This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Trezorski zapisi - Srbija BELIBOR3M 10.86 10.70 16.00Dospece Vrednost Prethodna Izvor: Reuters
3 meseca 11.60% 11.90%6 meseci 10.59% 10.85% Kamatne stope centralnih banaka12 meseci 12.69% 13.00%18 meseci 12.79% 13.50% Evropa 1.00%24 meseca 13.25% 13.19% SAD 0.25%36 meseci 14.89% 14.89% Švajcarska 0.00%60 meseci 14.70% Izvor: Bloomberg
Izvor: Trezor Republike Srbije Meñubankarsko tržište - SvetVrednost Prethodna Promena(bps)
Napomena: Kamatne stope se odnose na prethodni radni dan
Ljiljana ZipovskiSlužba za brokersko-dilerske poslove/ Brokerage Služba za istraživanje finansijskih tržišta/ Financial market
DNEVNI IZVEŠTAJ / DAILY REPORT
Zvanični srednji kurs dinara
Tržište novca i hartija sa fiksnim prihodom / MM and fixed income
Meñunarodno tržište
REPO stopa NBS
naziv indikatora
9.50%
Snežana Spasojević
narudzbine trajnih dobara
Pregled kurseva / FX rate
Ukupan obim medjubankarske trgovine evrom zakljucno spot valutom obavljene na dan 25.01.2012.do 12.30 casova iznosio je 174,1 mln evra, prosecni ponderisani kurs iz te trgovine 105,2213.
Ekonomista Stojan Stamenković kaže da grañani Srbije ne mogu da računaju na rast standarda pre 2015. godine. "Ova godina jepo meni potpuno već odreñena. Ona će biti ista kao 2011, ako ne i malo gora jer, nemamo neki Maksi da prodamo. Na raststandarda možemo da računamo tek u drugom petogodištu. Možda 2015. godine", kazao je on. Stamenković je kazao i da ćeprema onome kako stvari sada stoje, Srbija imati smanjenje broja zaposlenih i u 2012. a verovatno i u 2013. godini. "Tek od 2014,u nekim najboljim uslovima, zaposlenost može da počne da raste, ali se onaj broj od 400.000 novih radnih mesta do 2020. višenego prepolovljuje", istakao je on. Stamenković je kazao da i deca u Srbiji vide koliko se izbegavaju reforme i da bi prvo što bi novavlada trebalo da uradi je da napravi rebalans budžeta i dovede ga u realne okvire. "To, izmeñu ostalog, znači da mora da se pojačaprihodna strana budžeta, odnosno da porez na dodatu vrednost (PDV) mora da se digne", naglasio je Stamenović, koji je saradnikEkonomskog instituta.(Izvor:B92 )
Tržište akcija / Equity market
SRBIJA / SERBIA
-66.44%
78,300,171 Din.
Prosečna neto zarada u Srbiji u decembru 2011. bila je 43.887 dinara (414 evra). To je realno više za 15,2 odsto, a nominalno višeza 14,4 odsto nego u novembru.Republički zavod za statistiku (RZS) navodi da je prosečna zarada u Srbiji sa porezom idoprinosima isplaćena u decembru bila je 61.116 dinara (577 evra), što je realno više za 15,6 odsto, a nominalno više za 14,8odsto nego u prethodnom mesecu. U Srbiji je decembarska neto zarada bila realno veća za 3,6 odsto nego u istom mesecu 2010,a nominalno za 10,9 odsto. Bruto zarada u decembru 2011. bila je realno veća za 3,9 odsto nego nego godinu dana ranije, anominalni rast prosečne bruto zarade bio je 11,2 odsto.Najviše prosečne zarade u decembru u Srbiji isplaćene su zaposlenima ubeogradskoj opštini Vračar - 63.807 dinara, a najniže u Doljevcu, u Nišavskom okrugu - 23.557 dinara, pokazali su podaciRepubličkog zavoda za statistiku (Izvor:B92 )
Telekom Srbije danas će preuzeti 20 odsto akcija grčkog OTE u toj srpskoj telekomunikacionoj kompaniji, po ceni od 380 milionaevra.Nakon te transakcije Vlada Srbije će imati 80 odsto akcija Telekoma Srbije, a ta kompanija preostalih 20 odsto.Dokument oprenosu akcija potpisaće generalni direktor kompanije Telekom Srbija Branko Radujko i predsednik i izvršni direktor OTE-a MajklCamas.Telekom Srbije je uzeo kredit od 470 miliona evra od konzorcijuma banaka, od čega je 320 miliona evra namenjeno otkupu20 odsto akcija od grčke telekomunikacione kompanije OTE, a 150 miliona evra za refinansiranje postojećih kreditnih obavezaTelekoma. Telekom Srbije potpisao je 30. decembra 2011. sa OTE-om ugovor o otkupu 20 odsto akcija tog manjinskog partnera.Vrednost akcijskog kapitala Telekoma je na osnovu cene od 380 miliona evra za petinu akcija procenjena na 1,9 milijardi evra.Početkom 2011. godine na tenderu za prodaju 51 odsto Telekoma Vlada Srbije je za taj paket tražila minimalno 1,4 milijarde evra,dok je austrijska kompanija A1 (Telekom Austrije), jedini učesnik na tenderu, ponudila 950 miliona.(Izvor:B92 )
Napomene: (1) Promet=prosečna ponderisana cena x obim. (2) P/BV-price to book value je racio koji predstavlja odnos tržišne cene i knjigovodstvene vrednosti. (3) P/E-price to earnings je racio koji predstavlja odnos tržišne cene i zarade po akciji (EPS). (4) ROE-return on equity je racio koji predstavlja odnos neto dobiti i akcijskog kapitala. (5) Mcap-tržišna
kapitalizacija=tržišna cena akcije x broj akcija
23,531,802,734 Din.Imlek
Cena
248,811,844 Din.
826,532,776 Din.
ROE
377,606,903 Din.
459,287,994 Din.
1,401,707,397 Din.
3,338,481,689 Din.
354,834,503 Din.
421,837,067 Din.
318,817,963 Din.
1,672,000,000 Din.
12,906,845,703 Din.
Market Capitalization
273,181,763 Din.
1,201,237,427 Din.
3,308,768,066 Din.
Kompanija
296,601,257 Din.
329,844,788 Din.
4,135,229,004 Din.
301,181,396 Din.
648,135,254 Din.
243,731,003 Din.
905,507,629 Din.
Vital
Pupin Telecom 142,490,570 Din.
432,186,035 Din.
1,081,051,270 Din.
470,626,709 Din.
467,728,485 Din.
723,262,695 Din.
Dnevna promena
Promet u RSD
Kompanija
Simbol P/E
Kontinuirano trgovanje
Dnevna promena
P/ECena P/BV
Energoprojekt holding
Soja protein
Naftna industrija Srbije
Aerodrom Nikola Tesla
ROE
Nedeljna promena
Nedeljna promena
Alfa Plam
Komercijalna banka
Simbol
964,559,814 Din.
14,501,000,977 Din.
Simbol ROEKompanija
1,581,000,000 Din.
3
0.45% -0.97%
0.93% -0.94%
0.76% -1.94%
0.83% 4.74%
2.45% 6.89%
Izvor: Bloomberg
crobex sbi20
sofix bet-c
dj balkan
SOFIX
Slovenija 584.06
Bugarska
SBITOP
315.86
Hrvatska
Indeks
REGION
VrednostZemlja/Regija
Crobex 1,723.41
Promena u tekucoj
godini (%)
BET
395.70
Rumunija 4,542.31 4,504.85
DJ Stoxx Balkan 50 405.41
Nemačka kancelarka Angela Merkel je bacila sumnju na izglede da Evropa spasi Grčku od potpunog finansijskog sloma.Ona je,nakon dve godine krize koja je jedinstvenu evropsku valutu dovela na rub propasti, priznala da prvo evropsko spašavanje teškoviše milijarde evra u kombinaciji sa strogom štednjom ne daje rezultate. Kancelarka priznaje sumnje u strategiju kojom se služilačitaovo vreme krize. "Naravno, reč je o Grčkoj, to je poseban slučaj u kojem, uprkos svim naporima, ni Grci ni meñunarodnazajednica nisu uspeli da stabilizuju situaciju", kaže Merkel. Angela Merkel kaže da je Nemačka pokazala odlučnost da u potpunostiodigra svoju ulogu u borbi sa krizom u evrozoni, ali neće davati obećanja koja ne može da ispuni. "Od početka govorimo da želimoda odbranimo evro, ali ne želimo da doñemo u situaciju da budemo primorani da obećamo nešto što nećemo biti u mogućnosti daispunimo", poručila je ona. (Izvor:B92)
Balkan
Legendarni investitor Džordž Soros upozorava na mogući finansijski kolaps i dodaje da svetu preti jedan od najopasnijih perioda uistoriji."U ovakvim vremenima preživljavanje je najvažnija stvar", izjavio je on dodavši da pritom ne misli samo na zaštitu imovine,nego misli da je vreme za spašavanje od katastrofe.Period prema kom se svet kreće nazvao je "periodom zla"."Evropa se suočavas haosom i sukobima", kaže Soros i ide korak dalje pa predviña i nemire na ulicama Sjedinjenih država, koji će odvesti u brutalnaslamanja ljudskih sloboda. On predviña i da bi globalni ekonomski sistem mogao da doživi sveobuhvatni kolaps. Soros kaže da nas"čeka izuzetno teško vreme, uporedivo na mnoge načine sa tridesetima i vremenom Velike depresije". Svoju izjavu je pojačaorečima da u životu nije video ozbiljniju i težu situaciju od ove u kojoj je svet sada. Najbolji scenario je, kaže on, deflatornookruženje, a najgori kolaps finansijskog sistema. "Kolaps sovjetskog sistema bio je veliki dogañaj, a trenutno smo svedoci nečemsličnom u razvijenom svetu bez previše razumevanja šta se zaista dogaña", rekao je Soros. On upozorava da "preti stagnacija kojabi mogla da potraje čitavu decaniju ili čak i duže".(Izvor:B92)
Navedene informacije date su u svrhu opšteg informisanja i ne mogu biti zamena za finansijski savet niti se njihovim objavljivanjem stvara bilo kakva obveza za Banca Intesa adBeograd. Banca Intesa ad Beograd ne prihvata odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu upotrebom informacija iz ovog materijala. niti garantuje za njihovu tačnost. Zabranjeno je daljedistribuiranje i umnožavanje ovog materijala ili nekih njegovih delova bez prethodnog pisanog pristanka Banca Intesa ad Beograd.
Vrednost prethodnog dana
Promena (%)
Promena u tekucoj
godini(%)
SAD
2,786.64
8,883.69
Dow Jones Stoxx 600
Japan
12,756.96
Evropske deonice oslabile su u sredu pod uticajem dobitonosnih prodaja deionica banaka, budući da ulagači strahuju da bi pritisakna Evropsku centralnu banku da otpiše grčki dug mogao ograničiti njene kapacitete za kupovine obveznica perifernih zemaljaevrozone. Zastoj u pregovorima grčke vlade i privatnih kreditora o rešavanju grčkih dužničkih problema podstaka je ulagače nadobitonosne prodaje deonica. Strahuju da bi Grčka mogla bankrotirati i poljuljati celu evrozonu.Financial Times objavio je u sredu,da je MMF pojačao pritisak na evropske kreditore da preuzmu veći teret u prevladavanju rastućeg jaza u grčkom budzetu i zatražeod ECB-a otpis 40 milijardi evra grčkog duga.U takvom su okruženju meñu najvećim gubitnicima na tržištima bile deonice banaka,pri čemu je Societe Generale oslabio 4,2 a Credit Agricole 2,8 posto.Proizvoñači telekomunikacijone opreme takoñe su izgubili navrednosti nakon što su Ericssonovi poslovni rezultati zaostali za očekivanjima. Ericsson je tako oslabio 14 posto, Alcatel 9,3 posto a Nokia za 3,2 posto.(Izvor:business.hr)
Na Wall Streetu su u sredu cene deonica porasle jer je Fed obećao da će ključne kamate zadržati na rekordno niskim nivoima jošbarem dve godine, a ulagače su ohrabrili i odlični poslovni rezultati Applea. Čelnici američke centralne banke poručili su juče,nakon dvodnevne sednice, da će ključne kamatne stope zadržati blizu nule sve do 2014. godine, duze nego što se očekivalo.Jučeje Fed takoñe odredio ciljani nivo inflacije od 2 posto, što dosad nije činio, pa se ovim potezom pridružio drugim centralnimbankama koje utvrñuju ciljanu inflaciju kao referentnu tačku voñenja monetarne politike.Ulagače su ohrabrili i znatno bolji nego štose očekivalo kvartalni poslovni rezultati Applea. Cena deonice tog tehnološkog lidera porasla je više od 6 posto, na 446 dolara.Ujednom trenutku dosegnula je i rekordnih 454 dolara, čime je Apple postao najveća američka kompanija po tržišnoj kapitalizaciji,vredna 430 milijardi dolara, preskočivši naftnog diva Exxon Mobila.Od kompanija koje su dosad objavile izveštaje, a čije su deonicesadržane u S&P 500 indeksu, njih 57 posto nadmašilo je očekivanja, dok je u prethodnim sezonama to ostvarilo prosečno 70 postokompanija.(Izvor:Business.hr)