-
Primjena hipermedije u obrazovanju
1. Naini korienja raunara u obrazovanju
metode socijalne interakcije i individualizovane metode
poduavanja metode socijalne interakcije - meusobna komunikacija
izmeu nastavnika i
studenata: predavanje, diskusija u manjim grupama
individualizovane metode: samostalno uenje korienjem posebno
strukturisanog materijala za uenje i tehnologije (kasetofoni,
video rekorderi, raunari)
glavne karakteristike individualizovane metode:
1. sadraj koji se ui podeljen je u male jedinice sa jasno
odreenim ciljevima uenja
2. esta primena testova 3. vea aktivnost studenta, a manja
nastavnika
predavanje - metoda koja prevladava, a koju je potrebno
zameniti
individualizovanim metodama, posebno onim koje koriste raunarsku
tehnologiju
programirana nastava, Computer-Aided Instruction (CAI),
Computer-Aided
Learning (CAL) kao nekad koriene metode koje danas zamjenjuje
Computer Based Training (CBT) uz primenu multimedije, interaktivno
uenje korienjem multimedije, te interaktivno uenje korienjem
raunarskih mrea
jo neki termini: Computer Assisted Instruction/Learning
(CAI/CAL), Computer Based Instruction/Learning (CBI/CBL), Computer
Supported
Learning (CSL), Computer Supported Teaching (CST), Intelligent
Tutoring
Systems (ITS)
svim metodama zajedniko je korienje programske podrke za uenje
(educational software = courseware) koja za razliku od obinih
hipermedijskih prezentacija ima jasno izraenu obrazovnu komponentu
tj. dijalog tipa pitanje-odgovor za testiranje stepena usvojenosti
gradiva koje se ui
raunarska tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni loa bitni
elementi potrebni da bi se njenim korienjem postiglo
poboljanje:
1. upoznati nastavnike s raunarskom tehnologijom, 2. uvesti nove
naine rada u obrazovanje 3. razviti odgovarajue materijale za
uenje
Informacije - znanje
davanje informacija studentima nije isto to i davanje znanja
prikupljene informacije svaki student treba individualno
transformisati u
znanje
treba ga nauiti ne samo kako da samostalno pribavlja
informacije, nego i kako da njima upravlja, analizira ih i pretvori
u znanje
uitelj je vodi ("coache") studentima kojima pomae da ue na svoj
sopstveni nain i da uspeno izvedu proces transformacije informacija
u znanje
-
Protivljenje korienju raunarske tehnologije u obrazovanju
raunari kao pomodne igrake koje su privukle studente: uspenost
uenja nije zbog toga to studente zanima predmet uenja nego sami
raunari
raunari kao konkurenti uiteljima zakljuak: dobar program za
uenje moe samo poveati interes studenata za
predmet koji se prouava; raunari pomau uiteljima, a ne
zamjenjuju ih
Metode korienja raunari
razlikuje se uenje o raunarima (cilj: razviti raunarsku
pismenost kod uenika) od uenja pomou raunara (cilj: koristiti
raunar za postizanje boljih rezultata pri uenju)
prvi nain je najee koriten u nastavi: studenti upoznaju nain
rada raunara, razliite programe, koriste ga pri programiranju
postoji i indirektni nain korienja raunara: kao pomo uiteljima i
administratorima da organizuju rad u obrazovanju studenata
2. Kratak istorijski pregled korienja raunara i hipermedije u
obrazovanju
Programirano uenje (Programmed Instruction/Learning)
od 50-ih godina, raunar od 70-ih godina postoji dijalog izmeu
raunari i studenta koji odgovara na postavljena pitanja nastavno
gradivo podeljeno na korake odreene veliine, svaki korak daje
nove informacije i postavlja zadatak u vezi s njima, od reenja
studenta zavisi sledei korak; koraci su povezani u program
karakteristike: precizno odreen zadatak programa, sistematino
razraeno gradivo koje se izlae u elementarnim, malim "dozama",
aktivnost uenika se osigurava zadacima uz svaki novi dio gradiva, a
daje se odmah i povratna
informacija o ispravnosti njihovog reenja, napredovanje uenika
kroz program zavisi od usvojenosti prethodnog gradiva tog programa,
omoguena je individualizacija brzine rada, naina usvajanja i
sadraja gradiva
prednosti: samostalan rad, vea aktivnost, povratna informacija o
uspehu uenja, uenici koji zavre pre ostalih dobivaju dodatni
materijal
nedostaci: raunar samo kao pomono orue, strogo voenje uenika
koji mora slediti korake koje mu je odredio programer, nema
interaktivnosti
-
Model procesa poduavanja kod klasine primene raunara u
nastavi
Poduavanje pomou raunara (Computer-Aided Instruction - CAI)
raunari slue za prezentovanje informacija - uenje se svodi na
davanje informacija studentima koje oni pasivno usvajaju, a
usvojeno se proverava
abloniziranim testovima studenti najee nekritiki prihvaaju sve
to im se nudi preko programa bez
mogunosti da sami odlue koje stvari ele istraivati i da onda
upotrebe raunar da dou do njih
dobri za testiranje sposobnosti i znanja, ne i za samostalno
istraivanje primjer: PLATO (Programmed Logic for Automated Teaching
Operations)
Uenje pomou raunara (Computer-Aided Learning - CAL)
centralno mesto vie nema dijalog tipa "nastavnik (tj. raunar)
pita, uenik odgovara" nego razgovor u kom uenik odluuje o daljem
toku komunikacije traenjem informacija, reavanjem problema, pri
simulaciji problemskih situacija, pa i igri
primjer: Xanadu (T. Nelson) - online biblioteke kod kojih su
korisnici mogli na nelinearan nain pregledati rei i slike o
izabranoj temi.
Computer-Based Training - CBT
savremeniji oblik CAI i najstariji nain kod kog se koristi
interaktivna multimedijska tehnologija i raunarske mree
kao i CAI, uglavnom pogodan za korienje tamo gdje se trai
testiranje sposobnosti i znanja (npr. u preduzeima)
Inteligentni tutorski sistemi - ITS (Intelligent Tutoring
Systems)
temelje se na CAI principima
koriste tehnike vetake inteligencije za modeliranje sadraja za
uenje
-
"inteligentni" - sposobnost sistema da poseduje znanje o tome to
poduavati, koga poduavati i kako poduavati
Komponente ITS
3. Interaktivno uenje i poduavanje korienjem multimedije
stare metode koriste raunar kao "mainu za poduavanje" koji puno
efikasnije i bre od oveka-uitelja moe poduavati studente
interaktivno uenje se razvilo iz CBT i interaktivnog videa, ali
pri tome koristi raunar kao "maina za uenje"
lake je nauiti i zapamtiti gradivo koje je pri usvajanju
zahtevalo veu aktivnost studenata, kao i vizuelno predstavljeno
gradivo
uenje kod kog je u sreditu uenik i koje koristi multimedijski
pristup prava interaktivnost: student u odreenoj mjeri menja proces
uenja,
zamjenjuju se uloge studenta i uitelja hipertekstualni i
hipermedijski sistemi omoguuju nastavnicima kreiranje
materijala za uenje kroz koje studenti "navigiraju" prema svojim
sposobnostima i interesima
studenti mogu kreirati i svoj materijal i povezati ga sa
materijalom koji je
kreirao nastavnik, to predstavlja i najvii nivo interaktivnosti
poetkom 90-ih godina smatralo se da e CD-ROM-ovi predstavljati
glavni
medijum za distribuciju interaktivnog multimedijskog
courseware-a danas se distribucija vri preko raunarskih mrea
(Internet i veb)
3.1 Interaktivno uenje i poduavanje korienjem raunarskih
mrea
glavne tehnologije koje mogu unaprediti edukaciju ako se koriste
na pravilan
nain: multimedija, raunarske mree, mobilnost raunarske mree
ukljuuju LAN, WAN, on-line usluge i posebno Internet, te
sve aplikacije koje sve to podravaju
-
mobilnost je jedan oblik korienja mrea i predstavlja
uspostavljanje "beinih LAN-ova" tako to studenti pyajmeljuju iz
kola prenosne raunare i pomou njih dohvaaju courseware ili
komuniciraju sa uiteljima i meusobno npr. IBM ThinkPad
University
kombinacija mrea i mobilnog pristupa naroito je doprinela
razvoju uenja na daljinu, tj. formiranju "virtelnih uionica"
(virtual classrooms)
3.2 Obrazovni projekti - Hypermedia Networking Technologies in
Education
plansko uvoenje raunarske tehnologije u obrazovanje - u kole i
na fakultete, ali i u korporacije i kod kue
cilj: unaprediti obrazovanje korienjem moderne raunarske
tehnologije (prvenstveno hipermedije i mrea)
primjeri projekata:
International Society for Technology in Education (ISTE)
http://www.iste.org/
organizacija u USA ije su aktivnosti: izrada preporuka u vezi sa
korienjem raunarske tehnologije kako bi se unapredilo obrazovanje,
izrada vodia koji upoznaju nstavnike sa novim tehnologijama, te im
pomau da naue koristiti te nove tehnologije, izdavanje asopisa,
pokretanje mailing listi, organizovanje konferencija, predlaganje
standarda u primeni tehnologije u
obrazovanju, pokretanje projekata
nastavnik kao najvaniji element za uspeh promjena u obrazovanju
- mora biti obuen i opremljen odgovarajuim resursima
KIDLINK
http://www.kidlink.org/
organizacija koja svake godine pokree projekt KIDS koji nastoji
ukljuiti to vie dece uzrasta od 10-15 godina u globalni dijalog
putem Interneta
komunikacija se osim e-mailom vri preko KIDLINK Internet Relay
Chat (IRC) mree
-
Educational Resources Information Center (ERIC)
http://ericir.syr.edu/About/
unutar ERIC sistema djeluje AskERIC - informacioni sistem na
Internetu koji
osigurava razliite usluge i proizvode vezane uz obrazovanje 3
glavne komponente: AskERIC Q & A (Question Answering) Service,
AskERIC
Virtual Library and AskERIC R&D (Research &
Development)
JASON Project
http://www.jasonproject.org
projekat naglaava pristup uenju i poduavanju kod kog uitelj
postaje "pokreta" procesa uenja za svoje studente
pomae se uiteljima da koriste tehnologije za uenje na daljinu,
on-line sisteme, programe za profesionalno obuavanje
EdWeb
http://www.edwebproject.org/
svrha projekta je istraivanje obrazovnih reformi i informacione
tehnologije, pronalaenje on-line obrazovnih resursa, istraivanje i
prezentiranje praktinih primera upotrebe raunara u razredima
-
3.3 Internet i obrazovanje
tri grupe "telesaradnikih" (eng. telecollaborative) aktivnosti
(po Harris, Judi Harris' Educational Activity Structures, URL:
http://www.officeport.com/jharris/ od koji se svaka deli na
podaktivnosti:
1. Meusobna razmena (eng. Interpersonal Exchanges) - pojedinci
razgovaraju elektronskim putem sa drugim pojedincima ili sa grupama
ili grupe sa grupama
koristei e-mail, mailing liste, news grupe, Internet bulleten
boards (WWW boards)
prijatelji putem emaila (Keypals) - studenti se dopisuju o
temama koje sami
biraju, najee o sebi i svojim interesima globalni razredi
(Global Classrooms) - dva ili vie razreda ue zajedno na
unapred zadanu temu
elektronski nastup (Electronic Appearances) - strunjak iz nekog
podruja kao gost krae vreme uestvuje u diskusiji putem e-maila,
diskusione grupe i sl. i odgovara na pitanja studenata
elektronsko mentorstvo (Electronic Mentoring) - strunjak iz
nekog podruja tokom due vremena pomae studentima pri istraivanju
neke teme
pitanja i odgovori (Question-and-Answer Services) - postavljanje
pitanja na
odreenu temu personifikacija (Impersonations) - svi ili neki
uesnici diskusije glume neku
linost (npr. istorijsku, iz literature,)
2. Prikupljanje informacija (eng. Information Collections) -
prikupljanje, obrada i poreenje informacija
razmena informacija (Information Exchanges) - prikupljanje i
razmena
informacija na odreenu temu kreiranje baze podataka (Database
Creation) - informacije se organiziraju
tako da ih mogu koristiti ostali studenti
elektronsko izdavatvo (Electronic Publishing) - izdavanje
elektronskih asopisa
teleizleti (Telefieldtrips) - razmenjuju se iskustva sa izleta
sa studentima iz drugih krajeva
udruena analiza podataka (Pooled Data Analyses) - analiziraju se
i uporeuju podaci prikupljeni sa vie mesta (anketama, merenjima u
prirodi)
3. Problemski projekti (eng. Problem-Solving Projects) - jedna
od najkorisnijih
obrazovnih mogunosti koje se nude studentima
traenje informacija (Information Searches) - trae se reenja
postavljenog problema
elektronsko pisanje (Electronic Process Writing) - studenti se
ue da izraavju miljenje pisanjem na neku temu ili kritikim osvrtom
na neki napisani tekst
sekvencijalno kreiranje (Sequential Creations) - vie studenata
ili grupa kreira zajedno neki tekst ili sliku
uporedno rjeavanje problema (Parallel Problem Solving) - isti
problem reava vie studenata, a na kraju se razmjenjuju reenja i
metode reavanja
virtuelno okupljanje (Virtual Gatherings) - okupljanje i
diskusija o nekoj temi
u realnom vremenu
-
simulacije (Simulations) - imitiraju se stvarni dogaaji drutveni
projekti (Social Action Projects) - diskutuje se i preduzimaju
se
akcije (npr. peticije, prikupljanje humanitarne pomoi) u vezi sa
stvarnim dogaajima u svetu
3.4 Veb i obrazovanje
Veb (World Wide Web - WWW) omoguuje korisnicima jednostavan
pristup do podataka, kao i objavljivanje svojih podataka
moe se shvatiti kao "pogonska sila", "posrednik" ili
"katalizator" koji e uvesti Internet u kole i na fakultete jer ga
lako mogu nauiti koristiti i uenici koji nemaju prethodna znanja o
raunarima
glavne prednosti veba koje ga ine atraktivnim za upotrebu u
obrazovanju: jednostavnost korienja, hipertekstualne/hipermedijske
i mrene mogunosti, dostupnost programske podrke za klijente i za
servere za razliite platforme, jednostavnost HTML i dostupnost
besplatnih HTML editora, interaktivnost preko obrazaca za unos
podataka, skript jezika, Jave, VRML
uz strukturisano korienje veba u obrazovanju, ve je i pregled
("browsing") veba jedna vrsta uenja, tzv. "sluajno uenje" jer se
deava u neplanirano i o sluajno odabranoj temi
negativni efekti: studenti se mogu "izgubiti u veb prostoru"
pronalazei stranice koje su im zanimljive i koje im slue za zabavu,
a ne za uenje - vana uloga uitelja koji usmerava studente, ali
podstie i njihovu samostalnost u radu
dva osnovna naina korienja veba u edukaciji: za prikupljanje
informacija i za nuenje informacija
Prikupljanje informacija
prikupljanje informacija ponuenih na Internetu preko veba uz
pomo njegovih klijenata (browsera) je najzastupljeniji nain
korienja
veb i njegovi klijenti vie su alat za uenje nego alat za
Poduavanje jer sam student kontrolira uenje kroz prikupljanje
informacija, ime prestaje biti pasivan
vano je na samo da studenti naue kako nai i prikupiti
informacije (korienjem alata za pretraivanje ili tematskih
kataloga), nego i da ih znaju da ih upotrebe kada ih pronau,
odnosno da ih transformiu u znanje
korienje veba u pedagoke svrhe moe razviti u dva osnovna
pravca:
1. nain vie slian tradicionalnom pristupu kod uenja na daljinu:
koristi se courseware koji je ponuen na vebu
2. nain: pretrauju se sadraji dostupni na vebu, koji nisu
postavljeni samo zbog korienja u obrazovne svrhe, te nisu ni
strukturisani kao klasini courseware
najuspenija je kombinacija oba naina, tako da studenti koriste
obrazovni materijal koji je strukturisan kao klasini courseware
(kog je nastavnik ili dovukao ili sam pripremio), sa hiperlinkovima
na dokumente o toj temi koje
su dostupni na Internetu
-
dobro je i da sami studenti prikupljaju informacije i da ih
objedine na nain slian klasinim seminarskim radovima, ali sada ne
vie u "papirnoj" nego u elektronskoj formi
Nuenje informacija
nuenje informacija koje se koriste u obrazovanju na vebu mogu
vriti nastavnici i studenti
studenti sami kreiraju sopstvene projekte tako da prikupljaju
informacije na
zadatu temu i prikazuju ih kao listu URL adresa (npr. u obliku
bookmark
datoteke), da kreiraju svoje prezentacije sa naenim linkovima
ili tzv. sintetiki dokument koji objedinjuje sadraj prikupljenih
dokumenata, te navodi i njihove adrese i studentovu obradu teme
dokumenti uoblieni kao veb hipermedijske aplikacije, koje mogu
sluiti i ostalim studentima za uenje obraene teme, ali i kao primer
za kreiranje sopstvenih projekata
korienje veb courseware-a: off-line na samostalnom raunaru ili
na intranetu, on-line na Internetu
Primeri ostalih naina korienja veba u obrazovanju
Web kao forum za on-line diskusije na odreenu temu i virtualne
konferencije - ovakav nain komunikacije preko veba omoguuje da se i
srameljiviji studenti oslobode i iznesu svoje stavove kolegama
korienje igara koje imaju i obrazovnu funkciju, posebno za
motivisanje uenika, a ne slue samo za zabavu (primer igre:
"scavenger hunts" - uenici su podeljeni u timove koji imaju zadatak
da pronau na vebu pojmove koji se odnose na gradivo koje se
obrauje, te sastave HTML dokument sa pronaenim linkovima)
veb kao pomo u radu sa studentima koji imaju potekoa u itanju i
pisanju: motiviu se da napiu neto o sebi i svojim interesima
kreiranjem svoje line prezentacije ili voenjem dnevnika uenja u kom
ono to su taj dan nauili upisuju u obliku HTML dokumenta
Budunost veba
neprekidno poveavanje broja servera i njihovih korisnika
pokazuje da veb nije samo "prolazna moda" nego da se u budunosti
moe oekivati njegovo jo intenzivnije korienje, kako komercijalno
tako i u obrazovanju
potrebno povezati to vie kola i fakulteta na veb i osposobiti
nastavnike za korienje novih tehnologija
nove raunarske platforme i poveanje propusnosti mrea omoguie
bolje korienje postojeih (npr. Skype program za videokonferencije)
kao i razvoj novih programa za diskusiju uivo na vebu
budui HTML standardi, posebno naini za dodavanje interaktivnosti
(CGI, Java,) omoguie izradu kvalitetnijeg veb courseware za
korienje kod uenja na daljinu
-
Komunikacija u obrazovanju pomou raunara
CMC (Computer-Mediated Communication)
1. Asinhrona komunikacija
1.1. E-mail
najjednostavniji je oblik asinhrone interakcije
najee se koristi samo kao dodatak uz druge oblike komunikacije
prednosti e-maila:
o jednostavnost pri korienju o komunikacija je privatna
o dovoljno vremena za razmiljanje i odgovor nedostaci
e-maila:
o potrebno dobro pismeno izraavanje o mogui nesporazumi zbog
izostanka linog kontakta o konkurencija su mailovi zabavnog
sadraja
1.2. Potanske liste
slian oblik interakcije, prednosti i nedostaci kao e-mail
prednosti potanskih listi:
o jednostavnost
o prilagoenost radu s grupom nedostaci potanskih listi:
o potrebno dobro pismeno izraavanje o moe doi do zbrke s
porukama jer uestvuje cela grupa
smernice za korienje potanskih listi kao alata za interakciju: o
podeliti uenike u nekoliko manjih grupa (optimalan broj lanova: 6)
o dati uenicima uputstva kako e koristiti potanske liste o oceniti
koliko je potrebno uestvo uitelja o odrediti ko e sve biti ukljuen
o odrediti da li je potrebno koristiti neku od spoljnih listi
1.3. On-line forumi
kao i liste omoguuju javne rasprave, alju se pitanja, odgovori,
razmenjuju miljenja
mogue je otvoriti sopstvenu diskusionu grupu na temu po elji
prednosti on-line foruma:
o velike datoteke ne zauzimaju prostor na naem disku o poeljan
za reavanje grupnih problema
nedostaci on-line foruma:
o potrebno dobro pismeno izraavanje o uenici ne dobijaju poruke
na svoju adresu
smernice za korienje foruma kao alata za interakciju: o manje
grupe
o koristiti opisne naslove za forum
o arhivirati poruke
-
o stvoriti radnu atmosferu
Sinhrona komunikacija
2.1. Internet relay chat (IRC)
IRC je komunikacija bazirana na tekstualnim porukama preko
Interneta ili intraneta u realnom vremenu
prednosti:
o povezivanje uenika s priblino jednakim znanjem o ravnopravnost
uenika o objektivnost ocene
o mogunost nadoknaivanja proputenog sadraja nedostaci :
o razlika u umeu pismenog izraavanja o rascepkan razgovor o
nedostatak konteksta i personalizacije
smernice za komunikaciju IRC om: o manje grupe
o dati jasna uputstva
o ograniiti broj uesnika o usmeriti konverzaciju
o zatraiti zakljuak od uenika o upoznati uenike s pravilima
2.2. Videokonferencije
2.3. Deljenje aplikacija (Whiteboards)
nain sinhrone interakcije u kojem uenici uestvuju u zajednikom
radu na softverskoj aplikaciji
dva naina korienja podeljene aplikacije : 1. kao sredstvo uenja
kako se koristiti aplikacija 2. za uenje koncepata i vetina
prednosti: o simulacija stvarnosti o podsticanje zajednikog
uenja
nedostaci: o zahteva prethodno steeno znanje o zahteva
poznavanje tehnologije
smernice za korienje: o nauiti uenike kako da ree problem o
dopuniti podeljene aplikacije o podeliti uenike u grupe, pronai
problem i rjeenje o ograniiti broj uenika
primer za whiteboard: o http://www.groupboard.com/
-
Uenje na daljinu (Distance Learning, Distance Education)
obrazovanje ili obuka koja se nudi uenicima na razliitom mestu
(fiziki udaljeni) od uitelja ili izvora informacija
programi ili teajevi uenja na daljinu mogu biti prilagoeni
razliitim osobinama uenika, a razlikuju se po tehnologiji koja se
koristi, po strukturi programa, po stepenu nadgledanja
polaznika
kod programa iji polaznici dobijaju diplomu ili potvrdu nakon
pohaanja, mora se osigurati vei stepen praenja i vrednovanja znanja
od programa koje polaznici pohaaju sa ciljem da ovladaju nekom
vetinom ili naue neku novu temu (npr. uenje korienja novog
programskog paketa)
uesnici kod uenja na daljinu: osobe koje kreiraju i
distribuiraju materijale za uenje i uenici
organizatori teajeva ili programa: obrazovne i naune institucije
za svoje uenike i studente (i za ostale), kompanije ili njihova
odeljenja za svoje zaposlene, pojedinci: konsultanti,
uitelji,...
polaznici teajeva (programa): o odrasli netradicionalni studenti
koji su obino zaposleni i kojima je
potrebna obuka vezana za posao, koji zahtevaju vie aktivnosti i
interakcije kod uenja
o deca i omladina npr. geografski izolovana od obrazovnih
institucija, trebaju dopunske instrukcije...
o osobe udaljene od obrazovnih centara ili sa poremeajima koji
im ne dozvoljavaju pohaanje takvih centara
1. Prednosti i nedostaci uenja na daljinu
omoguuje stalno uenje (lifelong learning), profesionalno
usavravanje uenici ue nezavisno, svojim tempom, na mestu i u
vremenu koje sami
izaberu, na raspolaganju im je veliki broj predmeta koje nude
razliite institucije ili uitelji-pojedinci
1. Sopstveni tempo - uenici prolaze kroz materijal za uenje onom
brzinom i onoliko puta koliko ele
2. Mesto uenja moe se odabrati zavisi od medija koji se koristi
kao materijal za uenje (ui se na poslu, kod kue...)
3. Dostupnost tema koje ne nude teajevi/programi u tom podruju
uenici pronalaze i pohaaju programe koji ih zanimaju, iako ih ne
nude obrazovne ili poslovne institucije u mestu u kom ive ili
rade
4. Uestvovanje u najkvalitetnijim ili najprestinijim programima
uenik moe pohaati bar neke teajeve na kvalitetnim institucijama ili
koje dre poznati strunjaci, a da ne menjaju mesto boravka
5. Izbor svog naina uenja aktivno ili pasivno uenje, razliiti
stepeni interakcije: klasini pisani materijal uz voenje sopstvenih
beleki, interaktivne simulacije, diskusija sa ostalim uenicima
(e-mail, telekonferencije, ...), vie multimedije - grafike,
animacije, zvuka,...
-
6. Praktian rad sa razliitim tehnologijama stiu se ne samo
informacije o onome to se ui, nego i dodatna znanja i vetine o
korienju raunara, CD plejera, videorekordera,...
7. Samostalno uenje i nastavnici ue od uenika koji samostalno
trae izvore informacija
Nedostaci:
izostanak linog kontakta meu uesnicima potreban visok stepen
aktivnosti i discipline polaznika
visok stepen odustajanja polaznika ("high dropout rate")
problemi vezani za tehnologiju
2. Vrste uenja na daljinu
programi za uenje na daljinu nastali su puno pre korienja veba i
Interneta (i raunari): tiskani dokumenti, audio i video kazete, TV
program, kasnije diskete, CD-ROMovi
programi ukljuuju vie naina za komuniciranje uenika i nastavnika
obino je jedan primaran za dostavljanje materijala za uenje, a
ostali su dopunski za komunikaciju izmeu sudionika
1. Dopisni teajevi obina pota za slanje skripti i ostalog
tekstualnog materijala (ali i videokaseta, CD-ROM-ova, ...), te
odgovora uenika; danas se za dopisne teajeve moe koristiti
e-mail
2. Teajevi preko radijskih ili TV programa unapred snimljene
emisije ili predavanja koji se prenose uivo
3. Telekonferencije i videokonferencije kamere u sobi za
predavanja omoguuju da i udaljeni uesnici mogu meusobno
raspravljati kao da su zajedno; desktop videokonferencije povezuju
uesnike koji rade za raunarima opremljenim kamerom
4. Korienje raunara CBT, CAI, ... sa specijalizovanim programima
razvijenim za teaj
5. Internet i veb Internet servisi (e-mail, potanske liste,
novinske grupe, bulletin boards, chat rooms...) za poboljanje
komunikacionog dela uenja na daljinu
- materijali za uenje na vebu hipermedija
-
Metod distribucije Osobine Potrebe
(organizatora i/ili
polaznika
Obina pota Stariji metod
Spora
Ukljuuje tampane, video, audio,
diskete, CD-ROM
Lako se kopira
Malo interakcije s nastavnikom
tampanje/reprodukcija
Slanje pote
Audiokasete Ograniene na zvuk
Neodgovarajue za uenike sa posebnim potrebama
Lako se mogu kopirati
Malo interakcije s nastavnikom
Moe ih koristiti u isto vreme i grupa i pojedinac
Talenat za snimanje
Snimanje kasete
Umnoavanje kasete
Slanje ili dostavljenje
Videokasete Lako se mogu kopirati
Malo interakcije s nastavnikom
Moe ih koristiti u isto vreme i grupa i pojedinac
Ukljuuje vie ula
Talenat za snimanje
Snimanje kasete
Umnoavanje kasete
Slanje ili dostavljenje
e-mail Bra metoda distribucije
Ograniena na uenike koji mogu koristiti e-mail
Moe ukljuivati pridruene dokumente i grafiku
Moe se slati pojedincu ili grupi
Moe osigurati uestalu komunikaciju meu uenicima i
nastavnicima
Dostupnost raunara i e-maila
veb sajt Bra metoda distribucije
Ograniena na uenike koji imaju pristup vebu
Moe ukljuiti hipermedijske materijale
Dostupnost raunara, Interneta i veb
pregledaa
-
Materijale mogu dovlaiti pojedinci ili grupa istovremeno
Moe ukljuiti mailto: linkove
Ukljuuje vie ula
Sadraj se esto obnavlja
Moe ukljuiti ogranieni pristup za uenike (sigurnost)
Ograniena istovremena interakcija
Kabelska TV Materijale mogu dovlaiti pojedinci ili grupa
istovremeno
Ogranieno vreme i mesto emitiranja
Moe se snimati i kasnije koristiti
Ukljuuje vie ula
Ograniena interakcija
Talent za snimanje
Trokovi snimanja u studiju
Trokovi emitovanja
Telekonferencija Ukljuuje pojedince ili grupu istovremeno
Ogranieno vreme i mesto
Moe se snimati i kasnije koristiti
Ukljuuje vie ula
Omoguuje jednosmernu ili dvosmernu audio ili audio-video
komunikaciju
Mogunosti za telekonferenciju
uklluujui monitore, kamere, kablove... tj.
specijalno opremljena
uionica
Videokonferencija Ukljuuje pojedince ili grupu istovremeno
Ogranieno vreme i mjesto
Ukljuuje vie osjeta
Omoguuje jednosmjernu ili dvosmjernu audio ili audio-video
komunikaciju
Mogunosti za videokonferenciju
ukljuujui raunare i programe, te vezu na
LAN ili WAN
Tabela: Metode distribucije materijala kod raznih vrsta uenja na
daljinu
-
3. Kriterijumi za uspjean teaj na daljinu
za svaki teaj treba individualno odrediti kako ga organizovati
na daljinu, treba analizirati:
1. Polaznici
Ko eli ili treba teaj?
Gde se jo moe pohaati i kada?
to ovaj teaj nudi vie/razliito u odnosu na druge sline?
2. Sadraj teaja
Da li se zasniva na skupu injenica koje se pamte ili na razvoju
vetina?
Da li e polaznici raditi samostalno ili u grupi?
Kada e se koristiti grupne aktivnosti (npr. diskusije,
prezentacije), a kada individualne (itanje, gledanje
simulacija)?
Koja je osnovna metoda uenja u okviru teaja?
3. Vizuelna prezentacija sadraja teaja
to treba prikazati i kako (kojim multimedijskim elementima)?
4. Koliina interaktivnosti
Kada su potrebne diskusije izmeu uenika i nastavnika i uenika
meusobno?
Koji e se tip komunikacije koristiti (uivo ili neka druga)?
Kakva e biti pravila (protokol) za komunikaciju?
5. Tehniki uslovi i alati potrebni za teaj
Koji tip uenja na daljinu najbolje odgovara?
Koja tehnologija stoji na raspolaganju?
Kako e se tehnologija menjati u nekom periodu u budunosti?
Koliki e biti trokovi teaja?
-
Moe li se saraivati sa drugim institucijama ili kompanijama?
6. Kvalitet teaja
- osigurati da je teaj vrednovan od drugih strunjaka i od
polaznika, te da su ti rezultati vrednovanja objevljeni i kod
oglaavanja teaja
4. Kakav treba biti nastavnik kod teaja na daljinu ?
imati sposobnost da brzo ui kako se koristi nova tehnologija
(barem osnove slanja informacija uenicima i primanja povratnih
informacija)
znati dobro voditi teaj (npr. glumiti pred kamerama) znati se
prilagoavati npr. ako oprema ne funkcionira kako treba imati
vremena za razvoj novih materijala za uenje i novih metoda, te
za
vrednovanje teaja i primjenu dobivenih rezultata za njegovo
poboljanje
-
5. Popis pitanja za vrednovanje teajeva ili studija za udaljeno
uenje
Sadraj
o emu je teaj kako e se prezenovati informacije koliko dugo e
teaj trajati u kom vremenu e polaznici morati zavriti teaj kako e
se provesti vrednovanje usvojenog znanja koja je vrsta teaja (dio
celovitog programa udaljenog uenja, za sticanje
sertifikata,...)
ko je nastavnik i kakve su njegove preporuke i iskustva
kakav je teaj u poreenju sa klasinim teajem istog sadraja kako
polaznici meusobno komuniciraju kako polaznici komuniciraju sa
nastavnikom
koliko je esta interakcija polaznika s nastavnikom koja su
predznanja potrebna
koji su tipovi uenja na daljinu ukljueni koliko se sadraja teaja
moe realizirati iskljuivo kroz uenje na daljinu kako su raniji
polaznici i strunjaci ocenili teaj
Studije na daljinu za sticanje diplome
koliko se predmeta moe pohaati na daljinu koliko se predmeta
pohaa klasino kako su reeni administrativni poslovi (registracija,
plaanje,...) koliko dugo traju studije
kakve su studije u poreenju sa ostalim studijama na daljinu i
klasinim studijima istog sadraja
kakve su preporuke institucije koja organizira studije
ko su nastavnici i kakve su im preporuke
koliko se predmeta moe pohaati istovremeno koliko se esto
aururaju materijali
Vreme
koliko dugo teaj traje koliko dugo su dostupni materijali
za koje vreme se moraju dovriti sve aktivnosti da li su i nakon
zavretka teaja organizovane neke propratne aktivnosti u kom se
najbrem vremenu teaj moe zavriti koliko se esto teaj nudi koliko je
teaj fleksibilan (npr. videokonferencije u tano odreeno vreme
nasuprot 24-satnom pristupu online materijalima)
Trokovi
koliko kota jedan teaj ili seminar
-
koliko kotaju cele studije koliko kotaju materijali koliko
kotaju instrukcije postoje li popusti (npr. za pohaanje vie teajeva
odjednom)
Tehniki zahtevi
koju opremu (hardver i softver) moraju posedovati polaznici
sa kojih lokacija se moe ukljuiti u udaljeni teaj kako e se
polaznici povezivati s izvorima znanja
6. Primeri
University of Alaska, Anchorage
(http://www.dist-ed.alaska.edu/)
Yahoo directory - pretraivanje DL teajeva
http://distancelearning.education.yahoo.com/dlearn/index.html
-
Zahvalnica Materijal koji je ukljuen u ovaj dokument je preuzet
od prof. dr Natae Hoic-Boi, sa Odseka za Informatiku Univerziteta u
Rijeci. Hvala prof. Hoic-Boi na pomoi.