Predavanje 1.pdf

8/10/2019 Predavanje 1.pdf

1/20

1

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJESARAJEVO

Predmet: Inteligentni transportni sustavi/sistemi

dr.sc. DRAGO EZGETA

SARJEVO, listopad/oktobar, 2011. godine


2/20

2

SADRAJ

1. DEFINIRANJE OSNOVNIH POJMOVA ITS-a

1.1. Uvod

1.2.Razlozi za uvoenje i razvoj ITS-a1.3. Definiranje osnovnih pojmova ITS-a

1.4.Odreivanje sadraja, opsega i dosega pojma ITS-a1.5. Odnos transportne telematike i ITS-a

2. Oekivane koristi od uvoenja ITS-a2.1. Poveanje protonosti2.2. Poveanje sigurnosti u prometu2.3.

Nadziranje i zatita okolia2.4. Produktivnost i operativna efikasnost

2.5.

Komfor za korisnike

3.

Koncept razvoja ITS-a

3.1. Okvir za razvoj

3.2. Koordinacija3.3. Sustavni pristup

3.4. Tehniki koncept

3.5.

Sustavna arhitektura3.6.Kljune tehnologije

4.Potrebni preduvjeti za razvoj i implementaciju ITS-a

4.1. Sustavski pristup i metodologija ITS-a

4.2.Prilagodba i redizajn postojeeg transportnog sustava4.3. Programi i projekti ITS-a u razvijenim zemljama i

zemljama u razvoju


3/20

3

1. DEFINIRANJE OSNOVNIH POJMOVA ITS-a

1.1. Uvod

Transport je pogonska snaga koja stoji iza ekonomskog razvoja i blagostanja svih

ljudi irom svijeta. Moderni nain ivot zahtijeva stalni rast mobilnosti i porastkoritenja osobnih vozilato za posljedicu ima poveanje optereenja transportneinfrastrukture. Unato velikim ulaganjem u izgradnju novih prometnica i prometneinfrastrukture, zaguenja na prometnicama kontinuirano rastu to rezultirasmanjenjem sigurnosti i poveanjem tetnog utjecaja na okoli.

Dosadanja iskustva su pokazala da ove probleme ne moemo jednostavno rijeitiizgradnjom novih prometnica oslanjajui senapostojee pristupei rjeavanja .Nova rjeenja zahtijevaju sasvim novi pristup i novi koncept. Rezultat takvihnastojanja je i jedan novi koncept koji podrazumijeva primjenu inteligentnih

transportnih sustava. ITS moe otvoriti novi put razvoja transportnog sustava kojimse moe osigurati odriva mobilnost u naem komunikacijskom i informacijskomokruenju.

Implementacija ITS-a omoguava primjenu informacione, komunikacione iupravljake tehnologije za poboljanje operacija na transportnoj mrei. ITS alati sezasnivaju na tri kljuna (core) pojma: - informacija, komunikacija i integracija. Kroz

poboljanje operacija, ITS alati se koriste za utedu vremena, poveanje kvaliteteivljenja, smanjenje tetnih utjecaja na okoli te poboljanja ekonomske

produktivnosti i komercijalnih aktivnosti. Ovi pozitivni utjecaji ITS e biti u svimregijama svijeta. Poboljanja mogu biti vea u nekim regijama gdje su problemi utransportnom sustavu izraeniji.Zemlje koje imaju iskustvo u koritenju ITS-a aplikacija usuglasile su se okomoguih ITS aplikacija koje se nazivaju ITS korisniki servisi. Koritenje ITSukljuuje operatore mree prometnica i provajdere transportnih servisa.

iroki spektar ITS korisnikih servisa omoguava donoenje odluka sa irimizborom opcija te daju podrkuuinkovitijemrjeavanju transportnih problema.

Fleksibilnost ITS-a daje operatorima nove slobode pri izboru boljih strategija

uvaavajui lokalne potrebe. Prema tome u podruju transporta otvoren je irokiprostor za primjenu inteligencije u transportne sustave.

ITS osigurava strateke pogodnosti korisnicima iolakavaostvarivanje postavljenihciljeva u podruju transporta . Da bi se efikasno postigle nove strateke prednosti iciljevi transporta treba biti svjestan ponuenih mogunosti ITS tehnologije i bitisvjestan moguih koristi. Primjena ITS aplikacija zahtijeva ukljuivanje velikog

broja stakeholdera. U ITS okruenju podruje transporta ne moe funkcioniratiizolirano pa se stoga transportni sustav mora prilagoditi izazovu gradnje novog

povezivanja sa drugim stakeholderima na transportnoj sceni kao to su: javnitransportni operateri, privatni sektor, provajderi informacionih servisa, institucije

ukljuene u poslove planiranja u gradovima, menaderi komercijalnih vozilaodnosno

openito javni promet.Tehnika jezgra (core) ITS-a je informacijske, komunikacijske i upravljaketehnologije.


4/20

4

Transportna profesija koja planira razvoj ITS-a mora poznavati mogunosti novihtehnologija na njihovoj funkcionalnoj razini.

Za ispunjavanje korisnih funkcija, ITS tehnologija zahtijeva povezivanje sa

drugim sudionicama u informacionom lancu, koji povezuju transportni sustav sakorisnicima kroz sustave za prikupljanje podataka, obradu podataka , komunikacioni

sustav prijenosa podataka, distribuciju informacija, i koritenje informacija. Neke odtehnologija su primijenjene u podruju primarne infrastrukture a neke u podrujutehnologije vozila.

Za ostvarenje dugoronog i odrivog razvoja ITS projekata, oni moraju zauzetivano mjesto u prometnom planiranju i budetu. Kvantitativne koristi i trokoviuvoenja ITS-a moraju biti prikazani tako da se ITS moe objektivno usporeivatisa drugim alternativnim rjeenjima transportnih problema.Valjana procjena koristi od uvoenja ITS-a zasniva se na postupcima testiranja koji

slijede rigoroznu metodologiju, ukljuujui metode eksperimentalnog dizajniranja

modela za usporeivanje rjeenja ITS-a sa varijantama transportnog sustava bezprimjene ITS rjeenja te usporeivanjem performansi upravljanih grupa saeksperimentalnim grupama.

1.2. Razlozi za uvoenje i razvoj ITS-a

Razvoj suvremenih gradova prati stalni porast mobilnosti. To rezultira stalnim

rastom optereenja transportne infrastrukture to je posebno izraeno kroz porastoptereenja na urbanim arterijama. Gradovi odgovaraju ovim izazovima sa razliitim

prometnim strategijama, koje pokuavaju uskladiti potranju koju prati porastmobilnosti sa zahtjevima za smanjenje prometnog zaguenja i zastoja u prometu,zahtjevima za osiguranje zatite okolia te osiguranja sigurnih i efikasnih operacijatransportnog sustava. Budui napori esigurno zahtijevati rad na vie podrujatoe zahtijevati prihvaanje koncepta i praktino koritenje ITS-a koji je sposobanotvoriti nove putove razvoja transportne tehnologije kojom e se ostvariti odrivamobilnost u naem komunikacijskom i informacionom okruenju.

Sve je vie dravnih institucija itransportnih agencija koje stvaraju administrativne

preduvjete za primjenu ITS-a, kojima se otkivaju mogunosti kako ostvariti koristiod povezivanja transportne mree sa sustavima i organizacijama, integrirajui estonastalu sinergiju kroz povezivanje informacija i infrastrukture. Efikasnost ITS alata

se mjeri zasebnim parametrima ili se njihov uinak mjeri skupa sa drugim ITSaplikacijama. Koristi za korisnike pokrivaju iroko podruje ITS servisa koji su

prikladni za jednostavno koritenje.Potrebno je izuiti prirodu i podruja ITS alata i tehnologija koje se koriste u

podruju transporta kao i fleksibilnost sa kojom ovi alati mogu biti razvijeni.


5/20

5

Prihvaanje koncepta ITS-a je kritina toka za transportnu profesiju koja trebapostii razumijevanje i procjenukoristi od primjene ITS-a to e utjecati na njegovuspjean razvoj.

Inteligentni transportni sustavi (ITS) su identificirani kao jedan od presudnih

mehanizama koji e transportnom sustavu omoguiti ispunjenje zahtjeva koji se prednjega u budunosti budu postavljali.

ITS omoguuje informacijsku transparentnost, upravljivost i poboljan odzivprometnog sustava ime on dobiva atribute inteligentnoga.

Atribut inteligentni openito oznaava sposobnost adaptivnog djelovanja upromjenljivim uvjetima i situacijama pri emu je potrebno prikupiti dovoljnopodataka i obraditi ih u realnom vremenu. Iako je ovjek inteligentna sastavnica

klasinog prometnog sustava, zbog nemogunosti umreavanja i koritenja on-lineinformacija dolazi do ekanja, zastoja, neuinkovitog prijevoza.Koncepti i tehnike umjetne intel igencij ekoji obuhvaaju prepoznavanje oblika,

strojno uenje, inteligentno izraunavanje itd. koriste se u dizajniranju, razvoju iimplementaciji razliitih ITS aplikacija.

1.3. Definiranje osnovnih pojmova ITS-a

Inteligentni transportni sustavi (ITS) obuhvaaju iroko podruje novih alata zaupravljanje transportnim mreama, servisiranje putnika. ITS alati se zasnivaju na trikljuna pojma: informacija, komunikacije i integracija. Prikupljanje, obrada,integriranje podataka i opskrbljivanje informacijama je jezgra ITS-a. Na bilo koji

nain nuenje stvarnovremenskih informacija o trenutnim prometnim uvjetima namrei osiguravaju se stvarnovremenske informacije za planiranje putovanja. ITSalati su u mogunosti bolje informirati, bolje koordinirati te pruiti podrkuinteligentnom odluivanju za organe vlasti, operatore i individualne putnike.Iako su mnoge tehnologije razvijene za koritenje na prometnicama, ITS integriravie disciplina te ga moemo promatrati kao kiobran koji natkriva iroko podruje

transportnih sustava (Chen and Pedersen 1997). Vremenski promjenljivi adaptivnisustavi upravljanja prometnom signalima kao to su SCOOT 1982, SCATS 1982 surani oblici ITS-a.Neke aplikacije su ve u primjeni (adaptivno upravljanje kretanjemvozila, automatsko prilagoavanje brzine vozila, dranjesigurnog rastojanje izmeuvozila) i mogu se nabaviti na tritu. Dinamiko upravljanje na ruti uz preporuivanjevozau optimalne rute prema danom odreditu zasniva se na postojeim i prethodnomstanju prometnice i prometnih uvjeta. To je znaajnopodrujeprimjene ITS-a, iakomoe proi vie godina prije nego dobijemo dinamiko upravljanje rutom za opekoritenje, jer ono podrazumijeva kompleksno prikupljanje podataka i razvoj

kompleksnih komunikacija.


6/20

6

S druge strane, prijevoz robe znaajno raste u viemodalnom okruenjukoje koristiautomatski sustav otpreme i lociranja robe u intermodalnim transportnim operacijama

koje zahtijevaju podrku ITS servisa.Primjenom sustava ITS moe se smanjiti zaguenje i poveati sigurnost smanjiti

trokovi transporta i tetni utjecaj na okoli.

Sintagma inteligentni transportni sustavi odnosno akronim ITS ulaze uznanstveni i struni rjenik prometnih i transportnih inenjera tijekom 90-tih godina20. stoljea nakon prvog ITS svjetskog kongresa odranog u Parizu 1994. godine izamjenjuje do tada koritene termine kao to su cestovna transportna telematika,inteligentni sustavi prometnica itd.

Svi zagovornici ITS-a istiu da se radi o prekrivajuem konceptu koji pokriva irokspektar transportnih i prometnih rjeenja to se razlikuju od klasinih prometnihrjeenja i pridonose novoj kvaliteti prometnog sustava koja se ogleda kroz poveanje

sigurnosti, poveanje protonosti, boljem informiranju putnika i reduciranju vremenaputovanja, smanjenju tetnog utjecaja na okoli itd.

Sutina ITS-a je u tome da integrira pojedina rjeenja polazei od zajednikearhitekture ITS-a i dobro razraenih sustavnih specifikacija. U okviru ITS-a razvijajuse inteligentna vozila, inteligentne prometnice, beine pametne kartice za plaanjecestarine, dinamiki navigacijski sustavi, adaptivni sustavi semaforiziranih raskrija,uinkovitiji javni prijevoz, brza distribucija poiljaka podrana internetom,automatsko javljanje i pozicioniranje vozila u nezgodi, biometrijski sustavi zatite

putnika itd.

Profesor Kan Chen sa sveuilita u Michiganu u definiranju ITS-a istie da se radio novom sklopu alata za upravljanje prometnom mreom i uslugama za korisnikekoje se temelji na tri jezgrena pojma : informacije, komunikacije i integracije.

Profesor Kan Chen1je definirao inteligentne transportne sustave kao : primjenu

informacionih i telekomunikacijskih tehnologija u planiranju i upravljanju

prometnim sustavom.

Profesor I. Bonjak2 je definirao ITS: ITS je upravljaka, holistika i

informacijskokomunikacijska (kibernetska) nadgradnja klasinog sustavaprometa i transporta kojim se postie znatno poboljanje performansi, odvijanjeprometa, uinkovitiji transport putnika i roba, poboljanje sigurnosti uprometu, udobnost i zatita putnika, manja oneienja okolia itd.

ITS funkcionalnosti se nadograuju na klasine funkcije transportnog i prometnogsustava tako da se stvaraju novi vidici i prostori u rjeavanju problema kako je tonaelno pokazano na slici.

1 Kan Chen ,PBI: Intelligent Transportation Systems Awareness, Seminar, Seoul, 1998.

2Ivan Bonjak, Inteligentni transportni sustavi 1, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,2006.


7/20

7

Slika 1.1. ITS kao nadogradnja klasinog prometnog sustava

ITS je upravljaka i informacijsko-komunikacijska nadogradnja klasinogprometnog i transportno-logistikog sustava s bitnim poboljanjima za mreneoperatere, davatelje usluga, korisnike i drutvo u cjelini.

Temeljno razumijevanje kibernetike (teorije sustava, teorije voenja, teorijeinformacija, komunikacijskih suelja itd.) te ovladavanje metodama i alatimasustavnog inenjerstva nuno je za definiranje, razvoj i implementaciju ITS-a.

Redizajniranje prometnih sustava i logistikih procesa mogue je ostvariti u dvijefaze i to:

- U prvoj fazi potrebno je razvijati i implementirati ITS u postojee prometnesustave koji e poboljati postojee sustave i osigurati fiziku mobilnost.

- Druga faza bi obuhvaala mnogo ire promjene u prometnom sustavu koje bi

obuhvaale uvoenje nove tehnologije u fiziku i virtualnu mobilnost.

Porast zahtjeva za transportom te zaguenja prometnih mrea potaknuli su potkraj20 stoljea novi pristup rjeavanju problema mobilnosti. Zamjena fizikemobilnosti (PM) sa virtualnom mobilnou (VM) ( internet, uenje na daljinu, radna daljinu,...) u prvi plan dolazi skupina kibernetikih rjeenja pod zajednikimnazivom inteligentni transportni sustavi (ITS).


8/20

8

Redizajniranjem pristupa od fizike ka virtualnoj mobilnosti osigurava seiznalaenje novih rjeenja koja mogu zadovoljiti rastue potrebe za mobilnou i

preuzeti efikasno povezivanje ljudi i kapitala sa prometnim sustavom.

Slika 1.2. Evolucija od fizike ka virtualnoj mobilnosti

Izvor : Bonjak, I.,J.Kolenc: Redizajniranje prometnih sustava i logistikih

procesa primjenom ITS. Proceedings of Int.Conf. Intelligent

Transport Systems and their Interfaces, Dubrovnik ,1999.

Mobilnost (M) moemo definirati kao paralelnu vezu fizike mobilnosti (PM)i virtualne mobilnosti (VM) (

2 odnosno :

VMPMM

pri emu je : MPM i MVM

Postojee transportne tehnologije je teko prinuditi da odgovore rastuimpotrebama za mobilnou. Najvaniji utjecaj ITS u prometnom sustavu je svakakosmanjenje fizike mobilnosti uz koritenje razliitih oblika virtualne mobilnosti.

Za uspjeno funkcioniranje inteligentnih transportnih sustava je neophodnokoritenje naprednih informacionih i telekomunikacijskih tehnologija (baze podataka,

procesna oprema, beini i ini telekomunikacijski sustavi, senzori, elektronskisustavi , itd.) te visoka usuglaenost institucionalnih i komercijalnih faktorakojiutiu na njihov razvoj i primjenu .

2Bonjak, I.,J.Kolenc: Redizajniranje prometnih sustava i logistikih procesa primjenom ITS. Proceedings of Int.Conf.

Intelligent Transport Systems and their Interfaces, Dubrovnik ,1999.


9/20

9

Prikupljeni podaci se obrauju, pretvaraju u informacije koje se pohranjuju ubaze podataka a potom distribuiraju zainteresiranim korisnicima ili prenose u sustave

kojima se realiziraju upravljake funkcije. Kroz prikupljanje informacija oprometnom sustavu, njihovu obradu i distribuciju ITS poboljavaju i unapreujuprocese upravljanjau prometnom sustavu te tako poveavaju efikasnost, sigurnost i

djelotvornost prometnog sustava.

1.4.Odreivanje sadraja, opsega i dosega pojma ITS-a

Dosadanji razvoj znanstvene misli o ITS-u upuuje na to da se radi o tzv.kritinom pojmu koji e bitno utjecati na daljnji razvoj prometnih znanosti itehnologije transporta ljudi, roba i informacija. Podsjetimo da je naziv kritini

pojam uveo Leibnitz u svojoj teoriji spoznaje oznaujui njime novi pojam kojipotakne skokoviti napredak znanosti. Primjer uvoenja kritinog pojma je pojamfotona koji je uveo Einstein 1905. Godine i time otvorio vrata za ubrzan razvoj

kvantne fizike. ITS mijenja temeljni pristup orijentiran na gradnju build onlyprometne infrastrukture prema novom build+ITS pristupu te uvodi novetehnologije rjeavanja transporta ljudi i roba. Granske podjele postaju sve manjeizraene i stavlja se naglasak na osiguranje kvalitete usluge od kraja do kraja.ITS ima znaenje kritinog pojma kojim se radikalno mijenja tijek razvoja

prometne znanosti i tehnologije transporta ljudi i roba tako da je neophodna

prilagodba metodologije i metodike.

Postoje odreene nedoumice glede koritenja izraza inteligentni transportni(prometni) sustavi. Treba znati da rije ili termin ITS (Intelligent transportationsystem) kojim je predstavljen pojam u odreenom jeziku slui tek za oznaavanjaili identifikaciju pojma.

Nuan je misaoni napor i zakljuivanje (indukcija, dedukcija, analogija) da bi seutvrdio:

- sadraj pojma inteligentni transportni sustavi ITS- opseg pojma inteligentni transportni sustavi ITS- doseg pojma inteligentni transportni sustavi ITS

Da bi se razlikovao pojam ITS od drugih srodnih povezanih pojmova potrebno je

uvesti definicije koje zadovoljavajue odreuju sadraj pojma. U egzaktnimznanostima postoji samo jedna stroga definicija pojma , no uz nju postoje i drugekonkretne definicije na raznim stupnjevima usvojenosti pojma. Apstrakcija i

generalizacija su postupci kojima se dolazi do sadraja pojma.Usvajanje pojma ITS ne moe se svesti na mehaniko ponavljanje zapisanedefinicije nego je nuno usvajanje temeljne zamisli ITS-a koja obuhvaa nizrazliitih tehniko-tehnolokih i organizacijskih rjeenja prometa i transporta.Zadovoljavajue poetno definiranje ITS-a poetak je gradnje kompleksne mree

pojmova koji su u meusobnoj nedetrministikoj korelaciji. Postavljene definicije,

naela i klasifikacije ne treba prihvatiti kao konane nego kao korisne u ovoj fazirazvoja ITS-a kao znanstvene discipline.


10/20

10

1.5.Odnos transportne telematike i ITS-a

ITS je sustav sustava koji obuhvaa tehniku, tehnoloku i organizacijsku razinutako da se razlikuje od klasinih izoliranih telematikih rjeenja izgraenih bez ITSarhitekture. U Europi je prije termina ITS ponajvie koriten naziv transportna

telematika ili cestovna transportna telematika. Izraz telematika je nastao kaokombinacija rijei telekomunikacije i informatika.Izolirani tehniki sustavi za elektroniku naplatu cestarine, SMS plaanje

parkiranja, elektronike tablice vozila jo ne predstavljaju inteligentni transportnisustav jer nisu holistiki integrirani i ne postoji interoperabilnost na instucionalnoj,logikoj i fizikoj razini. Prema tome moemo zapisati

TTITS

TTITS

gdje je : ITSskup ITS rjeenjaTTskup telematikih rjeenja

Vano je uoiti da koncept ITS-a pokriva sve prometne grane odnosno modovetransporta i njihova suelja. Nove smjernice EU vezane za razvoj transeuropsketransportne mree TEN-T naglaava intermodalnost. Intermodalni prijevoz putnika

podrazumijeva integrirana ITS rjeenja informiranja putnika, rukovanja prtljagom.Osim cestovnog prometa, rjeenja ITS-a se moraju usuglaeno razvijati i u

drugim granama, posebice u eljeznikom prometu.Programi modernizacije eljeznica ukljuuju i rjeenja koja treba integrirati ITS tesu identificirane prioritetne aplikacije :

- napredni sustav informiranja putnika

-

daljinsko upravljanje prometom vlakova

-

gradnja GSM-R mree u veim kolodvorima-

osiguranje eljeznikih cestovnih prijelaza- osiguranje kolodvora i transportnih otpremnitava- poboljanje procesa na graninim prijelazima

U pomorskoj navigaciji i zranom prometu ve dulje vrijeme postoje tehnikarjeenja koja se mogu ukljuiti u ITS kao transmodalni sustav.

2. Oekivane koristi od uvoenja ITS

Direktne koristi od ITS-a mogu imati operateri cestovne ili eljeznike mree,korisnici vozila, vlasnici robe,putnici, ljudi koji ive ili rade du prometnica, svaki sarazliitim potrebama i zahtjevima.

ITS servisi imaju mnogo ponuda za sve korisnike, ali trite e biti usmjerenoprema sreditu razvoja proizvoda i servisa za vozae, skupine operatora i korisniketransporta gdje e posljednju rije imati kupovina proizvoda. Prema tome operatori


11/20

11

transportne mree, planeri u gradovima i regionalni organi, e trebati puno iriproaktivni pristup u koritenju ITS-a kroz razvoj nove politike koja e moiservisirati iru zajednicu. Ovdje e sigurno biti potrebno transportne operatore i

planere ujediniti te njihovim ekspertizama trasirati uspjenu primjenu ITS-a iromsvijeta. Za stvarnu implementaciju ITS-a usmjerenu ka razrjeavanju postojeih

transportnih problema moraju se osigurati koristi za znaajan broj korisnika istakeholdera.

Ovdje imaju etiri glavne grupe stakeholdera(zainteresirane strane,sudionici):1.

vlasnici i upravitelji transportne mree ( mreni operatori)2.

vozai vozila i skup operatera korisnika mree3.

putnici, pediteri (otprema robe) i drugi transportni korisnici4.Gradski planeri i regionalne uprave

Sa ITS-om putnici mogu osigurati koristi kroz poveanje sigurnosti, boljuinformiranost, vei komfor i smanjenje vremena putovanja. ITS moe pomoi mreii skupu operatera kroz bolje i efikasnije servisiranje uz snienje trokova. ITS moe

pomoi gradskim autoritetima (institucijama) u implementaciji politike i odreivanjupotreba te osigurati odrivost i funkcionalnost sustava za sljedee stoljee.

2.1. Poveanje protonosti

Zaguenje prometnica je veliki problem za sve grupe korisnika pa stogapoveanjeprotonosti i efikasnosti postojeeg transportnog sustava predstavljavaancilj koji treba ostvariti implementacijomprograma ITS irom svijeta.Poveanje protonosti i smanjenje zaguenja se moe ostvariti upravljanjem

potranjom, poboljanjima efikasnosti transportne mree i rasporeivanjemprijevoznih zahtjeva na druge vidove prijevoza.

Mnogi ITS servisi pomau ublaavanju zaguenja:

- upravljanje potranjom : tarife, elektroniko plaanje, pristup upravljanju

- efikasnost mree: upravljanje irokom mreom arterija, upravljanje brzinom

kretanja, mjerenje i kontrola ulaza na rampama, otkrivanje i upravljanjeiznenadnim dogaajima, informiranje vozaa

- model poticanja pomoi : predputno informiranje, davanje prioritetaautobusima, sustav informiranja putnika

2.2. Poveanje sigurnosti u prometu

ITS moeznaajnopridonijetipoveanju sigurnosti u prometuuz smanjenu brojanezgoda kao i smanjenje posljedica prometnih nezgoda kroz pravovremeno reagiranje

i osiguravanje potrebnih resurse za reakciju na te dogaaje. Najvanija aplikacijaukljuuje upravljanje brzinom (upozorenje, povratna informacija vozau, upravljanje)


12/20

12

i nadziranje vozila i vozaa. Mnoge aplikacije e poveati sigurnost , bre pruanjepomoi povrijeenima te manje trajanje zastoja i prekida u prometnom sustavu.

Neki primjeri ukljuuju:-

adaptivni sustav kontrole brzine

-

detekcija iznenadnih dogaaja i upozorenja sustava-

brzo vrijeme reakcije na nezgodu

- sustavi kamera za brzinu i izvrenje prometnih signala- automatsko upravljanje prometom za pjeake i bicikliste-

nadziranje vremenskih i mikroklimatskih uvjeta

-

poveanje mogunosti predvianja sustava-

sustav za spreavanje sudara

2.3. Nadziranje i zatita okolia

Odriva mobilnost ne moe se ostvariti bez zatite okolia i smanjenja tetnogutjecaja na okoli. Mnogi gradovi su primijenili ITS za smanjenje problemazagaenja zraka, posebno u centrima gradova. Oneienje zraka je pogorano uuvjetima prometnog zaguenja, tako neka ITS mjerenja poboljavaju efikasnostodvijanja prometa uz smanjenje zagaenja zraka. Takvi specifini servisiukljuuju: nadziranje zagaenja zraka, informiranje o kvaliteti zraka, zahtijevanjestrategije upravljanja, pristup upravljanju arterija sa visokim stupnjem zagaenjazraka.

2.4. Produktivnost i operativna efikasnost

ITS implementacija esto sniava operativne trokove i obvezno poboljavaproduktivnost. Kako je smanjenje trokova od interesa za sve korisnikeprometnica, a odgovarajue koristi su znaajne za vlasnike vozila i operatereinfrastrukture autocesta. ITS opcije ukljuuju : automatsku lokaciju vozila (AVL),automatsku otpremu robe, kompjutorski dispeering (CAD), nadziranje vozaa,elektronika naplata taksa.

2.5.

Komfor za korisnike

Za korisnike transportnog sustava je veoma vana udobnost, zatita privatnosti,povjerenje, sigurnost. Sa ITS servisima mogu se dobiti bolje predputne

informacije o uvjetima putovanja, ukljuujui podatke o trajanju zaguenja,informacije o vremenskim uvjetima, to e utjecati nasmanjenje stresa vozaima.Za javne korisnike transporta moemo osigurati informacije o alternativnimservisima, tako da putnik kontinuirano moe pratiti svoj put .Ovaj ITS servis ukljuuje: stvarnovremensko informiranje, dinamiki izbor rute,

stvarnovremnsko informiranje o javnom transportu, elektroniko plaanje ujavnom transportu.


13/20

13

3. Koncept razvoja ITS-a

Prema provedenim istraivanjima dobiveni rezultati pokazuju da samo nekolikogradova ubiru koristi od stvarno integriranog ITS-a. Ima mnogo dobrih primjera

pojedinanih aplikacija, kao to su upravljanje prometom u urbanim sredinama

(urban traffic control), vee dodatne koristi mogu se postii samo integracijom viesustava.Sa ITS-om ukupni efekti su uvijek vei od zbira koristi koji se postiu zasebnim

aplikacijama. Implementacija je esto veoma kompleksna, jer ima puno zapreka kojetreba prevladati. Dobro planiranje, dobra komunikacija i efikasna koordinacija

izmeu zainteresiranih strana su kljuni elementi za uspjenu implementaciju ITS-a.Dobar primjer integriranog razvoja ITS-a je 5T sustav u Torinu u Italiji.

3.1. Okvir za razvoj ITS-a

Moderna tehnologija je samo jedna komponenta za uspjean razvoj ITS-a. Neizolirani ITS alati ili strategije mogu biti prikladni za potrebe svih gradova

osiguravajuicjelovita rjeenja prometnih i transportnih problema. Na ITS se moegledati kao na kljuni dio paketa ili dio ukupnog plana. Okvir za razvoj ITS-a jekljuni preduvjet za implementaciju ITS-a.ITS osigurava nove poglede na transport, pa je nuno potrebno ukljuivanje

postojeihi planiranje novih sudionika i agencija. Odreivanje primijenjene struktureplaniranja moe osigurati iroka usuglaenost strategija i dobra integracija razvojaITS-a .

3.2. Koordinacija razvoja ITS-a

Tipini zahtjev razvoja ITS-a je koordinacija izmeu nekoliko razliitih organizacija inadlenih organa vlasti. Prvi korak je konsultiranje irokog spektra interesa zagradnju od strane lokalnih partnera zaduenih za razvoj ITS-a. Zadovoljstvo javnihslubi i transportnih operatera imaju novu ulogu u gradnji ITS vizije, kao to su

banke, trgovina, radio i televizija, telekomunikacijski operateri i komercijalni servisniprovajderi.

U mnogim gradovima glavne smjernice u razvoju ITS-a, se dobivaju kroz

pokretanje jedne dobre inicijative za razvoj ITS, nakon ega slijede konsultacije,planiranje i realiziranje plana konkretnom akcijom. Zbog toga ova glavna inicijativa

moe biti poticajno nastojanje razvoja ITS-a, aktivna i stalna potpora za radnekoliko agencija u kooperaciji to je potrebno za njegovanje dugorone koordinacijeITS planiranja i razvoja. Porast nacionalnih i regionalnih inicijativa doprinijelo je

proirenjupodrke planiranju i razvoju ITS-a.


14/20

14

3.3. Sustavni pristup razvoju ITS-a

Podruje transporta mora koristiti sustavni pristup, koji znaajno doprinosiuspjenom razvoju ITS-a. Potpuni sustavni pristup ukljuuje tehniki koncept iindustrijska nastojanja u integriranju kljunih tehnologija koje su iroko obuhvaene

unutar arhitekture prema zahtjevima korisnika. Podruje transporta je odgovorno zauvoenje ITS-a kroz razine projekata i programa, koji moraju biti kompatibilni satehnikog i/ili institucionalnog aspekta. Podruje transporta mora takoer uzeti uobzir sustavnu arhitekturu i integraciju sustava sa ITS tehnologijama, ITS korisniketrokovei koristi te najbolje strategije za razvoj.

3.4. Tehniki koncept ITs-a

Tehniku jezgru ITS-a iniprimijenjena informacionih i upravljakih tehnologija na

transportne sustave. Ujedinjavanje ovih tehnologija za primjenu u ITS funkcijama jezasnovano na principima sustavnog inenjerstva. Mnogi transportni problemi potjeuod pomanjkanja vremenski tonih i jednostavno upotrebljivih informacija ili pak

jednostavno nedostaje odgovarajua koordinacija izmeu donoenja odluka odkorisnika sustava ( na primjer kada na auto cesti ima nezgoda opasnih po ivot,zatvorena koordinacija se zahtijeva izmeu upravljanja prometom, informiranja

putnika i sustava upravljanja incidentima). Postoji veliki broj postojeih tehnologijakoje mogu biti ili su ve primijenjene na ITS. Mogunosti tehnikih rjeenjakontinuirano rastu uz kontinuirano sniavanje njihovih trokovapa se moe u

budunostioekivati da e biti moguanjihova primjena u realiziranju ITS funkcijaglede trokova implementacije i njihovog koritenja. Treba dodati da e ovetehnologije biti razvijene i koritene sa drugim tehnologijama, proizvodei pozitivnezajednike uinke (sinergijske uinke) kao na primjer, informacije za elektroniko

prikupljanje podataka mogu biti takoer koritene kao izvor podataka o vozilu zaupravljanje prometom.

3.5. Sustavna arhitektura ITS-a

ITS je sustav ije su komponente sustava kompleksno ispreplitane. Sustavna

arhitektura je okvir unutar kojeg se pojedinani ITS servisi i funkcije (nadziranjeprometa, detekcija incidenata, podrka nesretnim sluajevima) mogu biti razvijene.Ona klasificira kako komponente sustava utjeu na druge i kako funkcioniraju kaocjelina, te usklauju funkcije unutar sustava i svih podsustava. Sustavna arhitekturane treba osigurati specifikaciju svih tehnologija. Prema tome uvijek se sustav razvija

i dizajnira kao otvoreni sustav, jer specifine sustavne veza e u budunosti donositii budue koristi, kao to su proizvodi koji se mogu zamijeniti, ukljuujuikompetencije, smanjenje rizika i manje trokove kroz standardizaciju. Glavnakarakteristika sustavne arhitekture je osiguranje stratekog okvira putemkojeg e

aktivnosti razliitih sudionika moi biti integrirane.


15/20

15

3.6. Kljune tehnologijeITS-a

ITS tehnologije su kljune za efikasan razvoj ITS servisa. ITS program moe seusmjeriti na mogue tehnologije koje zahtijeva grupa ITS servisa zahtijevana odvanih stakeholdera.

Telekomunikacijska infrastruktura je u mogunosti podravati mnoge ITS serviseputem stacionarne i mobilnih komunikacija. Mikrovalne i infracrvene signali sutemeljna tehnologija namijenjena komunikacijama kratkog dosega (dedicate short-

range communications DSRC) komunikacija na kratkim odstojanjima izmeuvozila i prometne infrastrukture. Globalni pozicijski sustav (GPS) je praktinotehnika alternativa uz umjerene trokove za dobivanje podataka o lokaciji vozila, zavie servisa ITS koji trae automatsko lociranje vozila (automatic location vehicleAVL).

Baza podataka digitaliziranih karata i standardno lociranje odgovarajuih shema

vaan je preduvjet za vie ITS korisnikih servisa, ukljuujui izmjenu podataka iizbor ruta. Baza podataka digitalizirana karta za sustav navigacije je standardiziranai ureena za trgovanje mapama putem CD-ROM koji se mogu izmijeniti stvarajuiope veliko trite. Koritenje standardiziranih formi za baze podataka jezino ilokacijski e mnogo olakati razvoj ITS servisa.

4. Potrebni preduvjeti za razvoj i implementaciju ITS-a

4.1. Sustavski pristup i metodologija ITS-a

ITS kao nastajua znanstvena disciplina razvija samostalnu metodologiijuutemeljenu na sustavskom pristupu, kibernetici i metodama sustavskog inenjerstva.Usporedno sa razvojem ITS metodologije potrebno je razviti i metodiku prouavanjaITS-a na visokokolskim studijima. Pristup, metode i modeli kojima se istrauju ITS

problemi moraju biti usklaenis temeljnim znaajkama tih problema.Metodologija (methodology) je znanost o metodama i nainu istraivanja odnosno

izvoenja odreenih aktivnosti (znanstvenih, strunih, nastavnih, itd.). MetodologijaITS-a polazi od opih metodolokih spoznaja i razvija vlastite metode, modele i skup

aktivnosti prilagoenih problemima ITS-a.ITS metodologija je skup metodolokih pristupa, metoda, modela i postupaka

kojima se mogu uspjeno rjeavati problemi definiranja, razvoja, gradnje, evaluacije,eksploatacije i razgradnje inteligentnih transportnih sustava.

U razvoju metodologije ITS-a potrebno je poi od sustavskih definicija prometa itransporta te koristiti razvijene metode i pomagala prometnog i transportnog

inenjerstva.Sustavska znanost i metodologija omoguuju znanstveno objanjenje i rjeavanje

problema sustava neovisno o vrsti ili fizikoj izvedbi sustava (graevinski objekti,

mehaniki ureaji, elektroniki sklopovi, itd.) Narav prometnih, transportnih ilogistikih problema je takva da se ne moe postii razumijevanje i uspjenorjeavanjetih problema bez primjene sustavskog pristupa, metoda i pomagala.


16/20

16

Za razumijevanje ITS-a potrebno je poi od opih definicija sustava uz koritenjeodgovarajuih poopenih modela i interpretacija prilagoenih specifinostima ITS-a.Temeljno odreenje ITS-a je svrhovito povezivanje razliitih tehnikih

komponenata i organizacijskih rjeenja kojima se postie uinkovitije, bre, sigurnijezatienije i ekoloki povoljnije obavljanje prijevoza ljudi i roba izmeu izvorita i

odredita. U pitanju je vrlo kompleksan dinamiki otvoren sustav koji ima svojstvasamoregulacije i samoorganizacije. Neophodno je poi od produbljenih definicijasustava koji ukljuuju izvorne i podatkovne sustave, formalne opise ponaanja istrukture te opise voenih sustava.Klirove definicije sustava i opi sustavski predloak rjeavanja problema GSPS

(General Systems Problem Solver) predstavlja vano uporite u razvoju ITSmetodologije. GSPS temelji se na Klirovim-Orchardovim definicijama sustava i

prilagoen je inenjerskim disciplinama odnosno potrebama razvoja ITS-a jerfundamentalna svojstva sustava su neovisna o izvornoj disciplini koja ih definira i

stoga se govori o opem sustavu. Stoga je GSPS univerzalno primjenjiv predloak zatretiranje sustavskih problema u razliitim podrujima primjene inteligentnihtransportnih sustava. Koncepti potrebni da bi se temeljem naznaenihfundamentalnih svojstava sustava omoguilo formuliranje sustavskih definicija su:aktivnost,ponaanje, organizacija, struktura i program. Klirova metodologija je dala

pet osnovnih definicija sustava (opisno-deskriptivno i formalizirano-matematiki).Orchardovim doprinosima proireno je promatranje sustava dodavanjem definicije

sustava koja upotpunjuje skup osnovnih Klirovih definicija. Pomou nje mogue jeobiljeiti sustav preko temeljnih svojstava, kao i svojstava koja se mijenjaju uvremenu. Takva svojstva svrstavaju se u skupinu sekundarnih svojstava budui da

primarna svojstva zahtijevaju invarijantnost (stalnost) u vremenu. Orchard je pokazao

da su promjene u vremenu temeljnih svojstava ponovno temeljna svojstva sustava.

Inteligentni transportni sustavi su kompleksni veliki, integrirani, otvoreni sustavi

(CLIOS- Complex, Large,Integrated,Open Systems) pa je za njihovo definiranje,

razvoj i postavljanje potrebno primijeniti prilagoenu metodologiju. Klasini pristuporijentiran na jednostavne tehnike sustave (deterministike) ne zadovoljava kada seradi o tehnolokim sustavima koji osim tehnikih sredstava ukljuuju i ljude. Jedanod naina ovladavanja kompleksnosti je vertikalna dekompozicija ITS-a pri emu serazlikuju:

-

razina tehnikih komponenata (component technical level)- razina tehnolokog sustava prilagoenog konkretnom kontekstu- razina ITS aplikacije na razini jedne organizacije/tvrtke (autocesta, eljeznica,

luka)

- meuorganizacijska razina koja treba biti pod nadzorom drave ilispecijaliziranih agencija

Na svakoj razini rjeava se dio kompleksnog problema uz odgovarajua suelja sviim i niimrazinama. Sustavsko inenjerstvo i menadment kompleksnih,velikih, integriranih, otvorenih sustava (CLIOS) objedinjuju znanja i praktino

umijee kreiranja takvih sustava u viefaznom procesu koji ukljuuje aktivnostidefiniranja,dizajniranja,razvoja,gradnje i operativne eksploatacije sve dopovlaenja sustava ITS-a.


17/20

17

4.2.Prilagodba i redizajn postojeeg transportnog sustava

Razvoj i uvoenje ITS-a u zemljama u razvoju donosi niz direktnih i indirektnihkoristi za korisnike, operatore sustava kao i gospodarstva u cjelini. Meutim,uvoenje ITS-a je sloen poduhvat pa stoga donositelji odluka moraju biti svjesni

koji su preduvjeti potrebni za uspjenu implementaciju ITS-a. To podrazumijevastvaranje odgovarajuih institucionalnih i tehnolokih preduvjeta za uspjenuimplementaciju ITS-a. Planeri i programeri moraju ovladati standardnim ali takoeri nekim specifinim tehnikim znanjima i vjetinama te kroz njihovu uspjenuinterakciju osigurati dizajniranje, izgradnju i koritenje ITS infrastrukture.Uspjean razvoj i implementacija ITS-a zahtijeva i dodatne vjetine i znanja kao to

je to prikazano na slici 4.1.

Sl. 4.1. Dodatna znanja i vjetine potrebna za razvoj ITS-a

Kao to je prikazano na slici 4.1. ITS e dodati novu dimenziju svim aspektimarazvoja i izgradnje transportnog sustava. Klasina graevinska inenjerska znanjaostaju i dalje vana ali se ona moraju dopuniti sa znanjima iz podruja elektronike,komunikacija, programskog inenjerstva, prometnog inenjerstva. Klasini sustavi

planiranja i projektiranja prometnica moraju biti proireni sustavnom arhitekturomkoja obuhvaa i tretira elektroniku i komunikacijsku infrastrukturu ravnopravno sagraevinskom infrastrukturom. Takoer mora biti razvijen sustav upravljanja iodravanje elektronike opreme, softvera i baza podataka ITS-a na isti nain kao tose odravaju graevinski objekti i oprema. Za uspjenu implementaciju ITS-aneophodno je stvoriti niz institucionalnih preduvjeta kako u razvijenim zemljama

tako i zemljama u razvoju. U razvijenim zemljama veoma vanu ulogu na promocijiITS-a imaju specijalizirane organizacije kao to su ITS America, ITS Japan,


18/20

18

ERTICO/ITS Europe, dok takve sline organizacije imaju i neke zemlje u razvoju.ITS mora biti usuglaen sa postojeom zakonskom regulativom, a neophodno jedonijeti i posebnu regulativu vezanu za ITS od nadlenih institucija. Prije irokeimplementacije ITS-a neophodno je raspolagati baznim tehnologijama. Budui daITS osigurava prikupljanje podataka iz razliitih izvora i distribuira informacije

prema razliitim korisnicima, zajedniki model podataka je neophodan kako bi seizbjegle neusuglaenosti i pojednostavila razmjena informacija. ITS sustavi mogukoristiti postojee inu i beinu komunikacijsku infrastrukturu koju treba dograditikako bi mogla zadovoljiti potrebe ITS-a u pogledu dostupnosti i propusnosti.

4.3. Programi i projekti ITS-a u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju

Zajednike karakteristike pristupa koje su dovele do uvoenje ITS-a u Europi,

SAD i Japanu ukljuuju :- interes za razvoj naprednih tehnologija i njihovuprimjenu u rjeavanju socijalnih iekonomskih problema

- nastojanja za proirenjem mogunosti transportnog sustava u bolje integriranomokruenju

- snana elja za proirenjempostojeih trita i otvaranje novih- uvjerenje da se najbolji rezultati postiu uz dobru suradnji gospodarstva, dravneuprave i akademske zajednice

Europa ima dugu tradiciju u razvoju i primjene naprednih tehnologije ukljuujuiraunala i komunikacije, kao i rjeavanju irih drutvena pitanja ukljuujuisigurnost i mobilnost. Dok se Europa i dalje kreeprema zajednikom gospodarstvu,ITS igra vanu ulogu u smanjivanju prepreka za kretanje ljudi i tereta te se ITS

promatra kroz poboljanje transportnog sustava kao dijela jedinstvenog europskoginformacionog okruenja. Europa je bila u mogunosti unaprijediti tehnologijuupravljanja prometom kako bi postigla odreene socijalne ciljeve. To ukljuujekoritenje tehnologije za ogranienje brzine kojom kamioni mogu putovati(inteligentna adaptacija brzine), koji savjetuje vozaa da se pridrava ogranienja

brzine i ima sposobnost da ogranii brzinu vonje. Europa je usvojila vrlo agresivan

pristup sigurnosti u prometu, s ciljem da se to je mogue vie smanji broj smrtnihsluajeva u prometu. Europa je bila vrlo uspjena u uspostavljanju partnerstva

prilikom realiziranja razliitih ITS projekata meu europskimnacionalnim i gradskimupravama, proizvoaima vozila ,opreme, dobavljaima te razvila suradnju sasveuilitima. Europa je uspjela uspostave robusne industriji za proizvodnju ITSinfrastrukture za krajnje korisnike irom svijeta. Europa ima vrlo aktivnu uloguregionalnoj i meunarodnoj standardizaciji ITS-a koja ima za cilj plasiranje svojeITS tehnologija na svjetsko trite. Europski komitet za normizaciju ( CEN) imatehniki odbor (TC278 - promet na cestama te prometna telematika) usmjerene na

pitanja standardizacije ITS-a. TC278 radi u bliskoj suradnji s ITS tehnikimodborom (TC204) ISO. Mnogi ITS standardi su razvijeni paralelno sa ISO/TC204 iCEN/TC278.


19/20

19

U SAD vlada prepoznaje ITS kao jedan od kljunih dijelova budue prometneinfrastrukture. Dosadanji napori amerike vlade na tom podruju su usmjereni kauvoenje ITS-a radi unapreenja procesa upravljanja u transportnom sustavuosiguravajui interoperabilnost u upravljanju prometom te unapreenje sustavainformiranju putnika i vozaa.Sigurnost je takoer vano pitanje u SAD-u, iako se

programi sigurnosti provode manje agresivno nego u Europi. Od teroristikih napada11. rujna 2001, sigurnost prijevoza takoer je veliki problem u SAD-u, iako jenajvea panja usmjerena na zrani promet. Jedan od najvanijih prometnih programa SAD-u odnosi se na integriranje vozila sa infrastrukturom. Cilj ovog programa jestvoriti integrirani komunikacijski transportni sustav. Sustav e koristiti beinekomunikacije, prije svega DSRC (komunikacije kratkog dosega) za povezivanje

infrastrukture i menadera s vozilima i njihovim vozaima. Ona e prikupljati idistribuirati informacije o transportnom sustavu koje e pomagati poboljanju

performansi infrastrukture, vozila i vozaa. Drugi program koji je postao iroko

rasprostranjena u SAD-u je pozivni broj "511". Znamenke 511 su rezervirani kaotelefonski broj za dobivanje putnih informacija. Elektronika naplata cestarine (ENC)postaje iroko rasprostranjena u SAD-u kao sredstvo za smanjenje kanjenja nanaplatnim barijerama i smanjenje trokova prikupljanja cestarina. Postoje meutim,mnogi nekompatibilni ETC sustavi u SAD-u, te je neophodan razvoj i uvoenjekompatibilnih rjeenja te razrjeavanje administrativnih i organizacijskih problema uokviru transportnog sustava. ITS nudi uperspektivi daleko fleksibilniji nain naplateza koritenje prometne infrastrukture (npr., na temelju doba dana, razine zaguenja,

potrebne razine usluge, potranje, itd.), to e rezultirati promjeni konceptafinanciranja razvoja i odravanja transportne infrastrukture.U Japanu danas etiri ministarstva sudjeluju u promoviranju razvoja i

implementacije ITS-a. Japan je prepoznao ITS kao priliku za unapreenjenjegoveindustrijske i trgovinske aktivnosti kao i sredstva za poboljati u domaem sustavutransporta. Japan je vrlo dobro iskoristio svoje prednosti koje mu daje razvijena

elektronika tehnologija te ih je uspjeno primijenio u ITS okruenju.Najvanijiprogram ITS-a u Japanu koji je iroko rasprostranjena je auto navigacijski sustavi iinformacijsko komunikacijski sustav vozila (VICS) koji prua stvarnovremenskeinformacije vozilima o stanju u prometnom sustavu. Japan ima sloen i zaguensustav prometnica pa su ITS tehnologije veoma interesantne za korisnike prometnog

sustava. U Japanu je naglasak pri uvoenju ENC uglavnom nasmanjenje zaguenjana naplatnim barijera, s manjim poboljanjem uinkovitosti i pouzdanosti naplate.Primjena ENC je relativno kasno u Japanu zbog inzistiranja na jedinstvenom

nacionalnom interoperabilnom sustav to e nesumnjivo imati dobae dugoroaeefekte.

Zemlje u razvoju su esto u nepovoljnijem poloaju u odnosu na razvijene zemljekad je u pitanju izgradnja temeljne infrastrukture neophodne za drutveni iekonomski razvoj. Ti problemi uglavnom su uzrokovani ogranienim financijskim,tehnikim i ljudskim resursima kojima raspolau. Zemlje u razvoju imaju i neke

prednosti kod izgradnje infrastrukture ITS-a. Raspoloivost gotovih tehnologija ITS-a omoguavazemljama u razvoju da mogu esto preskoitifazu razvoja i testiranjavlastitih aplikacija ITS-a (koje su ve obavljene u razvijenim zemljama) tenjihovom


20/20

adaptacijom prema vlastitim potrebama daleko bre i jeftinije izvriti njihovuimplementaciju kao to je prikazano na slici4.2.

Sl.4.2. Razvoj ITS-a u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju

Takoer zemlje u razvoju mogu za razvoj i implementaciji ITS-a koristiti aplikacijekoje su ve razvijene i testirane te se kao gotovi proizvodi mogu koristiti uz znatnomanje poetne trokove koji podrazumijevaju njihov razvoj, testiranje iimplementaciju.

Ugradnjom informacionih i telekomunikacionih tehnologija istovremeno sa fizikomizgradnjom prometnih objekata je znatno jeftinije od naknadne ugradnje na ve

postojeu infrastrukturu.Mnoge zemlje u razvoju su na dobrom putu da razviju vlastite programe

implementacije ITS-a. Ako analiziramo tri glavne regije u razvoju (Istona Azija,Istona Europa i Latinska Amerika) moemo zapaziti kako imaju neke zajednikekarakteristike ali i posebnosti. Sve tri regije su uvele osnovne sustave za upravljanje

cestovnim prometom. To ukljuuje sustave regulacije prometa semaforima , sustavnadzora prometa koji koriste video nadzor, sustav informiranja putnika koji setemelje na promjenjivim prometnim znakovima (VMS). Oekuje sebre uvoenjeonih aplikacija ITS-a koji e pruiti visoku stopu povrata ulaganja to ukljuujeelektroniki sustav naplate , sustav za praenje komercijalnih vozila, sustavupravljanja autobusima u gradskom prometu.

Predavanje 1.pdf

Documents