J. Barbi: Pravo drutava, Knjiga druga
Drutva kapitala
Dioniko drutvo
Svezak 1., Dioniko drutvo, 5. izmijenjeno i dopunjeno izdanje,
Zagreb, 2010.
Predgovor prvom izdanju (()Ovo je druga skripta iz naeg sistema
kojim nastojimo skratiti vaeu ispitnu literaturu na neki normalniji
opseg. Kao i prilikom izrade prve skripte (Opi dio iz prosinca
2010. godine). temeljna elja je zavriti izradu neke vrste
polu-udbenika i polu-skripte koja bi jamila prolazak iz prvog
pokuaja, a u isto vrijeme svojim opsegom i koliinom informacija
osigurala od dugih i bolnih tiina izmeu postavljenih pitanja i
danih odgovora na ispitu. Upozoravam kako je i ova skripta izraena
prema vaeoj ispitnoj literaturi za zimski ispitni rok u veljai
2011. godine, a u svemu ostalome upuujem na predgovor prvoj
skripti.
1. Pojam dionikog drutva
Dioniko drutvo (u daljnjem tekstu: d.d.) je trgovako drutvo u
kojemu lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu
podijeljenom na dionice i ne odgovaraju za obveze drutva. Pojam
dionikog drutva u pravilu se ureuje zakonom, a odreenje toga drutva
kod nas odgovara onome u drugim pravnim sustavima.
Obiljeja dionikog drutva po kojima se ono razlikuje od drugih
drutava su:
a). da je pravna osoba - kod nas je to izraeno time to je rije o
trgovakog drutvu, a sva trgovaka drutva imaju kod nas pravnu
osobnost. D. d. pravnu osobnost stjee upisom u sudski registar,
iako drutvo postoji i prije toga premda nema pravnu osobnost
(preddrutvo). Pravnu osobnost gubi brisanjem iz sudskog registra
(provoenjem likvidacije, odnosno steajnog postupka). ili statusnim
promjenama spajanja, pripajanja i podjele, ali se tada zbog pravnog
sljednitva ne provodi njegova likvidacija. Posljedica pravne
osobnost d.d-a jest da ono ima imovinu odvojenu od imovine svojih
lanova kojom odgovara za svoje obveze. Zbog toga moe ulaziti u
pravne odnose s drugim osobama (pa i sa svojim lanovima). i u tim
odnosima stjecati prava i preuzimati obveze. Takoer, moe
sudjelovati i u sudski i u arbitranim postupcima, podlijee kaznenoj
i prekrajnoj odgovornosti, a predstavlja i porezni subjekt. Budui
da je rije o pravnoj osobi zahtijeva se i poseban unutranji ustroj
koji je u pogledu d.d-a strogo propisan. Tako ZTD propisuje organe
koje mora imati svaki d.d. u kojima se stvara volja drutva i preko
kojih se ona izraava prema treima. Posljedica je pravne osobnosti
da d.d. ima i potpunu poslovnu sposobnost koju prema treima izraava
putem svojih organa. U pogledu osobnog statuta drutva (lex
societatis). kod nas se za utvrivanje mjerodavnog prava, ovisno o
propisanim okolnostima i pitanjima na koja se trai odgovor,
primjenjuje teorija osnivanja ili teorija sjedita drutva. D.d. moe
stjecati prava i preuzimati obveze te biti njihov nositelj kao i
svatko tko ima pravnu osobnost, osim u sluajevima koji su po naravi
stvari iskljueni (npr. zakonsko nasljeivanje, ali nema zapreke da
d.d. bude oporuni nasljednik). D.d. ima i osobna prava, osim onih
koja su vezana samo uz fiziku osobu pa i pravo na zatitu tih prava.
D.d. ima pravo i na zatitu prava osobnosti koju ZOO daje i svakoj
drugoj pravnoj osobi;
b). da je trgovako drutvo - d.d. spada u trgovako drutvo, a
njegovo osnivanje i ustroj ureeni su ZTD-om. Posljedica toga to je
d.d. trgovako drutvo jest da ono ima svojstvo trgovca sa svim
pravnim posljedicama koje iz toga proizlaze, ali njegovi lanovi
samim time to su lanovi drutva nemaju to svojstvo. Svojstvo trgovca
d.d-u pripada bez obzira na pretpostavke koje se za svojstvo
trgovca trae u ZTD-u jer mu to svojstvo pripada ex lege. Dakle,
d.d. je trgovac i kada mu nije cilj da stjee dobit (npr. radi
ostvarenja interesa dioniara na neprofitnoj osnovi). D.d. osnovano
s ciljem stjecanja dobiti moe taj cilj promijeniti, a da time ne
izgubi svojstvo trgovca;
c). da je drutvo kapitala - iako je kapital unesen u drutvo
temelj na kojemu ono poiva, nije rije o zajednici kapitala, nego o
zajednici osoba koje se povezuju u drutvo preko doprinosa u njegov
kapital. Pri tome se ne misli na ukupni kapital drutva, nego samo
na dio njegova vlastita kapitala (temeljni kapital). Iskazivanje
udjela u drutvu vrijednosnim papirima u kojima su utjelovljena
lanska prava i obveze (dionice). daje d.d-u posebno obiljeje i
posebno znaenje u stvaranju veih koncentracija kapitala radi
njegove upotrebe u poduzetnike svrhe, a okolnost to se s tim
papirima sudjeluje na tritu kapitala zahtijeva stroi unutarnji
ustroj drutva i smanjenu autonomiju ureenja odnosa u drutvu.
Jednostavan prijenos dionica na tritu kapitala omoguuje da ulaga u
gospodarskom smislu lako povue svoj ulog prijenosom dionice na
drugu osobu, a da od toga ne trpi pothvat u koji je bio uloio
sredstva, tj. to se ne osjea u imovini d.d-a.;
d). da ima temeljni kapital podijeljen na dionice;
e). da dioniari ne odgovaraju za obveze drutva;
f). da je statut temeljni ustrojbeni akt drutva.
Dioniari ne odgovaraju za obveze drutva
lanovi d.d-a ne odgovaraju za njegove obveze i tu se misli na
odgovornost koja bi bila propisana zakonom, a proizala bi samo iz
okolnosti da je rije o lanovima drutva. Dioniari ipak mogu preuzeti
odgovornost za obveze drutva pravnim poslom (npr. ugovorom o
jamstvu, pristupanjem dugu i sl.). Takoer, dioniari se mogu nai u
zajednikoj odgovornosti prema treim osobama kada su npr., zajedno
solidarno odgovorni za poinjenu tetu ili kad su inae u poloaju
solidarnih dunika i sl. Tada je osnova odgovornosti u pravnom
poslu, radnji ili proputanju koji su doveli do odgovornosti, ali ne
u zakonu i odreenju obiljeja d.d-a. Od odgovornosti za obveze treba
razlikovati snoenje rizika poslovanja drutva. Iako vjerovnik drutva
ne moe od dioniara traiti da podmiri obvezu drutva (osim u sluaju
proboja pravne osobnosti), dioniari snose puni rizik poslovanja
drutva. Taj rizik je ogranien visinom uloga u drutvo, odnosno onim
to su dali za stjecanje dionica drutva, uplatom drutvu pri
izdavanju dionica, odnosno plaanjem dioniarima od kojih su dionice
stekli. Ako drutvo posluje dobro, to se u pravilu odraava u rastu
vrijednosti dionice, a ako drutvo posluje loe vrijednost dionice e
u pravilu padati to moe dovesti i do prestanka drutva. Posljedica
toga moe biti da dioniar dobije manje od onoga to je uloio u drutvo
pa i da izgubi sve. Od njega se, osim ako na to ne pristane, ne
mogu traiti dodatni doprinosi drutvu uplatama ni na drugi nain da
bi se pokrili gubici ili olakalo poslovanje. ZTD sadri niz odredaba
kojima se izraava da dioniar snosi poduzetniki rizik drutva (npr.
zabrana povrata uloga i plaanja kamata na uloge, zabrana da se
prije likvidacije drutva dioniarima podijeli dobit (isplati
dividenda). koja ne proizlazi iz rauna dobiti i gubitka i dr.).
Odgovornost dioniara za obveze drutva
Iskljuenje odgovornosti lanova za obveze drutva nije
apsolutno.
(l.506)ZTD propisuje da u sluaju prikljuenja drutava glavno
drutvo, iako je samo dioniar, odgovara vjerovnicima prikljuenog
drutva kao solidarni dunik za obveze tog drutva koje su nastale
prije i koje nastanu nakon prikljuenja pa se ta odgovornost ne bi
mogla iskljuiti sporazumom koji bi djelovalo prema treima.
ZTD takoer propisuje posrednu odgovornost dioniara koji prime
zabranjena plaanja od drutva za njegove obveze, ali tako da zahtjev
koji prema njima ima drutvo mogu postaviti i vjerovnici drutva, ako
ih ono ne moe podmiriti. Ako drutvo bude u steaju, pravo vjerovnika
ostvaruje steajni upravitelj.
(l.10)U iznimnim sluajevima, kada lanovi drutva zloupotrijebe
okolnost da inae ne odgovaraju za obveze drutva, nastaje njihova
odgovornost za te obveze koja je solidarna (tzv. proboj pravne
osobnosti).
ZTD propisuje kada se smatra da je ispunjena pretpostavka za
odgovornost dioniara za obveze drutva, odnosno kada se smatra da je
rije o zlouporabi okolnosti da dioniar po zakonu ne odgovara za
obveze:
a). ako se koristi drutvom za to da bi postigao cilj koji mu je
inae zabranjen;
b). ako se koristi drutvom da bi otetio vjerovnike;
c). ako protivno zakonu upravlja imovinom drutva kao da je to
njegova imovina;
d). ako u svoju korist ili u korist druge osobe umanju imovinu
drutva, iako je znao ili morao znati da ono nee moi podmiriti svoje
obveze.
(l.273)ZTD takoer propisuje odgovornost dioniara koji se koristi
svojim utjecajem u drutvu da se poduzme neto na tetu drutva ili
njegovih dioniara, a vjerovnici mogu protiv njega ustati zahtjevom
za naknadu tete koji inae ima drutvo, ako ne mogu svoje trabine
podmiriti od drutva. Ovdje je rije o samostalnom zahtjevu
temeljenom na odgovornosti za obveze drutva prema vjerovnicima.
Sluaj zloporabe bi bio kada npr. dioniar, posebice ako je i
jedini lan d.d-a, koji i vodi njegove poslove, osnuje drugo drutvo
ili vie drutava i fiktivnim poslovima ili poslovima kojima je
iskljuivo cilj da se prebacuju sredstva iz drutva i drutvo postupi
tako da jedno drutvo zapravo posluje preko rauna drugog drutva.
Treba spomenuti i sluaj tzv. vlastite blokade rauna kako bi se
namjerno onemoguilo namirenje vjerovnika. Rije je o tome da jedno
drutvo dogovorno blokira raun drugoga u visini iznosa koji omoguuje
stalan odljev sredstava s blokiranog rauna u drugo drutvo i
poslovanje drutva iji je raun blokiran tako da ostali vjerovnici ne
mogu podmiriti svoje trabine ak i kada pravnoj osobi koja obavlja
poslove platnog prometa dostavlja valjane naloge za plaanje.
Osnova za to da je rije o zloporabi moe biti i izvlaenje
sredstava iz drutva tako da se iz njega isie imovina i dovede u
stanje da se vjerovnici nemaju iz ega namiriti ili to jedva mogu
uiniti (tzv. tuneliranje).
(l.224)ZTD propisuje i da vjerovnici d.d-a mogu od dioniara
traiti da vrati drutvu sve isplate koje je od njega primio protivno
odredbama ZTD-a (npr. na ime ispate kamata, dividende koja ne
proizlazi iz dobiti iskazane u raunu dobiti i gubitka, ali samo ako
je dioniar znao ili morao znati da nema pravo na isplatu dividende,
povrata uplaenog uloga).
Tko odgovara i za koje obveze
l.10. Za obveze odgovara dioniar koji zlorabi okolnost da po
zakonu ne odgovara za obveze drutva. Rije je o dioniarima d.d-a,
lanovima drutva s ogranienom odgovornou, a od drutava osoba o
komanditorima komanditnog drutva. Teret dokaza da je rije o zlorabi
je na vjerovniku (tuitelju). Poslove d.d-a s dualistikim ustrojem
organa vodi uprava koja je u tome samostalna i djeluje na vlastitu
odgovornost pa je mogunost utjecaja dioniara na donoenje poslovnih
odluka manja nego u drutvima s ogranienom odgovornou. Slino je i u
drutvima s monistikim ustrojem organa u kojima poslove drutva vode
izvrni direktori i moraju postupati po uputama upravnog odbora, ali
se u odnosu na dioniare nalaze u istom poloaju kao i lanovi uprave
drutva s dualistikim ustrojem organa. U drutvima kapitala poslove
vodi uprava, a ne lanovi kao u drutvima osoba, pa je i to razlog da
ne odgovaraju za obveze drutva. Ali ako postupe tako da tu okolnost
zlorabe, pa djeluju makar i dijelom kao da su lanovi drutva osoba,
moraju snositi i posljedicu koja iz toga proizlazi. Ipak,
odgovornost se zasniva samo glede onoga lana kojemu se dokae da je
zloporabio svoj poloaj lana u drutvu kapitala. Tueni ne mora biti
lanom drutva u vrijeme podizanja tube. lan drutva odgovara za sve
obveze drutva, ugovorne, izvanugovorne i dr.
(l.273.4)Nemogunost drutva da podmiri svoje obveze nije osnova
na kojoj poiva vjerovnikova tuba, jer tu nije rije o odgovornosti
za tetu, nego o odgovornosti prema vjerovniku da e mu obveza drutva
biti podmirena. Rije je o rjeenju kojim se vjerovniku preventivno
prua zatita, a ne o sredstvu koje je posljedica nepodmirenja
obveze. To je razlog da tubu protiv lana moe podnijeti svaki
vjerovnik, a ne samo onaj kojemu drutvo ne moe podmiriti obvezu.
Dovoljno je da mu obveza nije podmirena. Odgovornost lanova drutva
nakon proboja pravne osobnosti je solidarna i neograniena, a
zasnivanjem njihove odgovornosti ne prestaje odgovornost drutva.
Ono odgovara za obvezu zato to je dunik, a toj se odgovornosti samo
pridruuje i odgovornost lanova drutva. Vjerovnik stoga moe birati
hoe li zahtjev postaviti samo protiv drutva ili protiv drutva i
svih njegovih lanova u pogledu kojih je ispunjena pretpostavka za
njihovu odgovornost, drutva i nekih lanova ili samo protiv lanova
drutva, odnosno protiv samo nekoga od njih. Na izbor ne utjee
okolnost je li drutvo sposobno podmiriti obvezu, odnosno odbija li
to uiniti iako moe podmiriti obvezu.
Za podizanje tube protiv drutva dovoljno je da je obveza drutva
dospjela i da nije podmirena, odnosno da nije uredno podmirena.
Kada je rije o odgovornosti lanova za obveze drutva, mora se
dokazati njihova zloporaba, to je ozbiljna prepreka olakom
utuivanju lanova drutva i podizanje tube protiv njih svodi se samo
na iznimku. Ustane li npr. vjerovnik s tubom protiv lana drutva i u
tome ne uspije ili ustane li s tubom protiv drutva i njegova lana,
pa uspije samo protiv drutva, duan je lanu naknaditi time poinjeni
troak to je najbolja brana protiv olakog i bijesnog utuivanja
lanova drutva.
Pravna narav odgovornosti
Za odgovornost dioniara bitno je:
a). da pravni odnos iz kojega nastaje obveza za koju lan ne
odgovara ne postoji izmeu vjerovnika i lana drutva, nego izmeu
vjerovnika i drutva za obvezu za koju lan odgovar; b). da drutvo
preuzimajui obvezu ne djeluje u ime lana, nego u svoje ime;
c). da je stoga rije o odgovornosti lana drutva za tuu, a ne za
vlastitu obvezu. Temeljni kapital
Temeljni kapital jest u novcu izraena vrijednost onoga to
dioniari moraju unijeti u drutvo na ime uplate dijelova tog
kapitala koji se odnose na sve izdane dionice. Izdaje li drutvo
dionice za iznos koji je vei od dijela temeljnog kapitala koji se
na njih odnosi, ono to se uplauje iznad iznosa koji se odnosi na
dionice ne ini se na ime uplate temeljnog kapitala. Jedno od bitnih
obiljeja d.d-a jest u tome to je temeljni kapital podijeljen na
dionice. Odreen je u statutu drutva, upisan u sudskom registru i
vodi se u poslovnim knjigama drutva kao upisani kapital.
Raunovodstveni pojam upisanog kapitala odgovara pojmu temeljnog
kapitala i iskazuje se u pasivi drutva.
Temeljni kapital se mora izraziti u kunama, suprotnu odredbu
treba smatrati pro non scripto jer je svaka primjena valutne
klauzule iskljuena.(l.161). Ipak, neki d.d-i imaju temeljni kapital
izraen u stranoj valuti to je posljedica okolnosti da je do 31.
prosinca 1994. godine bilo mogue izdavati dionice pri osnivanju
dionikih drutava i poveavanju njihova temeljnog kapitala koje su
nominalne iznose imale izraene u stranoj valuti (najee u njemakim
markama koja je bila vrsta valuta gdje se vezivanjem uz marku
nastojao smanjiti utjecaj inflacije). Zbog toga su i temeljni
kapitali tih d.d-a mogli biti izraeni u stranoj valuti, a sve je to
omoguio Zakon o vrijednosnim papirima. ZTD je potovao steena prava
dioniara d.d-a koja su svoj temeljni kapital i nominalne iznose
dionica izrazila u stranoj valuti. ZTD je zbog toga propisao da se
odredbe o obveznom izraavanju temeljnog kapitala i nominalnog
iznosa dionica u kunama ne primjenjuju na dionice (pa ni na
temeljni kapital). izraen u stranoj valuti prije 01. sijenja 1995.
godine. Temeljni kapital i nominalni iznos dionica mogu ostati
izraeni u stranoj valuti samo do prve promjene temeljnog kapitala
ili nominalnog iznosa dionica drutva kada se moraju izraziti u
kunama. Ako drutva ne bude mijenjalo svoj temeljni kapital, on i
dalje moe ostati izraen u stranoj valuti. No ZTD izrijekom
propisuje i sluajeve kada se prenominacija temeljnog kapitala mora
provesti i posljedino ga izraziti u kunama.
Prenominacija se mora provesti ako nastupi neka od zakonom
propisanih okolnosti ili ako drutvo odlui prenominaciju provesti
iako to nije duno uiniti. Za izraun iznosa temeljnog kapitala i
dionica u kunama primjenjuje se srednji teaj HNB-a za odgovarajuu
valutu koji vai na dan donoenja odluke o sazivanju glavne skuptine
drutva na kojoj se donosi odluka o prenominaciji.
Iznos temeljnog kapitala
l.163. Najnii iznos temeljnog kapitala za d.d. iznosi 200 000
kuna. Vii iznos temeljnog kapitala odreuju se ako drutvo izdaje
dionice s nominalnim iznosom, cijelim brojevima koji su viekratnici
broja 10. Najnii iznos temeljnog kapitala mjerodavan je za
osnivanje dionikog drutva i ne moe se smanjiti za vrijeme trajanja
drutva, osim ako ga glavna skuptina drutva smanji ispod tog iznosa
i odmah povea najmanje na taj iznos.
Drugim zakonima za pojedina je d.d-e propisan i vei iznos
najnieg temeljnog kapitala (za osnivanje banke 40 milijuna kuna,
d.d. za upravljanje investicijskim fondovima milijun kuna i
sl.).
Sud mora odbiti upis u sudski registar drutva iji je temeljni
kapital manji od onoga koji je zakonom propisan kao najnii. Jednako
mora postupiti i ako drutvo pri osnivanju izdaje dionice iji je
nominalni iznos odnosno iznos temeljnog kapitala koji se na njih
odnosi manji od onoga koji je propisan kao najnii ili ako kod
dionica s nominalnim iznosom nije cijeli broj koji je viekratnik
broja 10. Viekratnik broja 10 odreen je kod dionica s nominalnim
iznosom zbog toga da se poslije izbjegnu tekoe pri poveanju
temeljnog kapitala drutva. Upie li sud drutvo usprkos tome, upis se
moe pobijati tubom prema propisima o upisu u sudski registar.
Posljedice izdavanja dionica iji je nominalni iznos manji od
najmanjega doputenog iznosa, odnosno na koje se odnosi dio
temeljnog kapitala manji od toga propisane su ZTD-om i dovode do
odgovornosti za tetu onoga tko prvi put stavi takvu dionicu u
prometu, a ne onaj tko ju je potpisao. U pravilu odgovaraju lanovi
uprave drutva, a pravo traenja naknade ima onaj tko ima dionicu,
ali zbog toga ne moe stei lansko pravo u drutvu.
Posljedica odreenja temeljnog kapitala u statutu jest da svaka
promjena temeljnog kapitala zahtijeva i izmjenu statuta drutva koji
se mijenja odlukom glavne skuptine i na temelju donesene odluke
upisuje u sudski registar.
No, temeljni kapital se moe poveati bez izmjene statuta u dva
sluaja:
a). kad je rije o poveanju temeljnog kapitala kao tzv. odobrenog
temeljnog kapitala jer tada to ini uprava uz suglasnost nadzornog
odbora, odnosno upravni odbor, ali na temelju ovlasti koja joj je
dana statutom. Takvo poveanje je mogue u roku od najvie pet godina
od upisa drutva u sudski registar, odnosno od upisa u taj registar
promjene statuta kojom se upravi, odnosno izvrnim direktorima daje
ta ovlast, s time da se tako moe poveati temeljni kapital do najvie
polovine njegova iznosa u vrijeme davanja ovlasti;
b). kad se odlukom glavne skuptine, koja se donosi veinom
propisanom za izmjenu statuta, ovlauje uprava, odnosno upravni
odbor drutva da najkasnije u roku od pet godina izda obveznice koje
vjerovnicima daju pravo da ih zamijene za dionice drutva. No u oba
sluaja je poveanje temeljnog kapitala ipak u rukama glavne
skuptine, budui da ona daje spomenute ovlasti.
Uloga temeljnog kapitala i pravila za unos i ouvanje kapitala
drutva
1). Iako se istie kako je temeljni kapital garancijski kapital
drutva koji slui zatiti vjerovnika drutva i predstavlja svojevrsnu
naknadu za to to dioniari ne odgovaraju za obveze drutva, on ne
prua sigurnost vjerovnicima da e moi svoje trabine podmiriti od
drutva. Temeljni kapital je samo znak treima da su u drutvo jednom
bile unesene najmanje vrijednosti koje odgovaraju iznosu tog
kapitala, odnosno ako cijeli temeljni kapital nije jo uplaen, da
drutvo ima prema dioniarima trabine u visini onoga to jo nije
uplaeno i da postoji obveza da se drutvu osigura barem ono to
odgovara iznosu tog kapitala.
Temeljni kapital je raunovodstvena kategorija i ulazi u pasivu
drutva pa se tim kapitalom ne odgovara za obveze. Drutvo za svoje
obveze odgovara onim to se nalazi u njegovoj aktivi, a u nju ulazi
i sve to se u drutvo unese na temelju obveze uplate vrijednosti
temeljnog kapitala. Treba ga razlikovati od imovine kojom drutvo
raspolae i koja je bitna za sigurnost vjerovnika drutva.
Imovina drutva ini njegovu aktivu i njezina vrijednost se
mijenja poslovanjem drutva i ne iskazuje u statutu. Aktiva nije
stalna veliina jer je zbog poslovanja podlona promjenama.
Posljedica tako nastalih promjena nije i obveza da se mijenja i
temeljni kapital drutva. ZTD prijei da se u drutvo unese manje od
onoga to je iskazano kao temeljni kapital, odnosno da poetna
imovina drutva bude manja od iznosa njegova temeljnog kapitala.
Naelo unosa kapitala jedno je od temeljnih naela prava d.d-a iz
kojeg proizlazi:
a). zabrana izdavanja dionica ispod pari;
b). obveza preuzimanja svih dionica prije upisa drutva u sudski
registar;
c). izvjee o osnivanju i revizija osnivanja;
d). sudsko ispitivanje jesu li uredno uneseni ulozi i odgovara
li vrijednost unesenih stvari i prava nominalnim iznosima odnosno
iznosima temeljnog kapitala koji se odnose na dionice to se za to
izdaju i dr.
Poseban osvrt zasluuje zabrana izdavanja dionica za iznos koji
je nii od njihova nominalnog iznosa odnosno iznosa temeljnog
kapitala koji se na njih odnosi (ispod pari). Time se sprjeava da
se drutvu ne uplati ono to odgovara njegovu iskazanom temeljnom
kapitalu pa se tako ne bi ostvarila svrha da mu se pribavi barem
kapital koji je javno deklariralo da ga ima u poetku svoga
djelovanja. No, to se ne smije mijeati s cijenom za dionice
prilikom njihove prodaje. Zabrana se odnosi samo na izdavanje
dionica, a ne i na njihovu prodaju jer se u prodaji postie trina
cijena koja moe biti i manja od njihova nominalnog iznosa, odnosno
iznosa temeljnog kapitala koji se odnosi na dionice na koju ZTD ne
moe utjecati. Promet dionica i u njemu postignute cijene ne utjeu
na iznos temeljnog kapitala drutva, pa se zbog promjena tih cijena
ne mijenja temeljni kapital drutva niti postoji obveza njegova
mijenjanja.
2). Temeljni kapital moe pokazati vjerovnicima da im je dana
sigurnost da drutvo ima ime podmiriti njihove trabine(jamstvena
funkcija). prema drutvu samo ako ono ima najmanje onoliku imovinu
koja po vrijednosti odgovara temeljnome kapitalu, i to ne samo pri
osnivanju nego i kasnije.
Zato u dionikome pravu vrijedi naelo odravanja kapitala koje se
vidi iz naina na koji se moraju sastaviti financijska izvjea
drutva. ZTD zabranjuje neke radnje kojima se u praksi moe osujetiti
garancijska uloga vrijednosti onoga to je uneseno u drutvo na ime
uplate temeljnoga kapitala.
Tako je drutvu zabranjeno:
a). da dioniaru vrati ono to je unio kao ulog i da plati kamate
na ulog;
b). da stjee ili uzima u zalog vlastite dionice, osim kada je to
zakonom doputeno;
c). da upotrebljava dobit protivno propisanom redoslijedu i da
prije nastanka drutva podijeli dividendu koja ne proizlazi iz rauna
dobiti i gubitka;
d). da se koristi sredstvima zakonskih rezervi i rezervi
kapitala protivno odredbi ZTD-a; e). da se koristi sredstvima iz
rezervi za vlastite dionice osim za njihovu nabavu i da ih oslobaa
osim u iznosu koji prelazi vrijednost vlastitih dionica;
e). da se koristi statutarnim rezervama za namjene koje nisu
predviene statutom drutva, osobito da se njima koristi za isplatu
dividende i za druge isplate dioniarima.
Dioniari su duni i vratiti drutvu sve isplate koje od njega
prime protivno ZTD-u to mogu od njih zahtijevati i vjerovnici
drutva.
Glede povrata isplate dividende postoji posebno pravilo kojim se
titi primanje isplate u dobroj vjeri.(l.224). Dobit koja je podobna
za isplatu dioniarima postoji onda kada je aktiva vea od pasive
ukljuujui i sve obveze drutva. Prime li dioniari unato zabrani
isplatu na ime dividende, duni su primljeno vratiti drutvu samo
onda ako im drutvo dokae da su znali ili da su morali znati da nisu
imali pravo primiti tu isplatu. ZTD moe propisati pravila kojima se
ide za tim da se unese i ouva ono to je dano drutvu na ime uplate
temeljnog kapitala, ali se time ne moe jamiti vjerovnicima da e
biti zatieni od smanjenja imovine drutva do koje doe drugim
raspolaganjima drutva.
Ne moe se propisati i time osigurati da drutvo ne upadne u
gubitke. Glede toga, ZTD jedino propisuje obvezu uprave, odnosno
upravnog odbora da u sluaju kada je gubitak drutva u visini
polovine temeljnog kapitala drutva mora sazvati glavnu skuptinu i o
tome je izvijestiti, a ako drutvo bude nesposobno za plaanje ili
prezadueno, mora bez odgaanja, a najkasnije tri tjedna od nastanka
steajnog razloga, predloiti otvaranje steajnog postupka. Nakon to
nastanu razlozi za otvaranje steaja, uprava/izvrni direktori, ne
smiju nita plaati, osim ako to ine s pozornou urednog i savjesnog
gospodarstvenika.
3). Temeljni kapital ima u d.d-u nezaobilaznu ulogu u tome da se
preko njega odreuju odnosi u drutvu i preko dionica na koje je
podijeljen temeljni kapital dioniari stjeu i prava u drutvu. Naelo
da pod jednakim uvjetima dioniari imaju jednak poloaj u drutvu
dovodi do toga da je to sudjelovanje u temeljnom kapitalu bitno za
njihov poloaj u drutvu, odnosno za njihov odnos prema drutvu i
drugim dioniarima. Pri tome je vano da na iznos temeljnog kapitala
ne utjee izdavanje dionica za iznos koji je vei od nominalnog
odnosno od iznosa temeljnog kapitala koji se na njih odnosi.
Razlika izmeu nominalnog iznosa i iznosa za koji su dionice izdane
(agio). unosi se u rezerve kapitala i ne ini temeljni kapital. Taj
iznos ostaje drutvu i ini njegov vlastiti kapital.
Uloga temeljnog kapitala u d.d-u je i u tome da se time:
a). prisiljava osnivae odnosno one koji pri poveanju temeljnog
kapitala stjeu dionice da moraju u drutvo unijeti najmanje onoliko
koliko odgovara iznosu tog kapitala;
b). prisiljava osnivae da javno objave koliki je prvi kapital
kojim drutvo raspolae u vrijeme osnivanja;
c). sprjeava dioniare u tome da im drutvo vrati ono to su
uplatiti na ime stvaranja njegova temeljnog kapitala;
d). sprjeava dioniare da odlue o plaanju dividende ako bi to
plaanje zahvatilo u iznos temeljnog kapitala, odnosno u neto aktivu
drutva tako da ona bude manja od iznosa temeljnog kapitala i
rezervi koje se ne smiju isplatiti dioniarima.
Dionice
Dionica je vrijednosni papir koji izdaje dioniko drutvo, a glasi
na dio temeljnog kapitala drutva i imatelju daje pravo lanstva u
drutvu, odnosno prava i obveze koji iz toga lanstva proizlaze.
Iz toga slijedi da se na dionicu mora gledati kao na:
a). dio temeljnog kapitala drutva;
b). skup lanskih prava i obveza imatelja dionice;
c). vrijednosni papir.
1). Dionica kao dio temeljnog kapitala drutva
Kako je dio temeljnog kapitala, dionica se mora izraziti na isti
nain kao i taj kapital pa mora imati nominalni iznos izraen u
kunama, odnosno na nju se mora odnositi odreeni dio temeljnog
kapitala izraenog u kunama. Pri tome treba primijeniti i pravilo
koje nema iznimaka, odnosno da zbroj nominalnih iznosa, odnosno
zbroj iznosa temeljnog kapitala koji se odnosi na sve izdane
dionice mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala drutva. Nominalni
iznos dionice slui aritmetikom izraavanju udjela u temeljnom
kapitalu drutva kojim se odreuje poloaj lana u drutvu, s ime je u
uskoj vezi naelo nedjeljivosti dionice, odreuje se dioniarevo pravo
glasa u glavnoj skuptini drutva i obveza dioniara da drutvu uplati
najmanje iznos na koji dionica glasi. Dio temeljnog kapitala koji
otpada na dionicu moe biti izraen njezinim nominalnim iznosom,
odnosno iznosom na koji ona glasi tako da ga se odredi u statutu
drutva i mijenja odlukom glavne skuptine i izmjenom statuta. Tako
odreeni iznos postaje njezino obiljeje pa ga se naznauje uvijek kad
se iskazuje i dionica. D.d slobodno odluuje hoe li imati dionice s
nominalnim iznosom ili dionice bez tog iznosa, ali u oba sluaja se
na svaku dionicu drutva odnosi odreeni dio njegova temeljnog
kapitala. Nitetna je dionica iji je nominalni iznos manji od 10
kuna, a izdavatelji solidarno odgovaraju imateljima za tetu koja bi
im bila poinjena izdavanjem takvih dionica. Nominalni iznosi
dionica koji su vei od najnieg iznosa (10 kuna). moraju biti
viekratnici najnieg zakonom propisanog nominalnog iznosa dionice
ime se omoguuje postizanje tonog omjera u pravima koja dioniar ima
u drutvu bez obzira na razliite nominalne iznose dionica koje je
drutvo izdalo. Posljedica odreivanja nominalnog iznosa dionice u
kunama jest ta da i temeljni kapital mora biti izraen u kunama, to
proizlazi iz injenice da je temeljni kapital zbroj nominalnih
iznosa dionica koje ga ine. Svako poveanje ili smanjenje temeljnog
kapitala drutva mora se provesti po odredbama ZTD-a.
U praksi se u pravilu, budui da se dioniare ne moe siliti na
dodatne uloge u temeljni kapital, temeljni kapital poveava iz
sredstava drutva gdje se za tu svrhu mogu koristiti:
a). dio zakonskih rezervi i rezervi kapitala doputeni
ZTD-om;
b). statutarne rezerve ako je to u skladu s njihovom namjenom i
ostale rezerve drutva;
c). zadrana dobit.
Ukupni iznos poveavanja temeljnog kapitala mora se tono odrediti
odlukom o poveanju tog kapitala i navesti iz kojeg se od spomenutih
izvora to ini. U sluaju smanjenja, dioniarima e se moi isplatiti
iznosi smanjenja temeljnog kapitala, ovisno o broju i nominalnim
iznosima njihovih dionica, ako se provede postupak propisan ZTD-om
za redovito smanjenje temeljnog kapitala i ako se prui potrebna
sigurnost vjerovnicima drutva koji na to imaju pravo pod uvjetima
propisanim ZTD-om.
ZTD ne dozvoljava da se dio temeljnog kapitala koji ini dionicu
s nominalnim iznosom izrazi alikvotnim dijelom tog kapitala (npr.
razlomkom ili postotkom temeljnog kapitala). naznaenim na dionici,
ve se to mora uiniti navoenjem nominalnog iznosa izraenog u novcu
tako da zbroj svih pojedinanih iznosa mora odgovarati iznosu
temeljnoga kapitala. Nominalni iznosi ne moraju biti jednaki, ali
ne mogu biti manji od najnieg iznosa propisanog ZTD-om. U praksi se
esto dionice koje kotiraju na burzi izdaju na iste nominalne
iznose. Ako se ele izdati dionice koje nemaju iste nominalne
iznose, to se u pravilu ini izdavanjem razliitih serija dionica u
kojima se dionice mogu razlikovati po nominalnim iznosima. O
nominalnim iznosima dionica odluuje drutvo.
Od nominalnog iznosa dionice treba razlikovati iznos za koji se
ona izdaje. Ovdje je rije o onome to netko mora platiti d.d-u za
dionicu koju stjee kada je drutvo izdaje pri osnivanju ili poveanju
temeljnog kapitala drutva. Drutvo moe izdati dionicu al pari, tako
da se za nju drutvu mora platiti iznos koji je jednak nominalnom
iznosu ili iznad pari, tako da se za nju mora drutvu platiti iznos
koji je vei od nominalnog iznosa. U prvom sluaju cijeli se iznos
uplate smatra iznosom temeljnog kapitala drutva, a u drugom sluaju
se takvim smatra samo iznos uplate koji odgovara nominalnom iznosu
dionice, dok se ostali iznos smatra premijom (agio). i unosi u
rezerve kapitala. Izdavanje dionica ispod pari je zabranjeno.
Od nominalnog iznosa dionice i iznosa za koji se ona izdaje
treba razlikovati i vrijednost dionice.
Dionica e vrijediti onoliko koliko se za nju moe dobiti na
tritu, to moe, ali i ne mora odgovarati nominalnom iznosu (tzv.
trina ili prometna vrijednost). Kod dionica koje su uvrtene na
trite to je njihova burzovna cijena, a kod ostalih cijena koja se
postie u prometu dionice izvan ureenog trita. Zbog promjene
vrijednosti dionice ne mora se mijenjati njezin nominalni iznos jer
ta promjena ne utjee na izraeni temeljni kapital drutva kojeg je
nominalni iznos dionice samo jedan dio.
ak ni sve dionice drutva koje su istog nominalnog iznosa ne
moraju u isto vrijeme imati istu vrijednost jer ona ovisi o brojnim
initeljima u svakom konkretnom sluaju (spremnost kupca da plati
odreenu cijenu, npr. zbog toga to neke dionice ine paket koji je
bitan za odluivanje u drutvu, ili zato to su posebnog roda koji mu
moe biti interesantniji nego neki drugi rok dionica, to daju pravo
imenovanja lana nadzornog odbora i dr.).
Vrijednost dionice moe se odrediti i prema nekim drugim
mjerilima, a ne kao trina vrijednost (npr. prema vrijednosi
supstancije drutva, odnosno odreivanjem njezine vrijednosti
statikom metodom kao da se provodi likvidacija drutva - zbrajanjem
i unovenjem aktive, odbijanjem pasive i podjelom ostatka na dionice
prema njihovim nominalnim iznosima, uzimajui u obzir povlatene
dionice koje bi u sluaju likvidacije davale prednost u isplati
ostatka imovine dioniarima.
Moe se koristiti i dinamika metoda kojom se uzimaju u obzir
izgledu drutva ubudue, tj. koliko bi ta dionica ubudue mogla
donijeti dioniarima kada je rije o odreivanju otpremnine kojom
valja isplatiti dioniara koji izlazi iz drutva). Iako ZTD govori o
temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice, mogue je zamisliti i da
d.d. izda samo jednu dionicu. Kako je dionica temelj za odreenje
lanskih prava u drutvu, nema razloga da d.d. koje ima samo jednog
dioniara ne izda i samo jednu dionicu. Taj jedini dioniar moe sva
svoja lanska prava ostvarivati na isti nain na temelju jedne
dionice kao i kada je imatelj svih dionica koje je drutvo
izdalo.
Dionice bez nominalnog iznosa
ZTD je omoguio i da drutvo izdaje dionice bez nominalnog iznosa,
no drutvo ne moe imati istodobno jedne i druge. U statutu drutva
mora se odrediti koje e od tih dionica drutvo izdati. Ono to mora
odrediti pri svome osnivanju, ali to moe uiniti i kasnije izmjenom
statuta i odreivanjem zamjene dionica s nominalnim iznosom, onima
bez nominalnog iznosa. Mogue je napraviti i obrnuto, ali tada se
mora odrediti nominalni iznos dionice tako da zbroj svih nominalnih
iznosa bude jednak iznosu temeljnog kapitala. Dionice bez
nominalnog iznosa su dionice koje ne glase na neki u njima navedeni
iznos novca, ali to ne znai i da se ne odnose na odreeni dio
temeljnog kapitala drutva. U vezi s time treba razlikovati dvije
skupine takvih dionica, tzv. prave i neprave dionice bez nominalnog
iznosa.
O pravim dionicama bez nominalnog iznosa se govori kada dioniko
drutvo nema temeljni kapital, ili ga ima, ali on nije podijeljen na
dionice. Kod njih nema neposredne veze izmeu broja dionica i
temeljnog kapitala pa se oni mogu mijenjati neovisno jedan o
drugome. Promjene u temeljnom kapitalu drutva nemaju posljedicu da
se mora promijeniti broj dionica, npr. da se pri smanjenju
temeljnog kapitala mora smanjiti i njihov broj.
Neprave dionice bez nominalnog iznosa su one kod kojih je u
d.d-u temeljni kapital podijeljen na dionice, ali se u njima ne
naznauje iznos dijela tog kapitala koji otpada na svaku dionicu. Na
svaku od njih otpada raunski izraen dio temeljnog kapitala i u
odnosu na to one nose i lanska prava u drutvu. Od dionica s
nominalnim iznosom razlikuju se po tome to ne glase na odreeni
iznos temeljnog kapitala, iako se na nj odnose pa se zato i
nazivaju nepravim dionicama bez nominalnog iznosa. Dionice bez
nominalnog iznosa mogu se pojaviti kao tzv. kvota dionice ili kao
dionice izraene samo njihovim brojem.
Prve glase svaka na idealni dio temeljnog kapitala ili imovine
drutva (npr. 1/100 000). koji se mora odrediti u statutu, a ako je
izdana isprava o dionici, navesti i na njoj. Dijelovi ne moraju
biti jednaki, a svaka promjena broja dionica zahtijeva i promjenu
idealnog dijela na koji glasi, a ako su izdane i isprave o
dionicama, i izdavanje novih isprava.
Kod dionica koje su izraene samo njihovim brojem, dioniar moe
znati kolika su mu prava samo iz broja izdanih dionica, jer se one
odnose na jednake dijelove temeljnog kapitala iz ega se ta prava
izvode. ZTD je propisao mogunost izdavanja samo nepravih dionica
bez nominalnog iznosa jer kae da dionice bez nominalnog iznosa
sudjeluju u temeljnom kapitalu drutva u jednakom dijelu pa se udio
tih dionica u temeljnom kapitalu odreuje njihovim brojem. Iznos
temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu ne moe biti manji
od onoga koji otpada na dionicu s nominalnim iznosom, odnosno manji
od 10 kuna. Izdavanje dionice bez nominalnog iznosa koja bi se
odnosila na iznos temeljnog kapitala manjeg od 10 kuna imalo bi za
posljedicu da je takva dionica nitetna, a njezini izdavatelji bi
solidarno odgovarali imatelju dionice za tetu koja bi mu time bila
poinjenja. Iz toga proizlazi da ZTD ne doputa izdavanje tzv. kvota
dionica. I na te se dionice primjenjuju pravila o nedjeljivosti
dionice, o zabrani izdavanja ispod pari i dopustivosti da ih se
izdaje iznad pari i dr. Iako su neprave dionice bez nominalnog
iznosa toliko sline onima s nominalnim iznosom da se moe ak
pomisliti kako je rije samo o drukijem formuliranju iste stvari,
ipak je rije o skupini dionica koje imaju neka svojstva koja su
pogodnija za praksu od onih s nominalnim iznosom:
a). na svaku od tih dionica otpada jednak dio temeljnog kapitala
drutva. Taj dio se ne navodi u statutu drutva kao kod dionica s
nominalnim iznosom. Zbog toga su ove vrste dionica raunovodstvena
kategorija kao to je to i sluaj s temeljnim kapitalom. Iznalazi se
tako da se svakodobni iznos temeljnog kapitala podijeli sa
svakodobnim brojem dionica drutva, a odreenjem da taj iznos ne moe
biti manji od 10 kuna iskljuuje se primjena tzv. penny-stocks,
odnosno dionica s izrazito niskim iznosom temeljnog kapitala koji
otpada na svaku od njih (npr. 1 lipa). Svaka dionica daje jednako
pravo glasa u glavnoj skuptini, osim ako je rije o dionici bez
prava glasa ili je pravo glasa za dioniara iskljueno. Prava u
drutvu ostvaruju se prema broju dionica;
b). kod tih dionica se ne primjenjuje pravilo o viekratniku
najnieg propisanog iznosa dionice koje vrijedi za dionice s
nominalnim iznosom. Zato dio temeljnog kapitala koji se odnosi na
pojedinu dionicu moe biti bilo koji iznos koji nije manji od 10
kuna (ne mora biti cijeli broj);
c). ove dionice olakavaju provoenje poveanja i smanjenja
temeljnog kapitala jer nema potrebe da se nominalni iznosi dionica
i njihov broj usklauju s promjenama tog kapitala. Pri poveanju
temeljnog kapitala iz sredstava drutva se ne moraju izdati nove
dionice, ali se u odluci o tome mora navesti provodi li se poveanje
temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica ili ne. Ako bi
smanjenjem temeljnog kapitala iznos temeljnog kapitala koji se
odnosi na pojedinu dionicu pa ispod najnieg propisanog iznosa
(ispod 10 kuna), treba provesti spajanje dionica to znai da e i
njihov broj u drutvu pasti i dr.
2). Dionica kao skup lanskih prava i obveza
Dionicom se oznaava lanstvo u d.d-u i rije je o skupu prava i
obveza koji pripadaju imatelju dionice, a koje stjee time to
preuzima uplatu odreene kvote temeljnog kapitala drutva ili
stjecanjem dionice od nekoga tko je prije preuzeto tu obvezu.
Doprinos stvaranju temeljnog kapitala drutva daje pravo lanstva u
drutvu. lanska prava i obveze ravnaju se u naelu prema visini
sudjelovanja u temeljnome kapitalu drutva neovisno o tome tko je
imatelj dionice. Prijenosom dionice prenose se i lanska prava u
drutvu jer se ona vezuju uz odreeni dio temeljnog kapitala drutva.
Budui da je rije o drutvu kapitala, poloaj lanova se odreuje prema
dijelu temeljnoga kapitala koji ini dionicu, a ne prema osobi lana.
Sve dok se dionica ne povue, uz nju se vezuje lanski poloaj u
drutvu odreen ZTD-om i statutom. To se dogaa i onda kada drutvo
stekne vlastitu dionicu jer tada ne prestaju prava iz dionice, nego
ona prelaze na drutvo, s time da miruju sve dok drutvo dri
dionicu.
Dionica predstavlja skup prava i obveza dioniara koje on ima kao
lan u d.d-u, a ne po nekoj drugoj osnovi. Prava i obveze propisani
su zakonom i statutom, a mogu se propisati statutom u okviru
autonomije koju dozvoljava ZTD. Izmeu dioniara i drutva mogu
postojati pravni odnosi za koji vrijede propisi graanskog i
trgovakog prava. Dioniar moe slobodno raspolagati svojim
vjerovnikim pravima prema drutvu pa i ako mu nakon toga prestane
lanstvo u drutvu, jer je rije o obveznom pravu koje je stekao prije
toga. Bitno je samo da se pravnim odnosima izmeu lana drutva i
drutva ne ostvaruju zabranjena plaanja (npr. povrat dioniaru onoga
to je unio u temeljni kapital drutva i sl.).
lanstvo u drutvu se stjee originarno (preuzimanjem dionica pri
osnivanju drutva ili poveanju temeljnoga kapitala). i derivativno
(stjecanjem dionice od dotadanjeg dioniara).
lanstvo u drutvu dioniar gubi prestankom drutva (osim u sluaju
pripajanja drugom drutvu ili spajanja s drugim drutvom ili podjelom
drutva kad se ono nastavlja u drutvu preuzimatelju koje ve postoji
ili nastaje statusnom promjenom), povlaenjem dionice, iskljuenjem i
prijenosom dionice nekom treem pravnim poslom, na temelju zakona
ili odluke suda.
lanska prava dijele se na:
a). upravljaka prava
1). pravo na sudjelovanje u glavnoj skuptini drutva, ukljuujui i
pravo na raspravljanje,
2). pravo na obavijetenost,
3). pravo glasa,
4). pravo na pobijanje odluka glavne skluptine.
Upravljaka prava pripadaju u naelu svim dioniarima jednako, s
time da se pravo glasa ostvaruje prema opsegu sudjelovanja u
temeljnome kapitalu drutva. Iznimka su povlatene dionice bez prava
glasa, kao i pravo na imenovanje lanova nadzornog odbora koje se
moe dati statutom, pa se zbog toga i ne smatra opim upravljakim
pravom. Meu upravljaka prava treba ubrojiti i prava manjine koja
mogu ostvarivati pojedini dioniari ili vie njih zajedno, ako su za
to ispunjene posebne pretpostavke propisane ZTD-om, pogotovo ako
sudjeuju u odreenom opsegu u temeljnom kapitalu drutva;
b). imovinska prava
1). pravo na isplatu dividende
2). pravo na plaanje naknade za ispunjenje dodatnih obveza prema
drutvu
3). prvenstveno pravo upisa novih dionica drutvo
4). pravo na isplatu dijela sudjelovanja u temeljnome kapitalu
drutva u sluaju njegova smanjenja
5). pravo na isplatu ostatka likvidacijske i steajne mase
drutva
6). pravo vanjskog dioniara na primjerenu naknadu i otpremninu
te drugih dioniara u sluajevima propisanim ZTD-om.
Opseg imovinskih prava ravna se u pravilu prema sudjelovanju
dioniara u temeljnome kapitalu drutva. Osim navedenih opih lanskih
prava koja u naelu pripadaju svim dioniarima, posebna se prava mogu
statutom dati nekim dioniarima ili skupinama dioniara. Ona
pripadaju svakom imatelju dionice uz koju se vezuju (npr. prava
povlatenih dioniara bez prava glasa i prava odreenih dioniara ili
imatelja odreenih dionica da imenuju lanove nadzornog, odnosno
upravnog odbora i dr.). Pri tome se pravo na imenovanje odreenih
lanova nadzornog, odnosno upravnog odbora moe dati dioniaru ili
dioniarima koji su poimence navedeni u statutu pa prestanak
svojstva dioniara znai tada i gubitak navedenog prava ili se to
pravo vezuje uz odreene dionice navedene u statutu pa svakodobni
imatelj tih dionica ima pravo imenovati onaj broj lanova nadzornog,
odnosno upravnog odbora koji je odreen statutom. Kao posebna prava
statutom se mogu odrediti upravljaka i imovinska prava, a o statutu
ovisi jesu li otuiva ili ne.
Obveze dioniara
l.212.lanstvo u drutvu obuhvaa i obveze pa je tako glavna obveza
dioniara da drutvu uplati ulog, a samo iznimno statutom se moe
odrediti da je dioniar duan prema drutvu ispuniti i dodatne obveze.
Obveza uplate uloga nastaje preuzimanje dionica pri osnivanju
drutva ili upisom dionica pri poveanju temeljnog kapitala drutva.
Vjerovnik te obveze je drutvo ili dok se ono ne upie u sudski
registar, preddrutvo. Dunik je dioniar kojeg se ne moe osloboditi
obveze uplate uloga, a nije doputen ni prijeboj s trabinom drutva
prema dioniaru. Moglo bi ih se osloboditi uplate samo na temelju
redovitog smanjenja temeljnog kapitala drutva ili smanjenja toga
kapitala povlaenjem dionica do iznosa za koji je kapital smanjen.
Do iskljuenja dioniara moe doi zbog neuplate uloga i pod tono
propisanim uvjetima.
l.218. ZTD propisuje da se statutom moe dioniarima nametnuti i
dodatna obveza onoj o uplati uloga i to se moe uiniti samo ako je
za prijenos njegove dionice potrebna suglasnost drutva. Ispunjenje
inidbe koja se time nalae ne smije biti u novcu, a moe biti
naplatno ili besplatno. U sluaju (neurednog). ispunjenja inidbe
statutom se moe propisati i plaanje ugovorne kazne. Obveza i njezin
opseg moraju se naznaiti na ispravi o dionici ili privremenici.
Prijenosom dionice na stjecatelja prelaze i te obveze, a prethodni
dioniar ispada iz obveze ako ona nije dospjela prije prijenosa
dionice. Zbog neispunjenja obveze nije mogue iskljuiti dioniara iz
drutva, jer tu nije rije o uplati uloga. Pojedina prava i obveze
dioniara dijelovi su jedinstvenog lanskog prava dioniara pa se od
njega ne mogu pojedinano odvajati ni samostalno prenositi, a to se
odnosi na upravljaka i imovinska prava. No, pravo na isplatu
dividende nakon to se o isplati donese odluka u glavnoj skuptini
postaje samostalno, zapravo vjerovniko, pravo prema drutvu, koje se
moe odvojeno prenositi prema pravilima obveznog prava.
Nedjeljivost dionice
Dionica je nedjeljiva, a po jednome tumaenju nedjeljivost
dionice znai da ona nominalno glasi na dio temeljnog kapitala koji
se ne moe dijeliti na manje dijelove iste dionice (tzv. nominalna
nedjeljivost).
Drugo miljenje istie da nedjeljivost znai da glede prava i
obveza koje iz nje proizlaze prema drutvu dionica ini cjelinu (tzv.
sadrajna nedjeljivost). Ima li vie ovlatenika na istoj dionici, oni
mogu prava iz dionice ostvarivati samo preko zajednikog zastupnika,
a za obveze odgovaraju kao solidarni dunici. Oitovanje volje
uinjeno od drutva prema jednom od ovlatenika, smatra se kao da je
uinjeno svima ako ovlatenici ne odrede zajednikog zastupnika.
Odredbom o nedjeljivosti dionice izraava se i to da se lansko pravo
u drutvu ne moe odvojiti od upravljakih prava (npr. pravo glasa i
sl.). Moe se ipak ustupiti zahtjev za isplatom dospjele ili budue
dividende. Drugome se moe dati pravo da ostvaruje neko pravo iz
dionice, ali on to tada ini u ime dioniara, a ne u svoje ime to se
postie davanjem punomoi. Od upravljakih i imovinskih prava moe se
samo iznimno, na temelju posebnog propisa, pravo glasa i pravo na
dividendu odvojiti od dionice (npr. Ovrni zakon, no tada je ionako
rije o fiducijarnom prijenosu koji se obavlja radi osiguranja).
Pravilo o nedjeljivosti dionice nije zapreka da se umjesto
postojeih dionica izdaju i dioniarima raspodijele nove dionice,
nastale podjelom (cijepanjem). tih dionica, odnosno da se temeljni
kapital drutva prestrukturira.
3)Dionica kao vrijednosni papir
01. sijenja 2009. godine stupio je na snagu Zakon o tritu
kapitala kao najnoviji od zakona kojima se kod nas u posljednja dva
desetljea ureivala materija vrijednosnih papira (uz npr. ZOO, Zakon
o mjenici, Zakon o eku, Pomorski zakonik - teretnica i sl.). Iako
svojim velikim dijelom ureuje vrijednosne papire i pitanja koja se
u vezi s njima postavljaju te na vie mjesta odreuje znaenje pojmova
kojima se koristi, ipak ne odreuje pojam vrijednosnog papira. Zakon
o tritu kapitala spominje vrijednosne papire i svrstava ih u
financijske instrumente pa tu ukljuuje i dionice. Tamo se samo
navodi da su prenosivi vrijednosni papiri one vrste vrijednosnih
papira koji su prenosivi na tritu kapitala. U Zakonu se stalno
koristi pojam prenosivih vrijednosnih papira iako je prenosivost
znaajno obiljeje vrijednosnih papira (njih se i stvara upravo zbog
prenosivosti). Propust je zakona da nigdje ne odreuje pojam
vrijednosnog papira, iako ureuje mnogo toga to se vezuje uz njegovo
trgovanje i upotrebu. Zakon se ograniio na primjenu metode
nabrajanja onih financijskih instrumenata koje smatra prenosivim
vrijednosnim papirima, to se obino ini kad se ne moe na drugi nain
odrediti neki pravni pojam. To ovdje nije sluaj, ali je dobro da se
opredijelio za stajalite da se vrijednosni papiri odreuju samo
zakonom, iako su vrlo iroko postavljena mjerila po kojima se neki
financijski instrument smatra prenosivim vrijednosnim papirom.
l. 3. Zakona nabraja vrijednosne papire pa kae da su to:
a). dionice i drugi vrijednosni papiri istog znaaja koji
predstavljaju udio u kapitalu ili lanskim pravima u drutvu, kao i
potvrde o deponiranim dionicama;
b). obveznice i druge vrste sekuritiziranog duga, ukljuujui i
potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima;
c). svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravu na stjecanje
ili prodaju takvih prenosivih vrijednosnih papira ili na temelju
kojih se moe obaviti plaanje u novcu koje se utvruje na temelju
prenosivih vrijednosnih papira, valuta, kamatnih stopa ili prinosa,
robe, indeksa ili drugih mjernih veliina, ali tu ne spadaju
instrumenti plaanja.
O vrijednosnom papiru je rije kad su nastanak nekog prava,
njegov prijenos, ostvarenje i prestanak vezani uz zakonom propisani
medij na kojem je to pravo kao nosau izraeno. Ono bez njega ne moe
nastati i ne moe se bez njega prenositi, niti se moe ostvariti ili
prestati. Pravo je tada sudbinski vezano uz taj medij (nosa), a
razumljivo je da medij mora biti trajan. Zakon o tritu kapitala
propisuje da je trajan medij papir ili sredstvo koje omoguuje
pohranu podataka u digitalnom formatu na takav nain da su pristup,
obrada i cjelokupnost podataka osigurani najmanje do roka
propisanog Zakonom ili propisom donesenim na temelju njega. Za
pojmovno odreenje vrijednosnog papira ti su mediji papir ili
Zakonom tono odreeni, ne bilo koji, elektroniki zapis. Zakon
odreuje da vrijednosni papiri mogu biti u materijaliziranom i u
nematerijaliziranom obliku. Za prve su izdane isprave o
vrijednosnom papiru, tj. isprave uz koje je sudbinski vezano u
njima utjelovljeno pravo. Drugi su elektroniki zapisi na raunima
vrijednosnih papira u raunalnom sustavu sredinjeg depozitorija
kojima se izdavatelji tih papira obvezuju zakonitom imatelju
ispuniti u njima sadrane obveze.
Izdavatelj vrijednosnog papira odluuje na kojem e mediju
izraziti pravo za koje eli da ima svojstvo vrijednosnog papira, ali
mu je autonomija ograniena Zakonom jer se propisuju sluajevi kad
vrijednosni papir mora biti u nematerijaliziranom obliku :
1.vrijednosni papiri izdavatelja sa sjeditem u Republici
Hrvatskoj koji se izdaju ili nude javnom ponudom na podruju
Republike Hrvatske,
2. svi vrijednosni papiri koje izdaju kreditne institucije,
investicijska drutva osnovana kao d.d., drutva za osiguranje i
zatvoreni investicijski fondovi te
3. vrijednosni papir izdavatelja vrijednosnih papira sa sjeditem
u Republici Hrvatskoj ako ele da ih se uvrsti na ureeno trite
vrijednosnih papira).
Pojam dionice kao vrijednosnog papira
Dionica koja nije izraena na nekom od Zakonom o tritu kapitala
propisanom mediju nije vrijednosni papir, ali zadrava svoja dva
druga preostala znaenja (dio temeljenog kapitala i daje prava i
namee obveze stjecatelju). Ona dobiva svojstvo vrijednosnog papira
i daje prednosti koje iz toga proizlaze tek stavljanjem na Zakonom
propisani nosa. Zbog olakanja gospodarskog prometa i nesumnjivo
brojnih prednosti, elektroniki zapis danas je praktino potisnuo
ispravu o dionici, iako je jo nije potpuno i istisnuo. Dionicom se
izraava lanstvo u d.d-u, a njezinim stjecanjem stjeu se maksimalna
prava to ih netko moe imati u d.d-u, ali ne maksimalna prava u
stvarnopravnom, nego u lanskom smislu. Pravo sadrano u dionici kao
vrijednosnom papiru nije vlasnitvo jer nema vlasnitva dioniara nad
d.d-om (d.d. je samostalni pravni subjekt nad kojim ne moe
postojati pravo vlasnitva. Jel moemo rei da smo mi vlasnici samih
sebe? op. a.), ve je u dionici utjelovljeno lanstvo u tom drutvu.
Onaj tko ima dionicu lan je d.d-a, pripada privatnopravnoj
zajednici osoba oblikovanoj u d.d. i na temelju toga ima lanska
prava i obveze. Prijenosom dionice prenosi se i lanstvo, prijanji
imatelj dionice ga gubi u mjeri u kojoj ono iz nje proizlazi, a
novi ga u toj mjeri stjee. Treba razlikovati pravo iz dionice koje
ostvaruje njezin imatelj od trabine koja od toga proizlazi prema
d.d-u. Prvo se ne moe prenijeti na drugoga bez prijenosa dionice, a
drugo je slobodno prenosivo (npr. pravo na dividendu kao imovinsko
pravo koje ima svaki dioniar i trabina za isplatu dividende koja iz
tog prava proizlazi)
Prema obliku u kojem se kod nas mogu izdati dionice moe se
govoriti o:
a). dionicama za koje su izdane isprave o dionicama;
b). dionicama u obliku elektronikog zapisa na raunima
vrijednosnih papira u raunalnom sustavu sredinjeg depozitorija;
c). dionicama u obliku elektronikog zapisa, ali ne na raunima
sredinjeg depozitorija.
Dionice za koje su izdane isprave o dionici
Zakon o tritu kapitala ne iskljuuje mogunost izdavanja takvih
dionica jer propisuje da d.d. izdaje dionice kao vrijednosne papire
u skladu s odredbama propisa koji ureuju osnivanje i poslovanje
trgovakih drutava ili kao nematerijalizirane vrijednosne papire u
skladu s odredbama Zakona. Za d.d. koji prije stupanja na snagu ZTD
nije izdao isprave o dionicama niti ih je izdao kao
nematerijalizirane vrijednosne papire propisuje se obveza da radi
dematerijalizacije dostavi SKDD-u (Sredinjem klirinkom depozitarnom
drutvu, prije Sredinja depozitarna agencija ili SDA. Vidi daljnja
izlaganja o SKDD-u, op. a.). podatke o vrijednosnim papirima i
njihovim imateljima iz knjiga dionica (Zakon bi trebao govoriti o
registru, a ne knjizi). ili registra izdavatelja u roku od 6
mjeseci od dana stupanja na snagu ZTD. Iz toga proizlazi da Zakon
ne zabranjuje izdavanje isprava o dionicama ubudue i doputa da se i
dalje koriste isprave o dionicama izdane prije njegova stupanja na
snagu. No d.d-i imaju malu mogunost da u skladu sa ZTD-om i dalje
izdaju isprave o dionicama kada se odreuje kad se dionice moraju
izdati u nematerijaliziranom obliku. Ovakvo vrlo usko podruje
izdavanja isprava o dionicama imat e posljedicu da se te isprave
praktino vie nee izdavati. To bi moglo doi u obzir samo u drutvima
koja nemaju namjeru nakon osnivanja mijenjati temeljni kapital ni
provoditi statusne promjene niti namjeravaju dionice uvrstiti na
ureeno trite vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj. Kod nas je
gotovo zanemariv broj d.d-a izdao isprave o dionicama.
Ako su ispunjene sve potrebne pretpostavke, dioniar stjee prava
u drutvu i ako mu nije izdana isprava o dionici, jer je izdavanje
takve isprave deklaratorne naravi to je posljedica okolnosti da se
lanstvo u drutvu ne vezuje uz izdavanje isprave o dionici, nego uz
dionicu.
lanstvo u d.d-u stjee se i kada nije predvieno izdavanje te
isprave ili je to i predvieno, ali jo nije uinjeno.
Pretpostavka za izdavanje isprave o dionici nije uplata punog
iznosa za koji se izdaje, a ako taj iznos nije uplaen, iznos
djelomine uplate naznauje se na ispravi u dionici.
D.d. od 01. travnja 2008. godine ne mogu vie izdavati dionice
koje glase na donositelja pa stoga ni isprave o takvim dionicama
(proizalo iz borbe protiv pranja novca, op. a.). Prije tog datuma
izdane isprave o dionicama na donositelja vrijede i dalje.
Izda li drutvo dionice koje glase na ime, a da u njima ne
zabiljei da nisu potpuno uplaene, nastaje vrijednosni papir.
Stjecatelj u dobroj vjeri nije duan unijeti u drutvo ulog koji nije
unesen. Za tako nastalu tetu drutvu odgovaraju lanovi uprave i
nadzornog odnosno upravnog odbora i izvrni direktori, a samo drutvo
odgovara za prekraj kao i ranije navedeni lanovi uprave itd.
ZTD ne obvezuje d.d. da izda isprave o dionicama. Svako takvo
drutvo moe, cijenei interese drutva i dioniara, odluiti hoe li ih
izdati i kada e to uiniti. Izdavanje isprava o dionicama predvia se
statutom drutva. Na odluku da se izdaju isprave o dionicama mogu
utjecati i trokovi izdavanja tih isprava koji nisu zanemarivi, ali
vie od toga i ogranienja koja proizlaze iz Zakona o tritu kapitala.
Odlukom glavne skuptine ne bi se moglo iskljuiti izdavanje isprava
o dionicama ako je njihovo izdavanje predvieno statutom. Dioniaru
se ne bi moglo oduzeti pravo da zahtijeva od drutva da mu ono izda
ispravu o dionici, osim kada je zakonom propisano da se ne izdaju
takve isprave ili kada njihovo izdavanje nije predvieno statutom
drutva. Taj zahtjev ne ovisi o tome je li dionica potpuno uplaena.
Isprava o dionici nije potvrda o onome to je uplaeno, nego je u
njoj utjelovljeno lanstvo u drutvu.
Danas vie nije razlog za izdavanje isprave o dionici da se
dionica lake kree u prometu, jer je to mogue i kada nije izdana
takva isprava, a ak je i jednostavnije i bre nego kada se trguje
dionicama za koje su izdane isprave. Dioniari danas zapravo vie ni
nemaju interesa da im se izdaju isprave o dionicama jer kako su te
isprave izdane, nastaju dodatne brige oko njihova uvanja od
oteenja, oduzimanja i sl. to dioniarima ini dodatne trokove. Time
to je izdalo ispravu o dionici dioniaru koji nije potpuno u drutvo
unio ono to je duan unijeti ne nastaju za drutvo tetne posljedice
jer se na izdanoj ispravi na dionici koja mora glasiti na ime
naznauje ono to je uplaeno, a ako statut ne predvia izdavanje
isprave o dionici prije nego to bude potpuno uplaena, dioniar ima
pravo traiti da mu drutvo izda privremenicu. Dioniar nema prema
drutvu zahtjev za izdavanje privremenice ako to nije predvieno u
statutu. Ako se izda privremenica, dioniar moe, nakon to uplati ono
to je duan uplatiti u drutvo, traiti da mu se izda isprava o
dionici pod pretpostavkom da je upisan u registru dionica kao
dioniar. Iako se izdavanje isprava o dionicama odreuje statutom,
ako u njemu o tome nema odredaba, uprava odnosno upravni odbor
drutva moe odrediti da se te isprave izdaju. Dioniar se ne moe
braniti od toga da se glede njegova lanstva izda isprava o dionici,
ali je ne mora primiti.
Izda li drutvo isprave o dionicama, lanska prava i obveze u
drutvu vezani su uz dranje tog vrijednosnog papira, a pri tome
valja razlikovati pravo na ispravu o dionici od prava koja iz nje
proizlaze (u trgovakom: pravo na papir i pravo iz papira). Dioniar
je vlasnik isprave o dionici (dakle stvari). pa se u sluaju da mu
se ona oduzme moe koristiti i vlasnikom tubom. Isprava mu daje
legitimaciju za ostvarenje lanskih prava u drutvu i namee obvezu
ispunjenja obveza prema drutvu, odnosno njome se iskazuje kao
imatelj tih prava. Zato nije ispravno rei da je dioniar vlasnik
dionice, osim ako se pri tome ne misli samo na ispravu o dionici
jer se ne moe biti vlasnikom lanstva u drutvu, lanskih prava i
obveza.
Drutvo moe izdati isprave o dionicama tek nakon to se upie u
sudski registar, u suprotnom su nitetne. Isprava o dionici moe se
izdati odvojeno za svaku dionicu, ali i tako da se izda skupna
isprava koja se odnosi na vie dionica, ali to bi se moralo
predvidjeti statutom. Ako se izdaje skupna isprava o dionicama, ona
mora imati sastojke koji se trae za sve dionice na koje se isprava
odnosi. Svaka dionica na koju se odnosi takva skupna isprava
zadrava samostalnost i daje odvojena lanska prava. Ako isprava
pripada dvjema ili veem broju osoba, smatra se da je rije o vie
ovlatenika na dionicama na koje se isprava odnosi. Svaki od njih
moe traiti da mu drutvo izda odvojene isprave za dionice koje mu
pripadaju, a do tada se prijenosom skupne isprave o dionici prenose
i sve dionice na koje se ona odnosi.
ZTD ne govori o obliku u kojemu se izdaje isprava o dionici pa
bi se ona mogla izdati tako da se napie rukom, pisaim strojem,
elektronikim pisaem ili tiskanjem. O obliku isprave odluuje uprava,
odnosno upravni odbor drutva u ijoj je nadlenosti izdavanje isprave
o dionicama. Statutom se mogu propisati pojedinosti o obliku
isprave o dionicama, pa i pretpostavke pod kojima je njihovo
izdavanje valjano.
Privremenica (l.166)
Od isprave o dionici treba razlikovati privremenicu koja
predstavlja vrijednosni papir koji izdaje d.d. i time dioniaru, sve
dok potpuno ne uplati dionicu, potvruje udio u drutvu prije nego to
o tome izda ispravu o dionici. To je nain da se dioniaru privremeno
potvrdi postojanje njegova lanstva u drutvu, odnosno lanskih prava
i obveza. Na izdavanje privremenice primjenjuju se pravila koja
vrijede i za izdavanje dionice, osobito onaj dio o najniem
nominalnom iznosu dionice. Za razliku od dionice, na privremenici
se ne moraju navesti iznosi djelominih uplata dionice, ali je to
korisno uiniti. Privremenica mora glasiti na ime, a ako glasi na
donositelja nije valjana.
lanovi uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora i
izvrni direktori odgovaraju drutvu za tetu koju poine izdavanjem
nevaljane privremenice, a drutvo (d.d.). i navedeno drutvo odgovara
i za prekraj.
Dioniar moe traiti da mu se izda privremenica samo ako je to
predvieno statutom drutva. Ako o tome nema odredbi u statutu,
uprava samostalno odluuje hoe li izdati privremenice.
Privremenice se upisuju u registar dionica i prenose se kao i
dionice koje glase na ime. Imatelj privremenice, kada je upisan u
registar dionica, smatra se dioniarom drutva. Kao i privremenica,
potvrda o izdanim dionicama koje pripadaju nekoj osobi je
vrijednosni papir. Moe je izdati samo drutvo, njome moe kreditna
institucija ili investicijsko drutvo potvrditi da su kod njega
deponirane ili su mu dane u skrb odreene dionice i sl. O tome je li
rije o privremenici ili o potvrdi o deponiranim dionicama ocjenjuje
se prema okolnostima sluaja, tj. sadrava li privremenica sve
sastojke koji se za nju trae ili ne, a pri tome nije odluan naziv
koji je koriten pri izradi isprave.
Dionica kao nematerijalizirani vrijednosni papir
Kod nas jo uvijek postoje dionice za koje nisu izdane isprave o
dionicama niti je u statutima d.d-a predvieno da se takve isprave
izdaju zabiljeene u raunalima d.d-a koje se vode u registrima
dionica tih drutava. Takve dionice imaju svojstva dionice i
utjelovljuju lanstvo dioniara, jedino nisu vrijednosni papiri.
Njihov e se broj sve vie smanjivati dok konano ne dobiju onaj
nematerijalizirani oblik koji propisuje Zakon o tritu kapitala.
Stoga se za njih ne moe rei da nisu dionice u nematerijaliziranom
obliku, nego samo samo da nisu u onom nematerijaliziranom obliku
kojim se dionici priznaje svojstvo vrijednosnog papira. Kako je
rije o vrlo vanom svojstu dionice, kod nas se govori o
nematerijaliziranom obliku dionice samo kad je to onaj oblik koji
je propisan zakonom. ZTD propisuje da se dionica koja se izdaje kao
nematerijalizirani vrijednosni papir upisuje na raunu vrijednosnih
papira u kompjutorskom sustavu zakonom ovlatene pravne osobe u
kojem je dionica elektroniki zapisana. Tu osobu odreuje Zakon o
tritu kapitala te propisuje pretpostavke koje se moraju ispuniti da
bi se dionica upisala na taj raun.
Zakon o tritu kapitala odreuje nematerijalizirani vrijednosni
papir (pa tako i dionicu). kao elektroniki zapis na raunu
vrijednosnih papira u raunalnom sustavu sredinjeg depozitorija
kojim se njegov izdavatelj obvezuje zakonitom imatelju ispuniti
obvezu sadranu u tom papiru. Kako je dionica utjelovljenje lanstva
u d.d-u, za nju bi trebalo vrijediti da d.d. (izdavatelj). njome
priznaje njezinu zakonitom imatelju lanstvo u drutvu, odnosno
upravljaka i imovinska prava u pogledu kojih je drutvo doista dunik
dioniara, a ovaj je lan drutva u odnosu prema drutvu vjerovnik u
vezi s tim pravima.
Za stjecanje tog svojstva, kad je rije o dionici za koju se ne
izdaje isprava o dionici, upis u sredinji depozitorij ima
konstitutivan uinak.
Nije svaki elektroniki zapis na raunu vrijednosnih papira u
raunalnom sustavu sredinjeg depozitorija nematerijalizirani
vrijednosni papir, nego samo onaj koji ima sve bitne sastojke za
takav papir.
Bitni sastojci dionice su:
a). naznaka vrste vrijednosnog papira, odnosno da je rije o
dionici;
b). identifikacijski podaci o izdavatelju, odnosno sve ono to je
potrebno da se moe tono i nedvojbeno utvrditi o kojem je d.d-u
rije;
c). ukupan broj izdanih vrijednosnih papira upisanih u sredinji
depozitorij, odnosno ukupan broj dionica koje je izdao d.d.;
d). oznaka roda dionice (redovita ili povlatena);
e). nominalni iznos na koji dionica glasi i ukupni nominalni
iznos svih izdanih dionica ili naznaka da je rije o dionici bez
nominalnog iznosa;
f). podatak daje li dionica imatelju pravo glasa;
g). posebna prava, ako ih dionica daje i sadraj tih prava;
h). datum upisa dionice u sredinji depozitorij.
Nedostaje li neto od navedenog nee biti rije o dionici kao
nematerijaliziranom vrijednosnom papiru pa se nee moi ni unijeti
kao zapis u sredinji depozitorij.
Sredinji depozitorij sredinji je registar nematerijaliziranih
vrijednosnih papira u koji se upisuju: a). prava iz vrijednosnih
papira; b). imatelji tih prava; c). prava treih osoba na tim
papirima. Njime upravlja SKDD, a nematerijalizirani vrijednosni
papir na tim raunima ne ulaze u imovinu ni u steajnu ili
likvidacijsku masu SKDD-a i nemogu biti predmetom ovrhe (SKDD je po
svom pravnom ustrojstvu d.d.!).
Prava iz dionice pripadaju njezinom zakonitom imatelju, a to je
osoba na ije ime glasi raun nematerijaliziranih vrijednosnih papira
u sredinjem depozitoriju na kojemu je dionica ubiljeena, osim ako
je upis u njegovu korist obavljen bez naloga izdavatelja, prijanjeg
imatelja ili bez druge valjane pravne osnove. Za raspolaganje
dionicom potreban je nalog osobe na koju glasi raun jer je ta osoba
imatelj, a ne vlasnik dionice. Ako je dionica ubiljeena na raunu
koji glasi na investicijsko drutvo ili kreditnu instituciju, na
zastupnikom raunu ili na raunu povjerenika, imatelj je osoba za iji
se raun dri dionica ili se njome upravlja. Nalog izdavatelja dolazi
u obzir samo dok dionica nije ubiljeena na raunu koji glasi na neku
drugu osobu. No mogua je i punomo. Zakon ne propisuje podrobnije
nain raspolaganja raunom kod SKDD-a koji glasi na vie osoba pa nema
zakonske zapreke za to da imatelji (suovlatenici). dogovorno urede
raspolaganje raunom i u tu svrhu SKDD-u daju odgovarajuu uputu
(npr. da s vrijednosnim papirima na raunu mogu raspolagati samo
zajedno, odnosno skupno i sl.).
Sredinje klirinko depozitarno drutvo (SKDD)
SKDD je d.d. s dualistikim ustrojem organa (Zakonom izriito nije
doputena primjena monistikog ustroja organa drutva). na koje se
primjenjuju propisi ZTD-a ako Zakonom o tritu kapitala nije odreeno
to drugo. Temeljni kapital SKDD-a mora iznositi najmanje 20
milijuna kuna i mora u cijelosti biti uplaen u novcu, a dionice
drutva ne mogu se izdati prije nego se uplate puni iznosi za koje
se izdaju. Dionice tog drutva moraju glasiti na ime i izdaju se u
nematerijaliziranom obliku, a nije doputeno njihovo uvrtenje na
ureeno trite, multilateralnu trgovinsku platformu ni drugo
organizirano trite. Od statusnih pitanja Zakon propisuje ogranienja
u pogledu osoba koje mogu biti lanovi uprave i nadzornog odbora
drutva. Organi (Zakon pogreno navodi tijela). SKDD-a su skuptina,
nadzorni odbor i uprava.
Zakon o tritu kapitala posebno ureuje predmet poslovanja SKDD-a
i propisuje da SKDD moe obavljati samo one djelatnosti koje su
propisane u tom zakonu:
a). poslove voenja sredinjeg depozitorija nematerijaliziranih
vrijednosnih papira;
b). poslove voenja sredinjeg registra financijskih
instrumenata;
c). poslove upravljanja sustavom poravnanja i namire transakcija
sklopljenih na ureenom tritu i multilateralnoj trgovinskoj
platformi ili izvan ureenog trita i te platforme;
d). usluge vezane uz korporativne akcije izdavatelja
nematerijaliziranih vrijednosnih papira;
e). poslove pohrane dionica u vezi s preuzimanjem d.d-a;
f). usluge povjerenitva;
g). poslove operatera Fonda za zatitu ulagatelja (potrebno
odobrenje HANFE).
U voenju sredinjeg depozitorija, SKDD obavlja:
a). upis u vezi s izdavanjem, prestankom postojanja ili zamjenom
nematerijaliziranih vrijednosnih papira;
b). upis u vezi s prijenosom nematerijaliziranih vrijednosnih
papira s jednog rauna na drugi; c). upis u vezi s upisom, promjenom
i brisanjem prava treih na nematerijaliziranim vrijednosnim
papirima i drugim pravnim uincima iji su predmet nematerijalizirani
vrijednosni papiri.
SKDD mora usluge pruati pod razumnim komercijalnim uvjetima i
voditi rauna o jednakosti svih osoba.
lanovi SKDD-a mogu biti:
a). osobe koje su lanovi burze;
b). lanovi multilateralne trgovinske platforme;
c). drutva za upravljanje investicijskim fondovima;
d). izdavatelji nematerijaliziranih vrijednosnih papira;
e). druge osobe koje ispunjavaju uvjete za lanstvo.
Zakon o tritu kapitala propisuje i da su lanovi SKDD-a:
a). lanovi korisnici usluga pohrance (lanovi depozitorija),
odnosno lanovi kojima SKDD omoguuje uporabu informacijskog sustava
sredinjeg depozitorija za voenje rauna nematerijaliziranih
vrijednosnih papira;
b). lanovi sudionici sustava poravnanja i namire (lanovi
sudionici), odnosno lanovi koji se koriste sustavom poravnanja i
namire transakcija obavljenih na ureenom tritu, multilateralnoj
trgovinskoj platformi i izvan njih. SKDD moe svojim pravilima
propisati i druge vrste lanstva osim ovih navedenih u zakonu.
SKDD mora radi osiguranja da e se podmiriti obveze lanova
formirati jamstveni fond koji ine uplate lanova drutva koji se
koriste uslugama poravnanja i namire. Ono mora uz odobrenje HANFE
propisati nain uplate doprinosa i upotrebu sredstava fonda.
Sredstva fonda koriste se za podmirenje obveza lanova kad na
njihovim raunima nema dovoljno sredstava, odnosno financijskih
instrumenata za ugovornu namiru i ne mogu se koristiti u druge
svrhe niti mogu biti predmetom ovrhe protiv lana ni protiv
SKDD-a.
Radi upisa u sudski registar i poetka obavljanja djelatnosti
SKDD mora dobiti od HANFE odobrenje za rad. Zakon o tritu kapitala
propisuje stroga pravila kojima se nastoji sprijeiti sukob interesa
u SKDD-u. Podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad mora
HANFI dostaviti podatke o identitetu dioniara ili lanova SKDD-a,
posrednih ili neposrednih imatelja udjela, visinu tih udjela te
dodatnu dokumentaciju propisanu pravilnikom HANFE.
Kvalificirani bi udjel neke fizike ili pravne osobe ili vie njih
kada zajedno djeluju u drutvu bio onaj kojim se sudjeluje u
kapitalu drutva ili u glasakim pravima s najmanje 20, 30 , 50 ili
vie posto ili ako je drutvo ovisno o imatelju udjela u drutvu. Ako
netko namjerava stei takav udio u drutvu, za to treba dobiti
suglasnost HANFE, a ako ga namjerava smanjiti ili otuiti, o tome
mora obavijestiti HANFU. Stekne li netko dionice u SKDD-u koji ine
kvalificirani udjel bez suglasnosti HANFE, tako pribavljene dionice
ne daju pravu glasa i HANFA mora naloiti njihovu prodaju.
Sustav sredinjeg depozitorija sastoji se od raunalnog sustava i
skupa postupaka koji omoguuju: a). voenje sredinjeg depozitorija;
b). upravljanje postupkom poravnanja i namire; c). podrku u
obavljanju drugih poslova i usluga za koje je SKDD ovlaten.
Obveza izdavanja dionica u obliku nematerijaliziranog
vrijednosnog papira
Zakon o tritu kapitala zahtijeva da se dionice izdaju kao
nematerijalizirani vrijednosni papir:
a). kad ih izdaju d.d-i sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ako to
ine ili ih nude javnom ponudom na podruju Republike Hrvatske;
b). kad ih izdaju kreditne institucije, investicijska drutva
osnovana kao d.d., drutva za osiguranje i zatvoreni investicijski
fondovi, leasing dionika drutva;
c). kada d.d. sa sjeditem u Republici Hrvatskoj eli da njegove
dionice budu uvrtene na ureeno trite vrijednosnih papira
poslovanjem putem kojeg moe kao trini operator upravljati samo
burzna sa sjeditem u Republici Hrvatskoj.
Poseban osvrt zasluuje pravilo pod a). i to se tono smatra
javnom ponudom.
Zakon propisuje to se sve smatra javnom ponudom, ali to ne ini
na jednom mjestu. Zakon pod tim razumije svaku obavijest danu u
bilo kojem obliku i uporabom bilo kojeg sredstva, koja sadrava
dovoljno informacija o uvjetima ponude i o ponuenim vrijednosnim
papirima da se na temelju njih ulagatelj moe odluiti na kupnju
odnosno upis tih vrijednosnih papira, to ukljuuje i plasman
vrijednosnih papira putem financijskih posrednika. Kako je rije o
ponudi, to mora biti oitovanje volje onoga tko adresatima ponude
nudi originarno ili derivativno stjecanje dionica. U prvom ih se
sluaju poziva da upiu dionice koje izdaje d.d. to im omoguuje da ih
nakon uplate u skladu s uvjetima za upis i steknu, a u drugom im se
ve izdane dionice nude na prodaju tako da ih ulagatelj izjavom
prihvata moe kupiti. Ovdje je vano istaknuti i pojam ope ponude iz
ZOO-a i uzeti kako znaenje pojma javne ponude iz Zakona o tritu
kapitala treba tumaiti kao preciziranje pojma ope ponude iz ZOO-a
za potrebe primjene Zakona o tritu kapitala u pogledu naina kako se
ponuda moe izjaviti. Svaka ponuda mora sadravati bitne sastojke
ugovora ije se sklapanje nudi jer u protivnom ne moe biti rije o
ponudi. Nema li toga u obavijesti koju spominje Zakon o tritu
kapitala, nije rije ni o javnoj ponudi ako drukije ne proizlazi iz
okolnosti sluaja ili obiaja. Iz svega treba zakljuiti da Zakon o
tritu kapitala ide za time da izdavanje dionica u
nematerijaliziranom obliku bude pravilo, a izdavanje isprava o
dionicama iznimka.
Dostupnost podatka iz sredinjeg depozitorija i obveza
obavjeivanja
Imatelj dionice, investicijsko drutvo i kreditna institucija
koja prua usluga pohrane i administriranja financijskih
instrumenata za raun klijenata (ukljuujui i poslove skrbnitva i s
time povezane usluge), ima pravo uvida u spomenute podatke koji se
odnose na njegove raune nematerijaliziranih vrijednosnih papira,
odnosno podatke o rodovima dionica, njihovim koliinama, stvarnim
pravima i nositeljima tih prava te njihovim ogranienjima.
Imatelj dionice ima naravno pravo znati i za stanje na raunima
nematerijaliziranih vrijednosnih papira drugih dioniara, ali samo
za ono koje se odnosi na dionice istog d.d-a jer ima pravo znati
kakva je dioniarska struktura u drutvu. Za to ne mora dokazivati
postojanje pravnog interesa. Imatelj dionice ne smije priopavati
niti initi dostupnim drugim osobama podatke o imateljima dionica ni
druge podatke dobivene na temelju obavljenog uvida. Ako to uini,
odgovarat e za tetu. To pravo bez dokazivanja pravnog interesa ima
i d.d. koje je izdalo dionice.
Svaka osoba koja dokae da za to ima pravni interes ima pravo
uvida u podatke o kojima je ovdje rije i pravo na preslik
dokumentacije na temelju koje su upisani podaci za to mu SKDD ima
pravo naplatiti razumnu komercijalnu naknadu.
HANFA takoer ima pravo uvida u svu dokumentaciju koja se vodi u
SKDD-u, kao i pravosudna i upravna tijela na temelju zahtjeva i u
okviru ovlasti koje su odreeni posebnim zakonima. SKDD mora podatke
iz sredinjeg depozitorija uvati kao poslovnu tajnu, osim u
sluajevima propisanim Zakonom o tritu kapitala.
Uvrtenje dionica na ureeno trite radi trgovanja
Ureeno trite sastoji se od redovitog trita i od slubenog trita,
a njime upravlja burza. Da bi se dionice kao vrijednosni papiri
izdani u nematerijaliziranom obliku uvrstile na neko od tih trita
radi trgovanja moraju se ispuniti Zakonom propisani uvjeti. Na
redovito trite mogu se uvrstiti samo dionice kojima se moe trgovati
fer, uredno i djelotvorno (prosuuje se po mjerilima HANFE).
One moraju zadovoljiti neke uvjete:
a). moraju biti izdane u skladu s propisima koji se odnose na
dionice i moraju biti slobodno prenosive;
b). pravni poloaj d.d-a mora biti u skladu spropisima Republike
Hrvatske ili drave sjedita izdavatelja;
c). d.d. ili ponuditelj dionica moraju ispuniti obvezu izrade
prospekta iz Zakona o tritu kapitala;
d). moraju ispunjavati uvjete iz pravilnika HANFE kojim se
propisuju obiljeje financijskih instrumenata koja se uzimaju u
obzir pri procjeni zadovoljavaju li uvjete za uvrtenje na redovito
trite;
e). moraju ispunjavati uvjete propisane Uredbom Europske
komisije;
f). dionice koje izdaje subjekt za zajednika ulaganja moraju
ispunjavati i uvjete iz neke druge Uredbe Europske komisije.
Odluku o uvrtenju na redovito trite donosi uprava burze ako su
ispunjeni ovi uvjeti i pri tome postupa prema Zakonu o opem
upravnom postupku, ako Zakonom o tritu kapitala nije drukije
odreeno. Burza mora svojim pravilima propisati kada se zahtjev
smatra urednim, a odluka burze je upravni akt koja je konana i
protiv koje se moe voditi upravni spor.
Kada dionice uvrsti na redovito trite, burza je duna o tome
obavijestiti d.d. izdavatelja dionice, HANFU i javnost.
Za uvrtenje dionica na slubeno trite moraju se pored ve
navedenih uvjeta ispuniti i dodatni uvjeti:
a). pravni poloaj d.d-a izdavatelja dionica mora biti u skladu s
propisima drave njegova sjedita, a naroito u pogledu osnivanja i
poslovanja;
b). da je oekivana trina kapitalizacija dionica za ije je
uvrtenje podnesen zahtjev najmanje osam milijuna kuna;
c). da kapital i rezerve drutva, ukljuujui dobit i gubitak
financijske godine koja prethodi podnoenju zahtjeva, iznose
najmanje osam milijuna kuna ako se oekivana trina kapitalizacija ne
moe procijeniti;
d). da izdavatelj ima objavljena ili podnesena godinja
financijska izvjea u skladu sa zakonodavstvom drave svoga sjedita
za tri poslovne godine koje prethode podnoenju zahtjeva. U interesu
zatite ulagatelja, burza moe uvjetovati uvrtenje dionica na slubeno
trite bilo kojim primjerenim posebnim uvjetom, ali o tome mora
obavijestiti podnositelja zahtjeva.
D.D. sa sjeditem u Republici Hrvatskoj moe odlukom glavne
skuptine odluiti da se dionice uvrtene na ureenom tritu u Republici
Hrvatskoj ili u drugoj dravi lanici EU-a ii dravi potpisnici
Ugovora o europskom gospodarskom prostoru povuku s uvrtenja na
ureenom tritu. Odluka se mora donijeti s glasovima koji
predstavljaju najmanje tri etvrtine temeljnog kapitala zastupljenog
na glavnoj skuptini pri donoenju odluke, ali statutom se moe
odrediti kako je za to potrebna vea veina. Objava prijedloga odluke
o povlaenju s uvrtenja dionica na ureenom tritu, kao toke dnevnog
reda glavne skuptine, valjana samo kad ukljuuje i neopozivu izjavu
drutva koju daje uprava, odnosno izvrni direktori, kojom se ono
obvezuje od svih dioniara koji glasuju protiv prijedloga odluke
otkupiti njihove dionice uz pravinu naknadu. Svaki dioniar koji je
glasovao protiv prijedloga moe zahtijevati od drutva da preuzme
njegove dionice uz pravinu naknadu, a to pravo ima i dioniar koji
nije sudjelovao na glavnoj skuptini zbog toga to nije bila pravilno
sazvana ili to nije bilo uinjeno pravovremeno.
Odluka o povlaenju dionica ne moe se pobijati zbog toga to
novana naknada za dionice nije pravina.
Dioniar moe svoj zahtjev za preuzimanje dionica uz plaanje
pravine naknade postaviti u roku od dva mjeseca od dana upisa
odluke o povlaenju u sudski registar. Rije je o zastarnom roku pa
bi dioniar svoj zahtjev prema drutvu trebao postaviti u parninom
postupku.
Pravinom naknadnom Zakon smatra prosjenu cijenu dionica
ostvarenu na ureenom tritu, izraunanu kao ponderirani prosjek svih
cijena ostvarenih na ureenom tritu u zadnja tri mjeseca prije dana
objave poziva na glavnu skuptinu u glasilu drutva.
Odluka o povlaenju dionica upisuje se u sudski registar i poinje
djelovati:
a). ako je donesena veinom od devet desetina potrebnih glasova,
danom upisa odluke u sudski registar, osim ako je odlukom odreeno
da poinje djelovati tek protekom odreenog roka od upisa odluke u
sudski registar. Dakle rije je o glasovima koji predstavljaju 90
posto temeljnog kapitala drutva zastupljenog na glavnoj skuptini
pri donoenju odluke;
b). u ostalim sluajevima protekom est mjeseci od dana upisa
odluke u sudski registar. Nakon to se odluka upie u sudski
registar, drutvo mora izvijestiti ureeno trite dostavljanjem odluke
o povlaenju, a dionice se tada povlae s uvrtenja sljedei radni dan
nakon to odluka stupi na snagu.
Dionice za koje nisu izdane isprave o dionicama niti su zapisane
na raunima vrijednosnih papira u raunalnom sustavu sredinjeg
depozitorija
Za dobar dio dionica nisu izdane isprave o dionicama niti su jo
elektroniki zapisane na raunima vrijednosnih papira. Isprave o
dionicama nisu izdavane zbog znatnih trokova izdavanja tih isprava,
a upisi u nematerijaliziranom obliku nisu provoeni jer SKDD
(odnosno prije SDA). jo nije uspjelo u svoj kompjutorski sustav
unijeti dionice svih domaih d.d-a. to e vrijeme vie odmicati, to e
biti manje dionica koje nee biti na ovaj nain elektroniki zapisane.
Okolnost da dionice nisu utjelovljene ni na jedan spomenuti nain ne
utjeu na njihovo postojanje ni na prava i obveze koje dioniari iz
njih imaju. One nemaju svojstvo vrijednosnog papira pa se mogu
prenositi samo cesijom. Takve dionice su zabiljeene u registrima
dionica d.d-a koja su iz izdala, a ovisno o vrsti dionica, tamo su
navedene samo te dionice ili i njihovi imatelji (dioniari). Danas
se registri dionica vode u obliku elektronikih zapisa u raunalnom
sustavu drutva ili osobe kojoj ono povjeri voenje tog registra.
Vrste dionica
ZTD poznaje dvije vrste dionica:
a). dionice koje glase na ime;
b). dionice koje glase na donositelja.
Iako od 01. travnja 2008. godine d.d. moe izdavati samo dionice
koje glase na ime ne moe se rei da ZTD ba ne poznaje i dionice koje
glase na donositelja jer izmjenama i dopunama one nisu ukinute niti
se zahtijeva da se one zamijene dionicama koje glase na ime.
Zabrana izdavanja novih dionica koje glase na donositelja proizala
je iz borbe za spreavanje pranja novca. Iako je kod nas do sada
izdan zanemarivo mali broj dionica koje glase na donositelja,
potovala su se steena prava jer bi u suprotno bila povrijeena
odredba Ustava koja odreuje da se prava steena ulaganjem kapitala
ne mogu umanjiti zakonom ni drugim pravnim aktom. D.d. moe dioniaru
koji ima njegove dionice koje glase na donositelja ponuditi zamjenu
tih dionica za dionice koje glase na ime, ali ih na to ne mogu
prisiliti. Takoer, danas se u statutu d.d-a mora navesti da drutvo
izdaje dionice koje glase na ime.
Temeljna razlika izmeu dionica koja glasi na ime i one koja
glasi na donositelja jest u nainu prijenosa dionice te u tome to se
dionice koje glase na donositelja ne moraju upisivati u registar
dionica, a ako se i upiu, ne upisuje se ime dioniara. One su
podobnije za brzo kretanje u prometu od dionica koje glase na
ime.
Ako su izdane isprave o dionicama, dionice koje glase na ime
prenose se indosamentom, a dionice koje glase na donositelja
prenose se predajom isprave (tradicijom). Ako nisu izdane isprave o
dionicama, nema razlike u njihovu prijenosu, jer se takve dionice
moraju prenijeti cesijom.
Rodovi dionica
l.168.Dionice koje daju ista prava ine rod dionica, a pri tome
se misli na prava koja ine lansko pravo u drutvu. lansko pravo ini
skup ovlasti koja dioniar ima u drutvu. ZTD ostavlja drutvu
autonomiju da statutom odredi da se mogu izdavati dionice koje daju
razliita lanska prava, a ako drutvo izdaje dionice vie rodova, u
statutu mora navesti svaki rod dionica te njihov broj u svakome
rodu.
Dionice koje glase na ime i one koje glase na donositelja ne ine
posebne rodove dionica pa onda ni one dionice kojeg glase na ime, a
za iji se prijenos trai suglasnost drutva. Poseban rod ne ine ni
dionice s razliitim nominalnim iznosima, dionice koje se izdaju za
razliite iznose, dionice koje se uplauju u novcu ili unosom stvari
i prava pa ni dionice za koje su uplaeni razliiti iznosi i dr.
Rod dionica postoji samo u onim drutvima u kojima se izdaju
dionice koje daju razliita prava pa tamo gdje sve dionice daju ista
lanska prava nema rodova dionica.
ZTD posebno propisuje, a u d.d-ima se obino pravi razlika izmeu
redovnih i povlatenih dionica pa se s obzirom na to i s obzirom na
razliito davanje povlatenosti izdaju dionice vie rodova.
Mogunost izdavanja dionica vie rodova otvara pitanje primjene
odredbe ZTD-a koja kae da svi dioniari pod jednakim uvjetima imaju
jednak poloaj u drutvu. Jednak poloaj dioniara pod jednakim
uvjetima ne znai i to da svi dioniari moraju imati jednaka prava.
Iz tog pravila takoer proizlazi da pod nejednakim uvjetima dioniari
mogu imati razliit poloaj u drutvu.
Ovlasti iz lanskih prava mogu biti razliite ako za to postoji
osnova u statutu. Za stjecanje nekih posebnih prava morao bi se
traiti i dodatni doprinos drutvu kako bi se stvorile i drukije
pretpostavke koje odgovaraju drukijim pravima.
Redovne dionice daju imateljima prava navedena u ZTD-u,
odnosno:
a). pravo glasa u skuptini drutva;
b). pravo na isplatu dividende;
c). pravo na isplatu vrijednosti ostatka imovine nakon
likvidacije drutva, odnosno ostatka steajne mase drutva.
Prava koja se mogu priznati imateljima povlatenih dionica
navedena su u ZTD-u i kljuno je da ta prava ne mogu biti protivna
statutu, ali ni statut ne moe predvidjeti prava koja su u
suprotnosti sa ZTD-om. Tako povlatene dionice ne mogu dati
povlatena prava u upravljanju drutvom.
Povlatenost dionice moe se odrediti s obzirom na imovinska prava
dioniara:
a). pravo na dividendu;
b). pravo na podjelu ostatka steajne mase ili vrijednosti
ostatka imovine nakon likvidacije drutva;
c). pravo prvenstva pri upisu novih dionica drutva.
Povlatenost je zato mogua samo u skladu sa zakonom i statutom.
ZTD meu primjerima povlatenosti navodi pravo na dividendu u
unaprijed utvrenom novanom iznosu ili u postotku nominalnog iznosa
dionice, to kod dionice bez nominalnog iznosa treba tumaiti kao
postotak dijela temeljnog kapitala na koji se takva dionica odnosi
(to ne znai i garanciju isplate dividende). Drutvo tako ne moe
pribaviti osiguranje dioniarima da e im biti isplaena odreena
dividenda, ali se ni samo ne bi moglo obvezati da e isplatiti
odreenu dividendu bez obzira na rezultat svoga poslovanja. Zato ZTD
propisuje da se prije prestanka drutva dioniarima moe podijeliti
samo dobit koja proizlazi iz rauna dobiti i gubitka i dio zadrane
dobiti kada u skladu s propisima ne proizlazi iz tog rauna.
Dobit iz koje se isplauje dividenda mora proizlaziti iz rauna
dobiti i gubitka, a ona moe biti i iz nekih prethodnih godina.
Dioniar pa i onaj koji ima povlatenu dionicu, mora snositi rizik
poslovanja drutva, a u tome se dionica bitno razlikuje od obveznice
jer njome drutvo preuzima obvezu vjerovniku isplatiti ono na to se
njome obvezalo neovisno o poslovnom uspjehu drutva.
ZTD posebno propisuje prava koja daju kumulativna i
participativna povlatena dionica.
Povlatenost kumulativne dionice jest u tome to njezinu imatelju
daje pravo da od drutva naplati kumuliranu neisplaenu dividendu
prije isplate dividendi koje pripadaju imateljima redovnih dionica.
To pretpostavlja da je dionica povlatena odreenjem novanog iznosa
odnosno postotka nominalnog iznosa dionice, a kod dionice bez
nominalnog iznosa postotka dijela temeljnog kapitala koji se odnosi
na tu dionicu kao dividende koju se drutvo obvezuje isplatiti
dioniaru. Kako obveza ne moe biti apsolutna u smislu da nije ovisna
o stvorenoj dobiti drutva, moe se dogoditi da zbog poslovnih
rezultata drutva takva dividenda ne moe biti isplaena jednu ili vie
godina. Kumulativnost tada omoguuje da se kad se prvi put bude
isplaivala dividenda, iznos koji je za to namijenjen najprije
koristi za isplatu svih ostataka imateljima povlatenih kumulativnih
dionica, a da se tek ono to preostane isplauje preostalim
dioniarima na ime dividende. Ako nakon isplate povlatenih ne
preostane dobiti za druge dioniare, isplata dividende za tu godinu
za njih e izostati.
Participativna povlatena dionica daje imatelju pravo da osim
odreene dividende o kojoj je sada bilo rijei naplati i dividendu
koja pripada imateljima redovnih dionica. Hoe li biti tako, ovisi o
statutu drutva i o odluci o izdavanju dionica. Dioniar koji ima
takvu dionicu, u dobiti sudjeluje dva puta.
Prednost dioniara koji imaju povlatene dionice openito je samo u
tome to e oni, bude li to doputao poslovni uspjeh drutva, imati
povlateno pravo naplate dividende kako ono proizlazi iz dionice.
Izdavanjem takvih dionica ne smije se povrijediti naelo jednakog
poloaja dioniara u drutvu, a razlika nije u suprotnosti s tim
naelom ako se temelji na statutu. Tako bi se za stjecanje tih
dionica mogla traiti i posebna doplata koja ne bi smjela biti
obvezna za sve dioniare, ali bi im se morala ponuditi. Takve
povlatene dionice koriste se pogotovo pri saniranju onih d.d-a koja
zbog loeg poloaja ne mogu izdati obveznice niti dobiti kredit, a u
praksi se esto koriste tako da ne daju pravo glasa, s time da se
poslije mogu pretvoriti u redovne dionice s pravom glasa. ZTD prua
dovoljnu zatitu od zlouporabe takvih dionica.
Rod dionica mogu initi i dionice iz kojih dioniari imaju iste
obveze prema drutvu, odnosno na temelju kojih drutvo prema takvim
dioniarima ima ista prava, ako se meu skupinama dioniara prave
razlike. Ne radi se o rodu dionica ako svi dioniari drutva imaju
iste obveze prema drutvu. Bitno je za postojanje roda dionica da
postoji razliiti pravni poloaj dioniara prema drutvu. Ta razlika
moe biti npr. u tome da na temelju nekih dionica postoje dodatne
obveze dioniara, a na temelju drugih ne ili pak da na temelju
statuta drutvo moe neke dionice povui, a druge ne moe.
ZTD ne postavlja ogranienja glede odnosa dionica vie rodova ve
samo propisuje ogranienje kada je rije o dionicama bez prava glasa.
Tu se radi o povlatenim dionicama, odnosno dionicama posebnog roda
pa je ogranienje glede broja tih dionica odnosno njihova ukupnog
nominalnog iznosa u odnosu prema ostalim dionicama. Drutvo moe
izdati takvih dionica najvie u njihovu ukupnom nominalnom iznosu
koji ini polovinu temeljnog kapitala drutva, a ako je rije o
dionicama bez nominalnog iznosa, najvie dionica na koje se odnosi
polovina temeljnog kapitala drutva. U naelu nema dionice koje ne
daju pravo glasa u glavnoj skuptini drutva, nema prava glasa bez
dionice i svaka dionica uz iste uvjete daje jednako pravo glasa.
Pravo