 Pa (1726 K)
brzina zvuka4970 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost1,91 (Pauling)1,75 (Alred)
specifina toplota440 J/(kg*K)
specifina provodljivost14,3106S/m
toplotna provodljivost90,7 W/(m*K)
I energija jonizacije737,1 kJ/mol
II energija jonizacije1753 kJ/mol
III energija jonizacije3395 kJ/mol
IV energija jonizacije5300 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.56Ni
(ve.)6,077 danaz.e.2,136
56Co58Ni
68,077%stabilni izotor sa 30 neutrona59Ni
(ve.)7,6104 godinaz.e.1,072
59Co60Ni
26,233%
stabilni izotor sa 32 neutrona61Ni
1,14%
stabilni izotor sa 33 neutrona62Ni
3,634%
stabilni izotor sa 34 neutrona63Ni
(ve.)100,1 godina-2,137
60Cu64Ni
0,926%
stabilni izotor sa 34 neutrona
Tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Nikl (Ni, latinski - niccolum) je metal VIIIB grupe. Ima 14 izotopa ije se atomske mase nalaze izmeu 53-67, od kojih je postojano 5 (58,60,61,62,64). Za razliku od Kineza, koji su izgleda za nikal znali od davnina, u Evropi se tek pred kraj sedamnaestog veka pojavio nemaki izraz kupfernickel koji je znaio lani bakar, a odnosio se na rudu koja je imala izgled bakarne, ali nije davala bakar kada je tretirana uobiajnim procesom. Axel Fredrik Cronstedt je 1751. godine konstatovao da ova ruda sadri neki novi metal. Njegovo gledite tada nije bilo prihvaeno, pa je Le Sage tvrdio da je u pitanju jedinjenje kobalta, gvoa, arsena i bakra. Bergman je dokazao da je Cronstedt-ov metal zapravo novi element, ali ne u istom stanju. Zastupljen je u zemljinoj kori u koliini od 80 ppm (engl. parts per million) u obliku minerala koji skoro obavezno sadre i kobalt: milerita, garsdorfita i garnierita. Najvanija nalazita se nalaze u Sadberiju (Ontario, Kanada). ist nikal se nalazi u nekim meteoritima. Rude ovog metala obino sadre i halkopirit i druge minerale bakra i gvoa. Koncentrovanje rude vri se flotacijom, pa se ruda pri da bi se uklonio jedan deo sumpora. Potom se ruda topi sa kvarcom, koksom i krenjakom u manjoj jamiastoj pei, pri emu ostaje smea sulfida nikla, bakra i gvoa. Oksidacijom se odstranjuje gvoe i najvei deo sumpora. Dobijena smea moe da poslui za dobijanje legure jer sadri sulfid nikla i bakra. da bi se odvojio i bakar, smea se topi sa bisulfatom i koksom u vertikalnoj pei. Bisulfat se redukuje u sulfat koji rastvara kupro-sulfid, pre nego nikal-sulfid, pa se zato stvaraju dva sloja kada se smea ohladi i ovrsne. Gornji sadri gotovo sav bakar, a donji nikal. Donji se potom pri da bi se preveo u oksid, da bi se potom redukovao u sirovi metal za rafinaciju. Ovo je poznato kao Orfordov proces. Ni je umereno tvrd, blistav metal srebrnobele boje otporan na koroziju. Magnetian je. Na vazduhu je postojan na obinim temperaturama, a u kiseoniku sagoreva gradei oksid. Razblaena hlorovodonina i sumporna kiselina sporo deluju na njega, ali azotna kiselina deluje lako i tada se gradi nikl-nitrat. Nigradi niz jedinjenja, okside, hidroksid i soli. Gradi i niz kompleksnih jedinjenja kao na primer heksammin-nikal(II)-bromid. Niklove soli daju zelene rastvore. Soli nikla sa vodonik-sulfidom u alkalnom rastvoru daju crni talog (sulfid). Soli nikla sa amonijum-hidroksidom daju zeleni talog koji se rastvara u viku reagensa dajui rastvor plave boje. Za kvantitativno odreivanje nikla se koristi dimetilglioksim koji u neutralnom ili alkalnom rastvoru sa niklom gradi vrsto jedinjenje Ni(C4H7O2N2)2 crvene boje. Ni se koristi za prevlaenje drugih metala (niklovanje) radi zatite, jer je sam otporan na koroziju i ima srebrnast sjaj. U ovu svrhu posebno se upotrebljava legiran sa srebrom. Nikal u prahu se koristi kao katalizator u mnogim reakcijama u industriji, kao to je proizvodnja margarina (pri stvrdnjavanju ulja). Legure nikla i bakra se koriste za izradu kovanog novca, pribora za jelo... Nikl se takoe dodaje eliku i drugim legurama da bi poveao njihovu otpornost na koroziju (tada ima 6-12% nikla). Niklohromni elici (1,5-3,0% nikla) su veoma tvrdi i otporni na udarce, pa se koriste za pravljenje delova motora sa unutranjim sagorevanjem. U zavisnosti od procentnog udela nikla u leguri, kao i elemenata koji se uz nikal koriste za legiranje, dobijaju se razliite legure koje imaju razliite namene (invar, permaloj, platinit, monel-metal, kupronikal, manganin).Nikl je mikroelementi prisutan u mnogim enzimima. Dnevno bi ga trebalo minimalno unositi u koliini 0,3 miligrama. Tehnicijum
Mo - Tc - Ru
MnTcRe
Opti podaci
Ime, simbol,atomski brojTehnicijum, Tc, 43
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, perioda7 (VIIB), 5
gustina, tvrdoa11500 kg/m3, bd
Bojasrebrnosbela
Osobine atoma
atomska masa98 u
atomski radijus135 pm
kovalentni radijus156 pm
van der Valsov radijusbez podataka
elektronska konfiguracija[Kr]4d65s1
e- na energetskim nivoima2, 8, 18, 14, 1
oksidacioni broj7
Osobine oksidajako kiseli
kristalna strukturaheksagonalna
fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja2430 K (2157 C)
temperatura kljuanja4538 K (4265 C)
molska zapremina8,6310-3 m/mol
toplota isparavanja660 kJ/mol
toplota topljenja24 kJ/mol
pritisak zasiene pare0,0229 Pa (2473 K)
brzina zvukabez podataka
Ostale osobine
Elektronegativnost1,90 (Pauling)1,36 (Alred)
specifina toplota210 J/(kg*K)
specifina provodljivost6,7106 S/m
toplotna provodljivost50,6 W/(m*K)
I energija jonizacije702 kJ/mol
II energija jonizacije1470 kJ/mol
III energija jonizacije2618 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.97Tc
(ve.)2,6106 godinaz.e.0,320
97Mo97mTc
(ve.)90 danai.t.
97Tc
98Tc
(ve.)4,2 106 godina-1,357
98Ru99Tc
(ve.)2,11105 godina-3,034
99Ru
tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Tehnicijum (Tc, latinski - technetium) - je jedan od dva elementa kojima su svi izotopi radioaktivni, a da ima atomski broj manji od olova (drugi je prometijum. Nije zastupljen u zemljinoj kori - dobija se vetaki u procesu razbijanja jedra uranijuma ili bombardovanjem lakim jedrima izotopa niobijuma ili molibdena. Otkriven je 1937 godine od strane Emilio Gino Segre'a i Carlo Perrier'a. Ime elementa potie od grke rei o (technetos - vetaki). Dmitrij Mendeljejev je predvideo svojstva tehnicijuma pre nego to je otkriven. Tokom godina je postojala rupa u PSE izmeu molbidena (element 42) i rutenijuma (element 44). Mnogi rani istraivai su eleli da prvi otkriju i imenuju nedostajui element; njegova lokacija u tabeli je govorila da bi trebalo da bude laki za pronalaenje od ostalih neotkrivenih elemenata. Prvo se mislilo da je pronaen u rudi platine 1828. Dato mu je ime polinijum, ali se ispostavilo da je to bio neisti iridijum. Zatim je 1846. tvreno da je otkriven element ilmenijum, je to bio neisti niobijum. Ova greka je ponovljena 1847, sa 'otkriem' pelopijuma. 1877, ruski hemiar Serge Kern je objavio otkrie nedostajueg elementa u rudi platine. Kern je dao novom elementu ime davijum, po poznatom engleskom hemiaru, Hemfriju Daviju, ali je otkriveno da je to meavina iridijuma, rodijuma i gvoa. Jo jedan kandidat za otkrie, lucijum, je usledio 1896. ali se ispostavilo da je to bio itrijum. Zatim, 1908. japanski hemiar, Masataka Ogava, je mislio da je naao dokaz za prisustvo elementa 43 u mineralu torijanitu. Ogava je elementu dao ime niponijum, po Japanu (na japanskom se Japan zove Nipon). Kasnija analiza je utvrdila prisustvo renijuma (element 75), a ne elementa 43.
Titanijum
Sc - Ti - V
TiZr
periodni sistem
Opti podaci
Ime, simbol, atomski brojtitanijum, Ti, 22
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaIVB, 4
gustina, tvrdoa4507kg/m3, , 6
Bojasrebrnobela
Osobine atoma
atomska masa47,867 u
atomski radijus140 (176)pm
kovalentni radijus136 pm
van der Valsov radijusbez podataka
elektronska konfiguracija[Ar]3d24s2
e- na energetskim nivoima2, 8, 10, 2
oksidacioni broj4
Osobine oksidaamfoterni
kristalna strukturaheksagonalna
fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja1941 K (1668 C)
temperatura kljuanja3560 K (3287 C)
molska zapremina10,6410-3 m/mol
toplota isparavanja421 kJ/mol
toplota topljenja15,45 kJ/mol
pritisak zasiene pare0,49 Pa (1933 K)
brzina zvuka4140 m/s(293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost1,54 (Pauling)1,32 (Alred)
specifina toplota520 J/(kg*K)
specifina provodljivost2,34106 S/m
toplotna provodljivost21,9 W/(m*K)
I energija jonizacije658,8 kJ/mol
II energija jonizacije1309,8 kJ/mol
III energija jonizacije2652,5 kJ/mol
IV energija jonizacije4174,6 kJ/mol
V energija jonizacije9581 kJ/mol
VI energija jonizacije11533 kJ/mol
VII energija jonizacije13590 kJ/mol
VIII energija jonizacije16440 kJ/mol
IX energija jonizacije18530 kJ/mol
X energija jonizacije20833 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.44Ti
(ve.)63 godinaz.e.0,268
44Sc46Ti
8,0%
stabilni izotor sa 24 neutrona47Ti
7,3%
stabilni izotor sa 25 neutrona48Ti
73,8%stabilni izotor sa 26 neutrona49Ti
5,5%
stabilni izotor sa 27 neutrona50Ti
5,4%
stabilni izotor sa 28 neutrona
Tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Titanijum (Ti, latinski - titanium) je metal IVB grupe. Ima 18 izotopa ije se atomske mase nalaze izmeu 46 do 50. Izotopi od 46 do 50 su postojani.Otkrio ga je G.W. Creeda 1791 godine u toku ispitivanja magnetnog peska naenog u Menahanu, pa je ovaj elemenat nazvao menahin. Nezavisno od prvog otkria otkrio ga je u rutilu M.H. Klaproth w 1795 godine. On ga je nazvao titanijumom i pokazao da je identian sa Gregorovim menahinom. Bercelijus je 1825. uspeo da izoluje metal, mada ne ba sasvim ist. Zastupljen je u zemljinoj kori u koliini od 5000 ppm, u obliku minerala: ilmenita, rutila i titanita. Iako se smatra retkim elementom, bez obzira to se njegove koncentrovane naslage retko nalaze, on je otprilike deseti elemenat po zastupljenosti u prirodi, a od metala su zastupljeniji samo aluminijum i gvoe. Javlja se u obliku oksida, TiO2, svog najvanijeg jedinjenja i to kao rutil (tetragonalan), brukit (ortorombian) i anatas (tetrarombian). Najee se dobija iz rude rutila. Rutil se pretvara u titanijum-tetrahlorid hlorovanjem u prisustvu ugljenika u stubovima obloenim ciglama pri temperaturi od 700S-1000S.
2TiO2 + 3C + 4Cl2 = 2TiCl4 + 2CO + CO2Titanijum-tetrahlorid se redukuje metalnim magnezijumom ili natrijumom u atmosferi argona na 700S. Destilacija u vakuumu ili ispiranje sa 2% azotnom kiselinom omoguava da se dobije metal bez magnezijuma ili natrijuma, ali je on tada u obliku finih granula. Proizvodnja metala u blokovima ili slinim oblicima je teka jer na visokim temperaturama koje su potrebne za topljenje (1665S) titanijum lako reaguje sa kiseonikom i azotom iz vazduha i sa oblogom pei. Blokovi se prave topljenjem u lunim elektrinim peima pod smanjenim pritiskom u teglama od bakra koje se hlade vodom. Ti je specifino lak i mekan metal, a po hemijskim osobinama lii na silicijum. Na kiseoniku uz zagrevanje sagoreva dajui titanijum-dioksid. Sa azotom na 800S gradi nitrid TiN. Kiseline ne deluju lako na njega. Vrua razblaena sumporna kiselina sa njim daje sulfat uz izdvajanje vodonika, a koncentrovana disulfat uz izdvajanje sumpor-dioksida. Azotna kiselina ga pretvara u titanijumovu kiselinu Ti(OH)4. Poznata je postojanost titanijuma prema koroziji posebno prema morskoj vodi, pa je naao primenu i u brodogradnji.Gradi jedinjenja u kojima mu je oksidacioni broj +2, +3 i +4. Njegovo najvanije jedinjenje je titanijum-dioksid, ali su poznati i TiO i Ti2O3. Elementarni titanijum nije otrovan, ali neke njegove soli jesu. Legure titanijuma su veoma lake i mehaniki izdrljive - posebno na razvlaenje i zbog toga se koriste u avioindustriji, a takoe i za pravljenje bicikli i drugih sportskih sprava. Legure titanijuma imaju mnogo bolje osobine od legura aluminijuma ali su od njih znano skuplje te su zbog toga manje zastupljene. Titanijum-dioksid se koristi kao dodatak za izbeljivanje u pastama, pracima i farbama.
Titanijum (ogreb minerala)
Gvoe
Mn - Fe - Co
FeRu
periodni sistem
Opti podaci
Ime, simbol,atomski brojGvoe, Fe, 26
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaVIIIB, 4
gustina, tvrdoa7874 kg/m3, 4
Bojasrebrnobela
Osobine atoma
atomska masa55,845 u
atomski radijus140 (156) pm
kovalentni radijus125 pm
van der Valsov radijusbez podataka
elektronska konfiguracija[Ar]3d64s2
e- na energetskim nivoima2, 8, 14, 2
oksidacioni brojevi2, 3, 4, 6
Osobine oksidaamfoterni
kristalna strukturaregularna prostornocentrirana
fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja1808 K(1535 C)
temperatura kljuanja3023 K(2750 C)
molska zapremina7,0910-3 m/mol
toplota isparavanja349,6 kJ/mol
toplota topljenja13,8 kJ/mol
pritisak zasiene pare7,05 Pa (1808 K)
brzina zvuka4910 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost1,83 (Pauling)1,64 (Alred)
specifina toplota440 J/(kg*K)
specifina provodljivost9,93106 S/m
toplotna provodljivost80,2 W/(m*K)
I energija jonizacije762,5 kJ/mol
II energija jonizacije1561,9 kJ/mol
III energija jonizacije2957 kJ/mol
IV energija jonizacije5290 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.54Fe
5,8%
stabilni izotor sa 28 neutrona55Fe
(ve.)2,73 godinaz.e.0,231
55Mn56Fe
91,72%stabilni izotor sa 30 neutrona57Fe
2,2%
stabilni izotor sa 31 neutrona58Fe
0,28%
stabilni izotor sa 32 neutrona59Fe
(ve.)44,503 dana-1,565
59Co60Fe
(ve.)1,5106 godina-3,978
60Co
Tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Gvoe i (Fe, latinski ferrum) je metal 8.grupe.Ima 16 izotopa ije se atomske mase nalaze izmeu 49 - 63. Postojani izotopi su: 54, 56, 57 i 58. Najzastupljeniji je izotop 56 (91%). Gvoe je bilo poznato jo prvobitnim civilizacijama.
Zastupljenost i jedinjenja
Zastupljen je u zemljinoj kori u koliini od 0,41% u obliku sledeih minerala: crvenog hematita (Fe2O3, crnog magnezita (Fe3O4), siderita (FeCO3), limonita, halkopirita, pirita, arsenopirita...Sem ovih minerala veliki tehnoloki znaaj imaju karboniklova kompleksna jedinjenja gvoa koja se dobijaju iz hlorida gvoa. Ta jedinjenja su katalizatori brojnih organskih reakcija. Zlatan hlorid (II) kiselog ukusa se upotrebljava za suzbijanje malokrvnosti.
Bioloki znaajGvoe je neophodno za ouvanje zdravlja. Atom gvoa se nalazi u mnogim enzimima: hemoglobinu, mioglobinu ... Potrebe za gvoem se razlikuju u zavisnosti od starosti, teine, pola, zdravlja minimalne koliine koje je potrebno dnevno uneti kreu se u irokim okvirima. Kod odraslih osoba od 10 miligrama dnevno do 20 kod ena, dok je za vreme dojenja potrebno 30. Iako ovekov organizam ima solidne mehanizme za regulaciju koliine gvoa, u nekim situacijama moe doi do oboljenja hemohromatoze. To oboljenje se javlja usled prevelike doze gvoa u organizmu. Velike koliine gvoa(II) su otrovne. Soli gvoa(III-VI) su bezopasne, zato to ih organizam ne apsorbuje. Pravilna koncentracija gvoa u krvi: srednja vrednost (mukarci 21,8 mikro mol po litru, 120 mikro grama po decilitru, ene 18,5 mikro mol po litru, 100 mikro grama po decilitru .Minimalne i maksimalne koncentracije:mukarci 17,7 - 35,9 mikro mol po litru, 90 - 200 mikro grama po decilitru ,ene 11,1 - 30,1 mikro mol po litru, 60 - 170 mikro grama po decilitru
Osobine
isto gvoe je sjajan, srebrnast, mekan metal koji veoma lako podlee koroziji.Vekovima se koristi u obliku legura kao to su elik, legure sa manganom, hromom, molibdenom, vanadijumom i mnogim drugim elementima.Gvoe se javlja u 3 alotropske modifikacije: gvoe , gvoe , gvoe .Samo alotropska modifikacija poseduje feromagnetine osobine.Gvoe u alotropsku modifikaciju gvoe prelazi na temperaturi od 723C pri hlaenju ili 728C pri zagrevanju. Gvoe u gvoe prelazi pri temperaturi od 1400C.
PaladijumRh - Pd - Ag
NiPdPt
periodni sistem
Opti podaci
Ime, simbol,atomski brojPaladijum, Pd, 46
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaVIIIB, 5
gustina, tvrdoa12023 kg/m3, 4,75
Bojasrebrnosiva
Osobine atoma
atomska masa106,42 u
atomski radijus140 (169) pm
kovalentni radijus131 pm
van der Valsov radijus163 pm
elektronska konfiguracija[Kr]4d10
e- na energetskim nivoima2, 8, 18, 18
oksidacioni brojevi1
Osobine oksidasrednje bazni
kristalna strukturaregularna zidnocentrirana
fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja1828,05 K(1554,90 C)
temperatura kljuanja3236 K(2963 C)
molska zapremina8,5610-3 m/mol
toplota isparavanja357 kJ/mol
toplota topljenja17,6 kJ/mol
pritisak zasiene pare1,33 Pa (1825 K)
brzina zvuka3070 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost2,20 (Pauling)1,35 (Alred)
specifina toplota244 J/(kg*K)
specifina provodljivost9,5106 S/m
toplotna provodljivost71,8 W/(m*K)
I energija jonizacije804,4 kJ/mol
II energija jonizacije1870 kJ/mol
III energija jonizacije
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.102Pd
1,02%
stabilni izotor sa 56 neutrona103Pd
(ve.)16,97 danaz.e. 
103Rh104Pd
11,14%
stabilni izotor sa 58 neutrona105Pd
22,33%
stabilni izotor sa 59 neutrona106Pd
27,33%stabilni izotor sa 60 neutrona107Pd
(ve.)6,5106 godina-0,033
107Ag108Pd
26,46%
stabilni izotor sa 62 neutrona110Pd
11,72%'
stabilni izotor sa 64 neutrona
tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Paladijum (Pd, latinski - palladium) je metal 8.grupe. Ima 25 izotopa ije se atomske mase nalaze izmeu 96-116. Postojani izotopi su: 102, 104-106, 108 i 110.Zastupljen je u zemljinoj kori u koliini od 6x10-4 ppm uglavnom kao pratioc ruda bakra i cinka.Otkriven je 1803 od strane Williama Hyde Wollastona, u Londonu. Ime elementa potie od planetoida Pallas. Spada u plemenite metale. Najkorisnija jedinjenja paladijuma su njegova kiselina i Pd(PPh3)3. Paladijum nema nikakvog biolokog znaaja.U istom obliku on je sjajan, srebrnosiv metal, kovan i rastegljiv. Ne reaguje sa vodom i vazduhom. Jake kiseline, kao i jake baze ga rastvaraju. Lako apsorbuje gasoviti vodonik, jer veliina "rupa" u njegovoj kristalnoj reetki odgovara veliini molekula H2.Platina
Ir - Pt - Au
PdPtDs
periodni sistem
Opti podaci
Ime, simbol, atomski brojPlatina, Pt, 78
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaVIIIB, 6
gustina, tvrdoa21090 kg/m3, 3,5
Bojasrebrnobela
Osobine atoma
atomska masa195,078 u
atomski radijus135 (177) pm
kovalentni radijus128 pm
van der Valsov radijus175 pm
elektronska konfiguracija[Xe]4f145d96s1
e- na energetskim nivoima2, 8, 18, 32, 17, 1
oksidacioni brojevi2, 4
Osobine oksidasrednje bazni
kristalna strukturaregularna zidnocentrirana
fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja2041 K (1768 C)
temperatura kljuanja4098 K (3825 C)
molska zapremina9,0910-3 m/mol
toplota isparavanja510 kJ/mol
toplota topljenja19,6 kJ/mol
pritisak zasiene pare0,0312 Pa (2045 K)
brzina zvuka2680 m/s (293,15K)
Ostale osobine
Elektronegativnost2,28(Pauling)1,44 (Alred)
specifina toplota130 J/(kg*K)
specifina provodljivost9,66106 S/m
toplotna provodljivost71,6 W/(m*K)
I energija jonizacije870 kJ/mol
II energija jonizacije1791 kJ/mol
III energija jonizacije2800 kJ/mol
IV energija jonizacije3900 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.190Pt
0,01%
6,51011 godina3,249
186Os192Pt
0,79%
stabilni izotor sa 114 neutrona193Pt
(ve.)50 godinaz.e.0,057
193Ir194Pt
32,9%
stabilni izotor sa 116 neutrona195Pt
33,8%stabilni izotor sa 117 neutrona196Pt
25,3%
stabilni izotor sa 118 neutrona198Pt
7,2%
stabilni izotor sa 120 neutrona
Tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Platina (Pt, latinski platinum).Naziv potie od panskog slova platina to oznaava srebro. Ima 36 izotopa ije se atomske mase nalaze izmeu 172-201. U prirodi se nalaze izotopi sa atomskim masama 190, 192, 194, 195, 196 i 198, od kojih su postojani 194, 195, 196 i 198. Zastupljena je u zemljinoj kori u koliini od 0,001 ppm , obliku ruda platine i kao pratilac ruda nikla i bakra. U Americi je bio poznat jo u vreme pre Kolumba. U Evropu su ga doneli panci 1750, koji su smatrali da je to samo druga vrsta srebra. Najvanija jedinjenja platine su: heksahloroplatinska kiselina, platinahlorid i kompleksna organskometalna jedinjenja koja nastaju iz njih, koja se masovno koriste kao katalizatori u industriji. Bioloki znaaj: Neotrovna i ne uzrokuje rak. Neka njena jedinjenja se koriste u hemoterapiji u borbi protiv odreenih vrsta raka.U istom obliku je srebrnobeli metal, kovan i lako se izvlai u ice. Ubraja se u plemenite metale, ne reaguje sa vodom, vazduhom, veinom kiselina i baza. Reaguje samo sa carskom vodom, fluorovodonikom i drugim takozvanim superkiselinama. Koristi se i za izradu nakita.
Hrom
V - Cr - Mn
CrMo
periodni sistem
Opti podaci
Ime, simbol,atomski brojHrom, Cr, 24
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaVIB, 5
gustina, tvrdoa7140 kg/m3, 8,5
Bojasrebrnoplava
Osobine atoma
atomska masa51,9961 u
atomski radijus140 (166) pm
kovalentni radijus127 pm
van der Valsov radijusbd
elektronska konfiguracija[Ar]3d54s1
e- na energetskim nivoima2, 8, 13, 1
oksidacioni brojevi6, 3, 2
Osobine oksidajako kiseli
kristalna strukturaregularna prostornocentrirana
fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja2130 K(1857 C)
temperatura kljuanja2945 K(2672 C)
molska zapremina7,2310-3 m/mol
toplota isparavanja344,3 kJ/mol
toplota topljenja16,9 kJ/mol
pritisak zasiene pare990 Pa (2130 K)
brzina zvuka5940 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost1,66 (Pauling)1,56 (Alred)
specifina toplota450 J/(kg*K)
specifina provodljivost7,74106 S/m
toplotna provodljivost93,7 W/(m*K)
I energija jonizacije652,9 kJ/mol
II energija jonizacije1590,6 kJ/mol
III energija jonizacije2987 kJ/mol
IV energija jonizacije4743 kJ/mol
V energija jonizacije6702 kJ/mol
VI energija jonizacije8744,9 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.50Cr
4,35%
> 1,81017z.e.
50V51Cr
(ve.)27,7025 danaz.e.0,753
51V52Cr
83,789%stabilni izotor sa 28 neutrona53Cr
9,501%
stabilni izotor sa 29 neutrona54Cr
2,365%
stabilni izotor sa 30 neutrona
tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Hrom (Cr, latinski chromium) je metal. Elektronska konfiguracija njegovog atoma odreuje njegovu pripadnost VIB grupi. Poseduje 13 izotopa ije se atomske mase nalaze izmeu 45-57. Izotopi 50, 52, 53 i 54 su postojani. Otkriven je 1797 godine od strane N.L. Vauqellina (Louis Nicolas Vauquelin). Hrom je zastupljen u zemljinoj kori u koliini od oko 102 ppm, uglavnom u obliku minerala hromita.
Namirnice najbogatije hromom su pekarski kvasac, kukuruz, kuvana junetina, jabuka, crni hleb, ovsene pahuljice.Metalni hrom je sjajnobeo metal veoma otporan na koroziju. Koristi se kao spoljanji sloj koji pokriva eline elemente, popravljajui njihov izgled i titei ih od korozije. Hrom je sastojak nerajuih elika. Hrom je najmanje rastvoran od svih metala. Iako ima negativni standardni redoks-potencijal na povrini hroma stvara se pasivno stanje, te se ne rastvara u azotnoj kiselini, ni u carskoj vodi, dok se u razblaenoj hladnoj hlorovodoninoj i sumpornoj kiselini rastvara, a rastvaranje u vruim kiselinama prestaje.JedinjenjaNajvanija ruda hroma je hromit FeCr2O4 poznato kao hromit. Ovo jedinjenje se koristi kao aktivan sloj na magnetnim trakama. Redukcijom hromita koksom nastaje ferhrom (Fe + 2Cr)l koji se u metalurgiji koristi za dobijanje drugih legura koje sadre hrom.Rastvori soli Cr(III) i Cr(VI) poseduju veoma intenzivne boje (zelenu i narandastu) to se koristi u fotohemiji. Meavina Na2Cr2O7 sa sumpornom kiselinom se koristi za pranje lab.stakla. Oksid hroma(III) se koristi kao za bojenje. Soli hroma(VI) su otrovne i izazivaju rak.
Bioloki znaaj
Hrom je sastojak mnogih enzima i spada u mikroelemente neophodne za ivot. Olakava prelazak glukoze iz krvi u elije. Smanjuje potrebe za insulinom. Smanjuje rizik od infarkta poto sputa nivo holesterola u krvi. Njegova dnevna upotreba bi trebalo da iznosi minimum 1 miligram dnevno. Nedostatak hroma moe da izazove razvoj eera kod odraslih osoba i bolesti transportnog sistema.iva
Au - Hg - Tl
CdHgUub
periodni sistem
Opti podaci
Ime, simbol,atomski brojiva, Hg, 80
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaIIB, 6
gustina, tvrdoa13579,04 kg/m3, 1,5
Bojasrebrnobela
Osobine atoma
atomska masa200,59 u
atomski radijus150 (171) pm
kovalentni radijus149 pm
van der Valsov radijus155 pm
elektronska konfiguracija[Xe]4f145d106s2
e- na energetskim nivoima2, 8, 18, 32, 18, 2
oksidacioni broj2, 1
Osobine oksidasrednje bazni
kristalna struktura-
fizike osobine
agregatno stanjeteno
temperatura topljenja234,32 K (-38,78 C)
temperatura kljuanja629,88 K (356,73 C)
molska zapremina14,0910-3 m/mol
toplota isparavanja59,229 kJ/mol
toplota topljenja2,295 kJ/mol
pritisak zasiene pare210-4 Pa (234 K)
brzina zvuka1407 m/s (293,15K)
Ostale osobine
Elektronegativnost2,00 (Pauling)1,44 (Alred)
specifina toplota140 J/(kg*K)
specifina provodljivost1,04106 S/m
toplotna provodljivost8,34 W/(m*K)
I energija jonizacije1007,1 kJ/mol
II energija jonizacije1810 kJ/mol
III energija jonizacije3300 kJ/mol
IV energija jonizacije4400 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.194Hg
(ve.)444 godinaz.e.0,040
194Au196Hg
0,15%
stabilni izotor sa 116 neutrona198Hg
9,97%
stabilni izotor sa 118 neutrona199Hg
16,87%
stabilni izotor sa 119 neutrona200Hg
23,1%
stabilni izotor sa 120 neutrona201Hg
13,18%
stabilni izotor sa 121 neutrona202Hg
29,86%stabilni izotor sa 122 neutrona203Hg
(ve.)46,6 dana-0,492
203Tl204Hg
6,87%
stabilni izotor sa 124 neutrona
tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
iva (Hg, lat. hydragyrum) - je zastupljena u zemljinoj kori u koliini od 0,05 ppm. Najvaniji minerali ive su: cinober HgS i kalomel Hg2Cl2Osobine
iva rastvara metale (izuzetak su: gvoe, platina, volfram i molibden. Poseduje veliku isparljivost - pri temperaturi od 20oC u vazduhu se nalazi 14 mg Hg m-3 u stanju dinamike ravnotee. Prag bezbednosti ive u vazduhu iznosi 0,05 mg Hg m-3 vazduha, zato prosuta iva pretstavlja potencionalnu opasnost od trovanja.
Primena
ruda ive
iva se koristi za punjenje termometara, barometara, manometara... Velike koliine ive se koriste za dobijanje srebra i zlata i za eksplozivne materijale.Jedinjenja ive takoe imaju veliku primenu: kalomel se koristi u medicini, za pravljenje elektroda i kao sredstvo za zatitu biljaka. Hlorid ive (II) - sublimit, slui kao katalizator u organskim sintezama, u metalurgiji, kao sredstvo za dezinfekciju. Hg(CNO)2 ima primenu u proizvodnji detonatora. Ako iva dospe u vodenu sredinu, mikroorganizmi je prerauju tako da nastaje metaloorgansko jedinjenje koje se rastvara u mastima. Mnoge tragine dogaaje su izazvala ba organska jedinjenja ive na primer u Japanu, Gvatemali, Iraku, Pakistanu. Svi ti sluajevi su bili izazvani korienjem namirnica koje su bile zatrovane ivom. U Iraku je 1971-1972 umrlo preko 3000 ljudi zbog korienja penice koja je u sebi sadrala fenilive. Unoenje alkalnih jedinjenja ive u ljudski organizam iva pomou krvotoka dolazi do modanih elija onemoguavajui mozgu doliv krvi i izazivajui poremeaje u nervnom sistemu. Katjoni iveHg2+ i Hg22+ imaju razliite osobine. Katjon Hg22+ pripada I grupi katjona, a katjon Hg2+ II.Cink
Cu - Zn - Ga
ZnCd
periodni sistem
Opti podaci
Ime, simbol, atomski brojCink, Zn, 30
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaIIB, 4,
gustina, tvrdoa7140 kg/m3, 2,5
Bojaplaviasta
Osobine atoma
atomska masa65,409 u
atomski radijus135 (142) pm
kovalentni radijus131 pm
van der Valsov radijus139 pm
elektronska konfiguracija[Ar]3d104s2
e- na energetskim nivoima2, 8, 18, 2
oksidacioni broj2
Osobine oksidaamfoterni
kristalna strukturaheksagonalna
fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja692,68 K(419,53C)
temperatura kljuanja1180 K(907 C)
molska zapremina9,1610-3 m/mol
toplota isparavanja115,3 kJ/mol
toplota topljenja7,322 kJ/mol
pritisak zasiene pare192,2 Pa (692,73 K)
brzina zvuka3700 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost1,65 (Pauling)1,66 (Alred)
specifina toplota390 J/(kg*K)
specifina provodljivost16,6106 S/m
toplotna provodljivost116 W/(m*K)
I energija jonizacije906,4 kJ/mol
II energija jonizacije1733,3 kJ/mol
III energija jonizacije3833 kJ/mol
IV energija jonizacije5731 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.64Zn
48,6%stabilni izotor sa 34 neutrona65Zn
(ve.)244,26 danaz.e.1,352
65Cu66Zn
27,9%
stabilni izotor sa 36 neutrona67Zn
4,1%
stabilni izotor sa 37 neutrona68Zn
18,8%
stabilni izotor sa 38 neutrona72Zn
(ve.)46,5 sati-0,458
72Ga
Tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Cink (Zn, latinski - zincum)je metal. Ima 23 izotopa ije se atomske mase nalaze izmeu 57-78, od kojih su postojani 64, 66, 67, 68 i 70.Otkriven je u Indiji ili Kini pre 1500. p.n.e. U Evropu je donesen tek u XVII veku.
Zastupljenost
Zastupljen je u zemljinoj kori u koliini od 75 ppm u obliku minerala - uglavnom ZnS, ZnO i smitsonita. Namirnice koje su bogate cinkom su: ostrige, posno meso i ribe. Takoe ga ima i u zrnastom hlebuFizike i hemijske osobine
cink se na vazduhu prevlai slojem oksida
Metalni cink je bletavobeo, krh metal. Na vazduhu podlee oksidaciji slino aluminijumu, ali ga sloj oksida titi od dalje korozije. Cink je vrlo reaktivan kako u kiseloj, tako i u baznoj sredini.
Jedinjenja i primena
Najpoznatije jedinjenje cinka je njegov oksid ZnO, koji se koristi kao dodatak za boje i lakove. Najvanija primena cinka je prevlaenje lima u cilju zatite od korozije. Cink je takoe sastojak mnogih legura, posebno bakra. Cink se takoe koristi i za elektrine pei.Jedinjenja cinka se takoe koriste i za zapraivanje biljnih kultura u batama jer ima insekticidno dejstvo. Cink je jedan od mikroelemenata i nalazi se u mnogim enzimima. Izmeu ostalog ima udela i u: mineralizaciji kostiju, sintezi belanevina, zarastanju rana, utie na rad imunolokog sistema, pravilnu raspodelu insulina i tednju holesterola i vitamina A. Ima udela i u regulaciji krvnog pritiska i sranog ritma. Dnevno ga je potrebno unositi u koliini od minimum 5 miligrama, a preporuuje se oko 15-20 miligrama. Nedostatak cinka uzrokuje: malokrvnost, usporavanje tempa rasta, sporo zarastanje rana, zapaljenja koe ... Nedostatak cinka kod dece izaziva nii rast i sporiji umni razvoj. Cink deluje kao lek za bolesti eluca, reumatizam, kone bolesti ...Sistematsko uzimanje nekih lekova i alkohola utie na smanjenje koliine cinka u ovekovom organizmu.Soli cink (II) izazivaju rak ukoliko se unose u velikim koliinama.Cirkonijum
Y - Zr - Nb
TiZrHf
periodni sistem
Opti podaci
Ime, simbol,atomski brojCirkonijum, Zr, 40
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaIVB, 5
gustina, tvrdoa6511 kg/m3, 5
Bojasrebrnosiva
Osobine atoma
atomska masa91,224 u
atomski radijus155 (206) pm
kovalentni radijus148 pm
van der Valsov radijusbez podataka
elektronska konfiguracija[Kr]4d25s2
e- na energetskim nivoima2, 8, 18, 10, 2
oksidacioni broj4
Osobine oksidaamfoterni
kristalna strukturaheksagonalna
fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja2128 K(1855 C)
temperatura kljuanja3609 K(4409 C)
molska zapremina14,0210-3 m/mol
toplota isparavanja58,2 kJ/mol
toplota topljenja16,9 kJ/mol
pritisak zasiene pare1,6810-3 Pa (2125 K)
brzina zvuka3800 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost1,33 (Pauling)1,22 (Alred)
specifina toplota0,27 J/(kg*K)
specifina provodljivost2,36106 S/m
toplotna provodljivost22,7 W/(m*K)
I energija jonizacije640,1 kJ/mol
II energija jonizacije1270 kJ/mol
III energija jonizacije2218 kJ/mol
IV energija jonizacije3313 kJ/mol
V energija jonizacije7752 kJ/mol
VIenergija jonizacije9500 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.88Zr
(ve.)83,4 danaz.e.
88Y90Zr
51,45%stabilni izotor sa 50 neutrona91Zr
11,22%
stabilni izotor sa 51 neutrona92Zr
17,15%
stabilni izotor sa 50 neutrona93Zr
(ve.)1,53106 godina-0,091
93Nb94Zr
17,38%
stabilni izotor sa 54 neutrona95Zr
(ve.)64,03 dana-1,121
95Nb96Zr
2,8%
>3,81019 godina-3,350
96Nb97Zr
(ve.)16,8 sati-2,658
97Nb
tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Cirkonijum (Zr, latinski zirconium) - je metal IVB grupe. Ime je dobio po istoimenom mineralu - cirkonijumu (ZrSiO4). Cirkonijum poseduje i mineral badeleit (ZrO2). Zastupljen je u zemljinoj kori u koliini od 130 ppm.
Rodijum
Ru - Rh - Pd
CoRhIr
periodni sistem
Opti podaci
Ime, simbol,atomski brojRodijum, Rh, 45
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaVIIIB, 5
gustina, tvrdoa12460 kg/m3, 6
Bojasrebrnosiva
Osobine atoma
atomska masa102,90550 u
atomski radijus135 (173) pm
kovalentni radijus135 pm
van der Valsov radijusbez podataka
elektronska konfiguracija[Kr]4d85s1
e- na energetskoim nivoima2, 8, 18, 16, 1
oksidacioni brojevi2, 3, 4
Osobine oksidaamfoterni
kristalna strukturaregularna zidnocentrirana
fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja2237 K(1964 C)
temperatura kljuanja3968 K(3695 C)
molska zapremina8,2810-3 m/mol
toplota isparavanja493 kJ/mol
toplota topljenja21,5 kJ/mol
pritisak zasiene pare0,633 Pa (2239 K)
brzina zvuka4700 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost2,28 (Pauling)1,45 (Alred)
specifina toplota0,242 J/(kg*K)
specifina provodljivost21,1106 S/m
toplotna provodljivost150 W/(m*K)
I energija jonizacije719,7 kJ/mol
II energija jonizacije1740 kJ/mol
III energija jonizacije2997 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.99Rh
(ve.)16,1 dana+
99Ru101Rh
(ve.)3,3 godinaz.e.0,542
101Ru102Rh
(ve.)2,9 godinaz.e.2,464
102Ru103Rh
100%stabilni izotor sa 58 neutrona
tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Rodijum (Rh, grki - rhodium) - je metal VIIIB grupe. Ima 34 izotopa ije se atomske mase nalaze izmau 94-112. Postojan je samo izotop 103 koji predstavlja 100% prirodnog sastava izotopa rodijuma. Rodijum je dobio ime po grkoj rei rhodon to znai rua. Otkriven je 1803 godine od strane W.H. Wollastona u Londonu. U zemljinoj kori je zastupljen u veoma maloj koliini od 10-4 ppm (eng. parts per million). Dobija se iz nekih ruda bakra i nikla u kojima se nalazi oko 0,1% rodijuma. Neka od njegovih kompleksna jedinjenja su otrovna, i verovatno uzrokuju rak.U istom obliku je sjajan, srebrnosiv metal. Ne reaguje sa vodom, vazduhom i kiselinama, ali reaguje sa jakim bazama. U istom obliku se ne koristi zbog njegove veoma visoke cene. Cena rodijuma je oko 6100 amerikih dolara za 1 finu uncu. Rutenijum
Tc - Ru - Rh
FeRuOs
periodni sistem
Opti podaci
Ime, simbol,atomski brojRutenijum, Ru, 44
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaVIIIB, 5
gustina, tvrdoa12370 kg/m3, 6,5
Bojasrebrnosbela
Osobine atoma
atomska masa101,07 u
atomski radijus130 (178) pm
kovalentni radijus126 pm
van der Valsov radijusbez podataka
elektronska konfiguracija[Kr]4d75s1
e- na energetskim nivoima2, 8, 18, 15, 1
oksidacioni brojevi2, 3, 4, 6, 8
Osobine oksidasrednje kiseli
kristalna strukturaheksagonalna
fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja2607 K(2334 C)
temperatura kljuanja4423 K(4150 C)
molska zapremina8,1710-3 m/mol
toplota isparavanja595 kJ/mol
toplota topljenja24 kJ/mol
pritisak zasiene pare1,4 Pa (2523 K)
brzina zvuka5970 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost2,20 (Pauling)1,42 (Alred)
specifina toplota238 J/(kg*K)
specifina provodljivost13,7106 S/m
toplotna provodljivost117 W/(m*K)
I energija jonizacije710,2 kJ/mol
II energija jonizacije1620 kJ/mol
III energija jonizacije2747 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.96Ru
5,52%
stabilni izotor sa 52 neutrona98Ru
1,88%
stabilni izotor sa 54 neutrona99Ru
12,7%
stabilni izotor sa 55 neutrona100Ru
12,6%
stabilni izotor sa 56 neutrona101Ru
17,0%
stabilni izotor sa 57 neutrona102Ru
31,6%stabilni izotor sa 58 neutrona104Ru
18,7%
stabilni izotor sa 60 neutrona106Ru
(ve.)373,59 dana-0,039
106Rh
tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Rutenijum (Ru, latinski - ruthenia) - je metal VIIIB grupe. Ime je dobio po latinskom nazivu za Rusiju. Ovaj element ne poseduje bitnije minerale i obino se javlja u rudama platine.Iridijum
Os - Ir - Pt
RhIrMt
periodni sistem
Opti podaci
Ime, simbol, atomski brojIridijum, Ir, 77
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaVIIIB, 6
gustina, tvrdoa22650 kg/m3, 6,5
Bojasrebrnobela
Osobine atoma
atomska masa192,217 u
atomski radijus135 (180) pm
kovalentni radijus137 pm
van der Valsov radijusbez podataka
elektronska konfiguracija[Xe]4f145d76s2
e- na energetskim nivoima2, 8, 18, 32, 15, 2
oksidacioni brojevi2, 3, 4, 6
Osobine oksidasrednje bazni
kristalna strukturaregularna zidnocentrirana
fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja2739 K (2466 C)
temperatura kljuanja4701 K (4428 C)
molska zapremina8,5210-3 m/mol
toplota isparavanja605 kJ/mol
toplota topljenja26,1 kJ/mol
pritisak zasiene pare1,47 Pa (2716 K)
brzina zvuka4825 m/s (293,15K)
Ostale osobine
Elektronegativnost2,20(Pauling)1,55 (Alred)
specifina toplota130 J/(kg*K)
specifina provodljivost19,7106 S/m
toplotna provodljivost147 W/(m*K)
I energija jonizacije880 kJ/mol
II energija jonizacije1680 kJ/mol
III energija jonizacije2600 kJ/mol
IV energija jonizacije3800 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.189Ir
(ve.)13,2 danaz.e.
189Os191Ir
37,3%
stabilni izotor sa 114 neutrona192mIr
(ve.)241 godinai.t.0,155
192mIr
192Ir
(ve.)73,83 dana-1,454
192Pt193Ir
62,7%stabilni izotor sa 116 neutrona194Ir
(ve.)171 dana-
194Pt
Tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Iriduijum (Ir, lat. iridium) - hemijski element, prelazni metal. Naziv potie od latinske rei iris koja oznaava dugu.Zastupljenost: iridijum je zastupljen u zemljinoj kori u koliini od 310-6 ppm (engl. parts per million). Najvaniji mineral iridijuma je osmirid.
Kadmijum
Ag - Cd - In
ZnCdHg
periodni sistem
Opti podaci
Ime, simbol,atomski brojKAdmijum, Cd, 48
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaIIB, 5
gustina, tvrdoa8650 kg/m3, 2
Bojaplaviastobela
Osobine atoma
atomska masa112,411 u
atomski radijus155 (161) pm
kovalentni radijus148 pm
van der Valsov radijus158 pm
elektronska konfiguracija[Kr]4d105s2
e- na energetskim nivoima2, 8, 18, 18, 2
oksidacioni broj2
Osobine oksidasrednje bazni
kristalna strukturaheksagonalna
fizike osobine
agregatno stanjevrsto
temperatura topljenja594,22 K(321,07 C)
temperatura kljuanja1040 K(767 C)
molska zapremina13,0010-3 m/mol
toplota isparavanja100 kJ/mol
toplota topljenja6,192 kJ/mol
pritisak zasiene pare14,8 Pa (597 K)
brzina zvuka2310 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost1,69 (Pauling)1,46 (Alred)
specifina toplota233 J/(kg*K)
specifina provodljivost13,8106 S/m
toplotna provodljivost96,8 W/(m*K)
I energija jonizacije867,8 kJ/mol
II energija jonizacije1631,4 kJ/mol
III energija jonizacije3616 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.
v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.108Cd
0,89%
stabilni izotor sa 60 neutrona109Cd
(ve.)464,6 danaz.e.0,214
109Ag110Cd
12,49%
stabilni izotor sa 62 neutrona111Cd
12,8%
stabilni izotor sa 63 neutrona112Cd
24,13%
stabilni izotor sa 64 neutrona113Cd
(ve.)7,71015 lat-0,316
113In113mCd
(ve.)14,1 godina-0,580
113Ini.t.0,264
113Cd
114Cd
28,73%stabilni izotor sa 66 neutrona116Cd
7,49%
stabilni izotor sa 68 neutrona
tamo gde drugaije nije naznaeno,upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Objanjenja skraenica:
zast.=zastupljenost u prirodi,v.p.r.=vreme polu raspada,n.r.=nain raspada,e.r.=energija raspada,p.r.=proizvod raspada,z.e=zarobljavanje elektrona,i.t.=izomerni prelaz
Kadmijum (Cd, latinski - cadmium) - je metal IIB grupe. Ime je dobio po grkom nazivu za rudu cinka - kalamin. Najpoznatiji mineral je CdS, ali se obino dobija kao sporedni proizvod pri proizvodnji cinka. Kadmijum je otkrio 1817 godine nemaki hemiar Fridrih trosmajer.Bitnu koliinu kadmijuma u sebi sadre rude cinka i fosilnih goriva (npr. kameni ugalj). Usled njihovog eksplatisanja znatne koliine kadmijuma se oslobaaju u atmosferu i hidrosferu. Kadmijum je element velike toksinosti (nekoliko puta vee od arsena). Ima kancerogeno dejstvo, oteuje bubrege, izaziva anemiju i bolesti kostiju. tetno deluje i na sistem za kruenje materija.