-
Studije
IzvornilanakUDK165.7:[128:591.511](38)Primljeno17.12.2013.
eljko
KalueroviUniverzitetuNovomSadu,Filozofskifakultet,drZoranainia2,RS21000NoviSad
[email protected]
Predsokratovsko razmatranje -a i -a
Saetak
Autor u radu analizira predsokratovsko razmatranje -a i -a,
promatrano kroz prizmu Aristotelovog poricanja logoskih sposobnosti
ivotinjama i biljkama. Aristote-lov generalni stav je da veina
predsokratovaca nije razluivala um, miljenje i razboritost od
opaanja i drugih aspekata due. Bitnu aporiju u promiljanju
predsokratovaca Stagi-ranin obrazlae tvrdnjom da su oni, dodue,
istraivali istinu bia, ali polazei od pretpo-stavke da su jedina
zbiljska bia osjetilne stvari. Predsokratovci, sukladno tomu,
shvaaju umovanje kao neto tjelesno poput opaanja i esto razumiju da
se slino slinim opaa i shvaa. Oekivana konsekvenca ovakvog pristupa
tvrdnja je predsokratovaca da ne samo ljudi nego i sva ostala bia
imaju svijest, miljenje i razboritost. Do krajnosti doveden stav
nekih od njih izraava se rijeima da se biljke pokreu po prirodnoj
udnji, da diu, osjeaju, da mogu biti tune i vesele, kao i da imaju
mo rasuivanja, razum i um. Autor je zakljuio da je predsokratovac
Alkmeon razlikovanjem miljenja tj. razboritosti od opaa-nja
najjasnije anticipirao Aristotelovo vlastito stajalite. Alkmeonova
tvrdnja da se ovjek razlikuje od drugih ivih bia po tome to on
jedini razumije, dok druga iva bia primaju osjete, ali ne razumiju,
na tragu je Stagiraninovog naglaavanja da se logoske sposobnosti
mogu pripisivati iskljuivo ljudima i da ovjek ima ontoloki primat u
odnosu na druga iva bia.
Kljune rijei
predsokratovci,,,Aristotel,Alkmeon,dua,um,ljudi,ivotinje,biljke
Aristotel
jesvojepredsokratovskeprethodnikeoptuivaozanerazluivanjeuma () i
razboritosti tj.miljenja () odopaanja ()
idrugihaspekatadue().1Bitnuaporijuupromiljanjupredsokratovacaonobrazlaetvrdnjomdasuoni,dodue,istraivaliistinubia,alipolazeiodpretpostavkedasujedinazbiljskabiaosjetilnestvari.Stagiraninjesmatraodanjegoviprethodnicishvaajuumovanjekaonetotjelesnopoputopaanjai
1
Poredpruanjauvidau razliitekvalifikaci-je due od strane ranijih
autora,Aristotel jeponudio ivlastitoodreenjepsyche (De
An.412a2728):Zato,duajeprvausvrhovlje-nost () prirodnog tijela koje
mo-gunou () ima ivot. (
).Prev..Kaluerovi.Aristotel,O dui. Parva naturalia,
Paideia,Beograd2012.,str.81,412a2728.
-
FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)
.Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a394
uglavnomrazumijudaseslinoslinimopaaishvaa.2Aristotelovgeneralnistavje,drugaijereeno,daoni,osimtopoistovjeujurazboritosttj.milje-njeiopaanje,govoredajeopaanjenekoizmjenjivanjeidajeponunostiistinitoonotoseuopaanjupojavljuje.3ZbogtogasunesamoEmpedokloiDemokritnegoitakoreisviostalipostaliprivrenici
takvogmnijenja,toStagiraninpotkrjepljuje inavodima iznjihovih
fragmenata ilivlastitimuvidimaunjihovpristup.
Homerovo nerazlikovanje logoskih i alogoskih aspekataAristotel
ilustrira698.stihomizXXIII.knjigeIlijade,unavodukojinemapotvrduusauvanojverzijislavnogepa(Met.1009b2831):
KaudaiHomeroiglednoimaistomilje-nje,jeruiniojedaHektoroamuenod|udar-ca
lei drugomislei //kaoda i oni koji su poludjeli
//netomisle,alineisto!4
, ,,,.
VlastitutvrdnjuStagiraninpotkrjepljujeimjestomizOdiseje(XVIII,136),sljedeimrijeima(De
An.427a2526):
Takavjeum/kodljudi/.5 .
Aristotelovospominjanjedue6iumakodpitagorejacakaosvojstavabrojeva,moeserazumjetikaodasupitagorejcikoristiliusmislu-aidasuobapojmabilapredstavljenaistimbrojem,jedinicom.7Popitagorejcimaivisvetosudjelujeutoplini,stogaibiljkejesuivabia().8Idejadasusviobliciivotasrodnidovelajeuvezunesamoljudesaivotinjamaibiljkamanegoinagovijestiladaljudskadua,istinateknakonproienja,moeposti-istapanjesvjenomiboanskomduom,kojojposvojojprirodiipripada.NavezuianalogijukojasemoeuspostavitiizmeuovjekaiuniverzumaupuujeStagiraninovakonstatacijakakojepremapitagorejcimamoguedabilokojaduaueubilokojetijelo.Ovosrodstvosvihvarijetetaivotabilajenunapretpostavkapitagorejskoguenjaoseobidua().9Aristo-telovakvouenjepitagorejacanegira(De
An.407b2326):
Tainisedasvakoodnjihimavlastitioblikilioblije.Tvrdenetoslinokaokadbine-tko|rekaodastolarskavjetinaulaziusvira-le;vjetinamorakoristitisvojaorua,aduatijelo.10
. ,.
UparadigmatinommjestuizMetafizike(1009b2225)AristotelnavodiPar-menidov16.fragment(DK28B16):
Kao to svako ima svagda
nekumjeavinuudovakojisestalnokreu,takoumuljudimanastaje jer za sve
ljude i za svakog ovjekabie//njegovihudovajestupravototomisli //,
jer misao je to to nadjaa-va.11
, - , .
Ovadoktrina,kojajeizloenautreemdijeluParmenidovepoemeO
prirodinatzv.putumnijenja,imaviefiziolokunegospoznajnoteorijskudimen-ziju.Opaanje
imiljenje supo elejskom filozofu istovjetni, kao to i
svepostojeeimanekuspoznaju.12Evidentnojedaseu16.fragmentunagovije-tajudvanaela,naelomijeanjainaeloistoistim.ovjek,aliikozmos,sastavljenisuodmjeavinesvjetlaitame,premdajeovjekonajkojiistovre-menoispoznaje.Prvonaeloprimarnojeontolokodokjedrugospoznajno,
-
FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)
.Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a395
iakoihnetrebaotrorazdvajatijerseonaprepliu.Miljenjejereceptivnokaoiopaanjeinemarazlikemeunjima.Miljenjeiopaanjeodreenisusastavomonogakojimislitj.opaa.Buduidajeprincipsaznavanja(od-nosnomiljenjatj.opaanja)istopoistom,konsekvencakojaslijedijedasvakastvarimanekuvrstuspoznajesobziromdajenekakavodnosmjea-vine,akionotojemrtvo.Ovakavstavrazumljivjeakosepretpostavidasuonotomisliionooemusemislijednakiposastavu.Dakako,ovjeku
2
Stavdajedua tjelesnaAristotelrazmatrauDe An. 404b8405b10, a tezu
da se slinospoznaje slinimuDe An. 405b1319.
Iakoupuujebrojnekritikenaraunranijihmisli-telja,Aristotelnezaboravljanavestiinjihovezaslugezasamustvar
filozofije.ZaStagira-nina je njegovo vlastito miljenje
odreenonunouistinenauavanjanjegovihprethod-nika.Onnijemodernimisliteljkartezijanskogtipazakoga
jebespretpostavnostzapoinja-njamiljenjaaksiom.Naprotiv,zaAristotelajefilozofskatradicijaonajtemeljnakojiseonoslanja,paizmnogihstranicanjegovihspisaizbija
respekt spram prethodnika. U stvari,Stagiranin stalno trai ono
zrnce istine kojee biti lua koja e se prenositi na
narednegeneracije.
3
OvobimoglabitireminiscencijanastavoveizPlatonovogTeeteta(152de).
4
Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,Metafizika,Paideia,Beograd2007.,str.136,1009b2831.SlinoAristotel
pie i uDe An. 404a2930.U Ilijadi pie: Drugi ga zanesena povedui meu
se metnu. (
).Prev.M.N.u-ri.Homer,Ilijada,Prosveta,Beograd1968.,str.422,XXIII.pjev.,stih698.Erk.J.U.Fa-esi.Homers,
Iliade, 2. sv.,Berlin1858., str.384,,698.
5
Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,O dui.Par-va
naturalia,Paideia,Beograd2012.,str.168,427a2526.UsamojOdisejipie:Jerjetak-vavoljauljuditogazepozemlji.().Prev.M.N.uri.Homer,Odiseja,Zav.zaudb.inast.sred.,
Beograd 2002., str. 340, XVIII
pjev.,stih136.EdiditG.Dindorf.Homeri,Odyssea,Pars I,Lipsiae1875.,
str.
289,,136.Naznaenjenous-akaoivotnesna-genailaziseiuIl.III,63,toneznaidagaHomerzamiljakaotjelesniorgan,nitisekodnjeganousmoedokraja
svestinaistovi-zualnoopaanje.DakodHomeramoe,osimivotnesnage,poprimitielementeumnesnage,odnosnomislikojajerezultatsposob-nostimiljenja,vidljivojeizIl.IX,104105;XV,
422; XV, 509510; XXIII, 149; XXIV,310313.Momente ivotne snage, koji
vre-menomevoluirajuuposebnaduevnastanja,kodHomeraimajuitermini(Il.I,468;
I,193;III,294;IV,208;IV,263;V,850852;XX,174;XXII,475;Od.III,342.NavedeniisliniprimjerinavelisuWerneraJaegeradakaedaonotosenazivaduomilisvije-u,atosuiGrcikasnijerazumjelipodri-jeju,nepostojikodHomera,odnosnoda
se ona kod njega naziva .WernerJaeger,The Theologyof the Early
Greek
Phi-losophers,OxfordUniversityPress,Oxford1967.,str.74),(Il.II,536;V,12;V,296;VI,182;IV,446447;X,482;XII,18;XIII,
78;XVII, 20;XVII, 456;XVII, 476;XVII, 565; XXI, 305; XXIII, 177;
XXIII,190;Od.VII,167),kaoitermini,i.PosebanproblemjekakorecipiratisvemodusepsychekodHomerainjenuevoluci-ju,kojaeudugomhodukrozpovijestraz-matranja
ovog termina i pojma
kulminiratiuAristotelovomzasnivanjupsihologijekaorelativno zasebne
discipline.Komprimacijarazliitihmodalitetapsyche
uIlijadiiOdise-jimoesesaetitakodaonapredstavljafun-damentduevnihitjelesnihmoikodovje-ka,miljenje,odnosnosvijestiivotnusna-gu,iosjeanje.Sdrugestrane,psyche
osimivotne sile obiljeava i ivotnost tj. ivotpo sebi. Tree, ona
oznaava lik ili
sjenkuumrlogutrenutkusmrtipoprimajuiifizi-keodlike.Mjestakojapotvrujuovusubli-maciju
zahvaanja psyche kod Homera su:Il.V,296;VIII,123;IX,408409;XI,334;
XIV, 518;XVI, 505;XXIII,
6667;XXIII,100101;XXIII,103104;Od.XI,387;XI,467;XI,475476;XI,543.Detaljnijeoho-merovskoj
ideji due vidjeti u Rohdeovojknjizi Psyche. Erwin Rohde, Psyche.
Kult due i vera u besmrtnost kod
Grka,Izdava-kaknjiarnicaZoranaStojanovia,SremskiKarlovci,NoviSad1991.
6
StaviztakozvanihOrfikih
pjesamadaduanoenaizsvemiravjetrovimaulaziubiakojadiumoese,slijedeiStagiranina,povezatii
spitagorejcima(De
An.410b27411a1).SovomtvrdnjommoguejeusporeditiAristo-telovubiljekuomiljenjuodreenihpitago-rejacadasenekeivotinjehranesamomirisi-ma(De
Sensu445a1617).
7
Met. 985b30.Neto oprezniji pristup bio bitakavda jena
temeljuAristotelovognavodajedinomoguereidasuduaiumbilipred-stavljeniistimbrojem,adajetajbrojposvojprilicibroj1.PitagorejacEkfantpoistoveuje
-
FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)
.Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a396
komeprevladavasvjetlovidjeteboljeiistinitije.Vrlovjerojatnojetosmisaotvrdnjeskrajafragmentajermisaojetotonadjaava.Tovrijedizasveljudeuodnosunaivotinjeizasvakogauodnosunadrugeljude.AristoteltvrdidajeEmpedoklopostaonaklonjenmnijenjudasespromjenomstanjamijenjaimiljenje,13itoilustrirasdvanjegovafragmenta:106.(DK31B106)i108.(DK31B108).UStagiraninovojverziji106.fragmentfilozofaizAgrigentaglasi(Met.1009b1819):
Pamet se u ljudima poveava prema onomtojeprisutno.14
-.
DrugiEmpedoklovfragment(DK31B108),kojiAristotelnavodiuknjiziMetafizike(1009b2021),sluidapotvrditezudajemisaotjelesnaidajepodutjecajemtjelesnihpromjena:
Kolikosusepromijenili,tolikonjimavazdaimiljenjedrugaijenastaje.15
, .
DasuzaEmpedoklaopaanjeimiljenjesamoposebnisluajeviuniverzal-nogprincipadaslinodjelujenaslino,dobroilustrirasljedei109.fragment(DK31B109)(Met.1000b69):
Zemljom,velion,zemljuvidimo,vodomvodu,eteromsvijetlieter,LjubavLjubavlju,aMrnjuMrnjompogubnom.16
, , , , , ,,.
U103.fragmentu(DK31B103)filozofasaSicilijenavodisedasusvabiarazborita(),odnosnodaimajurazumilisvijest,doksenasamomkraju110.fragmenta(DK31B110)kaedasvemoebitisvjesnoidaimasvojdiomiljenja.Uuvoduuovajfragmentpiedasvidijelovivatre,biloonividljivi
ilinevidljivi,mogu imati svijest () i
sposobnostmiljenja(),umjestodiomiljenja().SekstEmpirikdodajedajejoneobinijetojeEmpedoklosmatraodasveimamorasuivanja(),nesamoivabiaveibiljke.17
AnaksagoraseuAristotelovomrazmatranjuduespominjekaofilozofijejestajalitenejasnijeodDemokritovog.UI.knjizispisaO
dui,upregleduranijihuenjanakonnavoenjaDemokritovihstavova,Aristotelpie(De
An.404b15):
Jer on esto navodi [Anaksagora, prim. .K.] Um kao uzrok toga to
je neto dobroilipravilno,alidrugdjetvrdidajetaj
uzrokdua.JerdaUmpostojiusvimivotinjama,kakouvelikimtakoiumalim,kakouvrijed-nimtakoiumanje|vrijednim.18
,,, .
UnastavkuovogdjelazabiljeenojedaAnaksagoranijeuvijekum()raz-matraokaonetotokorespondirarazboritosti().Stagiraninsmatradaumnijepodjednakosvojstvensvimivimbiima,aknisvimljudima,dokunekimAnaksagorinimfragmentimanaprostoznaiopenito.Netokasnije,19AristotelopreznoponavljadamuseinidaAnaksagoraipakpravirazlikuizmeudueiuma.PrimjedbakojaseizlaenaraunAnaksa-gorejedaseonsluiduomiumomkaodaimajuistuprirodu,bezobziratoumpostavljakaonaelo.20
GuthriekaedasekodAnaksagorestupnjevanjemstvarnostipokazujedajedua
na svom najniem nivou ono to ivim biima dajemo samokreta-
-
FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)
.Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a397
nja,dok jenaviimnivoimasposobnost spoznajebia.Kada
jepostuliraoumkaoarchesvegakretanja,Anaksagorajepovezaosveslojevestvarnosti.Nousjezaivabiabiounutranjamodokjezaneivestvaribioizvanjskasila.21ImplicitnoprisutnakodEmpedokla,idejaslojevitostistvarnostisvojudaljnjurazradudoivjetekodAnaksagore,modaprvuudugomnizupovi-jestiteorijeslojevaodantikedoHartmanna.Nijestogaiznenaenjekadase
nousipsychekadaopisujekozmoskaooblikboanskemoikojasezoveumidua(),kojajeiuzrokfizikalnogkretanja(Refut.I15p.18).
8
Ineboje,poAristotelu,uoimapitagorejacabiloivobiekojedie(Phys.213b2227).
9
O palingenesiji kao Pitagorinoj doktrini iz-vjetava Ksenofan u
DK 21B7, s
poznatimrijeimadajePitagorauprolazuvidiokakonekiljuditukupsa,paimjerekaodatovieneradejerjepojaukanjuivotinjeprepoznaodajetoduanjegovogprijatelja.Izovogfrag-menta
vidljivo je zato srodstvo svih bia,koje je u vezi s uenjemo seobi
dua, stojiu osnovi pitagorejske zabrane jedenja
ivo-tinjskogmesa.Aristotelovovienjenejedenjaivotinjskogmesa kod
pitagorejaca neto jelimitiranije,odnosnoontvrdidajeuzdrava-nje bilo
ogranieno samona odreene
vrsteivotinja(DK58C3;DK58B1a).Empedoklojeslinodokazivaodazbogpalingenesijeo-vjekkojijedemesomoepojestisvogasina,kaoisinoca,ilidadjecamogupojestisvojumajkuzatotosuoniizmijenilioblije(DK31B137).
Stav da dua moe transmigriratimeu ljudima, ivotinjama i
biljkamamoesepronaiuEmpedoklovom117.fragmentu(DK31B117)ukojemugovoridajeranijebiodjeak
i djevojica, ptica i riba, pa i biljka,odnosnogrm.
10
Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,O dui.Par-va
naturalia,Paideia,Beograd2012.,str.33,407b2326.Aristoteljestavadasvakotijelomorabitipovezanosnjemusvojstvenimobli-komilikom,idasvakiiviorganizammorabiti
povezan s njemu svojstvenom
duom.StagiraninjemogaoimatinaumuKsenofano-verijeiismatratidaseutijelopsanemoesmjestitiduaovjeka,alijevjerojatnijedajenjegovouenjenaelnijegkaraktera.
11
Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,Metafizika,Paideia, Beograd 2007.,
str. 136,
1009b2225.kiljanovprijevodParmenidovog16.fra-gmentaglasi:Kaotousvakogudovi,smi-jeani,lutajumnogo,takoiumseuljudimajavlja;jeristozaljude,zasveisvakog(ovje-kasasvim)jeonotomisliprirodaudova,mi-saonaimejepretenidio.Prev.D.kiljan.HermannDiels,Predsokratovci.
Fragmenti I,Naprijed,Zagreb1983.,str.215,B16.Njem.
izd.HermannDiels,WaltherKranz,Die Frag-mente der Vorsokratiker
I,Strauss&CramerGmbH,Weidmann1985.,str.244,B16.
12
DK28A46.Parmenidovstavdasvepostoje-eimanekuspoznajumoeserelativnolakodovestiuvezusEmpedoklovimstavomskra-ja110.fragmenta(DK31B110)dasveimarazboritostiusebiimiljenjadosuendio.
13
Teofrast,usvojimkomentarimaEmpedokla,kaedaljudiuposljednjojinstancimislevla-stitomkrvlju
jer su u njoj svi dijelovi tijelai svi elementi najpotpunije
pomijeani (DK31A86).On,naAristotelovomtragu,alinetoopreznije,
zakljuuje da je miljenje isto ilipriblinoistotoiopaanje.
14
Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,Metafizika,Paideia, Beograd 2007.,
str. 136, 1009b1819.MardeievprijevodEmpedoklovogfrag-menta je:
Prema onom to jeste u ljudi
serazvijapamet.Prev.R.Mardei.HermannDiels,Predsokratovci. Fragmenti
I,Naprijed,Zagreb1983.,str.308,B106.Njem.izd.Her-mannDiels,WaltherKranz,Die
Fragmente der Vorsokratiker
I,Strauss&CramerGmbH,Weidmann1985.,str.350,B106.
15
Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,Metafizika,Paideia, Beograd 2007.,
str. 136, 1009b2021. Mardeiev prijevod je: Razmjernoizmjeni njinoj,
toliko se svagda pred njimadrukije javljaju misli. Prev. R.
Mardei.HermannDiels,Predsokratovci. Fragmenti
I,Naprijed,Zagreb1983.,str.309,B108.Njem.izd.HermannDiels,WaltherKranz,Die
Frag-mente der Vorsokratiker
I,Strauss&CramerGmbH,Weidmann1985.,str.351,B108.Em-pedoklovi
fragmenti navode se i u spisuO dui(427a2325).
16
Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,Metafizika,Paideia, Beograd 2007.,
str. 88, 1000b69.Mardeievprijevod je:Zemljomzemlju, a vodom vidimo
vodu, eterom
eterboanski,avatrompogubnuvatru,spomouljubaviljubavamrnjuzlokobnommrnjom.Prev.R.Mardei.HermannDiels,Predsokra-tovci.
Fragmenti I, Naprijed, Zagreb 1983.,str. 309, B109. Njem. izd.
Hermann
Diels,WaltherKranz,DieFragmentederVorsokra-tikerI,Strauss&CramerGmbH,Weidmann
-
FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)
.Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a398
pronaumjestanakojimastojidaibiljkeposjedujunekistupanjopaanjaimiljenja.Anaksagora(iEmpedoklo)tvrdidasebiljkepokreupoprirodnojudnji,daosjeajuidamogubitituneivesele.22Oniznosiistavdasubiljkeivotinje(),dasemoguveseliti
ialostiti,akaodokaznavodimijenjanjelia.(Pseudo)Aristotelpiedaunatouvjerljivojargumentacijidabiljkeimnogeivotinjenediu,Anaksagorajestavadabiljkeimajudisanje().23tovie,onje,kaoinekidrugi,uspisuDe
plantispredstavljenkaozastupnik tezedabiljke
imajuumisposobnostshvaanja.Umje,slijedeiAnaksagoru,prisutanusvimivimbiima(ljudima,ivotinjamaibiljkama)iusvimajeisti.Razlikeizmeuovihbianisuposljedicabitnediferencijeizmeunjihovihdua,vesuposljedicarazlikaizmeunjihovihtijela,kojaolakavajuilioteavajupotpunijedjelovanjeNous-a.UodlomkuizMetafizike(1009b1231)nijeeksplicitnonavedenonakojesefragmente
iz bogatogDemokritovog24 opusamisli.On se naprosto spomi-nje
zajedno sEmpedoklomkao zagovornik stava da je
nunopoistovjetitii.25UspisuO
dui(404a2729)AristotelzaDemokritakae:
Zaovogsunaime,duaiUmnaprostoisto,jerpojavajeistina.26
.
Unastavkupasusa,nakonnavoenjaHomerovihstihova,ponavljasetezaoistovjetnostidueiumakodDemokrita,uztvrdnjudaonnesmatraumsvoje-vrsnommoizapostizanjeistine.27
Demokrit (ali iParmenid iEmpedoklo) tvrdidaivotinje imajuneku
spo-sobnostmiljenja.28 On je vjerovao da su ivotinje odgovorne za
ono
toineidamogubitipredmetpravednogkanjavanja.U257.fragmentu(DK68B257)piedasesamoneketj.odreeneivotinjemoguubijati.Unastavkufragmentaprecizirasedaeostatinekanjenonajkojiubijaivotinjekojenanosetetuikojehoe()nanijetitetu.Pitanjekojesenameejekojesu
tonekeivotinjekojesesmijuubijati.Kojesu
toivotinjekojeinetetuimogudjelovatihotimino?Demokritjemodaprizivaodistinkci-ju,kojajepripisivanaPitagori,izmeudivljihivotinjapoputlisica,reptila,lavovailivukova,kojesumoglebitiubijanebezikakvebojazni,idomaihivotinja,govedailikonja,kojenijetrebaloubijati,buduidasuvjerojatnonekomepripadaleibilepredmetnormiranezatite.Divljeivotinjesutoznailoeseponaajuilijednostavnijeozljeuju,dokterminpodrazumijevadasudomaeivotinjeonakvekakvetrebajubiti,odnosnodaseponaajuprikladnoiizvjebano.Usljedeem258.fragmentu(DK68B258)Demokritkaedasvetonepravedno()nanositetutre-babitiubijeno.Postojelistvorenjakojamogunanosititetupravedno()?Mogupozitivanodgovorleiuranomrazumijevanjuimenicekaoneeguobiajenog,onogatojenormalno,paprematomeiisprav-no.Vukoviilisicekojipustoepoumineponaajuse.Onitoinekadaupadnuutorsovcamailidvoriteskokoima,patrebajubitiubije-niposvakucijenujertadanepravednonanosetetu.U259.fragmentu(DK68B259),konano,govoriseotomedaopasnezvijeriigmizavcetrebaubijatijersuneprijateljiusvakomporetku.PlutarhprenosidaDemokritoviuenicimisledajebiljkaivotinjakojarasteizzemlje().29UdijeluradaoAnaksagoriparafraziranjeispisO
biljkama(815b1617),ukomese,uznjegovo,navodiDemokritovo(iEmpe-doklovo)imekaoautorakojismatradabiljkeimajui.Aristoteljesvojimimperativomzajasnimrazlikovanjemizmeu-ai-a30presudnoutjecaonapostuliranje
ipotonjurecepcijuovjeka
-
FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)
.Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a399
kaoprivilegiranogbianazemlji.31Modernagraanskaepohafundiranajenalogocentrikojslicisvijeta,ijismisaose,naStagiraninovomtragu,izvodiizvisokogpovjerenjauljudskelogoskesposobnosti.Logocentrizam,drugaijereeno,reprezentirastavdase
logoskiprincipnalaziu temeljuovjekovogsvijeta, ali i
svijetaucjelini.Homocentrizam, sdruge strane,kaomodernipogledna
svijetutemeljen jenaAristotelovojviziji
ovjekakaoposebnogbiameudrugimprirodnimbiima.Ovakvoshvaanjeproizlaziizuvjerenjadakrajnjuosnovuovjekovogsvijetaneodreujepriroda,bog,udesilislu-
1985.,str.351,B109.AristotelovajfragmentnavodiiuDe
An.404b1315.
17
Da to nije toliko neobian stav vidjet e seiz nastavka ovog rada,
odnosno iz pristupaAnaksagoreiDemokrita.
18
Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,O dui.Par-va
naturalia,Paideia,Beograd2012.,str.17,404b15.Kada izgovara ove
rijeiAristotelvjerojatno
imanaumudijeloveAnaksagori-nog12.fragmenta(DK59B12).StagiraninsedvoumiojeliAnaksagorapoistovjetioNousipsycheilijepraviorazlikuizmeunjih(oovojdilemi
pie i Harold Cherniss u: Aristotles Criticism of Presocratic
Philosophy,OctagonBooksInc.,NewYork1964.,str.293).Teretodluivanjapoovompitanjunesmanjujeseuvidom
u Anaksagorin 11. fragment
(DK59B11),ukojemusenaglaavadajeusvakojstvarisadrandiosvakestvari,osimuma,alidajeunekimasadranium.Arhelajje,opo-naajuiAnaksagoru,smatraodajeumsvimivimbiimajednakosvojstven,odnosnodasesvakoivobiesluiumom,adaserazlikajavlja
jedinoubrzininjegoveupotrebe (DK60A4).
19
De An.405a1314.
20
Stagiranin je svoje
razoaranjeAnaksagori-nomupotrebomumamodanajbolje
izraziouMet.985a1821.TeofrastudjeluDe
SensukaedajeKlidemnaosobitnaingovoriooopaanju (). Objanjavajui zato
sesvakim pojedinim osjetilom registriraju
nji-masvojstvenestvari,AristotelovnasljednikuLikejuprikraju2.fragmenta(DK62.2)doda-je:Jedinosameuinitanerazluuju,nego(osjete)
alju u um, ali (Klidem) ne
smatra,kaoAnaksagora,umpoelomsvega.(,,).Prev.D.Sa-lopek.HermannDiels,Predsokratovci.
Frag-menti II,Naprijed, Zagreb 1983., str. 53, 2.Njem. izd. Hermann
Diels, Walther Kranz,Die Fragmente der Vorsokratiker
II,Strauss&CramerGmbH,Weidmann1985.,
str.50,2.Vjerojatnoum,poKlidemu,nemorabitirazliitodostatkadue.Veusljedeemfrag-mentu(DK62.3)TeofrastpiekakoKlidem
smatradasebiljkesastojeodistihelemenatakaoiivabia.
21
W.K.C.Guthrie,A History of Greek Philo-sophy
II,CambridgeUniversityPress,Cam-bridge1965.,str.316.
22
Tvrdnja se nalazi u pseudoaristotelovskomspisuDe
plantis(DK59A117).
23
De plantis816b26.Kroztakvuprizmuproma-trano stavDiogena
izApolonije
(DK64B3)daljudiiostaleivotinjeimajuduu()irazum(),djelujekrajnjeuobiajeno.U
4. fragmentu (DK 64B4)Diogen pie
daljudiiivotinjeivetakotoudiuzrak,kojiimjeidua()ium(),iakoseonuklonioniumiruinaputaihum().
24
Postoji nesuglasnost, a ponekad i proturje-nostu
izvjetajimakojiseosvrunaDemo-kritovo razumijevanje spoznaje.
Suprotstav-ljenost u interpretiranju njegovog
vienjaspoznajeproizlazidijelomizrazliitihinter-pretativnihpozicija
filozofa, a dijelomzboginjenice da je samDemokrit u svojim
fra-gmentimaostavljaomogunostrazliitogtu-maenja.Akojevjerovatiliterarnojostavtiniisvjedoanstvimadoksografa,moguserazli-kovatinajmanjeetiri,akoneipet,tumaenjaDemokritoveteorijespoznaje.
25
Udijelu105.
fragmenta(DK68A105)Filo-pon,naAristotelovomtragu,izjavljujedaDe-mokritgovoridaduanijepodijeljenanadije-loveidanemamnogosposobnosti,dodajuidajeistomislitiiopaati.Damiljenjeiopa-anjekodatomistamorajuovisitiofizikommehanizmu
potvruje Aetije (DK
67A30).LeukipiDemokrit,premanjegovojinterpre-taciji, smatrajuda
suopaanja () imisli()samopromjenetijela.
26
Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,O dui.Par-va
naturalia,Paideia,Beograd2012.,str.16,404a2729.Vid.iGC
315b915.Tragovezanepravljenje razlike izmeu -a i Demokrit
je,osimkodHomera,mogaopro-naiikodHerodota(,Histo-riai,VIII,97.2).
-
FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)
.Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a400
ajnost,negodaseovjek,kaoslobodnipojedinac,sasvojimmoimanalaziutemeljuljudskogpovijesnogsvijeta.Intencijaautoraovogradajepokazatidasenagovjetajitakvihpristupa,iporedstrukturalnihpreprekaunjihovimkoncepcijama,32mogupronaikodStagiraninovihprethodnika,akiunekimnjegovimkomentarimakljunihpojmovapredsokratovaca.33
PitagorejacFilolaj,uknjiziO
prirodi,tvrdidapostojeetirinaelarazumneivotinje():mozak,srce,pupakispolniorgan.Filolajraz-dvajasreditamiljenjaiopaanja(DK44B13):
Glava(mozak)jepoelorazuma,srcepoelodueiosjeanja(opaanja).34
, .
ZakljuakkojiizvodiFilolajjedamozakpokazujenaeloovjeka,srcenae-loivotinje,pupaknaelobiljke,aspolniorgannaelosvihnjihzajednojersvecvjetaiklijaizsjemena.UbiljekamaAleksandraPolihistora
spominje seda jeonuPitagorejskim
uspomenamapronaaoipodatakkojiuizvjesnojmjerioponirageneralnomprigovoruAristotelaupuenompredsokratovcima(DK58B1a):
Idaseovjekovaduadijelinatridijela,narazum,umivolju.Darazumivoljazacijelopostojeiudrugimaivimbiima,alium(dapostoji)samouovjeku.35
, . ,.
Onotojeizovogfragmentavidljivojedajedua(),poanonimnimpitagorejcima,genus
proximum
razumu(),umu()ivolji().Sjeditedueprostireseodsrcadomozga.Onajdioduekojisenalaziusrcujevolja,doksuumirazumdijelovikojisenalazeumozgu.Po-sebnoststatusaovjekamanifestiraseikonstatacijomdasurazumniivoljnidioduesmrtniipropadljividokjeumnidioduebesmrtaninepropadljiv.Sam
jeAristotel bio svjestan da kod Parmenida nijemogue previdjeti
iliignorirati postojanje distinkcije izmeumiljenja i opaanja.Vezu
izmeustavasputaistineionogatoslijedinaputumnijenjaStagiraninuspo-stavljauMet.
986b3133.Parmenidnunomislidabiepostojiidajeonojedno:
AliprinuendapratipojaveonpretpostavljadaporazumupostojiJednoapoopaanjuvie/negoJedno/.36
-,,.
UspisuO postajanju i
propadanjuAristotelpotvrujeovorazlikovanjeum-stvenogiosjetilnog,pripisujuigamodaisvimelejcima(GC
325a1314):
Oni na temelju ovih razloga, jer
nadilazeopaanjeiprezirugajerda|razumtrebasli-jediti.37
, .
KodEmpedoklajetakoermogueuoitioprekuizmeufragmentarnoguvi-daosjetilatj.opaanja()isintetikoguvidakojenastajeposred-stvommiljenjaodnosnorazuma(),kojeunekomsmislujestsineste-tiko.ZatojeipozvaosvoguenikaPausaniju(DK31B3.913):
Sredstvomdedsvakimistraujpoemusvepostaje jasno pritom ne vjeruj
vema
svomokunegoliuhuilizvucimamuklimnojasno-stijezikasvoga!Nijednomdrugomorganu,uzuvjet
da vodi spoznanju, Vjere ne uskrauj,vespoznavajpojavusvaku!38
, , , ,,,.
-
FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)
.Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a401
IakoEmpedoklovjerujedasusvaivabiarazborita,onipakpravigradacijutesuusvojevrsnojhijerarhizacijiivotaljudiiznadivotinja,aivotinjeiznadbiljaka.39Premanjemu,unutarljudskogrodajednakotakopostojigradacija.Dueonihmudrihljudikojisustiglinakorakdoobogotvorenjapoprimajunajvieoblikeljudskosti.Vraevi,pesnici,lijeniciivladarinaddrugimljudi-maosloboenisuodljudskihproblemaidijeletrpezusdrugimbesmrtnicima.Empedoklojesmatraodaposjedujeveinuodspomenutihkarakteristika,panijeudnokadaujednojreenici40kaezasebedajebesmrtnibog,aneviesmrtniovjek.
27
Aristotel slinopieuDe An. 405a813 iuDe Resp. 472a68. Ovakva
svjedoanstva,kojauglavnomdolazeprekoAristotelaiTeo-frasta, esto
izjednaavaju Demokritovo
iProtagorinoshvaanjespoznajekaotakoreiproduenje osjetilnosti.
Posebno je pitanjeto,uovakvimnavodima,pretpostavkadajesvaki
osjetilni podatak istinit dovodidomi-jeanja i pojednostavljenog
poistovjeivanjaProtagorinogiEpikurovogstavasDemokri-tovim.PlutarhpiedajeDemokritdalekodostava
da bi smatrao kako nijedna stvar
nijevieovakvanegoonakva,buduidasezbogtakvogstavasukobiosasofistomProta-gorominaveoprotivnjegabrojneuvjerljiveargumente(DK68B156).
28
PremaAetiju(DK28A45).
29
IstumisaoPlutarhpripisujeAnaksagorinimiPlatonovimuenicima(DK59A116).
30
Razliku izmeumiljenja i
opaanjaAristo-tel,izmeuostalog,iznosiudrugojknjiziDe An. 417b1926:
A razlika | je u tome tojekod opaanja to
togainidjelotvornimizvana:tovidljivoilionotosemoeuti,aslinoi
sveostaloopaajno.Razlog teraz-like je u tome to se djelotvorno
opaanjeodnosinapojedinano,aznanjenaope,atosenanekinainnalaziusamojdui.Zatojeuvlastiovjekadamislikadgodtohoe,|alinijemuvlastidaopaa,
jernuno jedapo-stojitoopaajno.(,,,. , . ,
,).Prev.S.U.Blagoje-vi.Aristotel,O dui.Parva
naturalia,Paide-ia,Beograd2012.,str.101,417b1926.
31
UskladusprethodnomfusnotomStagiraninuNikomahovoj
etici(1147b45)pravirazlikuizmeu ljudi i ivotinja. Ljudi
posredstvomumamogu generalizirati, dok zvijeri nema-juopepojmove
(), nego
samopredodbuipamenjepojedinosti().
32
Akoseelerazumjetistavovifilozofapriro-dekojisudjelovalidvjestoiviegodinaprijeAristotela,trebasenapustitiatomistikakon-cepcijamrtve
tvari koja semehaniki kreei jo vie kartezijanski dualizam materije
iduha.Zaranefiziarenijepostojalanikakvainertnatvarkojabilogikomnunouzahti-jevalarazdiobuprvognaelanamaterijalniieficijentnielement.Prilikomprihvaanjane-kogarche-akaojedinogizvoranastajanjaau-tomatskiseimalauvidu,baremuistomobuj-mu,injegovainherentnamobilnost.Ukratko,stanovite
Aristotelovih najranijih prethod-nika jo uvijek je pripadalo dobu
kada nijebilo ozbiljne distinkcije izmeu duevnog itjelesnog, ivog i
neivog (to je vidljivo iizAristotelove tvrdnjeda
jeTalesmisliodamagnetimaduujermoeuzrokovatikreta-nje(De
An.405a1921).Unjihovimglavamaradije je figurirala neka vrsta
pomijeanostitjelesnog i duevnogelementa,buduida jetovrijemekada je
tijelo tekobilo zamislitibezdue,aliinjubeztvari.
33
Lakssmatradajedioprogramaranihgrkihfi-lozofabioiidaljeodonogatoosjetilakazuju.AndreLaks,Soul,Sensation,andThought,u:A.A.Long(ur.),The
Cambridge Compa-nion toEarly Greek
Philosophy,CambridgeUniversityPress,Cambridge1999.,str.257.
34
Prev.S.Hosu.HermannDiels,Predsokratov-ci. Fragmenti
I,Naprijed,Zagreb1983.,
str.361,B13.Njem.izd.HermannDiels,WaltherKranz, Die Fragmente der
Vorsokratiker
I,Strauss&CramerGmbH,Weidmann1985.,str.413,B13.
35
Prev. A. S. Kaleni. Hermann Diels, Pred-sokratovci. Fragmenti I,
Naprijed, Zagreb1983., str. 397, B1a. Njem. izd. HermannDiels,
Walther Kranz, Die Fragmente der Vorsokratiker I, Strauss &
Cramer GmbH,Weidmann1985.,str.450,B1a.
36
Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,Metafizika,
Paideia,Beograd2007.,str.21,986b3133.
-
FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)
.Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a402
DastvarinestojepojednostavljenonikodAnaksagoremoese
registriratiiznjegovihkvalifikacijapokretakesileodnosnouma.Nousunjegovimsa-uvanimfragmentimaimamnogasvojstvaapstraktnognaela.Umjenetonezavisno,onjeisam,samostalan,zasebe,posjedujepotpunoznanjeosvemuiimanajveumo,zatimibiakojaimajuduu,iveaimanja,nadsvimanjimavladaum,iliinadcjelokupnomvrtnjomumjepreuzeovlast,takodajetojvrtnjidaopoetniudarac,inajzadnitasepotpunoneodvajanitinerazdvajajednooddrugoga,osimuma.41Aristotelse,uskladusasvo-jomteleolokomkoncepcijomuniverzuma,pohvalnoizraavaooAnaksagorijerjeunjegovomumunalazionagovjetajeodredbesvrhe,tj.razlogazatostvaripostajudobreilijepe.UprvojknjiziMetafizikeuoavasepotvrdakon-statacijeoteleologinostiAnaksagorinoguma(Met.984b1519):
Elem,kad jeneko rekaodapostojiUmiuprirodi, kao to postoji u ivim
biima,
kaouzroksvijetaisvakogporetka,pokazaoseonkaotrijezanporedonihranijihkojisunasum-cegovorili.ZnamopouzdanodaseAnaksago-rapriklanjaotimstavovima.42
, , . .
Anaksagoradokazujedasuovjekoveumnemoisuperiornijeuodnosunafiziku
snagu ivotinja.Na traguDiodorakaeda e ljudi ovladati
ivoti-njamaputemjedinstvenogiskustva(),pamenja(),mudrosti()iumijea().PotvrdaovetezemoesepronaiiupoznatomAristotelovommjestuizspisaO
dijelovima
ivotinja(687a712).Anaksagorasmatradajeovjeknajrazboritije()odsvihivihbiaarazlogzatojetakoobrazlaeinjenicomdaonimaruke.43
SekstEmpiriknavodidapoDemokritupostojedvijevrstespoznaje(),odkojihsejednostjeeosjetilima(),adrugorazumom().OnuspoznajukojusestjeerazumomDemokritnazivapravomipridajejojpouzdanostuistraivanjuistine,aonuspoznajukojasestjeeulimanazivamranominepridajejojsigurnostuspoznajiistine.Nakraju11.fragmenta(DK68B11)pieda
je sve to izmieviduoijuuvlastivida spoznaje tj.miljenja().44
Demokrit45(iEpikur)smatradaduaimadvadijela:jedanrazuman(),kojisenalaziugrudima,idruginerazuman(),kojijerasutpoitavomtijelu.DioduekojijeprikladanzavoenjeDemokritsmjetauglavu.Umjekoncentracijadueuglavitj.mozgu,slinokaokodAnaksagore,DiogenaizApolonije,AlkmeonaikasnijePlatona.46Natemeljuovogamoesezakljuitidaje,poDemokritu,duaumuuemsmislu,adasuosjetilanetotonijeduailinetotojeniioblikdue.IakoDemokritkaedapotrebazapotomstvomproizlaziizprirodesvihivihbia,onistovremenosmatradatrebauspostavitiizvjesnudistinkcijuizmeuljudiiivotinja.Specifinostjeljudi47daonijedinimeubiimakojaimajuduumisledaodpotomstvakojedobivajumoguoekivatinekukorist.Osimtoga,Demokritusvojimetikimfragmentimanaglaavajojednuspeci-finostljudi,kojanagovjetavanesamodiferencijuizmeuljudiiivotinjanegoirazlikuizmeuGrkaibarbara,akojasemoesublimiratiuterminupaideia.48Heleniznajuvrijednostodgojaiobrazovanja()zapreobra-avanjeljudskogbia,kojepremauenjimaproizalimprvenstvenoizsokra-tovskerecepcijevrhuniufilozofiji.Uobliavanjeovjekapremaodreenomsmisluisvrsiposredstvompaideieomoguavaistvaranjeovjekovedrugeprirode,kojajeustvarinjegovaprvapriroda.Demokritnasluujedapukaprirodnaegzistencijaovjekanijeonostanjeukojemuontrebaostati,kaoi
-
FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)
.Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a403
daovjekizvlastitevizurepromatranopredstavljaposebandogaajukoz-mosu.Posebnostovjekaizraavasekroznjegovouvianjedamusevlasti-taduhovnaegzistencijapredstavljakaone-prirodna,drugo-prirodna
ilikaonajviatokanjegoveprirodneegzistencije,odnosnokaohodudaljavanjaodprirodneegzistencije.Jedanjepredsokratovac,ipak,najjasnijeanticipiraoAristotelovstav.AlkmeonizKrotonasmatraojedaopaanje()nastajekaorezultatuzajamnogdjelovanjaneslinihstvari.Istovremeno,onjeprvoodrediorazlikupremaivotinjama.49Alkmeonjetvrdiodaseovekrazlikujeodostalihivotinjajeron
jedini imasposobnost
razumijevanja(xunienai),dokostaleivotinjeopaaju (aisthanaesthai)
ali ne razumijevaju.50Alkmeon tokae sljedeimrijeima(DK24B1a):
ovjekseoddrugih(ivihbia)razlikujepotometoonjedinirazumije,dokdruga(ivabia)primajuosjete,alinerazumiju.51
,,.
37
Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,O nebu. O postajanju i propadanju,
Paideia, Beograd2009., str. 280, 325a1314. Parmenid u
7.fragmentu(DK28B7)kaedanetrebaslije-ditiobiaje,vidilisluh,panijezik,vetrebaprosuivatirazumom().to-vie,
pravi predmet znanja za Parmenida jepodruje logosa.Na
temeljuprologapoemeO
prirodimoeseimplicitnozakljuitidajejedanovjek(Parmenid)naneobjanjivnaindospiouprivilegiranupoziciju,istinaprven-stvenouodnosunaostalesmrtneljude.
38
Prev.R.Mardei.HermannDiels,Predsokra-tovci. Fragmenti I,
Naprijed, Zagreb
1983.,str.283,B3.913.Njem.izd.HermannDiels,WaltherKranz,Die
Fragmente der Vorsokra-tiker
I,Strauss&CramerGmbH,Weidmann1985.,str.310311,B3.913.
39
Empedoklojemisliodajezaovjekanajboljerjeenje,akogasudbinapreneseuivotinju,dapostane
lav, a lovor, akomorabitibiljka(DK31B127).
40
DK31B112.4.
41
NavodiizAnaksagorinog12.fragmenta(DK59B12)citirani
supremaprijevodukojeg
jenapravioS.Hosu.HermannDiels,Predsokra-tovci. Fragmenti
II,Naprijed,Zagreb1983.,str.42,B12.Njem.izd.HermannDiels,Wal-ther
Kranz, Die Fragmente der Vorsokrati-ker
II,Strauss&CramerGmbH,Weidmann1985.,str.3739,B12.
42
Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,Metafizika,
Paideia,Beograd2007.,str.14,984b1519.
43
Aristotelov stav je da je ovjek dobio rukezato to je
najrazboritiji ().
Objanjenjejedasurukeorue(),adaprirodajednakokaoirazborit()ovjekdodjeljujesvakupojedinustvaronomekojisemoenjomekoristiti.
44
U 111. fragmentu (DK 68A111) stoji da jepoDemokritumiljenje
()kriterij zaistraivanje,dokosjeaji ()slueza
iz-boriizbjegavanje.
45
PremaAetiju(DK68A105).
46
SvisuoninatraguAlkmeona,arazilazesesEmpedoklom,utvrdnjidajeglava,odnosnomozak,centralni
tj.najvitalnijiorgan ida jeon mjesto odakle dolaze sva opaanja
(DK59A108).
47
Kojaseistieu278.Demokritovomfragmen-tu(DK68B278).
48
Vijdeti: DK 68B33, 68B179,
68B180,68B181,68B182,68B183,68B185,68B187.
49
DK24A5.
50
SamAristoteljeivotinjamanegiraorazbori-tost(),usmislusposobnostiinjenjaljudskihdobara,istinskiipremarazumu,aliitvrdiodaivotinjenemajuvjerovanja(),mnijenja
(), rasuivanja (), mi-ljenja (), razuma () i
uma().Detaljnijevidjetiulankuautoraovograda..Kaluerovi,Aristotelovorazmatra-njelogosa,voljeiodgovornostikodivoti-nja,u:Filozofska
istraivanja122(2/2011),str.311321.
51
Prev.D.Novakovi.H.Dils,Predsokratovci fragmenti
I,Naprijed,Zagreb1983.,str.190,
-
FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)
.Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a404
Zarazlikuodmiljenjadrugihpredsokratovaca,52poAlkmeonusenemoestavitiznakjednakostiizmeurazboritostiiopaanja.DajeAlkmeonbioupravuvidljivojeizAristoteloveizjave,bezdirektnogreferiranjananjegovestavove(De
An.427b78):
Uonom[opaanju,prim..K.]sveivotinjeimajuudjela,auovom[razboritosti,prim..K.]neznatanbroj.53
,.
Alkmeonjekorektnoprosudiodajemozak,anesrce,sjeditesvihsenzornihaktivnostiuljudskomorganizmuitimeutjecaonaPlatona,kojinavodidajerekaodaznanjedolaziodustaljenostipamenjaimnijenja,dokpamenjeimnijenjedolazeodsluha,vidaimirisauzposredovanjemozga.54NesamodaAlkmeonovstavrazlikujerazboritosttj.miljenjeodopaanjanegotako-eranticipiraAristotelovuvlastituteorijurazvojaviihfunkcija,55doneklejeunaprjeujuiidentifikacijommozgakaosreditaopaanja.Kriterijrazlikovanjaizmeuljudiiivotinja,kojinavodiAlkmeon,svojevrs-najenegacijanjegovogmoguegvjerovanjaupalingenesiju,aliinagovjetajAristotelove56ikasnijihantropocentrikihtvrdnjioontolokomprimatuo-vjekauodnosunadrugaivabia.
Literatura
Allan,D.J.,The Philosophy of
Aristotle,OxfordUniversityPress,Oxford1979.
Aristotel,Nikomahova
etika,Hrvatskasveuilinanaklada,Zagreb1992.
Aristotel,Fizika,Paideia,Beograd2006.
Aristotel,Metafizika,Paideia,Beograd2007.
Aristotel,Analitika II,u:Analitika III. Kategorije. O
izrazu,Paideia,Beograd2008.
Aristotel,O nebu. O postajanju i propadanju,
Paideia,Beograd2009.
Aristotel,O delovima ivotinja. O kretanju ivotinja. O hodu
ivotinja,Paideia,Beograd2011.
Aristotel,O dui.Parva naturalia,Paideia,Beograd2012.
Aristotelis Opera, ex. rec. ImmanuelisBekkeri,
ed.Acad.RegiaBorrusica, IV,Berlin1831.1870.Novo izdanje
jepripremioO.Gigon,Berlin1970.1987.
(SviAristotelovinavodiprilagoavanisupremaovomizdanju).
Barnes, J.,The Complete Works of Aristotle
III,PrincetonUniversityPress,Princeton1991.
Cherniss,H.,Aristotles Criticism of Presocratic
Philosophy,OctagonBooksInc.,NewYork1964.
Diels,H.,Predsokratovci. Fragmenti III,Naprijed,Zagreb1983.
Diels,H.,Kranz,W.,Die Fragmente der Vorsokratiker
IIII,Strauss&CramerGmbH,Weidmann1985.1987.
Guthrie,W.K.C.,A History of Greek Philosophy
II,CambridgeUniversityPress,Cam-bridge1965.
Guthrie,W.K.C.,A History of Greek Philosophy
VI,CambridgeUniversityPress,Cam-bridge1981.
Herodot,Istorija III,Maticasrpska,NoviSad1988.
Homer,Ilijada,Prosveta,Beograd1968.
Homer,Odiseja,Zav.zaudb.inast.sred.,Beograd2002.
-
FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)
.Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a405
Homeri,Odyssea,ParsI,Lipsiae1875.
Homers,Iliade,2.sv,Berlin1858.
Jaeger,W., The Theology of the Early Greek Philosophers, Oxford
University Press,Oxford1967.
Kaluerovi,.,Aristotelovorazmatranjelogosa,voljeiodgovornostikodivotinja,Filozofska
istraivanja,122,god.31,sv.2,2011.,str.311321.
Laertije,D.,ivoti i miljenja istaknutih
filozofa,BIGZ,Beograd1973.
Laks,A.,Soul,Sensation,andThought,u:A.A:Long(ur.),The Cambridge
Companion toEarly Greek
Philosophy,CambridgeUniversityPress,Cambridge1999.
Lloyd,G.E.R.,Aristotle: the Growth and Structure of his
Thought,CambridgeUniversityPress,Cambridge1977.
Platon,Fedon,u:Dijalozi,Kultura,Beograd1970.
Platon,Protagora,u:Protagora.Sofist,Naprijed,Zagreb1975.
Platon,Teetet,u:Kratil. Teetet. Sofist.
Dravnik,,Beograd2000.
Rode,E.,Psyche.Kult due i vera u besmrtnost kod
Grka,Izd.knji.Z.Stojanovia,Srem-skiKarlovci.NoviSad1991.
Ross,W.D.,Aristotle,Methuen&CoLtdaBarnes&NobleInc.,
LondonNewYork1966.
Ross,W.D.,Aristotle: De Anima,OxfordUniversityPress,
Oxford1999.
B1a.Nem.izd.H.Diels,W.Kranz,Die Frag-mente der
VorsokratikerI,Strauss&CramerGmbH,Weidmann1985,s.215,B1a.Grkoodnosnoznaisastavljati.VerovatnojeAlkmeonimaouviduznaenjeovereikojegovoriosastavljanjuopaa-nja,kojejejedinosvojstvenooveku.Utomsmisluseiprevodikaosaznavati,razabrati,
razumeti. Alen (D.J.
Allan)smatradaAlkmeonpravirazlikuizmeupu-kogopaanjaikoordinacijepodatakarazlii-tihula,pitajuisegdeseuteluovaaktivnostobavlja.D.J.Allan,The
Philosophy of
Aris-totle,OxfordUniversityPress,Oxford,1979,p.4546.
52
TeofrastkonkretnonavodiEmpedokla.Aristo-telov prijatelj je moda
mislio na ve po-minjanu Empedoklovu tezu da su sva bia,ukljuujui i
biljke, razborita i da posedujudeomisli(DK31B103,DK31B110).
53
Prev. S. Blagojevi.Aristotel,O dui. Par-va naturalia, PAIDEIA,
Beograd 2012, str.
169, 427b78.Aristotel kae da neke ivo-tinje imaju i
sposobnostprostornogkretanjadok drugima pripada i
sposobnostmiljenja() i um (), kaonpr. ljudimai moda jo neemu drugom
takvom ilivrednijem()(De An.414b1619).
54
Phaedo96b.
55
Met.I.1; An.Post.II.19; EN1039b15 i dalje.Ovouenjeusvojio je
iHipokrat (De morb. sacro,17).
56
Aristotel u spisu O delovima
ivotinja(686a2531,687a45)navodidaodsvihi-vihbia samoovek
stojiuspravno, shodnonjegovojboanskojprirodi ibivstvu.Odlikaboanske
prirode takvog bia je da umuje()idabuderazborit().
-
FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)
.Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a406
eljko Kaluerovi
Pre-socratic Consideration of and
AbstractThe author in this paper analyses the Pre-Socratic
consideration of and , under an Aristotelian prism of denial of
logos-based faculties in animals and plants. Aristotles general
view is that majority of Pre-Socratics did not discern reason,
thought and practical wisdom from sensation and other aspects of
soul. The substantial aporia in Pre-Socratic elabo-ration the
Stagirite explains by the statement that they were actually
examining the truth of that which is, but starting from the
assumption that that which is was identical with sensible world.
The Presocratics, accordingly, understand reason as something
physical such as sensation and often understand that like is
understood as well as perceived by like. An understandable
con-sequence of such an approach is the statement of the
Presocratics that not only people but all other beings possess
consciousness, thought and practical wisdom. Brought to the
extreme, some of these views are expressed by words such as that
plants are driven by nature, that they breathe, feel, can be either
sad or happy, that they have power of calculation, thinking, and
reason. The author concludes that the Presocratic Alcmaeon, by
discerning the thought i.e. practical wis-dom from sensation, most
clearly anticipated Aristotles own standing point. Alcmaeons
state-ment that the man is different from other living beings by
being the only one that is capable of understanding while other
living beings receive sensations but do not understand, is in line
with the Stagirites pointing out that logos abilities may be
allocated only to humans and that the man has ontological primacy
in relation to other living beings.
Key
wordsPresocratics,,,Aristotle,Alcmaeon,soul,reason,people,animals,plants