-
PP rr oo jj ee kk tt uu kk uu pp nn oo gg aa
rr aa zz vv oo jj aa
zz aa oo pp ii nn uu
HH uu mm nn aa SS uu tt ll ii
ii gg rr aa dd
PP rr ee gg rr aa dd uu
22.. SSvveezzaakk:: RRaazzvvoojj ggoossppooddaarrssttvvaa,,
oossnnoovvaa iizzrraaddee uuppaanniijjsskkiihh rraazzvvoojjnniihh
ssppiissaa
-
PPrroojjeekktt uukkuuppnnooggaa rraazzvvoojjaa
iizzrraaddiioo::
PP RR OO VV EE NN TT UU SS dd.. oo.. oo.. DDuuggoo SSeelloo
22000077.. ggooddiinnee
2
-
Lijepe ti je, lijepe ti je
Zagorje zelene,
Hrvatsko Zagorje je oduvijek pratio pridjev zeleno. Zagorje
zelene (ili Zeleno Zagorje) je u dananje vrijeme odlian
predloak, a ujedno i sjajan, naslijeen naziv za ouvano podruje,
istu zemlju, zdrave vode i isti zrak, prirodno ouvane krajobraze i
vizure, a unutar svega toga proizvodnju zaista zdrave, pa i
ljekovite hrane, razvoj ekoloke poljoprivrede.
Kolika podruja u svijetu ulau goleme napore i sredstva, kako bi
ih proglasili zelenim podrujima, zelenim oazama, ? A, da bi se
uvrijeio pojam zeleno ovo ili zeleno ono podruje, uz golem novac i
trud, treba i puno vremena.
Hrvatsko Zagorje to ve ima. Koliko je bogatstvo, samo taj
naslijeeni naziv! Ali, svo naslijee su samo mrtvi kapitali, ako
kraj njih prolazimo, a da ih ne primijetimo, ako ih susreemo, a ne
koristimo ih.
Zato, prvo moramo u nae svijesti vratiti zadovoljstvo i ponos,
to smo iz takvoga, zelenoga podruja, a ne iz nekoga slabije
razvijenoga podruja u blizini Zagreba. Ali svijest, zadovoljstvo i
ponos naslijeem, ne smiju zaustavljati razvoj. Hrvatsko Zagorje se
mora razvijati i ponovno postati mjesto i izvor zdravoga rada i
zdravoga ivota svih hrvatskih obitelji, koje su ovdje i koje e jo
doi.
Ono mora zauvijek ostati i zauvijek slijediti naslijeenu
viziju:
Zagorje zeleno!
3
-
Kazalo
Str.
1. Naslovnica 3. Lijepe ti je, lijepe ti je Zgorje zelene 4.
Kazalo 10. Republika Hrvatska u Europi 11. upanije 12.
Krapinsko-zagorska upanija s oznaenim podrujima sedam gradova 13.
Podruje grada Pregrada i opine Hum na Sutli 14. Projekt ukupnoga
razvoja 15. Razvojni koraci uih i irih zajednica 16. Drugi svezak
Projekta ukupnoga razvoja 18. Poljoprivreda 23. Kako do visokih
profita iz poljoprivrede i proizvodnje hrane? 25. Poboljavanje tla
- EKO - RAST
25. Zatita od erozije tla 25. Oivljavanje pjeskovitoga tla 25.
Zatita biljaka 26. Kako koristiti EKO-RAST 28. EKO-RAST u
presaivanju 28. Rezultati primjene 28. Zato koristiti EKO-RAST
29. Natapanje ili navodnjavanje 31. Kako natapati? (ili
navodnjavati) 34. Ureaji za navodnjavanje kienjem 39. Manji sustavi
navodnjavanja za obiteljska poljoprivredna gospodarstva
45. S T O C K O S O R B 46. Poboljiva tla koji uva vodu i
hranjiva 47. Visoka mo upijanja 48. Kako se koristi 48. Koritenje
za proizvodnju poljoprivrednih kultura 49. Koritenje pomou
turbo-lance injektora 50. Cvatui travnjaci 50. Sadnja plantaa uma
51. Zatita od tue, ptica, mraza, ... 53. Buha 53. Humus
4
-
Kazalo
Str.
54. Informacijama do viih profita u poljoprivredi - T I S U P
57. Marketing poljoprivrednih proizvoda 58. Ustroj marketinga
marketinka zadruga 59. Profitnija proidvodnja voa i povra
Skladitenjem i uvanjem do veih profita 63. Koliko treba hladnjaa
65. Tehnoloki projekt hladnjae / Studija izgradnje hladnjae za voe
i povre - Jedinini modul hladnjae od 500 t 67. Uvod 69. Tehnoloka
rjeenja 80. Tehnoloka oprema 83. Potrebna radna snaga 83. Sanitarna
zatita objekta, opreme i proizvoda 84. Nacrt zgrade hladnjae s
rasporedom tehnoloke opreme 87. Voarstvo
87. Podizanje vonih nasada 91. Priprema tla i sadnja 91. Zimska
zatita voaka
93. Jabuka, uzgoj i rezidba 94. ljiva, uzgoj i rezidba 96.
Kruka, uzgoj i rezidba 98. Vinja, uzgoj i rezidba 102. Uzgoj
lijeske i proizvodnja ljenjaka 105. Odabir odlike
107. Istarski duguljasti 107. Tonda Romana 107. Tonda di giffoni
108. Tonda gentile delle langhe 108. Hallesche riesen 108. Romische
Zelernuss 109. Negret 109. Mortarella 109. Ludolfov 109. Cosford
109. Gunslebert 110. Imperial de Trebizonde
5
-
Kazalo
Str.
110. Istarski okruglasti 110. Barcelona 110. Nocchione 111.
Camponica 111. San Giovanni 111. Ricia di Talanico 111. Sustav
uzgoja
118. Uzgoj pitomoga kestena 122. Kalkulacija podizanja nasada
kestena 123. Jagoda 133. Kupina 136. Glavni tehnoloki projekt,
Vinarija za proizvodnju kupinovoga vina 138. Uvod 139. Tehniko
tehnoloka koncepcija zgrade 140. Procesno tehnoloka rjeenja 148.
Opis funkcionalne povezanosti prostorija 149. Specifikacija
tehnoloke opreme 150. Potrebna radna snaga 150. Energetika bilanca
150. Sanitarno tehniki i higijenski uvjeti proizvodnoga pogona 152.
Cijene tehnoloke opreme 153. Prilog nacrti 159. Vinsko groe,
proizvodnja i prerada 159. Podizanje vinograda 165. Glavni
tehnoloki projekt Vinarija za proizvodnju vina od vinskoga groa
167. Opis tehnolokih postupaka tehnologija proizvodnje crnoga i
bijeloga vina 175. Specifikacija tehnoloke opreme 176. Potrebna
radna snaga 177. Sanitarno tehniki i higijenski uvjeti proizvodnoga
pogona 178. Cijene tehnoloke opreme 178. Prilog nacrti 185. Bua
golica, Uzgoj za proizvodnju buinoga ulja 189. Tehnoloki projekt -
Postrojenje za prooizvodnju buinoga ulja 191. Uvod
6
-
Kazalo
Str.
199. Projektni zadatak 200. Prijedlog i opis tehnoloke
koncepcije 210. Materijalna bilanca 212. Opis zgrade pogona i
raspored strojeva u pogonu 214. Energetika bilanca 216. Potrebna
radna snaga 217. Raspored ureaja u tlocrtu i presjek postrojenja
221. Uzgoj gljiva 221. Bukovae 226. ampinjoni 227. Povrtlarstvo
227. Plodored 229. Preporueni plodored u plastenikom uzgoju povra
230. Plastenika proizvodnja 232. Povre u plastenicima po rokovima
sjetve 232. Uzgoj zdravoga povra u plastenicima 233. Uzgoj
presadnica u plastenicima 234. Matovilac uzgoj u plasteniku 236.
Luk uzgoj u plasteniku 238. Mladi luk cijele godine uzgoj u
plasteniku 241. Salata uzgoj u plasteniku 242. Riga uzgoj u
plasteniku 243. Uzgoj povra na otvorenom i povra za preradu 244.
Cikla 246. Zelje 250. Postrna ili bijela repa 252. Hren 254. Crna
rotkva ili povrtnica 256. Grah zrna i grah mahunar 264. Bolesti
povra i tetnici na povru 279. Proizvodnja krmnih kultura 281.
Lucerna 287. Crvena djetelina 291. Druge vrste djetelina 292. Trave
297. Ljulj, talijanski ili mnogocvjetni
7
-
Kazalo
Str.
298. Ljulj utrinac 299. Vlasnjaa livadna 300. Vlasulja nacrvena
301. Klupasta otrica 302. Livadna vlasulja 303. Maji repak 304.
Smiljkita 311. Razvoj kozarstva 319. Zato poljoprivredna
gospodarstva ostvaruju gubitke? 324. Puran 328. Uzgoj pueva -
Vinogradarski pu 333. Uzgoj jelena lopatara 337. Ekoloka
poljoprivreda 338. Kako postati eko proizvoa 339. Propisi vezani uz
ekoloku proizvodnju 347. Hrana, proizvodnja hrane 348. Hrana kao
lijek 349. Profitna proizvodnja hrane 350. Kakvoa rane 351.
Uvjerenje o kakvoi 352. Sigurnost hrane, Bijela knjiga Europske
komisije o sigurnosti hrane 352. Program nadzora razine pesticida
353. Zakoni, propisi i standardi vezani uz proizvodnju i promet
hranom 354. HACCP - Kodeks jamstva nekodljivosti namirnica u
ugostiteljstvu 359. Turizam
361. Uvod 361. Marketing u turizmu 363. Definiranje turistikoga
proizvoda 364. Formiranje turistikoga proizvoda 364. ivotni vijek
turistikoga proizvoda 365. Cijena 365. Strategija segmentacije i
diferencijacije 366. Analiza vlastitoga turistikoga proizvoda 366.
Istraivanje trita 366. Akcije za privlaenje korisnika u turizmu
367. Sajmovi i izlobe u RH
8
-
Kazalo
Str.
369. Sajmovi turizma u Europi 369. Sajmovi na drugim
kontinentima 369. Zakoni i pravilnici u turizmu
373. Grad Pregrada 373. Uvod 374. Sakralni spomenici i spomenici
kulture 375. Prirodno naslijee 376. Oblici turizma za grad Pregradu
376. Vinoteka, kuaonica vina i meda 377. Muzej u rudniku
378. Opina Hum na Sutli 379. Prirodno i kulturno naslijee 381.
Sadanje stanje 382. Turistika infrastruktura
383. Oblici kontinentalnoga turizma za Pregradu i Hum na Sutli
383. Povijesni turizam 385. Seoski turizam 385. Uvod 385. Povijesni
razvoj seoskoga turizma
386. Poljoprivredno zakonodavstvo Seoski turizam 387.
Poljoprivredno zakonodavstvo Krediti i poticaji
388. Ciljevi razvoja seoskoga turizma 389. Cijene 389. Ocjena
mogunosti pokretanja seoskoga turizma 390. Zakljuak
391. Vinske ceste 391. Razvoj vinskih cesta u Hrvatskoj 393.
Obiljeja vinske ceste
394. Izletniki turizam 395. Trekking - pjeaenje 396. Eko turizam
396. Obiljeja eko turizma 397. Organiziranje eko turizma
398. Zakljuak 399. Program razvoja poslovne zone Pregrada
9
-
Republika Hrvatska
u Europi
srednjoeuropska, mediteranska, panonska i podunavska drava
10
-
upanije Counties of the Republic of Croatia
I. Zagrebaka upanija II. Krapinsko-zagorska upanija III.
Sisako-moslavaka upanija IV. Karlovaka upanija V. Varadinska
upanija VI. Koprivniko-krievaka upanija VII. Bjelovarsko-bilogorska
upanija VIII. Primorsko-goranska upanija IX. Liko-senjska upanija
X. Virovitiko-podravska upanija XI. Poeko-slavonska upanija XII.
Brodsko-posavska upanija XIII. Zadarska upanija XIV.
Osjeko-baranjska upanija XV. ibensko-kninska upanija XVI.
Vukovarsko-srijemska upanija XVII. Splitsko-dalmatinska upanija
XVIII. Istarska upanija XIX. Dubrovako-neretvanska upanija XX.
Meimurska upanija
Grad Zagreb
I. County of Zagreb II. County of Krapina-Zagorje III. County of
Sisak-Moslavina IV. County of Karlovac V. County of Varadin VI.
County of Koprivnica-Krievci VII. County of Bjelovar-Bilogora VIII.
County of Primorje-Gorski Kotar IX. County of Lika-Senj X. County
of Virovitica-Podravina XI. County of Poega-Slavonia XII. County of
Slavonski Brod-Posavina XIII. County of Zadar XIV. County of
Osijek-Branja XV. County of ibenik-Knin XVI. County of
Vukovar-Srijem XVII. County of Split-Dalmatia XVIII. County of
Istria XIX. County of Dubrovnik-Neretva XX. County of Meimurje
City of Zagreb
11
-
Krapinsko-zagorska upanija
s oznaenim podrujima gradova
Krapinskozagorska upanija ima sedam gradova i dvadeset i pet
opina
12
-
Podruje grada Pregrade i
opine Hum na Sutli
obraeno u zajednikom Projektu ukupnoga razvoja
13
-
Projekt ukupnoga
razvoja?
To je zaokret!
Sva hrvatska podruja mogu postati znaajni nositelji ukupnoga
razvoja hrvatske drave jednako kao i ona najbogatija.
Meutim, dugo su u bivim dravama naa podruja zanemarivana, te
namjerno ili neosmiljenom gospodarskom politikom unitavana.
Ono to su mogla dati nemilice se iskoritavalo do iscrpljivanja.
Odrivi razvoj je bio strani pojam, jer se iz Hrvatske crpilo sve to
je mogla dati, a od svega nam se vraalo malo ili gotovo nita. Uz
svu uroenu i steenu marljivost naega puanstva, Hrvatska su podruja
postala podruja gospodarskoga nazadovanja i iseljavanja.
Zato danas, osobito manja mjesta, osjeaju nedostatak vlastitih
visoko obrazovanih ljudi. Umjesto da budu nositelji razvojnih
programa zavrne prerade proizvoda iz poljoprivrede, umarstva, ...,
te boljega ivota vlastitoga kraja, ti ljudi postaju zamanjak
razvoja u veim sreditima i u inozemstvu.
Ova kretanja moramo prekinuti! Prvi korak u tomu jest tvorba
niza recepata za razliite vidove ivota, rada i
gospodarskih ulaganja, koji zajedno skupljeni i usklaeni ine
projekt cjelovitoga razvoja jednoga podruja Projekt ukupnoga
razvoja.
Upravo na nama, upravo sada, velika je odgovornost. Na
iskustvima prijeenih putova i stranputica moramo izgraditi novi put
u budunost!
Vremena vie nema!
Zato poeti moramo mi - sada!
To je novi put, kojim svaki grad i svaka opina moraju
krenuti!
14
-
Razvojni koraci
uih i irih zajednica
Prvi razvojni korak uih zajednica, opina i gradova, je izrada
projekta ukupnoga razvoja za jednu jedinicu lokalne samouprave
ili, to je bolje, izrada zajednikoga Projekta ukupnoga razvoja
za vie njih, ili to je najbolje, izrada zajjednikoga Projekta
ukupnoga razvoja
za vie susjednih, od kojih je jedna sredite, obino i grad, na
koji se sve okolne jedinice lokalne samouprave naslanjaju!
Drugi razvojni korak uih zajednica je
poetak provedbe vlastitih projekata ukupnoga razvoja vlastitim
sredstvima, i u sklopu toga iniciranje prvoga razvojnoga koraka ire
zajednice.
Prvi razvojni korak irih zajednica, upanija, je
da usklaeni i objedinjeni Projekti ukupnoga razvoja jedinica
lokalne samouprave jedne upanije postanu upanijski razvojni
program.
Drugi razvojni korak irih zajednica je
da upanije ponu provedbu upanijskih razvojnih programa vlastitim
sredstvima, a iniciraju trei razvojni korak ire zajednice -
drave.
Trei razvojni korak irih zajednica, ovaj puta drave, je da
usklaene i objedinjene upanijske razvojne programe
usvoji kao dravne ili nacionalne programe razvoja.
Ovakav slijed razvojnih koraka uih i irih zajednica je
oivotvorenje osnovnoga razvojnoga naela - razvoja odozdo.
To je temelj svakoga provedivoga i dugorono odrivoga
razvoja.
Zavrni razvojni korak ukupnoga razvoja je trei razvojni korak
uih zajednica uz pomo najire zajednice.
To je planska, usklaena pomo najire zajednice, drave
jedinicama lokalne samouprave u njihovom razvoju u provedbi
njihovih projekata ukupnoga razvoja
izravnim transferima, poticajnim mjerama, zakonskom i
podzakonskom regulativom.
15
-
Drugi svezak
Projekta
ukupnoga razvoja
Uvijek je pitanje, koja je to razina drutvenih zajednica, koja
je prva u izradi svojih razvojnih spisa. Odgovor je jedno-stavan.
To je ona najnia razina, koja ubire iz poreza ili drugih oblika
davanja odreene vlastite prihode, te ih prikupljene usmjerava za
zadovoljenje razlitih zajednikih potreba svojih graana. Puanstvo
svake takve zajednice nema jednake potrebe, a osim toga, potrebe
nisu svuda jednako velike. Zato e negdje veina puanstva eljeti vie
ulagati u gradnju cesta, a potom vie u drugo. Drugdje e veina prvo
htjeti to guu mreu vodovoda, ...
Tako na toj najnioj razini prikupljanja poreza i drugih davanja,
graani demokrat-ski odluuju o troenju ubranih novaca, a podmirujju
obveze, koje propiu predstav-nika i zakonodavna tijela irih
zajednica.
Meutim, da bi mogli zrelo odluivati o troenju, oni moraju, ne
samo sudjelovati u odluivanju o visini prihoda, nego moraju
donijeti i odreene planove troenja. Kako donijeti plan troenja, ako
ni njima, a niti njihovim izabranim predstavnicima nije sasvim
jasno u kojem smjeru, kakvom brzinom bi se to trebalo razvijati? to
razvijati prvo, a to slijedee? Iz razvoja koje proizlazi razvoj
neke druge djelatnosti?
Ne pozna li se ukupnost planiranja razvoja, ne provodi li se
osmiljeni razvoj,
ubrzo e sigurno dolaziti do preklapanja djelatnosti, do
usporednoga troenja na vie mjesta za zadovoljenje iste potrebe,
dakle do suvinoga troenja napora, vremena i sredstava. Sve e to
dovesti do postupnoga ukupnoga zaostajanja takvoga podruja.
Zato su osnovne razvojne jedinice u Hrvatskoj jedinice lokalne
samouprave. To su opine i gradovi. Oni ubiru vlastite prihode, te
oblikuju svoje proraune, kao planove troenja prikupljenih
sredstava, a na razini opina i gradova graani putom svojih
predstavnika odluuju o prikupljanju i troenju sredstava.
Kako su potrebe i mogunosti opina i gradova razliiti, svatko od
njih e morati oblikovati svoj, neto drugaiji, dugoroniji razvojni
plan ili program. Iako e se oni u nekim stvarima dijelom poklapati,
a neki njihovi dijelovi biti ak i jednaki dijelovima razvojnih
spisa susjednih jedinica lokalne samouprave, ipak bi svaki grad i
opina morali imati razraen svoj program razvoja ili Projekt
ukupnoga razvoja.
Projekt ukupnoga razvoja opine ili grada se u konanici sastoji
od onoliko dijelova, koliko osnovnih djelatnosti u odvijanju ivota
graana postoji.
Nemogue je u isto vrijeme obraditi razvojne projekcije za sve
djelatnosti, te za svaki segment od njih odjednom izraditi
16
-
potpune programe razvoja. Meutim, od neega treba krenuti. Drugim
rijeima treba odrediti razvojne prioritete.
Za zadravanje postojeega, kao i za privlaenje novoga puanstva,
za zadovo-ljenje njihovih pojedinanih i zajednikih potreba, kao i
za poveanje ukupne kakvoe ivota bilo kojega podruja, presudnu ulogu
ima razvoj gospodarstva. Stoga je prioritet u izradi Projekta
ukupnoga razvoja, osmilja-vanje i provedba gospodarskoga
razvoja.
Projekt ukupnoga razvoja mora odrediti razvojne pravce za
slijedee krae, ali i dugoronije razdoblje, jer svaki razvoj mora
biti dugorono odriv.
Projekt ukupnoga razvoja je novi odnos prema vlastitom razvoju
jedinica lokalne samouprave. To znai to potpuniju odgovornost za
vlastiti razvoj.
Ipak, potpunu odgovornost za uspjeh svojega razvoja ne mogu
uvijek imati samo opine i gradovi. Odgovorne su i upanije I drava.
Ali, imajui vlastitu razvojnu viziju i osmiljenu njegovu provedbu,
opina ili grad imaju temelj za traenje pomoi i otvaranje mogunosti
provedbe zacrtanoga.
Polazita za osmiljavanje i provedbu projekta ukupnoga razvoja su
sadanje stanje, zacrtani razvojni pravci i djelatnosti. Najvaniji
je u tomu podruni kapital.
U upaniji je broj stanovnika u puno sela bitno smanjen. To
stvara znaajne probleme u upravljanju prostorom, jer je upanija
preteito ruralna, a poljoprivreda je na niskom stupnju, pa
onemoguuje visoke koristi iz drugih djelatnosti, primje-rice
turizma. Tako se ukupno gospodarstvo ne razvija po moguim stopama,
jer se prostor ne koristi dobro ni za poljoprivredu, niti za razvoj
turizma, dvije osnovne djelat-nosti ovoga podruja. Struktura sadnje
i sjetve pokazuje iznimno slabu trinu usmjerenost, uz premali udio
vonjaka i povrtnjaka s obzirom na mogunosti.
U turizmu nedostaje smjetaja, a u zdravstvu i socijalnoj skrbi
ima premalo domova za zbrinjavanje na selima.
Niska obrazovanost rezultira nedostat-
kom inicijativa. Ulaganja u ljude, u razvoj njihovih poslovnih
vjetina i veza s inozem-stvom su preduvjet poveanja zaposlenosti i
ujednaavanju gospodarske razvijenosti. Intenzivno treba raditi na
stvaranju boljega poduzetnikoga ozraja. Javnim i privatnim
partnerstvom, horizontalnim i vertikalnim povezivanjem nositelja
razvoja treba osigurati paralelan, usklaen i dopunjujui razvoj
prioritetnih djelatnosti, osobito razvojnih gospodarskih subjekata,
koji e generirati razvoj svih prateih gospodarskih subjekata i
njihovih djelatnosti.
Uravnoteeni i odrivi razvoj treba temeljiti na tradicijama, koje
e ukljuivati turizam, profitnu poljoprivredu, istu Indus-triju, te
preradu poljoprivrednih proizvoda.
Budui da razvojni stupanj nije onakav kakav bismo eljeli u nizu
djelatnosti, a razvoj se ne odvija eljenom brzinom, opi-ne i
gradovi se poglavito moraju ukljuiti u razvoj gospodarstva na
svojem podruju, jer samo ono stvara nove vrijednosti potrebne za
odranje svih funkcija samouprave. Slijedom toga je najvaniji dio
svakoga projekta ukupnoga razvoja opine ili grada onaj, koji
obrauje gospodarski razvoj, te ulogu opine ili grada u tom
razvoju.
U razvoj se mora ukljuiti to vie graana. Njihov stupanj
obrazovanosti je temeljni preduvjet za:
- uspjehe lokalne samouprave, te nje-zino djelatno kreiranje
vlastitoga razvoja,
- trajan, odrivi razvoj drutvenoga ivota i demografski napredak
podruja,
- razvoj uspjenoga gospodarstva, ije e se djelatnosti
nadovezivati, a ljudima da-ti trajnu drutvenu i gospodarsku
stabilnost.
Tako ovo podruje, nudei izvanrednu krajobraznu ljepotu i trajan
gospodarski prosperitet vlastitom puanstvu i turistima, postane
jedinstvo radne i ivotne sredine po mjeri dananjega i svih buduih
narataja.
To je osobito stoga, to stupanj onei-enja nije visok, pa nita
nee ugroziti
projekt Z Z (Zeleno Zagorje). 17
-
Poljoprivreda
Poljoprivreda je izvor ivota i razvoja!
Hrvatska poljoprivreda e biti izvor
hrvatskoga razvoja
Stara istina postaje nova istina!
18
-
Svjedoci smo, da stoljeima vladajui reimi na naim prostorima
nisu imali razvojne programe za hrvatska sela, pa stoga niti za
poljoprivredu. Bilo im je stalo do izvlaenja nameta, a ne do
razvoja sela. Nije se razmiljalo o moguoj trajnosti takve politike.
Zato se narod sve vie grupirao u vee gradove i oko njih, a dobrim
dijelom i iseljavao. Tada su demografske gubitke nadoknaivali
doseljenici iz nerazvijenih planinskih krajeva.
Tako su hrvatski krajevi uvijek bili preoptereeni davanjima
dravama i velika-ima, koji su se u rastronosti natjecali s daleko
bogatijima iz Europe. Seljak je stoljeima ivio na isti nain,
napredujui malo ili nimalo. Kad je i proizveo dovoljno hrane za
sebe i trite, za svoje je proizvode dobivao malo, a u dravnim
slubama rijetko se mogao zaposliti. Vladajui reimi su te slube
koristili za naseljavanje tuinaca.
Putom dravnih eljeznica i pota, poreznih i geodetskih uprava,
milicije i vojske, ... tu su naseljavani pripadnici hege-monistikih
naroda (Austrijanci, Maari, Srbi). Uz njih su dolazili svakakvi
nakupci bez osjeaja za dobro, ali s osjeajom kako to jeftinije
iskoristiti hrvatska bogatstva: drvo, krzno, ito, meso, ...
Neizmjerna stoljetna bogatstva su nestajala, a puanstvo, bez obzira
koliko radilo i prodavalo, nije osjealo razlike u svom imovnom
stanju.
Reimi su smiljenim gospodarskim mjerama pokuavali ovjekovjeiti
sebe, a onemoguiti bilo kakvu hrvatsku samostal-nost. Osobito
zapostavljajui krajeve s istim hrvatskim puanstvom, nastojali su na
njihovom raseljavanju i iseljavanju.
Gledajui kako golema dobra samo prolaze kroz njegove ruke, a
dobit donose drugima, mlae puanstvo, bez izgleda za pravom zaradom
i napretkom, koji ona donosi, poelo se iseljavati. Sela su starila,
kue postupno ostajale prazne, pa se ak i zemlja postupno zaputala.
Osobito se to
osjetilo u mjestima udaljenijima od glavnih prometnica. To su
postajala podruja sve slabije organiziranoga ivota, sve siroma-nija
i sve nerazvijenija. ezdesetih godina dvadesetoga stoljea se
masovno poelo odlaziti u inozemstvo. Od tada puanstvo stari, pa se
ne dostie ni obina obnova broja puanstva.
Vraamo li se starim istinama, vraamo se hrvatskom selu, ruralnim
prostorima. Jer, oito je da su ivotni tijekovi ili u krivom smjeru.
Da bismo znali kamo sada ispravno krenuti, moramo se vratiti u ono
vrijeme i tamo gdje je misao jo bila slobodna. Selo, gospodarski
neovisno, moe misliti slobod-no. Zato su jugounitaristi, u namjeri
da ljude pretvore u potpuno ovisne, te da nadziru ak i misli,
unitavali hrvatsku kulturu i hrvatsko selo kao njezinoga
nositelja.
Seljaka se razvlaivalo, gospodarski unitavalo, viestruko
pritiskalo, promicalo bolji ivot izvan njegovoga prirodnoga
okruenja. Tako su se ubrzano razvijali gradovi, urbane cjeline,
koje zarobljavaju, umjesto da oslobaaju. Zemlja se zaputala, a
ovjek u gradu nije postao sretniji. One, koji nisu slijedili brzi
socijalistiki razvoj ekalo je niz tekoa.
Sve to je seljak ranije izraivao kod kue, tvornice izrauju
jeftinije. Zarada se nije poveavala, a sve se vie toga moralo
kupovati. Niske cijene proizvoda sela omoguile su da i nadnice
radnika budu niske, da bi se ubrzala industrijalizacija. Srednje i
strune kole, kulturne i ustanove za poduku, zdravstvo, zabavu,
knjinice, tisak i svi uredi smjeteni su u gradove, a hrvatski
krajevi kolonizirani su nehrvatima.
Svjetske ideje, promicane od doljaka i sredstava javnoga
priopavanja uzdrmale su vjekovno naslijee i sigurnost hrvatskoga
doma. Sve je vie promicana utrka za brzom zaradom, koja tjera ljude
u grad gdje se bre stjee, ali i bre troi. To je glad za promjenama,
privremenou, a zaputanje stalnosti koju jedino prua zemlja.
19
-
Utrka za novim, unitila je uzajamnost i zajednitvo. To se dobro
vidi u izbjegavanju ulaska u zajednike poslove i zadruge. Nitko ne
bi ulagao u tedne zadruge, ali bi svi od njih htjeli zajmove.
Svi znamo da samo zajednitvo moe odrati narod. Izvor zajednitva
je uvijek bilo selo. Kada i na selu nestane, jedinstvo naroda
nestaje.
Izrabljujui poeci kapitalizma ranijih stoljea, ubijali su u
pojedincu, a kasnije u cijelom drutvu, vjeru u pravdu i drutvenu
povezanost, a komunizam je zanijekao i sam duh i dostojanstvo
ovjeka. Sve se to odvijalo u nekim neprirodnim zajednicama i
dravama u kojima je hrvatski narod brojio godine svojega
preivljavanja.
No, dolo je vrijeme da i Hrvat ima svoju dravu. Stoga je dolo
vrijeme da se obnovimo na izvorima svojega naslijea, da odbacimo
stare zablude i oivimo jo starije istine, da stare istine naih
predaka prilagodimo novim potrebama dananjice.
Novi drutveni red moe biti samo suradnja i meusobno pomaganje,
jer nitko se ne raa, ne ivi, ne napreduje i ne radi sam. Samo
zajedno moemo stvarati svoju budunost. Drutvo je jedinstvo ljudi
upuenih jedni na druge, sa svrhom stvaranja onih dobara, koje svi
trebaju, a koje pojedinci sami ne mogu ostvariti. To ope dobro
nadzire i ostvaruje drava.
Gospodarstvo slui opem dobru samo onda, ako ga vode ljudi proeti
odgovorno-u prema opem dobru.
Mi sada kreemo u novo doba. Na alost, to doba dobiva u naslijee
ruevine na svim ivotnim podrujima. Selo je obezvrijeeno i
zapostavljeno. Njegova obnova je dugoroan i vaan zadatak, te jedan
od bitnih preduvjeta samostalnosti Hrvatske i njezinoga
gospodarstva.
Ne samo drava, nego osobito lokalna samouprava mora stvarati
povoljne uvjete za razvoj obiteljskih gospodarstava, da seljak bude
osobito astan lan zajednice s vrstom svijeu o svojoj vrijednosti.
Ali, u
tomu mora sudjelovati i sam seljak, poljoprivredni proizvoa.
Upravo on ne smije dopustiti da cijene hrane budu ovisne
iskljuivo o ponudi i potranji, jer bi svaki dobar urod mogao
dovesti do povremenih unitavanja cijelih grana poljoprivrede.
Seljak, skromnijim ivotom moe amortizirati slabi urod, ali ne moe
opi pad cijena zbog inozemne konkurencije, koja vikove daje ispod
svake cijene. Ostvariti eljeno mogu zdrave zadruge, kao oblici
ukljuivanja seljaka u trino gospodarstvo, te kao najkrai, naj-bolji
put od proizvoaa do kupaca hrane.
Poljoprivreda, izvor bogatstva prvih ljudskih zajednica i izvor
moi drava jo u starom vijeku, ponovno postaje test uspje-nosti
odnosa unutar drava i izmeu njih. Nema stabilnoga gospodarstva bez
stabilne poljoprivrede. Neovisnost i uspjenost nacionalnih
gospodarstava moemo mjeriti i sposobnou proizvodnje dovoljno
proizvo-da za opstanak naroda po prihvatljivim cijenama na
svjetskom tritu, pa se i vrijed-nost valuta mjeri potrebitom
koliinom novca za kupnju koare hrane potrebne za ivot prosjene
obitelji.
Seljak je mnogo sloeniji pojam od istoga gospodarskoga pojma.
Roen na zemlji svojih djedova, na grudi drage zemlje, uz koju ga
veu najmilije uspomene, on se suivljava sa zemljom. Graan se ne vee
za kuu ili grad. On se seli, ostavlja raniji dom i roditelje, gube
mu se tragovi i podrijetlo. Nema povezanosti narataja kao u
seljaka, gdje djeca naslijeuju dobar ili zao glas od roditelja.
Radnik se poglavito promatra gospodar-ski, da li je proizvodan.
Seljaki dom ne iskljuuje svoje lanove nesposobne za rad. Djecu se
voli kao radost, nadu i budunost doma, a starce se potuje. To nisu
gospodar-ske, ve obiteljske, duhovne i ljudske veze.
Nitko se tako duhovno ne vee sa svojim zvanjem kao seljak. On
radi s ljubavlju i savjeu, ne gleda na sat. Radnik jedva eka da
odradi radno vrijeme, jer mora od neega ivjeti, pa da pone svoj
20
-
drugi ivot. On seli iz poduzea u poduzee. Zemlja trai ovjeka, ne
pojedinca, nego seljaki dom, u kojemu ovjek prima vjeru, udoree,
odgoj, ljubav prema Domovini i svu lijepu i slavnu predaju svojega
naroda. Bez njega seljak ne bi bio ono to jest.
ivei prirodnim ivotom, seljak je vie od svih upuen na prirodu, a
rtvuje se nesebino: sadi umu za koju zna da e ju moi sjei tek unuk.
esto je zbog svog morala bio izrugivan, a danas se i dravne vlade
upiru da mladei usade barem malo udorea koje je selo uvalo. Sve vie
graana kupuje komadi zemlje da bi radili neto na zemlji. Veina nije
svjesna uroene tenje za sjedinjenjem s prirodom. Samo svjesni toga,
ostvare unutarnji sklad da mogu i u gradu donekle normalno raditi.
Drugi, nezadovoljni, trae ono to seljak ima ve na poetku.
Vrhunski izraz svake osobe je kulturno stvaranje. Pod kulturom
podrazumijevamo sve ono ime ovjek izgrauje i razvija mnogostruke
svoje duevne i tjelesne darove, sve to ini drutveni ivot ovjenijim,
u obitelji kao i u cijelom graanskom drutvu, moralnim napretkom i
napretkom institucija; konano, sve to tijekom vremena izraava,
priopuje i uva u svojim djelima velika duhovna iskustva i tenje da
slue napretku mnogih, dapae cijeloga ovjeanstva. U tom smislu
kultura se mora smatrati zajednikim dobrom svakog naroda, izrazom
njegova dostojan-stva, slobode i stvaralatva; svjedoanstvom
njegovoga povijesnoga putovanja. Kultura prua odgovore na pitanja o
istini i dobru. (Ivan Pavao II. Christifideles laici - Vjernici i
laici).
Kulturni ivot zajednice produbljuje ra-zumijevanje ivota i
postaje mjerilo njezine slobode. Najbolji uvar tisuugodinje kulture
je bio seljak. Ostale skupine bile su malobrojne, esto pod
utjecajom tuinskih poslodavaca. Seljak, ukorijenjen na rodnoj grudi
i izrastao iz nje, bio je uvar svega onoga to ini hrvatski duh,
svega onoga. po emu je Hrvat, Hrvat.
Stoga, kultura nije svjetonazor. Ona je okruje, koje cijeli
narod stvara i udie, a velikani su plodovi kulture cijeloga naroda,
vrhunci daleko vidljivi zahvaljujui masivu. Kada Hrvat naslijeuje
tisuu godinju kulturu, to znai da nai preci ve tisuu godina
napreduju u duhu, udoreu, znano-sti i umjetnosti, stvarajui sve
uzvieniji stupanj ivota. Bez toga, napredak i razvoj zarobljavaju i
raaju nepravdom.
Ako nae selo bude i dalje uvar duha i vrlina, koje su nam namrli
pradjedovi, onda moemo s pouzdanjem u budunost. Za nas je to ivotno
pitanje, jer novi napredak, koji moramo ostvariti, nee se ostvariti
vanjskim udom, nego obnovom ovjeka, zdravim ljudskim i poslovnim
odnosima.
Oslonjeno samo na vlastite sposobnosti, hrvatsko obiteljsko
poljoprivredno gospo-darstvo, zateeno raspadom prole drave bilo je
gotovo pred propau. Kad je ostvarivalo trine vikove cijene su
rapidno padale, ali samo u otkupu, a ne i na tritu. Otkupljivai i
prodavai su tako stalno ujed-naavali svoju zaradu, a seljak nije
mogao u rodnim godinama ostvarivati vikove za pokrie gubitaka u
nerodnim godinama.
Desetljeima se izvlaila akumulacija sa sela, a novostvorene
vrijednosti prelijevane su u skupe bezperspektivne investicije u
nerazvijenim republikama, krajevima gdje je ivjela srpska manjina,
a posebice jo policiji, vojsci, dravnom i partijskom aparatu, kao
uvarima postojeega sustava.
Preputen otkupljivaima, neprestano varan u otkupu, na masnim
jedinicama, hektolitarskoj teini, vlanosti, postotku eera, ...,
seljak nije ni izdaleka koristio sve mogunosti svojega posjeda,
bojao se raditi pokuse s bilo im novim, staro zaputao, nije se
specijalizirao, svatario i dalje, ali sa sve manjim koliinama.
Cijele grane proiz-vodnje su se zaputale. Odlaskom mladih,
gospodarstva su se oslanjala na sve manje, ali starijih ljudi. Zato
su prvo zaputene djelatnosti u kojima
21
-
je potrebno puno rada, zatim prerada, a naposlijetku i
zemlja.
Djelatnosti se nisu dopunjavale i kom-binirale.Organizirane
djelatnosti su iz godi-ne u godinu u toj mjeri oscilirale da se
nita dugorono nije moglo planirati. Povratnici bi uloili u farme,
radili godinu ili dvije, propali i vratili se u inozemstvo.
Poticajima je drava mogla naputanje poljoprivrede i pranjenje sela
zaustaviti, ali to nije bio cilj.
Hrvatska obiteljska gospodarstva su meu najmanjima u Europi, a
esto se sastoje od vie udaljenih malih parcela. Na njima, povremeno
zaposleni ljudi, ne mogu ostvarivati veu proizvodnju sposobnu za
trinu utakmicu. Male koliine bilo kojih, a osobito poljodjeljskih
proizvoda, mogu se prodavati samo blizu mjesta proizvodnje, jer
dodamo li cijeni dui prijevoz, proizvod nije konkurentan.
Otkupljivai za trite, prera-du ili proizvodnju, ne dolaze po male
koliine.
Zato, kao ni ranije, pojedino gospodar-stvo ni u budunosti nee
moi opstati samo. Proizvodnja i plasman moraju se objediniti.
Rjeenje je zadruga.
Uz neke dodatke, naa poljoprivredna gospodarstva se moraju
temeljiti na starim, poznatim djelatnostima, koje su stoljeima
obiljeavale te krajeve, a njihove proizvode inile posebnim,
zanimljivim i inozemnim tritima. No, moraju se razvijati na
suvre-mene, profitne naine. Tako emo ostvariti cilj svakoga
gospodarstva: odrivi razvoj.
Veliki pogoni i lanac manjih pogona za preradu poljoprivrednih
proizvoda blizu sela i sirovina e uspjeti, jer smanjuju trokove
prijevoza sirovina, a otpatke vraaju za gnoj ili stonu hranu.
Hrvatska, u sredini Europe, dobro pro-metno povezana, klimatski
pogodna, s puno dobre vode, bogatim prirodnim naslijeem, privlanih
krajobraza, prilino ouvane istoe, pogodna za ekoloku proizvodnju
"zdrave hrane", ima sve uvjete za izniman razvoj poljoprivrede, od
koje njezino puan-stvo moe odlino ivjeti i razvoj sela.
Ipak, razvoj nee uspjeti tamo, gdje ne bude ljudi. Najvee
ogranienje svakoj djelatnosti i rastu kakvoe ivota, je manjak radno
sposobnoga puanstva. Dodatno ogranienje je premali broj novoroenih.
Zato je cilj svakoga razvoja takva naselje-nost, pri kojoj e broj
ljudi, njihova dobna, spolna i struna struktura, te osobito kakvo-a
i nain ivljenja, tvoriti tako privlanu zajednicu, da trajno zadri
to vie svojih lanove, ali i privlai nove, bez izravnih dravnih
mjera. Bez toga svaki projekt razvoja nema izgleda za uspjeh.
Nigdje nije poeljan razvoj pod svaku cijenu, koji na poslijetku
smanjuje kakvou ivota. Zato moramo utvrditi provedbu zatite okolia
i odrivi razvoj, u skladnom suglasju ovjeka i prirode, u kojemu e
se prirodna bogatstva koristiti samo do razine koja ih ne ugroava i
ne iskorijenjuje.
Zemlja, potoci, rijeke i jezera su primatelji i skupljai svih
otpadnih voda. Veina naselja nema kanalizaciju, a otpadne vode i
nove gradnje, ak i neke turistike, isputaju bez dovoljno proienja.
Ni tekui niti vrsti otpad se ne zbrinjavaju pravilno, osobito zbog
nedovoljnoga nadzora. Sloena odvodnja i proiavanje otpadnih voda
morali bi biti obvezni za sva, a osobito vea naselja, a ureaji
ovise o vrsti tla, njegovoj propusnosti, podzemnim vodama i
izvorima pitke vode.
Niti komunalni otpad se ne skuplja svuda organizirano. Mnoga
naselja i doma-instva nisu ukljuena u sustav skupljanja, a privatni
poduzetnici, pogotovo u manjim naseljima, ne nalaze interes u tom
poslu. Industrijski i poseban otpad skupljaju se neorganizirano,
neekonomino i tetno za okoli. Zbog odranja istoe i turistike
privlanosti krajobraza, podzemlja i pod-zemnih voda, vrsti otpad se
mora skupljati u prolaznim postajama i zatim odvoziti u reciklane
postaje s kompostanama.
elimo li ouvati Domovinu lijepom za ivot i nas i buduih
narataja, uvijek mora-mo razmiljati o naem utjecaju na okoli.
22
-
Posebice kada pokreemo neku djelatnost, ali razmiljati ak i kada
smo na odmoru.
23
-
Kako do
visokih profita
iz poljoprivrede i
proizvodnje hrane?
Ulaskom u meunarodne integracije
morat emo otvoriti trite poljoprivrednim proizvodima i hranom.
Ipak rijetki hrvatski proizvoai pokreu izvoz, a veina brine kako
zaustaviti inozemnu konkurenciju. Proizvoai, koji e i dalje tako
djelovati, propast e, iako bi iz poljoprivrede mogli ostvarivati
visoke dobiti.
U RH su obiteljska imanja prosjene veliine 2,9 ha, podijeljena
na 7 parcela. Na takvim povrinama jeftina proizvodnja itarica,
uljarica i drugih masovnih kultura ne donosi zadovoljavajuu dobit.
Ali i na manjim parcelama visoku dobit donosi proizvodnja voa,
povra, cvijea, groa, ... gdje se manjak zemlje nadoknadi radom.
Vea i organizirana imanja pogodna su
za stoarstvo. Meutim, svaka proizvodnja trai
trinu infrastrukturu, kako bi proizvoai izbjegli prekupce i
pekulante. Prerada poljoprivrednih proizvoda omoguuje stalan otkup
po stabilnim cijenama manjih i veih koliina, te time stabilne
prihode obi-teljskim poljoprivrednim gospodarstvima, planiranje
njihovoga rasta i razvoja na predvidivim temeljima. Jednako to
proizv-oaima omoguuju sabirno distributivna i aukcijska sredita.
Razvoj takvih trinih sredita mora pomoi jedinica lokalne samouprave
sama ili u zajednici s okolnim jedinicama.
23
-
U razvoj ulaganja u poljoprivredu, za svoja podruja, upanje,
gradovi i opine bi se morale djelatnije ukljuiti. To znai
utemeljiti svoj Poljoprivredni raun, kao dio prorauna, poglavito za
pomo novim farmama i okrupnjavanje posjeda u slubi veih prerada, za
pomo u plasmanu osobito preraenih poljoprivrednih proizvoda na
trite.
U razvoju poljoprivrede na svom podruju, bitan posao jedinice
lokalne samouprave je pomo u ustrojstvu poljo-privrednih zadruga,
jednako pri osnivanju, kao i kasnije tijekom razvoja njihovih
djelatnosti. To moe biti ustupanje zgradai zemljita na koritenje i
vlasnitvo, pa i izravna novana pomo za djelatnosti usmjerene u
korist veega broja graana ili poljoprivrednih proizvoaa. Dakle,
opine i gradovi moraju na svom podruju izravno sudjelovati u
razvoju poljoprivrede!
Rezultati bilo kojega posla uraenoga onako, kako se to radilo
prije jednoga ili ak vie stoljea na tritu se mogu plasirati samo
iznimno, ali nikada u veim koliinama. Jednako je tako u proizvodnji
poljoprivrednih proizvoda i proizvodnji hrane. Dakle, starinski
tehnoloki postupci nee proizvoaima donijeti zadovoljava-jue
prihode, osobito ne onima, koji se ele razvijati.
Radei kao nekada, poljoprivredni proizvoai prodaju nepreraene
proizvode, a suvremeni potroai trae proizvode ve napola
pripremljene za uporabu. Tu se proizvoaima otvaraju odline
mogunosti, jer im svaki stupanj prerade bitno poveava dobit, a
proizvoai sirovina zarauju sve manje.
Osobito je vano napomenuti da je poljoprivreda, koja ovisi
iskljuivo o prirodnim uvjetima i sluajnim vremenskim uvjetima,
suncu, kii, mrazu, potpuno neodriva u suvremenom svijetu.
Vie je initelja, koji umanjuju visinu uroda i priroda, te time
zarade proizvoa-ima. Svi se oni mogu izbjei.
Prije svega tu mislimo na kakvou tla. Ograniavajui initelj je
veliina posjeda. Nekih godina mogu sue nanijeti goleme tete, a
nekih godina tue, napad insekata, ptica, kasni proljetni i rani
jesenski mrazovi.
Ograniavajui initelji su i male koliine i esto nepoznavanje
trita.
Meutim, svaki problem ima svoje rjeenje!
Za slabije proizvodna tla koristimo poboljivae tla. Na malim
poljoprivrednim povrinama uzgajamo voe, povre i cvijee, osobito u
zatvorenim prostorima.
Ako postoje rizici od sua, uspo-stavljamo sustave natapanja i
navodnjavanja ili u zemlju zaoravamo tvari, koje uvaju vodu
padalina.
tete od tue, ptica, insekata, pa i mra-zova sprijeavamo
postavljanjem zatitnih mrea. Proizvodne trokove smanjujemo
udruivanjem u zadruge, u svrhu zajednike nabave i nastupa na tritu,
te utemeljenja sabirno distribucijskih sredita, sajmova, veletrnica
i aukcijskih sredita, kao i utemeljenjem viih stupnjeva prerade
poljo-privrednih proizvoda u zadrugama.
Dohodovnost proizvodnje uveavamo poznavanjem trita, koristei
trini infor-macijski sustav TISUP i marketing.
Takoer dohodovnost poveavamo u-vanjem sezonskih proizvoda do
trenutka, kada se mogu postii najbolji prodajni uvjeti, ali u
suvremenim skladitima.
Sve spomenuto opisati e ovaj Projekt ukupnoga razvoja, kako bi
poljoprivreda obraivanoga podruja postala
Visoko
profitna
poljoprivreda
24
-
Poboljavanje tla
EKO - RAST
EKO-RAST je prirodno, multikom-ponentno hranjivo, dodatak
gnojivu i oplemenjiva tla. Njegovim koritenjem smanjujemo potrebu
za drugim gnojivima i do 50 %.
EKO-RAST je dobio brojne domae i meunarodne nagrade.
Nije tetan ljudima i ivotinjama, nije zapaljiv, a rok trajanja
je neogranien.
Proizveden je od holocenskih minerala, iz posebno odabranih
ljunanih valutica i prirodnih mineralnih stimulatora.
Primjenjuje se u ratarstvu, uzgoju voa, povra, cvijea, trava,
crnogorice i bjelo-gorice.
Zatita od erozije tla
EKO-RAST se moe iznimno uspjeno koristiti u zatiti od erozije
tla.
Erodirana zemljita na nagibima, viestruko slabije upijaju vodu,
pa se voda s njih slijeva. Dodavanjem EKO-RAST-a stvara se deblji
sloj humusa. Time se tlo oporavlja u dubini.
Ako se ne moe sprijeiti tetno slijevanje vode, tada valja
napraviti konturnu brazdu plugom ili posebnim diskom. U tom sluaju
se EKO-RAST dodaje prije obrade tla, te se mora pokriti
brazdom.
EKO-RAST se rabi u razliitim oblicima. Moe se koristiti kao
otopina, ali i u obliku fino ili krupno mljevenoga kamenoga
brana.
U svrhu stvaranja novoga i ouvanja postojeega humusnoga tla,
primjenjuje se u obliku mjeavine finoga i krupnoga kamenog brana.
Oivljavanje pjeskovitoga tla
EKO-RAST dobro upija i zadrava vodu, sprijeava ispiranje u
dublje slojeve tla, te dulje vlai estice pijeska vezanih oko sebe.
To omoguuje stvaranje humusa.
EKO-RAST sadri magnezij i eljezo, koji listu daju zelenu
boju.
Omoguuje razvoj zdravoga lia, to smanjuje biljci potrebu za
vodom. Zatita biljaka
EKO-RAST pozitivno djeluje u borbi protiv tetoina i nametnika,
kao to su lisne ui, puevi, gliste, ...
Rasut ili poprskan kao sredstvo za zatitu, sljepljuje fine
dijelove zavretaka ivaca i oi kukaca, te im zaepljuje otvore za
disanje.
Sredstvo ne ubija, ali tetnici bjee s biljaka.
Kao to smo ve spomenuli, sredstvo pozitivno djeluje na lie, koje
postaje tvrdo, te ga lisne ui ne napadaju. Svojim lunatim
djelovanjem protjeruje tetnike, i teti gljivicama, tako da se one
niti ne stvaraju.
Za prskanje se koristi 1 do 2 postotna mjeavina EKO-RAST-a i
vode.
25
-
Mijeati ovo sredstvo s vodom treba dan prije uporabe, zbog
boljega rastvaranja elemenata.
EKO-RAST je takoer uinkovit u zarastanju rana na oteenim
biljkama ili zarastanju oteenja na plodovima nastalim djelovanjem
tue.
Iznimno je uinkovit i u rastjeravanju mrava, ohara, te livadnih
komara i klisnjaka. Za vrijeme rastjerivanja tetnika,
zapraivati treba svakih 8 do 10 dana, te nakon svake jae kie
ponovno. Kako koristiti EKO-RAST?
Svaka biljka nema jednake potrebe za hranjivima i drugim
uvjetima za razvoj. EKO-RAST je univerzalan, ali na razli-itosti
biljaka treba paziti. Stoga su preporuke slijedee:
Kultura koncentracija kg/300 l vode nanoenje po vegetaciji
Vinogradi: Mladi nasadi 3 5 do 8 puta Vinski nasadi 3 4 do 6 puta
Konzumni nasadi 3 6 do 8 puta Voe: Kotiavo voe (sve vrste) 3 5 do 8
puta Jezgriasto voe (sve vrste) 4 3 do 5 puta Jagodasto voe 3 4 do
6 puta Jagode 3 5 do 8 puta Povre: Salata, Zelje 3 3 do 5 puta
Rajica 3 5 do 8 puta Krastavci 4 4 do 6 puta Prokulica, Cvjetaa,
kelj 3 4 do 6 puta Korjenasto povre 3 4 do 6 puta Zeljaste biljke 3
3 do 4 puta Krumpir, Gljive 3 3 do 4 puta Ratarstvo: Kukuruz,
Uljarice, Soja 3 3 puta Penica, Jeam 3 3 do 4 puta Mahunarke
(grahorica, soja) 3 3 do 4 puta eerna repa 3 3 do 5 puta Mak, Lan 3
3 do 4 puta Lucerna, Djetelina 3 3 puta Livada, Panjak 3 3 do 4
puta Zelene povrine: Grmlje, ukrasno drvee 4 3 do 4 puta ume 3 4
puta Povrtnjaci, Cvjetne gredice 5 4 do 6 puta Uzgoj cvijea 5 5 do
8 puta Rasadnici 4 5 do 8 puta
Prvi puta se tretira 8 do 15 dana nakon poetka vegetacije, a
zatim ovisno o kulturi, u
razmacima od 2, 3 ili 4 tjedna.
26
-
Kod intenzivnih kultura (povre, cvijee) vrijeme izmeu tretiranja
moe biti
krae. Djetelinu (livadu) se prska tri puta, od ega dva puta u
razmaku od 4 tjedna prije prve konje. Trei puta se prska poslije
prve konje. Koristi se 1 % otopina. Groe, ribizl, bobiasto voe se
prvi put prskaju prije cvata. Nakon cvata prskati bi trebalo 2 do 3
puta u razmacima od 3 tjedna. Koristi se 1 % otopina. Vinovu lozu
treba prskati 5 do 6 puta s 2,5 do 3 kg EKO-RAST-a po hektaru.
Ostala sredstva se mogu smanjiti za 50 %. Korijenje presadnica
prije sadnje treba umoiti u otopinu EKO-RAST-a. Prskanje jednom
mjeseno titi od nametnika, plijesni i poveava prinos. Zelenu salatu
posljednji put treba prskati 3 tjedna prije berbe, jer e se inae na
vanjskim listovima vidjeti bijelo sive tokice EKO-RAST-a. One nisu
tetne, no naruile bi izgled i time smanjile cijenu
proizvoda, pa se dva dana prije berbe treba zaliti istom vodom.
Drvee voaka treba prskati prije cvata. Prska se i dva puta poslije
cvata, te dva do tri tjedna prije berbe. Time se poboljava okus voa
i postojanost. Povre koje se prije sadi (sjeme) prije sadnje treba
obloiti (posipati) EKO-RAST-om (luk, rotkvica). Cvijee (rue,
pelargonije, astere, cinije, gladiole) EKO- RAST titi od nametnika
i poboljava mu kakvou i veliinu. Travnjak se prska, odnosno
zalijeva 8 dana nakon konje. Na Bolesno drvee se EKO-RAST nanosi
kao 1 % suspenzija. Za crnogoricu do 2 metra visine koristi se 8
kg/ha, a za visoku 10 m i vie, 16 kg/ha. Za bjelogoricu u vrijeme
zelenoga lista, do 2 m visine koristi se 10 kg/ha, a za 10 m i viu
20 kg/ha.
Posipavanje, ukopavanje i mijeanje:
VRIJEME PRIHRANE Posipavanje runo ili strojno
u dubinu 5 do 10 cm
KULTURA
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Koliina g/m
Povre X X X X X X X X 100 do 300
Voe X X X X X X X X X 150 do 300
Vinova loza X X X X X X 150 do 250
Poljoprivredne kulture X X X X X X 50 do 100
Travnjaci X X X X X X X X 100 do 150
Sobno i vrtno cvijee X X X X X X X X X X X X 100 do 150
Ukrasno drvee X X X X X X X X X X 100 do 200
Zainsko, ljekovito bilje X X X X X X X X 150 do 250
27
-
Razliito povre zahtijeva razliite koliine. Za velike potroae
hranjivih tvari (zeljarice, rajica, bundeva) dodaje se u zemlju 300
g kamenoga brana/1 m, a za srednje potroae 200 g/1m.
Koliina ovisi i o vrsti tla. Glinastom tlu se mogu umanjiti
koliine
za jednu treinu, dok se kod kiselih, jako humusnih tala koliina
mora poveati za jednu treinu.
Tretiranje sjemena - oblaganje sjemena
SJEME Kg/ha Jeam (ozimi, jari) 3 Penica (ozima, jara) 3 Ra 3
Triticale 3 Zob 2 Kukuruz 0,5 Soja 2 Suncokret 0,3
Na 100 kg sjemenskoga krumpira se
dodaje 1 kg EKO -RASTA-a i promijea. Sjeme treba zapraiti izvan
sijaice.
EKO-RAST u presaivanju
Pri presaivanju treba 5 % zemlje, isko-pane iz rupe za sadnju,
nadomjestiti EKO-RAST-om, te dodati 10 % staroga humusa. U sadnu
rupu mogu se po potrebi ubaciti i druge vrste uobiajenih gnojiva.
Rezultati primjene
EKO-RAST se pokazao uinkovit na otvorenim i u zatvorenim
prostorima, na razliitim vrstama tla, te u razliitim podnebljima i
konfiguracijama terena.
Uz vee prinose (od 30 do 50 %) poveava se i bioloka kakvoa
hranjivih dijelova biljke (slad, vitaminsko mineralni kompleks,
...).
Ostvaruje odline rezultate u otklanjanju tetnih ostataka
umjetnih gnojiva, pesticida i insekticida u plodovima, i to od 30
do 60%. Sprijeava gnjilenje i zadravanje vlanosti tla, te se
koristi u proizvodnji komposta. Koristi se i u zapraivanju sjemena
prije sadnje (sjeme se samo umoi u EKO-RAST).
EKO-RAST se koristi kao 1 % otopina (1 kg/100 l vode) uobiajenim
prskalicama.
Moe se mijeati i s drugim sredstvima, ali ako ona ne daju kiselu
reakciju.
Zato koristiti EKO-RAST? Uz sve do sada spomenute razloge,
treba naglasiti da ovo sredstvo titi hranjive tvari od
ispiranja, tedi i vie od 30 % koliine gnojiva, osobito umjetnih,
potie potpuno reaktiviranje ivota u svim dijelovima tla, pomae
zagrijavanju tla, a teka tla ini rahlijima. Nije mogue krivo
doziranje, jer sav viak odlazi u tlo i tamo nastavlja svoje
pozitivno djelovanje.
Pri skladitenju plodova tretiranih EKO-RAST-om, zbog otpornosti
ploda, gubici su minimalni.
EKO-RAST nema rok uporabe. Koristi li se kao zamjena za
druga
umjetna gnojiva, smanjuje trokove ve u poetku proizvodnje od 35
do 45 %, a negdje i vie od 50%, te se konana dobit uz koliinu i
kakvou proizvoda poveava viestruko (do 300 %). Zato ga moemo
slikovito usporediti s vrijednou vitamina u prehrani ovjeka.
28
-
N a t a p a n j e
i l i
n a v o d n j a v a n j e
Profitna poljoprivreda, dakle djelatnost koja svojim
djelatnicima osigurava stalne prihode, ne moe ovisiti o
sluajnostima. Drugim rijeima, ne moe ovisiti o tomu da li e,
primjerice pasti dovoljno kie ili ne. Poznato je koliko bilo koji
usjev ili nasad treba u kojem vremenu svojega razvoja vode, da bi
dao najbolji urod po kakvoi i koliini. Svu nedostajuu vodu usjevima
i nasadima treba osigurati.
Na taj nain e proizvoai moi planirati svoje prihode, planirati
svoju proizvodnju, planirati svoj ivot i standard ivota.
To je nain da ouvamo hrvatska sela, da ljudi na tim prostorima
ostvaruju zadovoljavajui standard, da ne sele u gradove, gdje e
morati teko rjeavati stambeno pitanje, zaposlenja, smjetaj djece u
vrtie, kole, ... gdje e u konanici ivjeti loije nego u svojim
prirodnim sredinama iz kojih su potekli.
Dakle, stalni prihodi iz profitne poljoprivrede omoguiti e
puanstvu ruralnih podruja da ostaju u podrujima u kojima mogu
lijepo i zdravo ivjeti, da ostaju tamo gdje su naviknuli ivjeti i
raditi.
Zato profitna poljoprivreda mora odgovoriti na stalno
pitanje:
K a k o d o v i i h p r i h o d a i z r a t a r s t v a , v o a
r s t v a , p o v r t l a r s t v a ?
Profitna poljoprivreda odgovoriti e na to pitanje:
S t a l n i m , v e i m u r o d i m a t r e b a o s i g u r a t
i v i e p r i h o d e !
Slijedee pitanje na koje profitna poljoprivreda mora odgovoriti
je: "Kako do stalnih veih uroda, koje se moe ak i planirati s
prilinom tonou?" Profitna poljoprivreda e odgovoriti: "Poboljanjem
tla, pravilnim odabirom sjemena, sadnica i presadnica, plodoredom,
zatitama, ..." Ali, svakako e jedan od glavnih odgovora biti:
s t a l n e , v e e u r o d e i v i e p r i h o d e p r o i z v
o a a
o s i g u r a v a
natapanje i l i navodnjavanje!
29
-
Mnoge biljke svojom graom, a osobito graom listova smanjuju
hlapljenje vode, a korijenska mrea i struktura omoguuju im da i u
krtim uvjetima rastu i rode.
Zato se stoljeima neke kulture ne zalijevaju i ne natapaju
vjerujui da to nije potrebno. Ono to se ipak provodilo, osobito na
izrazito suhim tlima, bilo je pokrivanje (zastiranje, mulchiranje)
tla pokoenom travom, granama, listinom ili kamenjem, da bi se u tlu
sauvala vlaga. U novije vrijeme uz drvne industrije ili prerade
drva, tamo gdje se intenzivno koriste ume, utemeljuju se pogoni za
proizvodnju mulcha - zastiraa za poljoprivredne povrine, koje ne
elimo da se pretjerano sue pod utjecajom sunca, topline ili vjetra.
Od otpadaka drva, iverja, granja, ... radi se mulch, pakira i
iznosi na trite.
elimo li redovite, obilne urode, krupnije i bogatije plodove,
nuno je natapati ili navodnjavati, osobito ljeti, kada kie redovito
izostaju, a plodovima treba vode za fotosintezu, respiraciju,
koliinu i razinu ugljikohidrata, ...
U vonjacima i vinogradima, proizvod-nja stolnih odlika je
nemogua bez natapa-nja, a kod svih vrsta pri cvatnji omoguuje bolje
zametanje plodova. Kada poinjemo s koritenjem vode, potpunu korist
kod nekih kultura neemo osjetiti iste sezone, nego e se ono
oitovati druge i tree godine.
Postoji vie jednostavnih i jeftinih sustava natapanja ili
navodnjavanja. Uglavnom im nije potreban jaki tlak vode, a
jednostavni su za postavljanje i rukovanje.
Sustav natapanja kapanjem donio je zaokret u koritenju vode, jer
se moe provoditi na svakom terenu. Ipak nije preporuljiv za tla
siromana sitnim esticama, jer se na njima voda procjeuje u dubinu,
umjesto da se vodoravno iri.
Kap po kap voda iz cijevi kroz kapaljke vlai tlo neposredno uz
biljku.
Dva su osnovna naina ovoga natapanja: s kapaljkama izvan i
unutar cijevi. U prvom sluaju na rupama izbuenim u cijevima
postavljamo kapaljke, a u drugom kapaljke unutar cijevi moemo po
elji otvarati i zatvarati.
Sustav natapanja kapanjem omoguuje nam, osim tonoga doziranja
vode, dodavanje gnojiva istim cijevima.
Pri navodnjavanju rasprivaima, potronja vode je vea nego kod
natapanja kapanjem, ali nia nego kod kienja. Nije potreban jaki
tlak vode, a rasprivai vodu rasporeuju ravnomjerno terenom. Domet
rasprivaa je ovisan o tlaku.
Navodnjavanje kienjem je odavno poznato. Primjenjuje se u uzgoju
kultura, koje trae visoku vlanost zraka. Rasprivai mogu raditi i
pri manjim tlakovima vode s dometom i do pedesetak metara. Za
ovakav su sustav potrebite vee koliine vode. Na nosae povie vrhova
bilja (kroanja), izdignu se rasprivai koji proizvode kiu po cijeloj
povrini nasada.
Padaline, tijekom godine neravnomjer-no rasporeene, najrjee su
ljeti, kada su najpotrebitije. Kako sauvati vode zimskih i
proljetnih kia? Gradnja veih cisterni je skupa. esto po terenima
ima neiskoristivih rupa. Prekrijemo li im dna i stranice
nepro-pusnom plastinom folijom dobit emo niz jeftinih priuva
padalinskih voda za suna razdoblja. Prekrijemo li ih istom takvom
folijom kada kie prestanu, sauvat emo vodu od hlapljenja u toplijim
razdobljima.
Zakljuimo: Voda "poveava posjede", jer
omoguuje vee prinose. Gustoa sadnje na natapanim ili
navodnjavanim povrinama moe biti i do nekoliko puta vea.
Stoga je, osim okrupnjavanja, jedan od odgovora na usitnjenost
poljopriv-rednih parcela:
natapanje i l i navodnjavanje! 30
-
Kako natapati?
( i l i navodnjavat i ) Navodnjavanje je preduvjet visokih
uroda i dobre kakvoe poljoprivrednih proizvoda. Povrtlarstvo
pripada najintenziv-nijim radovima u poljoprivredi, pa moramo
zadovoljiti sve preduvjete za ostvarenje maksimalnih rezultata. To
su agrotehniki zahvati, koje moramo obaviti za obilniju proizvodnju
proizvoda visoke kakvoe.
Mnoga podruja imaju odline uvjete za proizvodnju povra, ali im u
odreenom razdoblju nedostaje potrebna koliina vode. To se obino
dogaa u ljetu, kada je i inae u tlu najmanje vlage, dakle ba kada
je uzgajanoj biljci najpotrebnija. Tada voda najvie isparava iz
tla, a biljke ju najvie crpe za svoj rast i razvoj, te za stvaranje
suhe tvari. Voda se mora nadoknaditi i tlu i biljci, pa je za
proizvodnju visoke kakvoe, osobito povra, navodnjavanje jedna od
najprioritetnijih agrotehnikih mjera. Ni najkrae vrijeme ne smije
proizvodnja povra patiti zbog nedostatka vlage u tlu. Ono to je
izgubljeno u proizvodnji tijekom sue, vie se ne moe nadoknaditi
nikakvim natapanjem. Pravodobnim odravanjem optimalne vlanosti tla,
ovisno o vrsti, urodi mogu porasti od 50 do 200 %.
Svaka biljka, cijeloga svojega ivota, troi vodu u svakom
trenutku, a koliina potrebne vode ovisi o vrsti biljke i razdoblja
njezinoga razvoja. Povre treba vie vode od drugih kultura, jer
plodovi povra imaju vei sadraj vode, u odnosu na suhu tvar, nego
drugi poljodjeljski proizvodi. Plod krastavca ili rajice ima od 93
do 94 % vode, a samo izmeu 6 i 7 % suhe tvari. Bijeli luk ima oko
65 %, a pastrnjak oko 77 % vode. Korijen mrkve sadri oko 88 % vode
u tehnolokoj zriobi. Navedeni
sadraji vode se odnose na dijelove biljaka koje beremo. Ako je
vei prosjeni postotak vode u biljci, vei je i transpiracijski
kojeficijent te biljne vrste.
Transpiracijski koeficijent je koliina vode potrebna biljci za
stvaranje jedinice suhe tvari. Za 1 gram suhe tvari, koju biljka
rajice stvori u plodu, ispariti e izmeu 500 i 800 grama vode. Toj
koliini vode treba dodati vodu, koja se koristi za rast i razvoj
drugih dijelova biljke i njihovih ivotnih funkcija, te vodu, koja
neposredno ispari iz tla. Ovo nam govori kakvu ulogu u proizvodnji
povra ima optimalna koliina vode na proizvodnim povrinama. Ako nema
dovoljnih koliina prirodnih voda, nadzemnih i visokih podzemnih
voda, tada ih moramo mi dodati iz prirodnih vodotoka, prirodnih ili
umjetnih jezera, iz vodovoda, obinih ili artekih bunara.
Izvori moraju davati sigurne koliine i kakvou vode. U
proizvodnji povra, koje se koristi svjee, voda mora biti potpuno
zdrava, osobito ona, koja se raspruje povrinski po tlu i liu. U
protivnom, potroai koji nedovoljno peru povre prije uporabe, mogu
imati tetne posljedice.
Svaka biljna vrsta najvie treba vode onda, kada ima najveu masu
i kada je u najjaem razvoju. Korisnije je natapati povre obilnijom
koliinom vode, ali rjee.
Najjeftinija prirodna voda se u znatnoj koliini osigurava
pravilnom pripremom tla. Pravovremena jesenska duboka brazda
pohrani od jesenskih, zimskih i djelimice proljetnih prirodnih
padalina u tlu zalihe vee od 50 % maksimalnih potreba vode do
dubine od 60 cm najaktivnijega sloja tla. ini se da je ovoliko
vlage u tlu dovoljno.
31
-
Ali, ostale padaline, koje e jo pasti su nepravilno rasporeene,
pa povru moe manjkati vlage ba onda, kada ju najvie treba. Povre se
ne smije proizvoditi ako postoji i najmanji rizik sue.
Padaline imaju najmanje tetnih minerala. Vode iz prirodnih
vodotoka mogu imati tetne minerale, ali ne toliko da izazovu tete.
Ove vode mogu sadravati manji postotak otopljenih organskih tvari,
koje mogu koristiti povrtlarstvu. Najloije vode za navodnjavanje
povra su iz artekih bunara. One na svom dugom putu nailaze na
razliite minerale (eljezo, aluminij, bor, kalcij, kalij, natrijev
karbonat, natrijev klorid i natrijev sulfat), djelimice ih otapaju
ili ih razrijeene donose na obradive povrine i zaslanjuju ih. Kada
se oni nalaze u tragovima, tada mogu biti korisni razvoju biljki.
Ali, u veoj koncentraciji postaju toksini za biljke u razvoju.
Primjerice koliina bora u prirodnim vodama varira izmeu 0,01 i 5,00
mg/l. Poveana koliina bora iznad 1,00 mg/l je toksina za biljke.
Smanjeni sadraj kalcija i kalija u vodi za navodnjavanje povra,
poveava toksinost bora na vegetativnim dijelovima biljke.
Siguran je nedostatak i prehladna voda, kojom se navodnjava
izravno iz bunara. Zato treba izbjegavati uporabu hladne vode pri
visokim toplinama zraka. Tlo je tada vrue, pa doticaj s hladnom
vodom toliko okira biljku, da ona jednostavno uvene. Najbolje je
navodnjavati vodom pribline topline tla. Zato se hladnijom vodom
navodnjava kasnije pred veer ili nou, bez obzira na sustav
navodnjavanja.
Postoje dvije metode navodnjavanja: nadzemna i podzemna.
Najdulje se koristilo nadzemno natapanje pomou otvorenih kanala.
Ovaj nain, iznimno rastroan, koristili su jo stari Babilonci i
Asirci. Primjenjuje se tamo, gdje ima neogra-nienih koliina vode.
Ovaj nain koritenja vode, u pravilu se najmanje kontrolira.
U sunim podrujima ili u prostorima umjerene klime, ali za
vrijeme sunih razdoblja, koritenjem vode, urodi e se
znatno poveati. Ali, vee koliine vode pogoravaju strukturu tla,
ostavljaju na obradivom tlu tetne minerale i njihove soli, koje e u
budunosti pokazati znaajne negativne posljedice. Uz to, vee koliine
vode ispiru korisne elemente u vee dubine tla, pa oni postaju
nedostupni korijenu biljke i propadaju zauvijek.
Ovo navodnjavanje se koristi na ravnim ili slabo nagnutim
povrinama. Najvanije je vodu od izvora dii do glavnoga kanala. Za
to se koriste razliite crpke. Iz glavnoga kanala voda se razvodi u
razvodne kanale, pa u mreu za natapanje. Sve to zauzima puno
povrina, ie se gubi obradivo tlo. Navodnjavanje pripremljenim
gredicama i brazdama je naim proizvoaima poznato.
Natapanje podrazumijeva vlaenje tla oko biljke, a navodnjavanjem
se vlai cijela povrina zajedno s biljkom (kienje).
Umjetna kia je najbolji nain uporabe vode za postizanje
najboljih koliina i kakvoe. Postiemo ujednaen raspored vode, prema
potrebi postupno vlaenje tla, a zbog relativno maloga tlaka, ne
kvari se struktura tla, jer se ono ne gazi i prekomjerno se ne
zbija. Konfiguracija tla ne utjee na kakvou navodnjavanja. Hladnija
voda se na putu kroz cijevi i zrak grije, pa ne teti usjevu, iako
se koristi i za vrijeme jakoga sunca. Nedostatak ovoga naina je
taj, to zbog vee vlage na itavoj povrini tla, biljke mogu stvoriti
mikro uvjete za razvoj gljivinih ili bakterijskih bolesti u tolikoj
mjeri da nastaju tete. Za vrijeme sunanoga vremena, kapljice vode,
koje se zadravaju na liu, mogu odigrati ulogu lee, kroz koju se
sunane zrake fokusiraju i lome, te tako izazivaju pale na zdravom
liu. Nedostatak ovoga naina tretiranja vodom je i taj, to je pri
jakom vjetru rad gotovo onemoguen.
Gdje je to mogue, treba koristiti nadzemnu vodu ili vodu iz
plitkih bunara (gdje je relativno visoka podzemna voda, ali da je
izvan dometa korjenovoga sustava.
U povrtlarstvu je sustav kap po kap najuinkovitiji. Troi se
najmanje vode,
32
-
biljke na liu nemaju previe vlage, ostaju dugo zdrave, jer se
smanjuje mogunost infekcije, pa daju visoke urode i odline plodove.
Meutim, to je najskuplji nain koritenja vode, jer ju treba
pojedinano dovesti svakoj biljci, tititi tlo od isparavanja, a
treba puno radne snage. Ovaj sustav nije za guste sklopove.
Proizvod mora imati visoku cijenu da pokrije proizvodne trokove i
dade dobit, pa se u Hrvatskoj koristi samo u voarstvu i to rijetko
(jabuka, kruka, stolno groe). U voarstvu je mali broj biljaka po
hektaru, pa je lako razvesti mreu, kojom se dovodi voda i troi se
vrlo ekonomino. im je sklop biljaka gui od 25.000 kom/ha, to znatno
poveava trokove. Optimalni sklop biljaka u proizvodnji industrijske
mrkve je iznad 650.000 kom/ha, pa je tu optimalniji svaki drugi
sustav natapanja.
Novije tehnologije, kompleksnije zatite bilja, prinosnije odlike
i hibridno sjeme, znatno su poveali mogunosti proizvodnje svake
biljne vrste. Zato su optimalne koliine vode, za postizanje visokih
priroda jo znaajnije. U pravilu, jedna norma zalijevanja mora
osigurati od 250 do 400 m vode po hektaru, to ovisi o vrsti i
namjeni usjeva, vremenu primjene, koliini uroda bilja koje
proizvodimo, strukturi tla i poloaju zemljita. Najpovoljnija je
vlanost tla izmeu 60 i 70 % od njegovoga kapaciteta i ne smije se
dopustiti da padne ispod 20 %. Najbolji pokazatelj vlanosti je
stanje usjeva (izgled biljaka). Prema vlanosti tla i stanju usjeva
odreuje se vrijeme navodnjavanja. Koliinu dnevno potrebite vode
daje umnoak: broj hektara x norma jednoga zalijevanja x postotak
vlage u tlu, koji moramo dodati za optimalan sadraj od 60 %.
Prema tomu treba prilagoditi koliinu vode u izvoritu, kapacitet
crpke, topa ili kinih krila, a zatim sve to prilagoditi potrebitom
vremenu, koje emo utroiti za postizanje optimalnih proizvodnih
rezultata. Tako, primjerice, poriluk treba stalnu
koliinu vode tijekom cijele vegetacije, a na crvenom i bijelom
luku u treem dijelu vegetacije voda moe izazvati tetu, prekidajui
normalan tijek sazrijevanja glavica luka, stvarajui mogunost
razvoja gljivinih ili bakterijskih bolesti i smanjujui kakvou
proizvoda.
U proizvodnji plodovitoga povra je osobito u vrijeme sjetve
sjemena, ili sadnje presadnica neophodna optimalna koliina vlage u
tlu. Ovdje osobito treba potivati pravilo: navodnjavati obilnije, a
rijee, osobito pri oblikovanju prvih cvjetova, nakon zametanja
plodova i nakon berbe plodova. Kod proizvodnje paprike, rajice i
patliana mora se vrlo paljivo koristiti voda, osobito u drugoj
treini vremena proizvodnje, kako se ne bi produila vegetacija i
usporilo sazrijevanje plodova. Korjenasto povre (mrkva, pastrnjak,
perin i celer) tijekom cijele vegetacije trebaju optimalnu koliinu
vode. Kod proizvodnje graka i graha treba optimalna koliina vode u
tlu neposredno prije cvatnje i nakon formiranja mahuna. Vie vlage u
tlu esto uzrokuje razliite bolesti lia, mahuna i plodova, koje je
teko tititi zbog vrlo kratkoga vremena od tretiranja fungicidom, do
berbe, pa nije mogue imati berbu mahuna bez ostataka zatitnoga
preparata.
Laka tla imaju manje, a tea tla vee aktivne priuve vlage. Laka
tla treba ee navodnjavati, jer bre ostaju bez optimalnih koliina
vode, ali su bolja za povrtlarstvo, jer se bre zagrijavaju i ranije
se mogu pripremiti za sjetvu ili sadnju. Na njima usjevi ranije
dolaze u tehnoloku ili fizioloku zriobu. Ako je podzemna voda blizu
povrine, navodnjavati treba plii sloj tla, po mogunosti samo onaj
sloj, u kojem se razvija korijenov sustav. Ljeti se za svaki
stupanj C topline troi 2 m vode/ha.
Na temelju zbroja srednjih dnevnih toplina tijekom vegetacije i
padalina, izraunavamo potrebitu koliinu vode.
33
-
Ureaji za navodnjavanje kienjem
Iznimno su praktini za manja
poljoprivredna gospodarstva, posebno za povrtlarstvo i voarstvo.
Prednost im je u tomu, to se izmjenom mlaznica na rasprivau kii
onoliko, koliko treba za zalijevanje mladih sadnica. Svaki ureaj je
kompletiran odgovarajuom traktorskom crpkom na vlastitom postolju,
te spojnim cijevima i runom crpkom.
Traktorska crpka moe uzimati vodu iz potoka, rijeke, jezera ili
iz bunara s time da usisna visina nije vea od 8 metara (razina vode
na 5 do 6 m).
Prije rada se nosa s mlaznicom odvue na krajnju toku, uz
odmatanje crijeva s osnovnoga stroja. Pri prolazu vode kroz
turbinu, kota osnovnoga stroja se okree i namata crijevo. Koliina
vode, jaina mlaza i brzina namatanja se odreuju pomou upravljakoga
mehanizma. Kada se crijevo namota do kraja ureaj se sam iskljuuje,
te se seli.
Tip: MINI 50/200 (duina crijeva 200 m)
MATERIJALI OD OPREME LUDBREG
34
-
Model Mini 50/200
Pro-mjer dize
Tlak na dizi
Tlak na stroju
Pro-tok
irina zalije-vanja
Koliina vode kod zalijevanja prema brzini povlaenja u l/m2
Povrina zalijevanja u jednom povlaenju ureaja
brzina povlaenja m/h
mm
bar bar m3/h m 10 15 20 30 40 50 ha
10,00
2,00
2,45
5,32
31
17
11
8
6
4
3
0,65
10,00
2,50
3,04
5,94
34
17
12
9
6
4
3
0,70
10,00
3,00
3,64
6,51
37
18
12
9
6
4
4
0,76
10,00
3,50
4,24
7,05
39
18
12
9
6
5
4
0,80
12,00
2,00
2,87
7,70
34
23
15
11 8
6
5
0,70
12,00
2,50
3,56
8,60
36
24
16
12 8
6
5
0,75
12,00
3,00
4,24
9,40
39
24
16
12 8
6
5
0,80
12,00
3,50
4,94
10,2
42
24
16
12 8
6
5
0,86
14,00
2,50
4,31
11,6
39
30
20
15 10 7
6
0,80
14,00
3,00
5,16
12,8
42
31
20
15 10 8
6
0,86
35
-
Ureaji za navodnjavanje kienjem - MAXI 75/300 Promjer cijevi 75
mm, duina cijevi 300 m Standardna oprema: - turbina s reduktorom, -
mjenja s etiri brzine, - sigurnosni prekida na mjenjau, - poluga za
runo namatanje, - glicerinski manometar, - digitalni broja metara,
- zatita od nesree, - mehaniki podupirai i mehaniko podizanje
postolja, - mehaniki prijenos energije, - struktura s 360 zakretnim
postoljem, - pocinano postolje, konstrukcija i bubanj za namatanje,
- pocinano postolje rasprivaa na dva kotaa, sa stranjim kotaiom i
mogunou odreivanja razmaka izmeu kotaa.
36
-
Model Maxi 75/300
Pro-mjer dize
Tlak na dizi
Tlak na stro-ju
Pro-tok
irina zali-jevanja
Koliina vode kod zalijevanja
prema brzini povlaenja u lit/m2
Povr-ina zalije- vanja u jed-nom povla-enju ure- aja
brzina povlaenja u m/h
mm
bar
bar m3/h m 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 ha
16,0
4,9
3,5
18,4
59
31,4
15,7
10,5
7,8
6,3
5,2
4,5
3,9
3,5
3,1
1,77
16,0
6,3
4,5
20,9
65
32,3
16,2
10,8
8,1
6,5
5,4
4,6
4,0
3,6
3,2
1,95
16,0
7,6
5,5
23,1
70
33,1
16,6
11,0
8,3
6,6
5,5
4,7
4,1
3,7
3,3
2,10
18,0
5,6
3,5
23,3
63
37,2
18,6
12,4
9,3
7,4
6,2
5,3
4,7
4,1
3,7
1,89
18,0
7,1
4,5
26,4
69
38,3
19,2
12,8
9,6
7,7
6,4
5,5
4,8
4,3
3,8
2,07
18,0
8,7
5,5
29,2
74
39,3
19,7
13,1
9,8
7,9
6,6
5,6
4,9
4,4
3,9
2,22
20,0
6,6
3,5
28,8
66
43,5
21,7
14,5 10,9
8,7
7,2
6,2
5,4
4,8
4,3
1,98
20,0
8,4
4,5
32,6
73
44,8
22,4
14,9 11,2
9,0
7,5
6,4
5,6
5,0
4,5
2,19
20,0
10,1
5,5
36,0
79
45,9
22,9
15,3 11,5
9,2
7,6
6,6
5,7
5,1
4,6
2,37
37
-
Pregled poveanja prinosa navodnjavanjem
Navodnjavane kulture % poveanja prinosa pri navodnjavanju
umjerena sua jaka sua Kukuruz 20 30 50 - 80 eerna repa 10 30 60
Krumpir 20 50 - 60 Paprika, rajica, kupus obvezno navodnjavanje
Travno legum. smjese 20 30 60
Zalijevai MINI 50/200 i MAXI 75/300 se mogu kompletirati
odgovarajuim kinim krilom
38
-
M a n j i s u s t a v i n a v o d n j a v a n j a
za obiteljska poljoprivredna gospodarstva
Da li ekati izgradnju zajednikoga
sustava za navodnjavanje ili sam, kao obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo, izgraditi vlastiti sustav.
ekanje na izgradnju cijeloga sustava za ire podruje moe biti
iznimno skupo, jer se moe produiti na vie godina, a za to vrijeme
su prinosi stalno nesigurni. Naime, Republika Hrvatska je jedna od
rijetkih zemalja u Europi, koja nema jo ni priblino rijeen sustav
navodnjavanja poljopriv-rednih povrina, pa se ne treba uditi niskim
prihodima iz poljoprivrede, a s druge strane i nekonkurentnosti
dijela proizvoda. Za nekonkurentnost se uvijek krivi Vlada, a
rijetko tko od proizvoaa istie potrebu navodnjavanja, te vlastitoga
udjela u njegovoj provedbi, to bi prinose koliinski i po kakvoi
povealo upravo toliko da bi svi proizvodi bili konkurentni
inozemnim.
U praksi se primjenjuju razliiti sustavi navodnjavanja, to ovisi
o vodnoj bilanci, to jest o vrsti sadnih kultura, koliini potrebite
vode, godinjem dobu, vrsti tla, zemljopisnom poloaju, ... U
primjeni bilo kojega sustava, najvaniji je ipak izvor i dobava
potrebite koliine vode. Vode mogu biti povrinske (rijeke, potoci,
kanali, jezera, movare, izvori) i podzemne. Za crpljenje bilo koje
vrste vode mora se uloiti energija za pogon crpki. Najee se koriste
crpke s diesel ili benzinskim moto-rom, te agregati za pogon
elektromotornih crpki. Crpke podiu vodu u spremnik, koji se nalazi
na vioj razini, radi potrebitoga
pritiska ili neposredno prskaju vodu u okolinu, to ovisi o
crpilitu vode.
Koriste li se rijeke ili jezera, kao crpilita vode, navodnjava
se izravno prskalicama ili se voda odvodi dugim cjevovodima do
mjesta navodnjavanja.
Koriste li se podzemne vode, tada se mora prvo vodu dovesti u
spremnik na vioj razini od poljoprivrednih povrina, koje moramo
natapati, radi potrebitoga pritiska. Podzemne vode se mogu
koristiti i za prskanje, ali je za to potrebit tlani sustav za
crpljenje vode.
U nekim zemljama se navodnjava pomou mrea kanala, u koje se
povremeno proputa voda iz rijenih korita. U tom sluaju za dovod
vode ne treba ulagati dodatnu energiju.
Dok se jo nisu poznavali uinci nafte i elektrine energije,
uspjeno se koristila energija vjetra. Vjetrenjae su davale pogon
mehanikim crpkama. To su bile viekrilne i sporohodne vjetrenjae,
poznatije pod nazivom "vjetrene turbine", a koristile su se za
navodnjavanje podzemnim vodama. Voda se prvo morala dovesti do
spremnika na veu visinu, kako bi se ostvario dovoljan pritisak.
Nedostatak ovoga sustava je nemo-gunost nadzora punjenja spremnika
bez nazonosti ovjeka, pa se spremnik i prepu-nio. Ovaj nedostatak
imaju i agregati i motorne crpke, jer ih je teko prilagoditi da
rade automatizirano, bez nadzora ovjeka. Osim toga, oni troe
energiju, stvaraju buku i oneiuju okoli.
39
-
40
-
Uoivi sve ove probleme, Drutvo inenjera i tehniara grada
Samobora je predloilo svoj nain crpljenja vode za navodnjavanje,
koji je jeftin, lako izvediv, svima dostupan, ne troi dodatnu
energiju, te ne oneiuje okoli. U izvedbi se koristi domaa oprema, a
moe raditi bez nadzora. Koristi se kinetika energija vjetra i
toplinska energija Sunca.
Ovaj prijedlog sadri najjednostavniju (niskotlanu) inaicu
crpljenja podzemnih voda i dovoda u spremnik, pogodnu za
navodnjavanje manjih povrina, a osobito za postupak "kap po
kap".
Ureaj se sastoji od: - potopne crpke za vodu (1), - kuita za aku
- baterije (2), - nagibnoga stupa (3), - fotonaponskoga modula (4),
- aerogeneratora - vjetrenjae (5), - presostata spremnika za vodu
(6), - spremnika za vodu (7), - presostata za potopnu crpku (8), -
temelja spremnika (9) i - temelja stupa (10). Vjetrenjaa i
fotonaponski modul pune
aku - bateriju elektrinom energijom napona 12 V. Potopna crpka
za vodu je prikljuena na napon aku - baterije preko obadva
presostata.
Kada se spremnik napuni vodom, presostat spremnika (6) iskljui
crpku, te ju ponovno ukljui kada razina vode u spremniku padne na
odreenu visinu.
Presostat za potopnu crpku takoer ukopava i iskopava crpku kada
se razina vode u buotini (bunaru) spusti ispod doputene razine.
Time je osiguran automatiki nadzor koliine vode u spremniku i
buotini bez ikakvoga nadzora ovjeka. Prema tomu, crpka je ukljuena
samo ako su ukljuena obadva presostata.
Vizualno se moe nadzirati razina voda u buotini i spremniku
pomou svjetleih dioda smjetenih u kuitu za aku - baterije.
Energiju za pogon crpke dobivamo pomou fotonaponskoga modula i
vjetrenja-
e, jer se aku - baterija stalno nadopunjuje. Padne li napon
baterije ispod doputenoga, ugraeni zatitni ureaj iskljui crpku tako
dugo, dok napon aku - baterije ne dostigne nazivni napon, to jest,
dok se aku - baterija ponovno ne napuni elektrinom energijom pomou
vjetrenjae i fotonaponskoga mo-dula. Time je osigurana i aku -
baterija od dubokoga pranjenja.
Stup je izveden tako da se moe lako okrenuti, postaviti
vjetrenjau i fotona-ponski modul, te ponovno podignuti i vijkom
zategnuti.
Potopna crpka ima elektrini pogon nazivnoga napona 12 V i
promjera za cijev od 1,25 cola. Snaga crpke odabire se prema dobavi
koliine vode i visinskoj razlici, odnosno prema potrebitom
pritisku. Domae je proizvodnje.
Kuite za aku - bateriju je izraeno iz E profila i lima,
dvoslojno lakirano. Domae je proizvodnje.
Aku - baterija u solarnoj izvedbi je domae proizvodnje.
Nagibni stup je dvoslojno je lakiran. Visine je od 4 do 6
metara. Domae je proizvodnje.
Fotonaponski modul, odreene snage je domae proizvodnje.
Aerogenerator - vjetrenjaa odreene snage je domae
proizvodnje.
Presostati su s elektrinim kontaktima i zatieni od kapajue i
prskajue vode.
Spremnik za vodu je domae proizvod-nje, a na kraju emo dati
njihov pregled.
Nosai za spremnik vode su izraeni iz E profila, dvoslojno
lakirani i prilagoeni spremniku. Domae su proizvodnje.
Temelji stupa i spremnika za vodu su betonski MB 200. Mogua je
izvedba u samogradnji.
Buenja izvode domae tvrtke. Iz svega je vidljivo da su svi
dijelovi
domae proizvodnje, te ih je lako nabaviti. Pri samoj izvedbi
prvo treba utvrditi
dubinu, koliinu i kakvou podzemnih voda, te broj sunanih dana i
vjetrovitost,
41
-
po godinjim dobima na utvrenoj lokaciji. Nakon toga se utvruje
snaga crpke (u W) i tip s obzirom na dubinu, te moguu ili potrebitu
koliinu vode. Zatim se utvruje snaga fotonaponskih modula i
vjetrenjae, kako bi energetika bilanca bila uravnoteena s
potronjom. Zatim se odreuje kapacitet aku - baterije (u Ah), visina
i jaina stupa, veliina spremnika za vodu, te visina smjetaja
spremnika. Tada se konano utvruje ukupna cijena.
Slijedei korak je potpuno ureenje buotine, izrada temelja za
stup i spremnik za vodu. Slijedi postava stupa i spremnika. Stup se
izvodi tako da se moe lako nagnuti i prethodno na njega uvrstiti
vjetrenaa i fotonaponski modul. Potom se izvode prikljuci cijevi,
postavi se aku - baterija u kuite, te prikljui crpka za vodu prema
el. shemi. Kada su ovi radovi obavljeni, slijedi probno putanje u
rad, prigodom ega treba podesiti presostate tako, da ukopavaju i
iskopavaju crpku kada voda u buotini i spremniku dosegne niu,
odnosno viu razinu od potrebite.
Na izlazu vode iz spremnika se moe prikljuiti sustav za
navodnjavanje "kap po kap" ili neki drugi sustav.
Nakon probnoga putanja u rad, neko vrijeme se mora cijeli sustav
pratiti, te obaviti mogue korekcije.
Slijedi primjer prorauna moguega koritenja energije vjetra i
Sunca za navodnjavanje.
Pretpostavimo da je na jednom mjestu potrebito osigurati dnevno
3 m vode za navodnjavanje. Na raspolaganju je izdana podzemna voda,
odnosno bunar. Spremnik se nalazi na visini od 2 m, a razina vode u
spremniku je na visini od 3 m.
Ispitivanjem je utvreno da je voda na dubini od 10 m. Radi
gubitaka u cijevima i spojnicama (fitinzima) mora se raunati s 15 %
veom visinom, pa slijedi izraun: Hu = (13 m x 15 %) : 100 + 13 m =
14,95 m Teorijska snaga crpke, prema tomu, iznosi:
Nt = (Q x Hu) : (24 x 3.600) x 1.000 x g = (3 x 15) : (24 x
3.600) x 1.000 x 9,81 = 5,1 W
Q su kubini metri, Hu su metri, 1 litra vode je priblino 1
kg
S obzirom na gubitke u motoru i samoj crpki, koji su prosjeno 60
%, stvarna snaga crpke mora iznositi: Ns = (5,1 x 60) : 100 + 5,1 =
8,2 W
Ako je zadana dnevna koliina vode (Q je 3 m = 3.000 l), crpka
mora biti ukljuena 24 sata ili manje, ali tada crpka mora biti vee
snage. Za osiguranje rada crpke snage 8,2 W i to 24 sata, potrebito
je osigurati dnevno (8,2 x 24) 196,8 Wh elektrine energije.
Prema tablicama u prilogu za prosjeno moguu dobijenu elektrinu
energiju putom fotonaponskih modula i vjetrenjae za kontinentalno
podruje u ljetnim mjesecima proizlazi da e 166 Wh elektrine
energije dnevno osigurati jedan modul snage 60 W i najmanje 120 Wh
vjetrenjaa snage 120 W. Dakle je mogue prosjeno dnevno osigurati
oko 280 Wh elektrine energije, to je vie nego dovoljno za ovaj
primjer. U proljetnim i jesenskim mjesecima e vjetrenjaa
osiguravati vie elektrine energije od fotonaponskoga modula, to je
takoer vidljivo iz tablica.
Iz ovoga primjera vidimo da e se na opisani nain iscrpsti do 720
m vode, pa moemo zakljuiti da e vjetrenjaa i fotonaponski modul
zadovoljiti potrebe navodnjavanja izmeu est i osam mjeseci, to je
za vegetaciju i dozrijevanje sadnih kultura dovoljno.
Prema izraunatoj potrebitoj elektrinoj energiji treba odrediti
kapacitet i vrstu aku - baterije.
Kapacitet se odredi izraunom potrebite elektrine energije
podijeljene s 12 V, to jest u ovom primjeru: 280 Wh : 12 V = 23,33
Ah
To je teorijski kapacitet u koji nisu uraunati gubici pri
punjenju i pranjenju. Za aku - baterije, koje se mogu nabaviti
kod
42
-
nas, treba raunati s gubicima od 15 do ak 40 %, to ovisi o vrsti
baterije. Aku - baterije s najveim gubicima su starterske baterije,
koje se koriste u automobilima i drugim vozilima, pa su stoga i
najjeftinije. Osim toga, takve baterije gube kapacitet na niskim
toplinama i stajanjem, ne podnose duboko pranjenje, gube vodu,
kratkoga su vijeka trajanja i otvorene su izvedbe. Za prikupljanje
elektrine energije putom vjetra i sunca treba koristiti solarne aku
- baterije, koje imaju znatno manje gubitke, zatvorene izvedbe, ne
gube vodu, a vijek trajanja je viestruko dulji. Osim spomenutih aku
- baterija, na naem tritu se mogu nabaviti i mnogo bolje, koje uz
karakteristike solarne baterije podnose jo i duboka pranjenja, ne
gube kapacitet na niskim toplinama, a jako ga malo gube prilikom
stajanja. To su aku - baterije pod nazivom "Optima", a na tritu se
pojavljuju samo kapaciteta 55 Ah. Cijena im je dvostruko via od
solarnih za isti kapacitet. Spomenute aku - baterije su olovne, ali
se mogu koristiti i druge, bolje i skuplje vrste.
Prema izraunatom kapacitetu dobro je predvidjeti solarnu
bateriju kapaciteta 60 Ah, to je gotovo trostruko vie od
izraunatoga potrebnoga kapaciteta. To nije
samo zbog gubitaka, ve i zbog priuvnoga kapaciteta, koji je nuan
u sluaju duljega oblanoga vremena ili vremena bez vjetra. Koristiti
se moe po kapacitetu i vea aku - baterija, ali ne vea od 90 Ah, jer
su u ovom primjeru predvieni dobavljai elektrine energije,
vjetrenjaa i fotonaponski modul, premalih snaga da bi bateriju
potpuno napunili u kraem vremenu.
Crpka moe biti i vee snage od izraunate, jer e ona samo zadanu
koliinu vode dopremiti u puno kraem vremenu za istu dnevno dobijenu
elektrinu energiju.
Ako treba dobaviti veu koliinu vode, tada se mora predvidjeti
vei fotonaponski modul ili brojano poveati.
Ako je potrebna vea koliina vode, na veu visinsku razliku (vei
pritisak), tada je potrebna crpka vee snage, a time i jai
fotonaponski modul, te aku - baterija veega kapaciteta.
to su prorauni toniji, to je ukupna izvedba jeftinija.
Potrebite koliine vode za navodnja-vanje pojedinih kultura mogu
se izraunati uzimajui u obzir srednje klimatske vrijed-nosti
mjesenih toplina zraka, relativnu vlanost zraka, insolaciju i
brzinu vjetra.
Spremnike za vodu, koji se izdvajaju svojom trajnou, te
neutralnou u odnosu na utjecaj na kakvou vode koju sadre proizvodi
"Graevinsko proizvodna zadruga Molve", Molve, Brae Novakovia 12
(tel. 048 280 457).
PE spremnik 3 m 3.450,00 kn PE spremnik 4 m 4.920,00 kn PE
spremnik 5 m 5.880,00 kn PE spremnik 10 m 9.540,00 kn PE spremnik
15 m 17.940,00 kn
PE spremnik 20 m 21.780,00 kn PE spremnik 25 m 25.320,00 kn
Proizvoa moe po narubi
napraviti spremnik bilo koje veliine (i oblika). U navedene
cijene nije uraunat PDV. Cijene su obraunate Fco Molve (mjesto
proizvodnje, bez dostave). Rok isporuke od narube bilo kojega
spremnika je najvie deset dana. Garancija na proizvod je pet
godina. Plaanje: 50 % avans, 50 % po isporuci.
43
-
Elektrina shema spajanja
43
-
S T O C K O S O R B
45
-
Poboljiva tla koji uva vodu i
hranjiva
STOCKOSORB je organska polimerna smjesa sa skupinama koje vee
vodu Prednosti, koje STOCKOSORB prua korisnicima, poljoprivrednim
proizvoaima, u
njihovim nastojanjima da svoje poljoprivredne proizvodnje uine
visoko dohodovnima: - osigurava stalnu vlanost zemlje, - smanjuje
koliinu potrebne programirane vode za zalijevanje, - maksimalno
poveava koliine uroda, - poboljava kakvou nasada, - omoguuje rast
nasada u ekstremno vruim i sunim klimatskim uvjetima, - poveava
poroznost tla i smanjuje stvaranje pokorice na zemlji, - ne poveava
bitno trokove, pa je nizak troak uporabe prema koristi koju daje, -
ekoloki je prihvatljiv.
STOCKOSORB slui kao spremnik vode i hranjiva dostupnih po
zahtjevima nasada. Bez STOCKOSORBA - voda se izravno gubi cijeenjem
i ispa-ravanjem, - dolazi do nedjelotvornoga koritenja i ispiranja
hranjiva Sa STOCKOSORB-om voda i hranjiva su dostupni u podruju
korijena.
STOCKOSORB je poliakrilamid djelo-mino neutraliziran kalij
hidroksidom i amonijanom vodom, koja je nuna za rast biljaka. U
doticaju s vodom, granule Stockosorba brzo nabubre, tvorei vrsti
gel. Tako sprijeava propadanje vode i topivih hranjiva u dublje
slojeve zemlje.
46
-
Akrilamid poveava dulje vrijeme stabilnost STOCKOSORB-a za
vrijeme mijeanja akrilne kiseline i kalij hidroksida stvarajui
veliki kapacitet bubrenja.
Dodatak amonijane vode dovodi do ekoloki sigurnoga proizvoda,
slobodnoga od tetnih ostataka akrilne kiseline.
Nakon vlaenja ili navodnjavanja, gra-nule STOCKOSORB-a bubre
oblikujui estice gela u kojima je spremljena voda.
Poetne granule bubrenjem povea-vaju volumen do 100 puta, a pH
vrijednost otopine je od 7,0 do 7,8
Kapacitet apsorpcije je: - destilirane vode najmanje 250 ml/g -
0,125% NPK 14-12-14 najmanje 100
ml/g. Dostupna voda biljci iz granula je 95 %. Rok trajnosti u
zemlji je dulji od 2
godine. Nema toksinosti za biljke, organizme u
zemlji i okolne vode, pa je preparat usklaen s testovima
OECD.
Visoka mo upijanja Jedan kg STOCKOSORB-a ima mo
absorpcije najmanje 250 l destilirane vode (kinice). 1 kg
STOCKOSORB-a pomijean sa zemljom uobiajeno absorbira 150 litara
otopine zemlje.
Soli i ioni u zemlji, koja se navodnjava vodom smanjeni su na
koliinu manju od korisnikih uvjeta.
Sav gel je osjetljiv na nazonost soli. U zemlji se soli i vie
valentni kationi, poput magnezija i kalcija, absorbiraju u gel.
Kationi djeluju kao dodaci smjesama od koji polimerna mrea postaje
suena. To je rezultat smanjenja moi upijanja.
Unesen u zemlju na dubinu od 20 cm 1 kg STOCKOSORB-a absorbira
130 l vode stvarajui smjesu zemlje i vode.
Glavna osobina STOCKOSORB-a je
jako brza sposobnost vlaenja nakon to se potpuno osui.
Brzim vlaenjem zemlje i smjesa za lonanice nakon razdoblja sue
osigurava i ubrzava stvaranje stalnih uvjeta za rast i razvoj
biljaka.
STOCKOSORB osigurava sposobnost ponavljanja absorpcije vode vie
godina.
Tako omoguuje stalnu nazonost vodenoga spremnika, pa biljka ima
potrebnu vodu u podruju korijena.
STOCKOSORB smanjuje isparava-nje vode za 20 %. Poveanje vlanosti
u zemlji ne prati ujedno i vie isparavanja.
STOCKOSORB podrava kapilarni tok vode u podruju korijena
oslobaajui vodu u okolnu zemlju, izjednaavajui gradijent vlanosti.
Nakon velike kie ili jakoga navodnjavanja mikro pore u zemlji su
potpuno popunjene vodom, lako dostupnom biljci. Koliina vode
spremljena u mikro pore u zemlji se zove maksimalni kapacitet
natapanja. Kapacitet natapanja unutar makro pora zemlje isuuje se
gravitacijski. Suvina voda se isuuje kroz zemljin profil.
STOCKOSORB smanjuje koliinu vode, koja odlazi kao odvoena
voda.
40 dana poslije navodnjavanja pjeskovi-ta zemlja je sadravala 1
l vode, a z