PRAVNI STATUS KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA U HRVATSKOM …€¦ · na s Ustavom Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Ustav)9. Osim njima, u tim se postupcima Ustavni sud Republike Hrvatske

Prilog raspravi o ulozi »ovlaštenih krajobraznih arhitekata« u obavljanju poslova i djelatnosti gradnje

PRAVNI STATUS KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA

U HRVATSKOM PRAVU

Prof. dr. sc. JASNA OMEJEC

LANDSCAPE ARCHITECTS IN THE CROATIAN LAW

A Contribution to the Discussion of the Role of "Certified Landscape

Architects" in Performing Construction Tasks and Activities

InformatorTJEDNIK ZA PRAVNA I EKONOMSKA PITANJA Godina 66., br. 6549 od 19. 11. 2018. (POSEBNI PRILOG)

SADRŽAJ

I. UVODNO O PREDMETU RADA ................................. 3

II. O KRAJOBRAZNOJ ARHITEKTURI I KRAJOBRAZNIM ARHITEKTIMA ............................. 6

1. POJMOVI KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA I KRAJOBRAZNI ARHITEKT ................................... 6

1.1. Određenje krajobrazne arhitekture ................ 6

1.2. Opisna definicija profesije »krajobrazni arhitekt« ....................................... 6

2. KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA ............ 7

3. KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA U ZNANSTVENIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA .............................................. 7

4. KRAJOBRAZNI ARHITEKTI U NACIONALNOJ KLASIFIKACIJI ZANIMANJA – NKZ 10 ................ 8

5. OVLAŠTENI KRAJOBRAZNI ARHITEKTI I PRAVNI REŽIM REGULIRANIH PROFESIJA .... 8

III. NORMATIVNI OKVIR RELEVANTAN ZA STRUKOVNI NAZIV »OVLAŠTENI KRAJOBRAZNI ARHITEKT« ....................................... 10

1. PREGLED MJERODAVNIH ZAKONA .................. 10

1.1. Prva skupina: zakoni o prostornom uređenju i gradnji ............................................. 10

1.2. Druga skupina: komorski zakoni i zakoni o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji ............................................. 10

2. ZAKONI O KOMORAMA TE POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA U GRADNJI 1998.-2015. ... 10

2.1. Zakonodavno razdoblje 1998.-2009. (Zakon o Komori iz 1998.) ............................... 10

2.2. Zakonodavno razdoblje 2009.-2015. (ZAIPiDuPUG/2008).......................................... 11

2.2.1. Uređenje strukovnog komorskog sustava .................................................... 12

2.2.2. Uređenje poslova i djelatnosti u području gradnje .............................. 12

2.3. Sažetak zakonodavnih razdoblja 1998.-2015. ...................................... 13

3. ZAKON O KOMORAMA IZ 2015. I ZoPiDPUG/2015 ..................................................... 13

3.1. Pregled zakonodavnog okvira i definiranje problema ..................................... 13

3.2. Strukovni naziv »ovlašteni krajobrazni arhitekt« ........................................ 14

3.2.1. Članak 49. st. 2. ZoPiDPUG-a/2015 (postojeće zakonodavno stanje) ...... 14

3.2.2. Članak 29. P.Z.E.-a 398/2018 (brisanje čl. 49. st. 2. ZoPiDPUG-a/2015) ............................... 15

3.3. Legalna definicija odgovarajućih struka ..... 15


3.3.2. Članak 2. P.Z.E.-a 398/2018 (dopuna legalne definicije odgovarajućih struka) .......................... 16

3.4. Projektiranje u području gradnje (zadaće arhitektonske struke) ....................... 18


3.4.2. Članak 29. P.Z.E.-a 398/2018 (izmjene poslova projektiranja u području gradnje) ............................. 19

IV. REZULTATI PROVEDENE PRAVNE ANALIZE ..... 22

1. CILJEVI I UČINCI PREDLOŽENIH ZAKONSKIH MJERA............................................... 22

2. PREDLOŽENE ZAKONSKE MJERE U SVJETLU ZAHTJEVA KOJI ZA ZAKONE PROIZLAZE IZ VLADAVINE PRAVA I ZAŠTIĆENIH USTAVNIH DOBARA I VREDNOTA ......................................... 23

2.1. Prethodna procjena izmjena Zakona o komorama iz 2015. ..................................... 24

3. PREDLOŽENE ZAKONSKE MJERE KAO IZRAZ VLADINIH JAVNIH POLITIKA ....... 25

SUMMARY: LANDSCAPE ARCHITECTS IN THE CROATIAN LAW A Contribution to the Discussion of the Role of “Certified Landscape Architects” in Performing Construction Tasks and Activities .................................. 27

Članstvom u Hrvatskoj komori arhitekata i stjecanjem prava na uporabu strukovnih naziva »ovlašteni krajobrazni arhitekt«, »ovlašteni voditelj radova krajobrazne struke«, odnosno »ovlašteni voditelj gra-đenja krajobrazne struke«, krajobrazni arhitekti mogu danas u području gradnje, u okvirima zadaća svoje struke, obavljati dio poslova arhitektonske struke u svojstvu ovlaštenih/odgovornih osoba.U ovome radu provodi se normativna analiza mjerodavnog zakonodavstva te komorskog prava koji su doveli do današnjeg pravnog položaja krajobraznih arhitekata u strukovnom komorskom sustavu i njihovih ovlasti da u području gradnje obavljaju tzv. licencirane poslove izrade krajobraznih projekata za građevine u svojstvu ovlaštenih/odgovornih osoba, te se analiziraju pravni učinci koje će na taj nji-hov položaj i ovlasti imati izmjene i dopune Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje iz 2015., koje je u srpnju 2018. godine Vlada Republike Hrvatske uputila u parlamentarnu proceduru, budu li prihvaćene u Hrvatskom saboru.

Prilog raspravi o ulozi »ovlaštenih krajobraznih arhitekata« u obavljanju poslova i djelatnosti gradnje

PRAVNI STATUS KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA U HRVATSKOM PRAVU

Prof. dr. sc. JASNA OMEJEC

I. UVODNO O PREDMETU RADA

U vladinom dokumentu »Arhitektonske politike Republi-ke Hrvatske 2013-2020, ApolitikA, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja« osobito je istaknuto: »Sva-ko djelovanje u prostoru započinje prostornim planovima, a nastavlja se arhitektonskim, inženjerskim i krajobraznim projektiranjem. Interdisciplinarnost u planiranju i projek-tiranju uvjet je odgovornom pristupu kulturnom krajobra-zu. … Arhitektonska vrsnoća predstavlja osnovu kvalite-te svakog izrađenog prostora, bilo da se radi o zgradama, inženjerskim građevinama ili krajobraznoj arhitekturi. … Arhitektura je područje od nacionalnog interesa, dio prepo-znatljivosti i kulture naroda. Potrebno je arhitekturu, urba-

nizam i krajobraznu arhitekturu prepoznati kao odlučujući element u oblikovanju zdravog i očuvanog okoliša.«1

1 »Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013-2020, Apo-litikA, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja«, Zagreb, studeni 2012., 64. sjednica Vlade Republike Hrvatske od 29. studenoga 2012., str. 20, 26 i 47, http://www.mgipu.hr/doc/ApolitikA/ApolitikA_2013-2020.pdf. Radi izbjegavanja opterećenosti teksta podatcima o datumu posljednjeg pristupa svakoj internetskoj stranici koja se u radu spominje, sve nave-dene adrese ponovno su provjerene 24. listopada 2018. Ako izrijekom nije drukčije naznačeno, taj se datum smatra datu-mom posljednjeg pristupa svakoj pojedinoj navedenoj adresi.

4

nju«6. Parlamentarna rasprava u Hrvatskom saboru o P.Z.E.-u 398/2018 (prvo čitanje) zaključena je 20. rujna 2018.7 Na 9. sjednici 28. rujna 2018. donesen je zaključak da se P.Z.E. 398/2018 prihvaća8. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputili su se predlagatelju radi pripreme ko-načnog prijedloga zakona.

Prijedlozi zakona (P.Z. i P.Z.E.) i konačni prijedlo-zi zakona (u nastavku teksta: K.P.Z. ili K.P.Z.E.) imaju važnu ulogu u postupcima ocjene suglasnosti zako-na s Ustavom Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Ustav)9. Osim njima, u tim se postupcima Ustavni sud Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Ustavni sud ili USRH) služi i zapisnicima sa sjednica Hrvatskog sabora, fonogramima te video snimkama rasprava i glasovanja u Hrvatskom saboru, izvješćima nadležnih parlamen-tarnih odbora, podnesenim amandmanima, te doku-mentacijom s javne rasprave koja je prethodno provede-na o prijedlogu osporenog zakona10. Među navedenom parlamentarnom dokumentacijom, nenormativni dio prijedloga zakona predstavlja izvor i temelj za ocjenu Ustavnog suda o legitimnosti ciljeva samog zakona. Za to redovito služi dio o ocjeni stanja i osnovnim pitanji-ma koja se trebaju urediti zakonom te posljedicama do kojih će dovesti donošenje zakona11. Prijedlozi zakona služe i za ocjenu Ustavnog suda o drugim elementima

O načinu obavljanja poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje izravno ovisi javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. O kvalificiranosti, stručnosti i profesionalnosti ovlaštenih nositelja tih poslova ovisi je li građevina projektirana i izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve vezane uz higijenu, zdravlje i okoliš, zahtjeve sigurnosti u slučaju požara, zahtjeve sigurnosti i pristupačnosti građevine tijekom uporabe, zahtjeve zaštite od buke, zahtjeve gospodarenja energijom i očuvanja topline, kao i zahtjeve održive uporabe prirodnih izvora2. Štoviše, Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (u nastavku teksta: ZoPiDPUG/2015)3 izrijekom propisuje da te poslove obavljaju »profesije iz sigurnosnog sektora«, odnosno »da se radi o profesijama koje imaju utjecaja na sigurnost«4. Stoga je zakonsko uređenje struka/zanimanja osoba kvalificiranih za obavljanje poslova prostornog uređenja i gradnje u svojstvu ovlaštenih/odgovornih osoba pitanje od javnog interesa par exellence.

U srpnju 2018. godine upućen je u parlamentarnu pro-ceduru, na prvo čitanje, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama ZoPiDPUG-a/2015. Taj prijedlog nosi oznaku P.Z.E. br. 398 (u nastavku teksta: P.Z.E. 398/2018)5. O Na-crtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama ZoPiD-PUG-a/2015 provodilo se internetsko savjetovanje putem aplikacije e-savjetovanja od 22. svibnja do 21. lipnja 2018. To se savjetovanje u nastavku rada skraćeno naziva »e-sa-vjetovanje o Nacrtu P.Z.E.-a 398/2018«. Uz P.Z.E. 398/2018 priloženo je i izvješće o provedenom e-savjetovanju, koje se u nastavku skraćeno naziva »Izvješće o e-savjetova-

2 Akcijski plan u području reguliranih profesija u Republi-ci Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2018. godine, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela 13. srpnja 2016., str. 37-38, http://www.mrms.hr/wp-content/uploads/2016/11/Pri-log-9-Akcijski-plan-u-području-reguliranih-profesija-u-RH-za-2016.-do-20181.pdf.

3 Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Nar. nov., br. 78 od 17. srpnja 2015.). Zakon je stupio na snagu 25. srpnja 2015., osim članka 42. koji je stupio na snagu 1. lipnja 2017.

4 Članak 62. st. 1. al. 3. i članak 65. st. 2. ZoPiDPUG/2015 (bilj. 3).

5 Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslo-vima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, P.Z.E. br. 398, KLASA: 022-03/18-01/108, URBROJ: 65-18-02, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom KLASA: 022-03/18-01/50, URBROJ: 50301-27/12-18-5 od 5. srpnja 2018. na prvo čitanje. Hrvatski sabor, http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopu-nama-zakona0213. Prijedlozima zakona dodjeljuju se u Hr-vatskom saboru oznake P.Z. ili P.Z.E. Zakoni koji nose ozna-ku P.Z.E. su zakoni koji se usklađuju s propisima Europske unije. Uz P.Z.E. 398/2018 priložena je i Izjava o usklađenosti prijedloga propisa s pravnom stečevinom Europske unije, s tablicom usporednog prikaza.

6 Izvješće o provedenom e-savjetovanje o Nacrtu P.Z.E.-a 398/2018 sadržano je na str. 45 i dalje P.Z.E.-a 398/2018, a ima ukupno 145 stranica. Izvješće je objavljeno i u dokumentu pod nazivom »Analiza dostavljenih primjedbi (PDF v2)« na https://esavjetova-nja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=7553%20. Kad se u ovom radu upućuje na »e-savjetovanje o Nacrtu P.Z.E.-a 398/2018« ili na »Izvješće o e-savjetovanju«, upućuje se na taj dokument.

7 Hrvatski sabor, 9. saziv, 9. sjednica. Datum i vrijeme raspra-ve: 20. rujna 2018. s početkom u 09:31 sati (ukupno trajanje: 00:43:21), Internet televizija Hrvatskog sabora, http://itv.sa-bor.hr/video/Default.aspx.

8 Za prihvaćanje P.Z.E.-a 398/2018 (bilj. 5) bilo je 78 zastupni-ka, 28 ih je bilo »protiv«, a 17 »suzdržanih«. Hrvatski sabor, http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopu-nama-zakona0213.

9 Ustav Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14).

10 Primjer je rješenje USRH broj: U-I-246/2017 i dr. od 4. travnja 2017. (Nar. nov., br. 35/17), točke 10.-18.

11 U ovome se radu pod »nenormativnim dijelom« smatraju di-jelovi prijedloga zakona iz članka 174. st. 1. al. 1., 2., 3., 4. (drugi dio rečenice) i 5., kao i iz čl. 176. Poslovnika Hrvatskog sabora (Nar. nov., br. 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18). Ocjenjiva-nje legitimnosti ciljeva osporenih zakona, tako da se ispituje sadržaj P.Z.-a/P.Z.E.-a, odnosno K.P.Z-a/K.P.Z.E.-a osporenog zakona, sveprisutna je praksa Ustavnog suda. Primjeri su Rješenje USRH broj: U-I-662/2011 od 10. srpnja 2018., toč-ke 15., 16.2. i 16.3., Rješenje USRH broj: U-I-3685/2015 i dr. od 4. srpnja 2017. (Nar. nov., br. 39/17), točka 28.1., Rješenje USRH broj: U-I-381/2014 i dr. od 12. lipnja 2014. (Nar. nov., br. 86/14), točke 2., 3. i 4., itd.

TJEDNIK ZA PRAVNA I EKONOMSKA PITANJA Godina 66., br. 6549 od 19. 11. 2018. (POSEBNI PRILOG)

5

koji se podvrgavaju testu ustavnosti, kao što su ustavne osnove donošenja zakona12, donošenje zakona po hit-nom postupku13, postojanje posebno opravdanih razlo-ga za povratno djelovanje pojedinih odredaba zakona14, činjenice vezane uz savjetovanje o prijedlogu zakona sa zainteresiranom javnošću kao pretpostavci demokra-tičnosti procedure donošenja zakona15, i dr. Sve su to zahtjevi koji proizlaze iz članka 1. st. 1. i članka 3. Usta-va. Konačno, objašnjenja (obrazloženja) pojedinih odre-daba, koja se navode iza normativnog dijela prijedloga zakona, predstavljaju izvor i temelj za ocjenu Ustavnog suda o (ne)suglasnosti s Ustavom pojedinih odredaba zakona, uključujući prijelazne i završne odredbe16.

P.Z.E. 398/2018 izazvao je brojne negativne reakcije ar-hitektonske, građevinske i agronomske struke, koje su goto-vo jednoglasno ocijenile da predložene zakonske izmjene i dopune uklanjaju licencirani strukovni naziv »ovlašteni krajobrazni arhitekt«17 iz strukovnog komorskog sustava, te iz poslova i djelatnosti gradnje isključuju ovlaštene kraj-obrazne arhitekte, odnosno brišu sve poslove projektiranja koje u tom području danas obavljaju krajobrazni arhitekti na temelju pravovaljano stečenog strukovnog naziva »ovla-šteni krajobrazni arhitekt«18. Argumenti mnogobrojnih kritičara prijedloga izmjena i dopuna ZoPiDPUG-a/2015 mogu se ilustrirati riječima zastupnice Anke Mrak Taritaš: »Da li želimo da školujemo djecu koja će upisivati fakul-

tete da ih školujemo za neke druge zemlje? Recimo, za Ni-zozemsku. Pa ćemo ih školovati u Hrvatskoj, plaćat ćemo njihovo školovanje i onda će oni iza toga otići raditi u Nizo-zemsku …(u kojoj) nitko ništa nije uložio u njih, dobivaju gotove ljude … Dakle, krajobrazni arhitekti su bili posebna sekcija u Komori arhitekata. Oni zaista ne mogu raditi pro-jekte koji su sastavni dio projekata za građevinsku dozvolu, ali mogu raditi ono za što su školovani. Ovim zakonom, jasna poruka je: krajobrazni arhitekti, … mi vas u Hrvat-skoj ne trebamo … Možemo jasno reći: nema više studija krajobrazne arhitekture … jer nemojte da školujemo ljude koje nećemo moći u Hrvatskoj zaposliti. … Još manje mogu prihvatiti da se tako lako odričemo pojedinih zvanja, poje-dinog obrazovanja …«19

Tome suprotstavljenu skupinu argumenata ilustriraju tvrdnje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja (u nastavku teksta: nadležno ministarstvo), stručnog no-sitelja izrade nacrta P.Z.E.-a 398/2018. Ono je u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, a »vezano uz tvrdnju da se odredbama Nacrta prijedloga zakona krajo-brazne arhitekte potpuno eliminira iz Zakona«, opetova-no isticalo »da se zakonski uvjeti za obavljanje poslova i djelatnosti krajobraznih arhitekata nisu mijenjali od 2015. godine (kada je predmetni zakon donesen) te da isti nisu predmet izmjena niti u novim zakonskim rješenjima«20. Ili, »potpuno pogrešno je pitanje isključivanja. Nitko nikoga ne isključuje. Radi se samo o tome da svako sjeda na svoje mjesto i sprječava se nered koji je bio do sada« (u području gradnje)21.

Iako pravni status te ovlasti »ovlaštenih krajobraznih arhitekata« u upravnopravnom području gradnje do sada nisu bili predmet posebnog interesa pravničke struke, predložene izmjene i dopune ZoPiDPUG-a/2015, a osobito s njima povezana javna rasprava, pokazuju da to pitanje nesporno zaslužuje da bude rasvijetljeno i s aspekta uprav-nog prava.

Predložene izmjene i dopune ZoPiDPUG-a/2015 utječu samo na poslove i djelatnosti ovlaštenih krajobraznih arhi-tekata koje oni obavljaju u području gradnje22. Među njima, obavljanje tzv. licenciranih poslova izrade krajobraznih projekata za građevine u svojstvu ovlaštenih/odgovornih osoba u samom je središtu problema kojim se bavi ovaj rad.

U prvom dijelu rada pojašnjava se pojam krajobrazne arhitekture te se naznačuju temeljna obilježja profesije

12 Primjeri su Rješenje USRH broj: U-I-4971/2011 od 10. listopa-da 2017., točka 13. i Odluka USRH broj: U-I-4455/2015 od 4. travnja 2017. (Narodne novine broj 86/14.), točke 1. i 1.1.

13 Primjer je Rješenje USRH broj: U-I-4545/2011 od 4. travnja 2017. (www.usud.hr), točke 10. i 10.1.

14 Primjer je Odluka USRH broj: U-I-5294/2013 i dr. od 18. lip-nja 2014. (Nar. nov., br. 83/14), točka 18.

15 Kad je riječ o savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, važna je Odluka USRH broj: U-II-1118/2013 i dr. od 22. svibnja 2013. (Nar. nov., br. 63/13), u kojoj je taj Sud jasno naznačio da se pod javnom raspravom razumije ona koja se vodi »unutar demokrat-ski organizirane institucionalne procedure« (toč. 13.2.). Nadalje, USRH je u Odluci broj: U-II-1304/2013 od 16. srpnja 2013. (Nar. nov., br. 99/13) izrazio načelno stajalište da »esencijalna načela na kojima se temelji demokratsko društvo u smislu članaka 1. i 3. Ustava - načelo pluralizma, tolerancije i slobodoumlja - ima-ju i svoj proceduralni aspekt. Drugim riječima, demokratičnost procedure u okviru koje se odvija društveni dijalog o pitanjima od općeg interesa jest ono što sam akt, kao ishod te procedure, može odrediti kao ustavnopravno prihvatljiv ili neprihvatljiv«. Primjer je i Rješenje USRH broj: U-II-4597/2013 od 1. lipnja 2016. (www.usud.hr), točke 9. i 9.1.

16 Primjeri su Odluka USRH broj: U-I-2881/2014 i dr. od 1. lip-nja 2016. (Nar. nov., br. 55/16), točka 22. i Rješenje USRH broj: U-I-2735/2008 i dr. od 16. listopada 2018., točka 52.

17 Izrazi koji u ovom radu imaju rodno značenje koriste se neu-tralno i odnose se na muške, ženske i transrodne osobe.

18 Usp. primjedbe iznesene tijekom e-savjetovanja o Nacrtu P.Z.E.-a 398/2018, Analiza dostavljenih primjedbi (PDF v2) (bilj. 6).

19 Citat iz rasprave zastupnice Anke Mrak Taritaš o P.Z.E.-u 398/2018 (prvo čitanje) u Hrvatskom saboru (bilj. 7). Citirana izjava u 00:29:01.

20 Ta je tvrdnja navedena na više mjesta u Izvješću o e-savjeto-vanju o Nacrtu P.Z.E.-a 398/2018. Usp. Analiza dostavljenih primjedbi (PDF v2) (bilj. 6), str. 4, 19, 20, 21, 22, 33, 34 i 37.

21 Izjava Željka Uhlira, državnog tajnika u Ministarstvu gradi-teljstva i prostornog uređenja i predstavnika predlagatelja, na raspravi o P.Z.E.-u 398/2018 (prvo čitanje) u Hrvatskom sabo-ru (bilj. 7). Citirana izjava u 00:42:56.

22 Za područje prostornog uređenja v. glavu III. točku 3.3.2.1. na strani 17. ovoga rada.

6

»krajobrazni arhitekt«. Razmatraju se mjesta krajobra-zne arhitekture u području visokog obrazovanja i u po-dručju znanosti. Analizira se mjesto zanimanja »krajo-brazni arhitekt« u nacionalnoj klasifikaciji zanimanja, a nakon toga i u području reguliranih profesija (glava II.).

Kako bi se s upravnopravnog aspekta razjasnio današ-nji pravni status »ovlaštenih krajobraznih arhitekata«, u drugom dijelu rada provodi se normativna analiza pravnih korijena i razvitka strukovnog naziva »ovlašteni krajobra-zni arhitekt« u komorskom sustavu prostornog uređenja i gradnje, te se daje pregled razvitka zakonodavnog uređenja gradnje, kao i poslova i djelatnosti u području gradnje, rele-vantan za status i ulogu ovlaštenih krajobraznih arhitekata u tom području. Analiza obuhvaća i pregled odgovarajuće upravne prakse. Predložene izmjene i dopune ZoPiDPUG-a/2015 razmatraju se i valoriziraju na osnovi provedene analize (glava III.).

Rezultati provedene pravne analize (glava IV.) mogli bi pridonijeti boljem razumijevanju suprotstavljenih argu-menata isticanih tijekom provedene javne i parlamentarne rasprave (prvo čitanje) o predloženim izmjenama i dopuna-ma ZoPiDPUG-a/2015 vezanima uz krajobrazne arhitekte. Međutim, važnijim se čini to što problem pravnog statusa ovlaštenih krajobraznih arhitekata, kojim se bavi ovaj rad, rasvjetljava više od svega sistemsku disfunkcionalnost pravnog uređenja područja gradnje u Republici Hrvatskoj.

II. O KRAJOBRAZNOJ ARHITEKTURI I KRAJOBRAZNIM ARHITEKTIMA

1. POJMOVI KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA I KRAJOBRAZNI ARHITEKT

1.1. ODREĐENJE KRAJOBRAZNE ARHITEKTURE

Prema određenju Hrvatskog društva krajobraznih arhi-tekata, krajobrazna arhitektura je »interdisciplinarna struka koja obuhvaća oblikovanje, planiranje i upravlja-nje prirodnim i antropogenim, urbanim i ruralnim kra-jobrazom, što podrazumijeva i obuhvaća i zaštitu kraj-obraza; očuvanje i unapređenje prirodnog i kulturnog naslijeđa, zaštitu prirodnih resursa racionalnim kori-štenjem zemljišta, zaštitu i obnovu povijesnih perivoja, kao i organizaciju, oblikovanje i izgradnju novih kraj-obraza. Krajobrazna arhitektura uključuje sistematsko istraživanje postojećih društvenih, ekoloških, geološ-kih i drugih uvjeta i procesa u krajobrazu te osmišljava i planira moguće intervencije. Primjenjuje se i u djelo-krugu djelovanja drugih djelatnosti, poput urbanistič-kog i prostornog planiranja, zaštite okoliša i slično«23.

1.2. OPISNA DEFINICIJA PROFESIJE »KRAJOBRAZNI ARHITEKT«

Opisna definicija profesije »krajobrazni arhitekt« sadrža-na je u odluci Međunarodne organizacije krajobraznih arhitekata (IFLA - International Federation of Landscape Architects) donesenoj na Svjetskom vijeću IFLA-e održa-nom 2003. godine u Banffu (Kanada)24. Ta definicija služi za međunarodnu standardnu klasifikaciju zanimanja Me-đunarodne organizacije rada (ILO - International Labour Organization). Ona glasi:

»Krajobrazni arhitekti istražuju kako prirodni tako i izgrađeni okoliš i prostor te savjetuju prilikom njegovog planiranja, dizajna i upravljanja, ali i kod njegovog očuva-nja te planiranja održivog razvoja. Krajobrazni arhitekt/krajobrazna arhitektica može biti samo osoba obrazovana na polju krajobrazne arhitekture.

Zadatci krajobraznih arhitekata uključuju:a) razvoj novih ili poboljšanih teorija, metoda i poli-

tike krajobraznog planiranja, projektiranja i upravljanja na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i multinacionalnoj razini;

b) razvoj planova i politike upravljana, te njihovu pro-vedbu i nadzor, kao i razvoj novih ili poboljšanih teorija i metoda za nacionalne parkove i drugih površina namije-njenih očuvanju i rekreaciji;

c) razvoj novih ili poboljšanih teorija i metoda za pro-micanje ekološke svijesti te planiranje, projektiranje, re-stauraciju, upravljanje i održavanje kulturnih i/ili povije-snih krajobraza, parkova, lokacija i vrtova;

d) planiranje, projektiranje, upravljanje, održavanje i praćenje funkcionalnih i estetskih planova izgrađenog okoliša u gradskim, prigradskim, i ruralnim područjima, uključujući kako privatne tako i javne otvorene prostore, parkove, vrtove, ulice, trgove, stambena naselja, groblja, spomenike; turističke, gospodarske, industrijske i obra-zovne komplekse; sportske terene, zoološke i botaničke vrtove, sportsko rekreacijske površine i farme;

e) doprinos planiranju, estetskom i funkcionalnom dizajnu, te smještaju, upravljanju i održavanju infrastruk-ture, poput cesta, brana, energetskih i drugih većih razvoj-nih projekata;

f) izradu krajobraznih analiza i procjena uključujući

23 Izvor: Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Krajobrazna arhitektura, http://hdka.hr/krajobrazna-arhitektura/. O odre-đenju i povijesti krajobrazne arhitekture u teoriji i praksi po-drobnije u Waterman, Tim. The Fundamentals of Landscape Architecture, Fairchild Books, 2nd Edition, London-New York: Bloomsburry Publishing, 2015.; Holden, Robert; Liversedge,

Jamie. Landscape Architecture: An Introduction, London: Lau-rence King Publishing, 2014.; Vernon, Siobhan; Tennant, Rachel; Garmory, Nicola. Landscape Architect’s Pocket Book, Routledge Pocket Books, 2nd Edition, Abingdon: Routledge, 2013.; Swaffi-eld, Simon (Ed.). Theory in Landscape Architecture: A Reader, Penn Studies in Landscape Architecture, PENN University of Pennsylvania Press, 2002.; Corner, James (Ed.). Recovering Lan-dscape: Essays in Contemporary Landscape Architecture, New York: Princeton Architectural Press, 1999.

24 IFLA, Definition of the Profession of Landscape Architect for the International Standard Classification of Occupations Inter-national Labour Office ILO, IFLA News, No. 48, July 03, str. 7, https://issuu.com/ifla_publications/docs/iflanews_48_july03.

TJEDNIK ZA PRAVNA I EKONOMSKA PITANJA Godina 66., br. 6549 od 19. 11. 2018. (POSEBNI PRILOG)

7

ekološke i vizualne procjene utjecaja obzirom na razvojnu politiku ili tekuće projekte;

g) pregled lokacija i analizu čimbenika poput klime, tla, flore, faune, površinskih i podzemnih voda i odvodnje; savjetovanje s klijentima i davanje preporuka o načinu i ti-jeku rada za projekte vezane uz krajobraz i izgrađeni okoliš;

h) utvrđivanje i razvoj odgovarajućih rješenja vezanih uz kvalitetu i korištenje izgrađenog okoliša u gradskim, prigradskim i ruralnim područjima, te izradu dizajna, planova i radnih crteža, specifikacija rada, procjenu troš-kova i rokova;

i) praćenje realizacije i nadzor izgradnje planiranih zahvata kako bi se osigurala usklađenost s planovima, specifikacijama rada, procjenom troškova i rokovima;

j) provođenje istraživanja, pripremu znanstvenih rado-va i tehničkih izvještaja, izradu razvojne politike, poučava-nje, kao i savjetovanje o aspektima vezanim uz krajobraznu arhitekturu, kao što su primjena geografskog informacij-skog sustava, daljinskih istraživanja, zakona, krajobrazne komunikacije, interpretacije i krajobrazne ekologije;

k) upravljanje krajobraznim planiranjem i izrada pro-jekata;

l) obavljanje zadataka vezanih uz planiranje i projek-tiranje;

m) nadziranje drugih radnika/radnica.«25

2. KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

Studij krajobrazne arhitekture na Agronomskom fakul-tetu Sveučilišta u Zagrebu proizašao je iz studija »Ure-đenje krajobraza«26. Studij je utemeljen 1996. godine kao interdisciplinarni, po uzoru na europske studije krajo-brazne arhitekture, a prošao je više međunarodnih re-cenzija27. Riječ je o petogodišnjem studiju koji se izvodi u dva stupnja28.

25 Prijevod: Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata (bilj. 23). 26 Podrobnije Aničić, Branka. 40 godina studija krajobrazne ar-

hitekture (zbornik), Zagreb: Zavod za ukrasno bilje i krajobra-znu arhitekturu, Agronomski fakultet, 2008.

27 Studij je prošao recenzije na šest sveučilišta iz Njemačke, Mađarske, Norveške, Nizozemske, UK (Škotske) i Slovenije koji izvode usporediv program krajobrazne arhitekture. Agro-nomski fakultet u Zagrebu realizirao je taj studij u suradnji s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu, Filozofskim fakul-tetom u Zagrebu, Geodetskim fakultetom u Zagrebu, Priro-doslovno-matematičkim fakultetom u Zagrebu, Šumarskim fakultetom u Zagrebu i Biotehničkim fakultetom u Ljubljani. Izvor: Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Obrazova-nje, http://hdka.hr/obrazovanje/.

28 Izvor podataka koji se u nastavku navode: Sveučilište u Za-grebu, Agronomski fakultet. Preddiplomski studij Krajobrazna arhitektura, http://www.agr.unizg.hr/hr/article/561/krajobra-zna_arhitektura i Diplomski studij Krajobrazna arhitektura (120.00 ECTS), http://www.agr.unizg.hr/hr/ects/krajobrazna_arhitektura/26/11.

29 Stručni ili akademski nazivi ili stupnjevi sadržani su u Inte-griranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica, Rektorski zbor Republike Hrvatske, KLA-SA: 602-04/14-05/13, URBROJ: 380-230/071-15-16 od 22. travnja 2015. (Nar. nov., br. 115/15).

30 Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Nar. nov., br. 118/09, 82/12, 32/13 i 34/16).

Preddiplomski studij krajobrazna arhitektura traje tri godine (180.00 ECTS), a stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija jest: sveučilišni prvostupnik inženjer krajobrazne arhitekture (univ. bacc. ing. prosp. arch)29. Postoji mogućnost nastavka studija na Diplomskom studiju krajobrazne arhitekture.

Diplomski studij krajobrazna arhitektura traje dvije go-dine (120.00 ECTS), a njegovim se završetkom stječe stručni ili akademski naziv ili stupanj magistra inženjera krajobra-zne arhitekture (mag. ing. prosp. arch.). Postoji mogućnost nastavka studija na poslijediplomskom (doktorskom) studi-ju Poljoprivredne znanosti (grana krajobrazna arhitektura).

Osoba koja završi diplomski studij krajobrazna arhitek-tura osposobljena je da u području krajobraznog (zaštitnog) planiranja sudjeluje u procesu strateškog i prostornog pla-niranja i izrađuje studije i elaborate vrednovanja, identifi-kacije vrijednih prirodnih i kulturnih krajobraza, zaštite krajobraza te izrađuje studije procjene utjecaja na okoliš; u sklopu izrade razvojnih i urbanističkih planova sudjelu-je i samostalno elaborira ideje o novim vanjskim/zelenim površinama (zelenim sustavima); u području krajobra-znog oblikovanja izrađuje projekte krajobraznog uređenja i investicijsku tehničku dokumentaciju za sve vrste otvo-renih/vanjskih prostora u okviru urbanih i ruralnih cjeli-na, za uređenje agrarnih cjelina, za uređenje degradiranih područja i za obnovu povijesnih perivoja; upravlja i vrši nadzor nad izvođenjem radova na objektima krajobrazne arhitekture; sudjeluje na izradi i usuglašavanju zakonskih propisa, normativa, stručnih standarda i drugih općih aka-ta, itd.

3. KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA U ZNANSTVENIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA

Za određivanje mjesta krajobrazne arhitekture u znano-sti i umjetnosti mjerodavan je Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama30.

Prema tom Pravilniku, krajobrazna arhitektura pri-pada:

- Području 4. Biotehničke znanosti - Polju 4.01. Poljoprivreda (agronomija) - Grani 4.01.08 Krajobrazna arhitektura. S druge strane, arhitektura pripada:- Području 2. Tehničke znanosti - Polju 2.01. Arhitektura i urbanizam - Granama: 2.01.01 Arhitektonsko projektiranje;

2.01.02 Urbanizam i prostorno planiranje; 2.01.03 Arhitek-tonske konstrukcije, fizika zgrade, materijali i tehnologija

8

građenja; 2.01.04 Povijest i teorija arhitekture i zaštita gra-diteljskog naslijeđa, te 2.01.05 Pejsažna arhitektura.

Pod uvjetom da je riječ o umjetničkom oblikovanju, i arhitektura i krajobrazna arhitektura djelomice pri-padaju i Umjetničkom području 7., Polju 7.04. Likovne umjetnosti, granama:

- 7.04.07 Arhitektura (umjetnički dio) - 7.04.08 Krajobrazna arhitektura (umjetnički dio -

krajobrazno oblikovanje).

4. KRAJOBRAZNI ARHITEKTI U NACIONALNOJ KLASIFIKACIJI ZANIMANJA – NKZ 10

Nacionalna klasifikacija zanimanja »krajobrazni arhitekt« ne ovisi o kategorizaciji krajobrazne arhitekture u znano-sti i umjetnosti (prikazanoj u prethodnoj točki). Prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja 2010. - NKZ 1031 »krajobrazni arhitekti« posebna su skupina zani-manja koja pripada podvrsti zanimanja u koju se ubrajaju arhitekti, urbanisti, geodeti i projektanti, kako je to prika-zano u tablici 1.

latnosti kod kojih je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih pravnih akata, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određe-nih stručnih kvalifikacija te profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti kojima se bave člano-vi strukovnih organizacija s profesionalnim nazivom«33. Prema tome, kao prvi uvjet, pristup i obavljanje profesije moraju biti uvjetovani posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija. Drugi je uvjet postojanje nadležne strukov-ne organizacije. Međutim, ako je ispunjen prvi uvjet, onda nije obvezno istovremeno postojanje nadležne strukovne organizacije kao drugog uvjeta. Danas u praksi postoje mnogobrojne regulirane profesije u kojima nositelji struč-nih kvalifikacija nemaju nadležnu strukovnu organizaci-ju. Suprotno tome, ako je riječ o profesiji kojom se bave članovi određene strukovne organizacije, za stjecanje sta-tusa regulirane profesije nužno je ispuniti i prvi uvjet (po-sjedovanje stručnih kvalifikacija). Oba navedena uvjeta moraju imati osnovu u odgovarajućem zakonu ili drugom pravnom aktu34.

Pod poslovima arhitekata u smislu Zakona o regulira-nim profesijama iz 2015. smatraju se poslovi koji se redo-vito rade na temelju profesionalnog naziva: »arhitekt«35. Kad je riječ o minimalnim uvjetima osposobljavanja za arhitekte, Zakon o reguliranim profesijama iz 2015. zahti-jeva ukupno najmanje pet godina redovnog studija na sve-učilištu ili sličnoj obrazovnoj ustanovi, koje se završava uspješno položenim ispitom sveučilišnog tipa36, pri čemu »arhitektura mora biti glavni element studija«. Studij mora uravnoteženo pokrivati teorijske i praktične aspekte arhi-tektonskog osposobljavanja i osiguravati stjecanje kompe-tencija koje su u Zakonu taksativno navedene37.

Iako je Vlada, »u svrhu provedbe« Zakona o reguli-ranim profesijama iz 2015., bila dužna do 1. kolovoza 2016. godine donijeti novi popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj38, to do danas nije učinjeno. Stoga

31 Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. - NKZ 10 (Nar. nov., br. 147/10 i 14/11).

32 Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Nar. nov., br. 82 od 24. srpnja 2015.). Zakon je stupio na snagu 1. kolovoza 2015.

33 Članak 5. toč. 1. Zakona o reguliranim profesijama iz 2015. (bilj. 32).

34 Pravno mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava, sadr-žano u njegovom odgovoru, KLASA: 053-02/17-01/46, URBROJ: 524-04-03-02/3-17-2 od 14. lipnja 2017., na molbu odvjetnika Igora Mucala »za uvrštenje profesije ‘ovlašteni krajobrazni arhi-tekt’ na Popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj«.

35 Članak 45. st. 1. u vezi s člankom 5. toč. 6. Zakona o regulira-nim profesijama iz 2015. (bilj. 32).

36 Članak 43. Zakona o reguliranim profesijama iz 2015. (bilj. 32). Alternativno, zahtijeva se najmanje četiri godine redovnog studija na sveučilištu ili sličnoj obrazovnoj ustanovi, koje se završava uspješno položenim ispitom sveučilišnog tipa, uz pri-loženu potvrdu o završetku dvogodišnjeg pripravničkog staža, koji se obavlja nakon završene prve tri godine studija pod nad-zorom ovlaštenog kvalificiranog stručnjaka ili tijela, a ocjenjuje ga nadležno tijelo.

37 Članak 43. Zakona o reguliranim profesijama iz 2015. (bilj. 32).38 Članak 89. st. 2. u vezi s člankom 80. st. 1. Zakona o regulira-

nim profesijama iz 2015. (bilj. 32).

Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10

Narodne novine 147/2010, 14/2011

VI. STRUKTURA NACIONALNE KLASIFIKACIJE ZANIMANJA

Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10

Rod Vrsta Podvrsta Skupina Naziv

2 Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje

21 Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje

216 Arhitekti/arhitektice, urbanisti/urbanistice, geodeti/geodetkinje i projektanti/projektantice

2161 Arhitekti/arhitektice

2162 Krajobrazni arhitekti/krajobrazne arhitektice

Tablica 1 - Izvadak iz Nacionalne klasifikacije zanimanja 2010. - NKZ 10 za krajobrazne arhitekte

5. OVLAŠTENI KRAJOBRAZNI ARHITEKTI I PRAVNI REŽIM REGULIRANIH PROFESIJA

Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju ino-zemnih stručnih kvalifikacija (u nastavku teksta: Zakon o reguliranim profesijama iz 2015.)32 uređuju se, između ostaloga, minimalni uvjeti osposobljavanja u Republici Hrvatskoj za pristup i obavljanje profesije arhitekata kao regulirane profesije te pitanja vezana uz priznavanje ino-zemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje te regulirane profesije u Republici Hrvatskoj. Regulirana profesija je »profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih dje-

9

je i dalje na snazi Popis reguliranih profesija u Republi-ci Hrvatskoj koji je Vlada donijela na sjednici 29. svib-nja 2013. godine na temelju prethodnog Zakona o regu-liranim profesijama iz 2009.39 U tablici 2 prikazuje se izvadak iz tog popisa u dijelu koji se odnosi na regulirane

Iz navedenoga proizlazi da se ovlašteni krajobrazni arhitekti ne smatraju reguliranom profesijom u Republi-ci Hrvatskoj. To potvrđuje i Baza reguliranih profesija (Regulated professions datebase) koja se vodi u okviru Europske unije (EU). Za svrhe ovoga rada provedeno je istraživanje te baze za svaku državu članicu EU zaseb-no42. Rezultat za Hrvatsku glasi: »Profesija krajobrazni arhitekt nije regulirana u zemlji u kojoj ste stekli svoju diplomu krajobraznog arhitekta«. Isti rezultat dobiven je i za sljedeće države članice EU: Austriju, Belgiju, Bugar-sku, Cipar, Češku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Grčku, Irsku, Litvu, Latviju, Luksemburg, Maltu, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Sloveniju, Španjolsku i Švedsku. U tablici 3 prikazuju se podatci o šest država članica EU koje krajobrazne arhitekte priznaju kao reguliranu profe-siju, a koje je priznala i Direktiva 2005/36/EC.

39 Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Nar. nov., br. 124/09, 45/11 i 74/14). Popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj iz 2013. i dalje je na snazi na temelju članka 89. st. 1. Zakona o reguli-ranim profesijama iz 2015. (bilj. 32).

40 Izvor: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, http://www.mrms.hr/popis-reguliranih-profesija-u-republici-hrvatskoj/. Usp. i Bazu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), http://reguliraneprofesije.azvo.hr/hr/profesije/.

41 Pojedine navedene regulirane profesije nisu priznate po Di-rektivi 2005/36/EC. Usp. EU Regulated professions database, http://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regprof/index.cfm?action=regprofs.

42 Izvor: The EU Single Market, Regulated Professions Database, http://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regprof/index.cfm.

43 The EU Single Market, Regulated Professions Database. Re-gulated Profession by Countries: http://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regprof/index.cfm?action=homepage.

44 Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditelj-stvu i prostornom uređenju (Nar. nov., br. 78 od 17. srpnja 2015.). Taj je Zakon stupio na snagu 25. srpnja 2015.

Tablica 2 - Izvadak iz Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj iz 2013.40

Red. br.

Skupina profesionalnih djelatnosti

- Naziv regulirane profesije

Nadležno tijelo

Naziv pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana

44. Regulirane profesije u području arhitekture:Ovlašteni arhitekt

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12);Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08, 49/11, 25/13);Pravilnik o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva

(NN 24/08, 141/09, 23/11, 129/11, 109/12)

45. Regulirane profesije u području prostornog uređenja i gradnje:41

Ovlašteni arhitekt - urbanistOvlašteni inženjer građevinarstvaOvlašteni inženjer elektrotehnikeOvlašteni inženjer strojarstvaRevidentInženjer gradilištaVoditelj radovaVoditelj projekta

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12);Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08, 49/11, 25/13)Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja (NN 118/09);Pravilnik o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva (NN 24/08, 141/09, 23/11, 129/11,

109/12);Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje ovlaštenja za kontrolu projekata (NN 02/00, 89/00);Pravilnik o potrebnim znanjima iz područja upravljanja projektima (NN 45/09)

ČLANICA EUPROFESIONALNI

NAZIV

ČLANAK DIREKTIVE

2005/36/EC

RAZINA KVALIFIKACIJA

UVJETI STJECANJA

ItalijaPaesaggista(Landscaper)

11.e PSMDiploma post-sekundarne razine (više od 4 godine)

MađarskaLandscape-architectural design of garden structures / specialty


Nizozemska

Tuin- en landschapsarchitect(Garden and landscape architect)


Njemačka

Landschafts- und Gartenarchitect(Landscape and garden architect)

11.d PS3Diploma post-sekundarne razine (3-4 godine)

SlovačkaKrajinný architekt

(Landscape architect)11.e PSM

Diploma post-

sekundarne razine (više od 4 godine)

Ujedinjeno Kraljevstvo

Member of the Landscape institute (CMLI) under the Landscape Institute’s Royal Charter

11.e PS4Diploma post-sekundarne razine (točno 4 godine)

Tablica 3 - Krajobrazni arhitekti kao regulirana profesija u državama članicama EU priznata Direktivom 2005/36/EC43

Konačno, u Zakonu o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (u na-stavku teksta: Zakon o komorama iz 2015.)44, kao matič-nom komorskom zakonu, ovlašteni krajobrazni arhitek-ti ne spominju se ni na jednom mjestu.

Unatoč tome, krajobrazni arhitekti danas mogu biti članovi strukovne komore arhitekata - Hrvatske komo-

profesije u područjima arhitekture te prostornog uređenja i gradnje.

10

re arhitekata (u nastavku teksta: HKA), stjecati pravo na uporabu posebnih (licenciranih) strukovnih naziva i na toj osnovi obavljati dio poslova regulirane profesije arhite-kata u području gradnje. U glavi III. analiziraju se korijeni i uzroci takvog današnjeg pravnog položaja krajobraznih arhitekata u komorskom sustavu i u području gradnje.

III. NORMATIVNI OKVIR RELEVANTAN ZA STRUKOVNI NAZIV »OVLAŠTENI KRAJOBRAZNI ARHITEKT«

1. PREGLED MJERODAVNIH ZAKONA

Upravnopravna područja prostornog uređenja i gradnje danas su normativno oblikovana u četirima zakonima: Zakonu o prostornom uređenju (u nastavku teksta: Za-kon o prostornom uređenju iz 2013.)45, Zakonu o gradnji (u nastavku teksta: Zakon o gradnji iz 2013.)46, ZoPiD-PUG-u/2015 te Zakonu o komorama iz 2015. Radi pre-glednijeg prikaza, ti se zakoni u nastavku dijele na dvije skupine.

1.1. PRVA SKUPINA: ZAKONI O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

Stupanjem na snagu Zakona o prostornom uređenju iz 2013. i Zakona o gradnji iz 2013., koji su danas na sna-zi, prestao je važiti dotadašnji jedinstveni Zakon o pro-stornom uređenju i gradnji iz 2007.47 U zakonodavnom razdoblju koje je prethodilo Zakonu o prostornom ure-đenju i gradnji iz 2007. područja prostornog uređenja i gradnje također su bila uređena u dvama posebnim zakonima: Zakonu o prostornom uređenju iz 1994.48 i Zakonu o gradnji iz 2003., odnosno Zakonu o gradnji iz 1999.49

U zakonodavnoj povijesti Republike Hrvatske strukov-ni naziv »ovlašteni krajobrazni arhitekt« nije poznavao i ne poznaje nijedan zakon o prostornom uređenju i gradnji. Svi se ti zakoni ograničavaju samo na (licencirane) stru-kovne nazive »ovlašteni arhitekt« i »ovlašteni inženjer« (u Zakonu o prostornom uređenju iz 2013. još i strukovni na-ziv »ovlašteni arhitekt urbanist«). Oni te strukovne nazive ne definiraju, nego upućuju na njihova značenja određena

u drugim dvama posebnim zakonima - onima o strukov-nim komorama te poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji.

1.2. DRUGA SKUPINA: KOMORSKI ZAKONI I ZAKONI O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA U PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

Donošenjem ZoPiDPUG-a/2015, koji je danas na snazi, prestao je važiti dotada jedinstveni Zakon o arhitek-tonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (u nastavku teksta: ZA-IPiDuPUG/2008)50. Taj je Zakon uređivao i komorski sustav i poslove te djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Prema tome, prije 2015. godine zakonodavna građa koja je danas podijeljena na dva posebna upravna zakona (ZoPiDPUG/2015 i Zakon o komorama iz 2015.) bila je uređena jedinstveno, u jednom zakonu.

U zakonodavnom razdoblju koje je prethodilo ZA-IPiDuPUG-u/2008 poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji nisu bili posebno regulirani. Na sna-zi je bio samo Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (u nastavku teksta: Zakon o Komori iz 1998.)51.

Slijedi prikaz zakonodavnog razvitka i normativna analiza zakonskog uređenja komorskog sustava te poslo-va i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. U okviru te analize razmatra se i zakonsko uređenje prostornog uređenja i gradnje s aspekta koji je relevantan za institut strukovnog naziva »ovlašteni krajobrazni arhitekt«.

2. ZAKONI O KOMORAMA TE POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA U GRADNJI 1998.-2015.

Uvodno treba istaknuti da su strukovne komore arhi-tekata te inženjera građevinarstva, strojarstva i elektro-tehnike javnopravna tijela s izrazito snažnim javnim ovlastima, zbog kojih se njihovi statuti od 2009. godine donose uz suglasnost, a od 2015. godine uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za gradnju (gradi-teljstvo) i prostorno uređenje, koja ima učinak suspen-zivnog uvjeta za njihovo donošenje.

2.1. ZAKONODAVNO RAZDOBLJE 1998.-2009. (ZAKON O KOMORI IZ 1998.)

Zakonom o Komori iz 1998. osnovana je prva, jedinstve-na Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditelj-

45 Zakon o prostornom uređenju (Nar. nov., br. 153/13 i 65/17). Taj je Zakon stupio na snagu 1. siječnja 2014.

46 Zakon o gradnji (Nar. nov., br. 153/13 i 20/17). Osim pojedi-nih odredaba, taj je Zakon stupio na snagu 1. siječnja 2014.

47 Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12). Taj je Zakon stupio na snagu 1. listopada 2007.

48 Zakon o prostornom uređenju (Nar. nov., br. 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02, 100/04, 76/07 i 152/08).

49 Zakon o gradnji (Nar. nov., br. 175/03, 100/04, 76/07, 101/07, 116/07 i 86/08). U zakonodavnom razdoblju koje je prethodi-lo Zakonu o gradnji iz 2003., na snazi je bio Zakon o gradnji (Nar. nov., br. 52/99, 57/99, 75/99, 117/01, 47/03 i 175/03).

50 Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatno-stima u prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 152/08, 124/09, 49/11 i 25/13). Taj je Zakon stupio na snagu 1. siječnja 2009.

51 Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (Nar. nov., br. 47 od 3. travnja 1998.). Taj je Zakon stupio na snagu 11. travnja 1998., pri čemu se članak 35., koji je uređivao osiguranje od odgovornosti, počeo primjenjivati 1. siječnja 2000.

11

stvu (u nastavku teksta: Komora), u koju su se obvezno udruživali »ovlašteni arhitekti« i »ovlašteni inženjeri« građevinarstva, geodezije, strojarstva i elektrotehnike koji obavljaju »stručne poslove prostornog uređenja, po-slove projektiranja stručnog nadzora i kontrole projeka-ta sukladno posebnim propisima«52.

Prema tom zakonu, upis u odgovarajući imenik Komore (pod zakonom propisanim uvjetima) bila je pretpostavka za stjecanje licencije, koja se prepoznavala u pravu na upo-rabu (licenciranih) strukovnih naziva »ovlašteni arhitekt«, odnosno »ovlašteni inženjer«. Zakon je polazio od koncep-ta da strukovni nazivi »ovlašteni arhitekt« i »ovlašteni in-ženjer« imaju, odnosno mogu imati više stručnih smjerova, a da ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri smiju obavljati samo poslove svoga stručnog smjera53. Ujedno je ovlastio Komoru da svojim statutom »pobliže uredi« strukovne zadatke »i stručni smjer ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera«, i to prema strukovnim zadacima »za svaki stručni smjer ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera«54.

Na temelju tog zakonskog ovlaštenja, Komora je svo-jim Statutom iz 1999.55 propisala da se ovlašteni arhitekti upisuju u jedan od četiriju stručnih smjerova u Imeniku ovlaštenih arhitekata56. Među njima bio je i stručni smjer ovlaštenih krajobraznih arhitekata. Statut Komore iz 1999. priznao je pravo na upis u Imenik ovlaštenih arhitekata za taj stručni smjer »osobi koja je diplomirala na odgovaraju-ćoj visokoj školi iz područja biotehničkih znanosti te ste-kla zvanje diplomiranog inženjera agronomije - uređenja krajobraza«57.

Čini se da su se navedena statutarna rješenja vezana uz krajobrazne arhitekte temeljila na jednoj iznimci koju je sadržavao Zakon o Komori iz 1998., jer u tom zakonu nije postojala nijedna druga osnova za članstvo krajobraznih arhitekata u Komori. Naime, taj je zakon propisivao, kao pravilo, da je »arhitekt« »osoba koja je diplomirala na odgo-varajućem tehničkom fakultetu u Republici Hrvatskoj i ste-kla zvanje diplomiranog inženjera arhitekture«58. Iznimka se sastojala u tome da se u Imenik ovlaštenih arhitekata mogla upisati i osoba koja nije diplomirala na arhitekton-skom fakultetu te nije stekla zvanje diplomiranog inženje-ra arhitekture ako je imala najmanje deset godina radnog iskustva u struci na poslovima prostornog uređenja, pro-

jektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata, i ako se svojim radom posebno istaknula59.

Proizlazi da je u razdoblju 1998.-2009., preko navede-ne iznimke, zakonodavac omogućio Komori da u Imenik ovlaštenih arhitekata upisuje i diplomirane inženjere agronomije kojima se obrazovanje podvodilo pod područ-je biotehničkih znanosti60. Dalje proizlazi da je Komora za njih onda propisala i novi strukovni naziv »ovlašteni kra-jobrazni arhitekt«. Komora je u Statutu iz 1999. propisala i strukovne zadatke ovlaštenih krajobraznih arhitekata61.

Međutim, Zakon o Komori iz 1998. nije poznavao strukovni naziv »ovlašteni krajobrazni arhitekt«. To je bio isključivo statutarni institut. Stoga Komora nije imala zakonsku osnovu na koju bi se pozivala u postupku rješa-vanja o pravima svojih članova - krajobraznih arhitekata, pa je njihove zahtjeve podvodila pod odredbe mjerodav-nih zakona koje su se odnosile na ovlaštene arhitekte. Iz tog zakonodavnog razdoblja onda potječu i rješenja Ko-more o osnivanju ureda za samostalno obavljanje poslo-va projektiranja i stručnog nadzora građenja ovlaštenog arhitekta, iako je riječ o uredima koje su osnovale osobe u zvanju krajobraznih arhitekata (dipl. ing. arg.)62.

2.2. ZAKONODAVNO RAZDOBLJE 2009.-2015. (ZAIPiDuPUG/2008)

Zakon o Komori iz 1998. bio je na snazi više od deset godina, sve do 1. siječnja 2009., kada je na snagu stupio

52 Članak 1. st. 2. Zakona o Komori iz 1998. (bilj. 51).53 Članci 24., 25. i 26. Zakona o Komori iz 1998. (bilj. 51).54 Članak 20. st. 1. al. 5., članak 25. st. 3. i članak 26. st. 6. Zako-

na o Komori iz 1998. (bilj. 51).55 Statut Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu

(Nar. nov., br. 40/99 112/99, 85/05, 152/08, 28/09, 52/09, 52/09, 82/09 i 82/09).

56 Prema Statutu HKA iz 1999., Imenik ovlaštenih arhitekata sa-stojao se od stručnih smjerova »ovlaštenih arhitekata«, »ovla-štenih arhitekata - urbanista«, »ovlaštenih arhitekata unutar-nje arhitekture« i »ovlaštenih krajobraznih arhitekata«.

57 Članak 7. st. 5. Statuta Komore iz 1999. (bilj. 55).58 Članak 2. Zakona o Komori iz 1998. (bilj. 51).

59 Članak 26. st. 5. u vezi sa stavkom 6. Zakona o Komori iz 1998. (bilj. 51).

60 Prema Pravilniku o utvrđivanju znanstvenih područja (Nar. nov., br. 29/97, 135/97, 8/00 i 30/00), riječ je bila o Područ-ju 4. Biotehničke znanosti, Polju 4.01. Agronomija, Grani 4.01.05. Uređenje krajobraza.

61 Članak 19. Statuta Komore iz 1999. (bilj. 55). Strukovni zadatci ovlaštenog krajobraznog arhitekta bili su »planiranje, projekti-ranje, uređenje krajobraznih struktura unutar i izvan naselje-nih područja, zaštita i planski sustavno uzdržavanje krajobraza i ostvarenja krajobrazne arhitekture, utemeljenih na biotehnič-kim, umjetničkim, gospodarskim i ekološkim spoznajama i po-stupcima«.

62 Tako je Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu izdala rješenje, KLASA: UP/l-311-01/04-01/326, URBROJ: 314-01-06-2 od 25. srpnja 2006., rješenje KLASA: UP/l-311-01/06-01/461, URBROJ: 314-01-06-2 od 13. listopada 2006. i rješenje KLASA: UP/l-311-01/08-01/681, URBROJ: 314-01-08-2 od 29. prosinca 2008. kojima je u upravnoj stvari upisa u Upisnik ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja trima ovlaštenim krajobraznim arhitektima odobrila osnivanje »ureda za samostalno obavlja-nje poslova projektiranja i stručnog nadzora građenja ovlašte-nog arhitekta«. Šifra djelatnosti svih tih ureda podvodila se pod »Arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo te s njima pove-zano tehničko savjetovanje«. Dva rješenja iz 2006. godine do-nesena su »na temelju članka 24. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (Nar. nov., br. 47/98), a

12

ZAIPiDuPUG/2008. Tim je zakonom prestala postojati Komora, a osnovane su HKA, Hrvatska komora inženje-ra građevinarstva, Hrvatska komora inženjera strojar-stva i Hrvatska komora inženjera elektrotehnike. Uz ko-morski sustav, ZAIPiDuPUG/2008 uređivao je i poslove te djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, uključu-jući zadaće struka.

2.2.1. UREĐENJE STRUKOVNOG KOMORSKOG SUSTAVA

Za razliku od Zakona o Komori iz 1998., ZAIPiDu-PUG/2008 više nije izrijekom definirao pojmove »arhi-tekta«, odnosno »inženjera« (uz koje se vezuju studiji na tehničkim fakultetima). Taj je Zakon uveo pojam »od-govarajuće struke«, koje je odredio kao »arhitektonsku, građevinsku, strojarsku i elektrotehničku«63.

Slično svom prethodniku, i ZAIPiDuPUG/2008 po-znavao je samo strukovne nazive »ovlašteni arhitekt« i »ovlašteni inženjer« (građevinarstva, strojarstva, elek-trotehnike), ali ne i strukovni naziv »ovlašteni krajo-brazni arhitekt«64. S druge strane, i ZAIPiDuPUG/2008 zadržao je koncept da »struke ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera« imaju, odnosno mogu imati više strukovnih smjerova, a da ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer može obavljati samo zadaće struke i stručnog smjera za koji je školovan, odnosno za koje se osposobio radom. Također, propisao je da se statutom komore pobliže uređuju »strukovni smjerovi pojedine struke ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlašte-nih inženjera i zadaće tih smjerova«, kao i mogućnost obavljanja pojedinih zadaća struke od strane pripadni-ka određenog strukovnog smjera65.

Na tim je zakonskim osnovama HKA u svom Statutu iz 2009.66 prvo propisala da se upisom u Imenik ovla-štenih arhitekata stječe »pravo na obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, stručnog nadzora, poslova projektiranja i kontrole projekata u svojstvu odgovorne osobe na teritoriju Republike Hrvatske i pravo korište-nja strukovnim nazivom ‘ovlašteni arhitekt’«. Dalje je propisala da »osoba upisana u Imenik ovlaštenih arhi-tekata stječe ovlaštenje za obavljanje strukovnih zadaća

arhitektonske struke u skladu sa stručnim smjerom«, koji se određuje prema strukovnim zadatcima67. Nakon toga je propisala da se ovlašteni arhitekt upisuje u jedan od četiriju stručnih smjerova u Imeniku ovlaštenih ar-hitekata68. Među njima ponovno je bio i stručni smjer ovlaštenih krajobraznih arhitekata. Statutom HKA iz 2009. bili su okvirno propisani i strukovni zadatci tog smjera, koji su odgovarali definiciji i klasifikacijskim oznakama u znanosti69. Na toj je osnovi HKA pravil-nikom propisala da se u Imenik ovlaštenih arhitekata upisuju i osobe koje su završile (agronomski) studij kra-jobrazne arhitekture70.

Čini se da je zadržavanje strukovnog smjera, odno-sno strukovnog naziva »ovlašteni krajobrazni arhitekt« i u ovom zakonodavnom razdoblju bilo utemeljeno na zakonskoj iznimci, koja je sada glasila: »Komora može statutom odrediti posebne uvjete za izniman upis u imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inže-njera.«71. Naime, druge osnove za taj upis u ZAIPiDu-PUG-u/2008 nisu postojale.

2.2.2. UREĐENJE POSLOVA I DJELATNOSTI U PODRUČJU GRADNJE

Uz komorski sustav, ZAIPiDuPUG/2008 uređivao je i obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, po-slova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, obavljanje djelatnosti građenja i obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje. Kad je riječ o stručnim poslovima projektiranja, ZAIPiDuPUG/2008 propisivao je da su, između ostalih, zadaće arhitektonske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata i: - osiguravanje cjelovitosti i međusobne usklađenosti svih projekata za zgrade i objekte krajobrazne arhitek-ture, - izrada projekata krajobraznog uređenja za sve građevine, - izrada arhitektonskog snimka izvedenog stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, - izrada snimka postojećeg stanja za zgrade i objekte kra-jobrazne arhitekture; - utvrđivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture72. U tim okvirima, Statutom HKA iz 2009. bilo je određeno da su strukovni zadatci ovlaštenog kra-

u svezi s člancima 50. i 52. Zakona o gradnji (Nar. nov., br. 175/03 i 100/4)«. Rješenje iz 2008. doneseno je »na temelju članka 24. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženje-ra u graditeljstvu (Nar. nov., br. 47/98), a u svezi s člankom 353. st. 2. podst. 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07)«. Za razliku od dvaju rješenja iz 2006., u kojima su skraćeni nazivi obaju ureda određeni kao »ured ovlaštenog arhitekta«, u rješenju iz 2008. skraćeni naziv ure-da određen je kao »ured ovlaštene krajobrazne arhitektice«.

63 Članak 2. st. 6. ZAIPiDuPUG-a/2008 (bilj. 50). 64 Članak 103. st. 1. ZAIPiDuPUG-a/2008 (bilj. 50).65 Članak 100. st. 1. al. 6. i članak 104. st. 1. i 2. i ZAIPiDuPUG-

a/2008 (bilj. 50).66 Statut Hrvatske komore arhitekata (Nar. nov., br. 64/09,

129/10, 81/13 i 34/15).

67 Članak 7. st. 1. i 2. i članak 24. st. 1. Statuta HKA iz 2009. (bilj. 66).

68 Riječ je o istim stručnim smjerovima koji su prethodno već bili ustanovljeni u Statutu Komore iz 1999. (bilj. 56).

69 Članak 24. st. 1. al. 4. i st. 4. Statuta HKA iz 2009. (bilj. 66). U znanosti je riječ o Području 4. Biotehničke znanosti, Polju 4.01 Poljoprivreda (agronomija), Grani 4.01.08. Krajobrazna arhitektura (bilj. 30).

70 Pravilnik o upisima u Imenik i stručne smjerove ovlaštenih arhitekata od 15. prosinca 2010., s izmjenama iz 2013. HKA, https://www.arhitekti-hka.hr/hr/komora/akti-komore/arhi-va-propisa/pravilnici/pravilnik-o-upisima/.

71 Članak 105. st. 2. ZAIPiDuPUG-a/2008 (bilj. 50).72 Članak 58. ZAIPiDuPUG-a/2008 (bilj. 50).

13

jobraznog arhitekta planiranje, projektiranje, uređenje krajobraznih struktura unutar i izvan naseljenih pod-ručja, zaštita i planski sustavno uzdržavanje krajobra-za i ostvarenja krajobrazne arhitekture, utemeljenih na biotehničkim, umjetničkim, gospodarskim i ekološkim spoznajama i postupcima73.

2.3. SAŽETAK ZAKONODAVNIH RAZDOBLJA 1998.-2015.

Provedena analiza pokazuje svojevrsnu normativno/re-gulatornu matricu u zakonodavnim razdobljima 1998.-2015.: zakonodavac propisuje iznimku i time otvara prostor strukovnoj komori da preuzme ulogu regulatora. Na temelju zakonskih ovlasti, strukovna komora svojim statutom propisuje stručni smjer ovlaštenih krajobraznih arhitekata, a u dodijeljenom joj prostoru »iznimke« odre-đuje da će u komorske imenike upisivati i osobe sa zavr-šenim (agronomskim) studijem krajobrazne arhitekture. Komora za njih onda kreira i posebni statutarni strukov-ni naziv »ovlašteni krajobrazni arhitekt« (koju licenciju zakon ne poznaje) te ga podvodi pod zakonski strukovni naziv »ovlašteni arhitekt«. Nakon toga statutom uređuje strukovne zadatke ovlaštenih krajobraznih arhitekata te ih uvodi u poslove i djelatnosti gradnje u svojstvu ovla-štenih/odgovornih osoba arhitektonske struke (ponajpri-je u licencirane poslove izrade krajobraznih projekata za građevine).

Posljedično, HKA je u komorskom pravu izgradila iznimno širok pojam arhitekta. Tako se prema Pravilni-ku HKA o natječajima s područja arhitekture, urbaniz-ma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza iz 2014. arhitektom smatra: - stručna osoba koja je nakon završet-ka školovanja stekla akademsku titulu dipl. ing. arh. ili mag. ing. arch., ili - »koja je ovlašteni arhitekt«, pri čemu je ovlašteni arhitekt »osoba upisana u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata«74.

Međutim, za razliku od zakonodavnog razdoblja 1998.-2009., u kojemu zakonodavac nije tražio suglasnost nadležnog ministarstva na Statut Komore iz 1999., u za-konodavnom razdoblju 2009.-2015. Statut HKA podlije-gao je suglasnosti nadležnog ministarstva. Stoga se ima smatrati da su od 2009. godine opisana rješenja u statu-tarnom komorskom pravu stvorena pod okriljem države jer su ih omogućili i zakonodavac (svojom iznimkom) i nadležno ministarstvo (kao nadzorno upravno tijelo sa suspenzivnim ovlastima u odnosu na komorske statute), ne bez pravnih posljedica. Kompetentna stručna raspra-va o mjestu i ulozi ovlaštenih krajobraznih arhitekata u području gradnje u svojstvu odgovornih osoba ne može se voditi bez uvažavanja tih pravnih činjenica.

3. ZAKON O KOMORAMA IZ 2015. I ZoPiDPUG/2015

3.1. PREGLED ZAKONODAVNOG OKVIRA I DEFINIRANJE PROBLEMA

Hrvatski sabor donio je na sjednici 3. srpnja 2015. dva nova zakona koja su zamijenila dotada jedinstveni ZAI-PiDuPUG/2008. To su ZoPiDPUG/2015 i Zakon o komo-rama iz 2015.

ZoPiDPUG/2015 uređuje obavljanje stručnih poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, upravljanja projektom gradnje, te ispitivanja i prethodnih istraživanja, a ujedno se propisuju zadaće struka, stručni ispit i stručno usavr-šavanje te uvjeti za strane osobe koje obavljaju poslove i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje75.

S druge strane, Zakon o komorama iz 2015. uređuje temeljni ustroj, članstvo i nadležnosti (djelokruga rada i poslova) četiriju strukovnih komora. U nastavku se na-značuju pojedina rješenja sadržana u tom Zakonu, koja se prema potrebi uspoređuju s dotadašnjima.

Za obavljanje poslova u svojstvu ovlaštenih/odgovor-nih osoba u području prostornog uređenja i gradnje i da-lje je potrebno posebna ovlast (licencija) nadležne stru-kovne komore. U usporedbi s prethodnim zakonodavnim razdobljima, međutim, Zakon o komorama iz 2015. uveo je nove strukovne nazive i povećao broj imenika upisom u koje se stječu pojedini (licencirani) strukovni nazivi76. Danas su to »ovlašteni arhitekt«, »ovlašteni arhitekt urba-nist«, »ovlašteni inženjer«, »ovlašteni voditelj građenja« i »ovlašteni voditelj radova«. Da bi dobila pravo na upora-bu licenciranog strukovnog naziva, osoba i dalje mora is-punjavati propisane uvjete i biti član nadležne strukovne komore. Svojstvo člana komore i dalje se stječe upisom u odgovarajući komorski imenik77, o čemu komora donosi rješenje (upravni akt) te izdaje posebnu iskaznicu i do-djeljuje pravo na uporabu pečata78. Prestankom članstva u komori gubi se strukovni naziv te pravo na obavljanje poslova koje obavlja osoba s tim nazivom79. Zakon o ko-morama iz 2015. i dalje je zadržao koncept da strukovne komore svojim statutima »pobliže uređuju« strukovne smjerove struka ovlaštenih arhitekata i dr.80, kao i za-daće tih smjerova. HKA je u svom Statutu iz 2015. (u

73 Članak 24. st. 1. al. 4. Statuta HKA iz 2009. (bilj. 66).74 Članak 2. toč. 1. i 6. Pravilnika Hrvatske komore arhitekata

o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza od 14. srpnja 2014., HKA, https://www.arhitekti-hka.hr/files/file/natjecaji/PRAVILNIK-o-natjecajima-s-podrucja-arhitekture-i-urbanizma.pdf.

75 Članak 1. st. 1. ZoPiDPUG-a/2015 (bilj. 3).76 Članak 26. st. 2.-4. i članak 27. st. 1. Zakona o komorama iz

2015. (bilj. 44).77 Članak 23. st. 1. Zakona o komorama iz 2015. (bilj. 44) propi-

suje da komore, u okviru dodijeljenih im javnih ovlasti, vode imenik ovlaštenih arhitekata, imenik ovlaštenih arhitekata urbanista, imenik ovlaštenih inženjera, imenik ovlaštenih voditelja građenja i imenik ovlaštenih voditelja radova koji su njezini članovi, a koji sadržava i njihovu struku te stručni smjer. Komore vode i imenike ovlaštenih stranih osoba.

78 Članak 26. st. 1. i 5. Zakona o komorama iz 2015. (bilj. 44).79 Članak 35. st. 1. Zakona o komorama iz 2015. (bilj. 44).

14

nastavku teksta: Statut HKA iz 2015.)81 i dalje zadržala strukovni/stručni smjer za krajobrazne arhitekte, a za-držala je i institut strukovnog naziva za njih. Međutim, za razliku od prethodnih razdoblja, Statut HKA iz 2015. određuje (licencirane) strukovne nazive ovisno o nazivi-ma stručnog smjera unutar pojedinog imenika82. Tako je HKA svojim općim aktima odredila tri stručna smjera i tri strukovna naziva krajobraznih arhitekata: »ovlašteni krajobrazni arhitekt«, koji se upisuje u Imenik ovlašte-nih arhitekata83; »ovlašteni voditelj građenja krajobrazne struke«, koji se upisuje u Imenik ovlaštenih voditelja građenja arhitektonske struke; »ovlašteni voditelj radova krajobrazne struke«, koji se upisuje u Imenik ovlaštenih voditelja radova arhitektonske struke84. Član se može upisati »u više imenika Komore te steći pravo na upora-bu više strukovnih naziva«85. Navedeni strukovni nazivi ovlašćuju krajobrazne arhitekte da u području gradnje, u okviru zadaća svoje struke, »obavljaju poslove regulirane profesije arhitektonske struke u svojstvu odgovorne oso-be, u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavlja-nje djelatnosti u području prostornog uređenja i gradnje« [kurzivom istaknula autorica]86.

Prema stanju na dan 10. rujna 2018., u imenike HKA bilo je upisano 100 ovlaštenih krajobraznih arhitekata, među kojima je aktivnih 68, te dvoje aktivnih ovlašte-nih voditelja građenja krajobrazne struke. Osim toga, u Upisnik ureda za samostalno obavljanje poslova projek-tiranja i/ili stručnog nadzora gradnje upisana su i tri ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i stručnog nadzora građenja, koja vode ovlašteni krajo-brazni arhitekti na temelju inicijalnih rješenja iz 2006., odnosno 2008.87

Tri su temeljna problema koja izviru iz Zakona o ko-morama iz 2015. i ZoPiDPUG-a/2015, kako su oni kon-cipirani 2015. godine. Sva tri problema povezana su s njihovim izmjenama i dopunama, predloženima P.Z.E.-om 398/2018, i sva tri se tiču ovlaštenih krajobraznih arhitekata. Prvi problem vezan je uz strukovni naziv »ovlašteni krajobrazni arhitekt«. Drugi problem vezan je uz legalnu definiciju odgovarajućih struka, a treći uz uređenje zadaća projektiranja koje obavlja arhitekton-ska struka u području gradnje. Ti se problemi razmatra-ju u nastavku.

3.2. STRUKOVNI NAZIV »OVLAŠTENI KRAJOBRAZNI ARHITEKT«

3.2.1. ČLANAK 49. ST. 2. ZoPiDPUG-a/2015 (POSTOJEĆE ZAKONODAVNO STANJE)

Zakon o komorama iz 2015. ne poznaje struku krajobra-znih arhitekata (mag. ing. prosp. arch.) i ne omogućava njihovo članstvo u HKA, a s tim ni poseban strukovni naziv »ovlašteni krajobrazni arhitekt«. Međutim, nova je pravna činjenica u zakonodavnom razvitku komor-skog sustava započetog 1998. godine to što u Zakonu o komorama iz 2015., kao matičnom zakonu za HKA, više ne postoji nikakva iznimka koja bi dopuštala da se u imenike HKA upisuju osobe koje nisu završile jedan od četiriju tehničkih studija - arhitektonski, građevinski, stro-jarski ili elektrotehnički (kao što je glasila u Zakonu o Ko-mori iz 1998.), odnosno iznimka koja bi dopuštala da HKA može statutom odrediti posebne uvjete za izniman upis u svoje imenike (kao što je glasila u ZAIPiDuPUG-u/2008) ili neka druga usporediva iznimka.

S druge strane, međutim, zakonodavac je 2015. godi-ne prvi put u zakonodavnoj povijesti konstituirao izriči-tu zakonsku osnovu za članstvo krajobraznih arhitekata u strukovnoj komori arhitekata (HKA), odnosno za nji-hov upis u imenike HKA, ali je to - iz neobrazloženih, ali i neobjašnjivih razloga - učinio ZoPiDPUG-om/2015.88

80 Članak 21. st. 1. al. 5. Zakona o komorama iz 2015. (bilj. 44).81 Statut Hrvatske komore arhitekata (Nar. nov., br. 140/15. i

43/17). Statut HKA iz 2015. donijela je Skupština HKA na 2. sjednici održanoj 18. prosinca 2015. uz prethodnu suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, KLASA: 011-01/15-01/169, URBROJ: 531-01-15-3 od 25. studenog 2015., na temelju članka 21. st. 2. Zakona o komorama iz 2015. (bilj. 44). Statut HKA iz 2015. stupio je na snagu 7. siječnja 2016.

82 S obzirom na to da se strukovni/stručni smjerovi vezuju uz imenike HKA, ti se smjerovi u komorskom pravu danas odre-đuju kao »stručni smjerovi pojedinih imenika«. Usp. članke 5., 8. i 10. Pravilnika o upisima u Imenik i stručne smjerove ovlaštenih arhitekata od 13. siječnja 2016., s izmjenama i do-punama od 20. siječnja 2016. i 8. svibnja 2017., HKA, https://www.arhitekti-hka.hr/hr/komora/akti-komore/pravilnici/pravilnik-o-upisima/.

83 Članak 50. st. 1. Statuta HKA iz 2015. (bilj. 81) propisuje da se ovlašteni krajobrazni arhitekt smatra »primjerenom strukom« u obavljanju stručnih poslova i djelatnosti krajobraznog pro-jektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i djelatnosti građe-nja. To je novum u komorskom pravu.

84 Članak 3. st. 2. Statuta HKA iz 2015. (bilj. 81). Izuzme li se imenik ovlaštenih stranih osoba, strukovni/stručni smjer ovlaštenih krajobraznih arhitekata ne postoji samo u imeni-ku ovlaštenih arhitekata urbanista. Usp. i članke 5., 8. i 10. Pravilnika o upisima u Imenik i stručne smjerove ovlaštenih arhitekata (bilj. 82). Radi izbjegavanja stalnog nabrajanja svih triju strukovnih naziva, u nastavku teksta ti se strukovni na-zivi podvode pod naziv: »ovlašteni krajobrazni arhitekt«.

85 Članak 37. st. 2. Statuta HKA iz 2015. (bilj. 81). .86 Članak 2. st. 1. Statuta HKA iz 2015. (bilj. 81). Izraz »u svoj-

stvu odgovorne osobe« preuzet je iz ZoPiDPUG-a/2015 (bilj. 3). Zakon o komorama iz 2015. (bilj. 44) koristi se u članku 2. st. 2. izrazom »u svojstvu ovlaštene osobe«. V. bilj. 102.

87 V. bilj. 62.88 U K.P.Z.E-u 845/2015 (Prijedlog zakona o poslovima i djelat-

nostima prostornog uređenja i gradnje, s Konačnim prijedlo-gom zakona, P.Z.E 845, KLASA: 022-03/15-01/67, URBROJ: 65-15-02 od 29. svibnja 2015., koji je predsjedniku Hrvatsko-ga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom KLASE: 022-03/15-01/48, URBROJ: 50301-05/05-15-2 od 28. svibnja

15

Tako članak 49. st. 2. ZoPiDPUG-a/2015 glasi: »Zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni krajobrazni arhitekti uređuje se statutom Komore, u koju se udru-žuju ovlašteni arhitekti.« [kurzivom istaknula autorica].

Ta odredba zaslužuje osvrt. Prvo, ni »strukovni nazivi« ni »strukovni/stručni smjerovi« nisu instituti ZoPiDPUG-a/2015, nego Zakona o komorama iz 2015. Stoga je pravno nedosljedno da se strukovni naziv »ovlašteni krajobrazni arhitekt« ozakonio ZoPiDPUG-om/2015, a da ga matični Zakon o komorama iz 2015. i dalje ne poznaje i ne priznaje kao zakonski institut. Drugo, uređenje »zadaća struka« u području gradnje jest zakonska, a ne statutarna materija. Zakonodavac je u ZoPiDPUG-u/2015 uredio zadaće arhitektonske, gra-đevinske, strojarske i elektrotehničke struke, ali je od sebe otklonio uređenje zadaća struke ovlaštenih krajo-braznih arhitekata (iako je taj licencirani strukovi na-ziv istodobno priznao, a s tim i legitimirao u području gradnje). Umjesto toga, ovlastio je HKA da zadaće nji-hove struke propiše svojim statutom. Međutim, ako su zadaće struka ovlaštenih/odgovornih osoba u području prostornog uređenja i gradnje - zakonska materija, onda zakonodavcu nije dopušteno proizvoljno odlučivati o tome hoće li, a ako da, zadaće kojih struka će on sam urediti (zakonom), a koje će prepustiti na uređenje ko-morskom statutu. Vladavina prava zahtijeva unutarnju pravnu konzistentnost objektivnog pravnog poretka, te jasno razlikovanje i razdvajanje zakonske od podzakon-ske materije. Stoga članak 49. st. 2. ZoPiDPUG-a/2015 na pravno neprikladan i pravno nedosljedan način pri-stupa uređenju zadaća struke krajobraznih arhitekata u području gradnje.

Unatoč tome što je riječ o svojevrsnom »zakonodavnom ekscesu«, treba utvrditi da članak 49. st. 2. ZoPiDPUG-a/2015 prvi (i do sada jedini) put u zakonodavnoj povijesti Republike Hrvatske unosi sljedeće novine vezane uz kraj-obrazne arhitekte:

- strukovni naziv »ovlašteni krajobrazni arhitekt« podi-gnut je na zakonsku razinu, čime je taj strukovni naziv - na-kon 16 godina postojanja na statutarnoj razini - postao za-konski institut u području gradnje kad je riječ o poslovima projektiranja;

- ozakonjivanjem strukovnog naziva »ovlašteni krajobra-zni arhitekt« posredno je priznat na zakonskoj razini, u prav-nom području gradnje, i cjelokupni strukovni/stručni smjer ovlaštenih krajobraznih arhitekata, također konstituiran na statutarnoj razini prije 16 godine (Statutom Komore iz 1999.);

- struka krajobrazni arhitekt prvi se put zakonom insti-tucionalno smješta u »komoru u koju se udružuju ovlašteni arhitekti« (tj. u HKA);

- »zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni krajobrazni arhitekti« prvi se put zakonom smještaju u

zadaće arhitektonske struke, i to u poslove projektiranja u području gradnje u svojstvu ovlaštenih/odgovornih osoba.

3.2.2. ČLANAK 29. P.Z.E.-a 398/2018 (BRISANJE ČL. 49. ST. 2. ZoPiDPUG-a/2015)

Člankom 29. P.Z.E.-a 398/2018 predlaže se brisanje član-ka 49. st. 2. ZoPiDPUG-a/2015. S obzirom na predmet njegova uređenja i njegovo značenje, brisanje te zakon-ske odredbe zahtijevalo bi podrobno obrazloženje legiti-mnog cilja predložene mjere u odnosu na motive propisi-vanja članka 49. st. 2. ZoPiDuPUG/2015 tri godine ranije, razloge koji su državu vodili da predloži njegovo bri-sanje, razmjernost predložene mjere, težinu tereta koju će snositi članovi HKA - ovlašteni krajobrazni arhitekti kad je u pitanju njihova individualna pravna situacija, itd. Suprotno tome, u obrazloženju prijedloga članka 29. P.Z.E.-a 398/2018 (str. 23.) navedeno je: »… briše (se) sta-vak 2. Obzorom« [pravilno: s obzirom na to - op. autorica] »da se zadaće struke uređuju zakonom, a ne općim ak-tom Komore.«89

Prihvati li Hrvatski sabor taj prijedlog, brisanjem član-ka 49. st. 2. ZoPiDPUG-a/2015 poništili bi se prethodno navedeni učinci postignuti tri godine ranije, umetanjem te odredbe u tekst zakona. Međutim, stvari se ne vraćaju na stanje koje je postojalo do 2015. godine, za vrijeme va-ženja bivšeg ZAIPiDuPUG-a/2008 u kojem takva odred-ba također nije postojala. Kao što je prethodno rečeno, u matičnom komorskom zakonu (Zakonu o komorama iz 2015.) više nema iznimke koja bi omogućila bilo kakav »sporedni ulaz« krajobraznim arhitektima u strukovni komorski sustav. Brisanjem članka 49. st. 2. ZoPiDPUG-a/2015 komorska se vrata za njih u cijelosti zatvaraju.

To jasno potvrđuje i predložena dopuna članka 3. st. 8. ZoPiDPUG-a/2015, koji sadržava legalnu definiciju pojma »odgovarajuće struke«.

3.3. LEGALNA DEFINICIJA ODGOVARAJUĆIH STRUKA


Između Zakona o komorama iz 2015., ZoPiDPUG-a/2015 i Statuta HKA iz 2015. mora postojati potpuna usklađe-nost u pitanju određenja »odgovarajućih struka«, to jest u pitanju: osobe kojih struka se smiju upisivati u ime-nike strukovnih komora s obzirom na to da upravo one obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u svoj-stvu ovlaštenih/odgovornih osoba? Postoji li u tom pita-nju diskrepancija među navedenim propisima, narušava se i cjelokupni poredak prostornog uređenja i gradnje. Tu

89 Navedeno obrazloženje ne bi se moglo kvalificirati drugačije negoli kao negacija obrazloženja. Naime, i 2015. godine, kada je članak 49. st. 2. ugrađen u novi ZoPiDPUG/2015, zadaće struka također su se uređivale zakonom, a ne općim aktom komore.

2015.) nijednom riječju nisu obrazloženi razlozi za to. U obra-zloženju uz članak 49. K.P.Z.E-a 845/2015 bilo je navedeno samo ovo: »Propisuju se zadaće arhitektonske struke u obav-ljanju poslova projektiranja.« (str. 42.).

16

bi definiciju po prirodi predmeta svoga uređenja trebao sadržavati Zakon o komorama iz 2015., kao što ju je sadr-žavao Zakon o Komori iz 1998. (koji je legalnu definiciju »arhitekta« odredio vodeći se mjerilima završenog fakul-teta i stečenog zvanja). Naime, legalna definicija »odgo-varajućih struka« izravno je povezana s uvjetima za upis u komorske imenike, a time i sa strukovnim nazivima, i sa strukovnim/stručnim smjerovima pojedinih struka, i sa zadaćama tih smjerova koje su na temelju Zakona o komorama iz 2015. ovlaštene uređivati strukovne komo-re. Unatoč tome, iako višekratno zahtijeva »odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke«, »odgovaraju-će iskustvo u struci«, »odgovarajuće poslove u struci« i sl., Zakon o komorama iz 2015., kao matični komorski zakon, ne sadržava definiciju »odgovarajućih struka« po-trebnih za učlanjenje u HKA i druge strukovne komore, odnosno za upis u komorske imenike i stjecanje odgova-rajućeg strukovnog naziva.

Određenje »odgovarajućih struka« (»Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska, građe-vinska, strojarska i elektrotehnička struka.«) pogrešno je »premješteno« u ZoPiDPUG/2015. Naime, kad ZoPiD-PUG/2015 upućuje na to da stručne poslove prostornog uređenja u svojstvu odgovornog voditelja, ili poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe, ili poslove stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe, ili poslove voditelja građenja u svojstvu odgovorne oso-be može obavljati osoba s odgovarajućim strukovnim nazivom »sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru«, onda je razumno očekivati da su u tom »posebnom zakonu kojim se uređuje udruži-vanje u Komoru« riješena i sva pitanja vezana uz uvje-te obrazovnih kvalifikacija i struka koje te odgovorne osobe moraju imati da bi mogle steći odgovarajući stru-kovni naziv, a time i obavljati poslove u svojstvu ovla-štenih/odgovornih osoba uređene ZoPiDPUG-om/2015. Štoviše, legalna definicija »odgovarajućih struka«, sadr-žana u ZoPiDPUG-u/2015, izrijekom se ograničava samo na taj zakon i ne uzima u obzir, odnosno ne upućuje na Zakon o komorama iz 2015. Riječ je o normativnoj kon-fuziji, nastaloj uslijed nedosljednog i nedostatno promi-šljenog cijepanja jedinstvenog predmeta uređenja u dva zasebna zakona90. Slučaj krajobraznih arhitekata poka-zuje da je riječ o ozbiljnim propustima zakonodavca.

3.3.2. ČLANAK 2. P.Z.E.-a 398/2018 (DOPUNA LEGALNE DEFINICIJE ODGOVARAJUĆIH STRUKA)

Člankom 2. P.Z.E.-a 398/2018 predlaže se dopuna članka 3.

st. 8. ZoPiDPUG/2015, tako da legalna definicija »odgovara-jućih struka« glasi: »Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektro-tehnička struka, koje se stječu završetkom odgovarajućeg studija u znanstvenom području tehničkih znanosti, prema posebnom propisu koji uređuje znanstvena područja, polja i grane, a ostale struke koje obavljaju dio zadaća odgovara-juće struke obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u svojstvu suradnika u okviru znanja stečenog obrazova-njem i radom.« [kurzivom istaknula autorica].

U obrazloženju P.Z.E.-a 398/2018 navedeno je uz čla-nak 2.: »Izmjenom članka 3. detaljnije se definira pojam ‘odgovarajuće struke’ u smislu ovoga Zakona.« (str. 21). Nedostatnost i irelevantnost tog obrazloženja nije potreb-no posebno obrazlagati. Oni su očiti, uzmu li se u obzir sadržaj predložene dopune, te njezini pravni učinci i nji-hov stvarni domašaj. Riječ je o bitnoj materijalnopravnoj intervenciji u postojeći tekst ZoPiDPUG-a/2015, i po sa-držaju, i po učinku, i po cilju koji se želi postići. Predlo-žena dopuna članka 3. st. 8. ZoPiDPUG-a/2015 sastoji se od dva dijela, odnosno sadržava dva nova pravna pravila.

Prvi dio predložene dopune glasi: »koje se stječu za-vršetkom odgovarajućeg studija u znanstvenom području tehničkih znanosti, prema posebnom propisu koji uređuje znanstvena područja, polja i grane«. Tim prvim dijelom dopune zakonodavac se vraća na rješenje sadržano u Zako-nu o Komori iz 1998. (ali sada bez dopuštene iznimke, koju Zakon o komorama iz 2015. više ne sadržava - v. supra toč-ku 3.2.1.). Bude li usvojeno, to će novo pravilo rezultirati zabranom upisa krajobraznih arhitekata u članstvo i ime-nike HKA, te brisanjem iz općih akata HKA svih odredaba koje upućuju na područje biotehničkih znanosti, odnosno na strukovni naziv »ovlašteni krajobrazni arhitekt«. Izrav-na posljedica ukidanja te licencije bilo bi onemogućavanje krajobraznim arhitektima da u svojstvu ovlaštenih/odgo-vornih osoba obavljaju licencirane arhitektonske poslove i djelatnosti u području gradnje91. Drugi dio predložene dopune glasi: »a ostale struke koje obavljaju dio zada-ća odgovarajuće struke obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u svojstvu suradnika u okviru zna-nja stečenog obrazovanjem i radom«. Značenje, doseg i učinke tog dijela predložene dopune legalne definicije

90 Ista se ocjena može uputiti i kad je riječ o »zadaćama struka«. Nakon »cijepanja« dotada jedinstvene zakonodavne građe (sadržane u ZAIPiDuPUG-u/2008 - bilj. 50), uređenje »zada-ća struka« pogrešno je »premješteno« u ZoPiDPUG/2015 (bilj. 3). Time je stvorena daljnja normativna konfuzija. Tako Zakon o komorama iz 2015. (bilj. 44) i dalje ovlašćuje HKA da svo-jim statutom »pobliže uredi« strukovne smjerove pojedine ar-hitektonske struke »i zadaće tih smjerova«. Međutim, u tom

matičnom komorskom zakonu više nema materijalne zakonske građe iz koje bi trebalo proizlaziti to »pobliže uređivanje« stru-kovnih smjerova i njihovih zadaća. Temeljna građa (same za-daće pojedine struke) danas je sadržana u ZoPiDPUG-u/2015, pri čemu Zakon o komorama iz 2015. u tom pitanju ni jednom riječju ne upućuje na ZoPiDPUG/2015. S druge strane, Statut HKA iz 2015. (bilj. 81) izlazi izvan okvira matičnog komorskog zakona s kojim je egzistencijalno vezan te u glavi IX. »pobliže uređuje« materiju ZoPiDPUG-a/2015. To je još jedan pokaza-telj da je tu materiju trebao uređivati komorski zakon.

91 Opisani učinci predložene dopune daljnji su dokaz da legalna definicija »odgovarajuće struke« pripada komorskom zakonu, a ne onom koji uređuje poslove i djelatnosti prostornog uređe-nja i gradnje.

17

»odgovarajuće struke« najbolje je vrednovati kroz pri-kaz uloge i mjesta krajobraznih arhitekata u području prostornog uređenja.

3.3.2.1.. ZAKONSKI MODEL »ODGOVORNI VODITELJ – SURADNIK«

U POSLOVIMA PROSTORNOG UREĐENJA

Zakon o prostornom uređenju iz 1994., koji je bio na snazi od 1994. do 2007. godine, nije poznavao nikakve oblike krajobraznog planiranja, odnosno projektiranja prostora. Suprotno tome, Zakon o prostornom uređenju i gradnji iz 2007., koji je bio na snazi od 2007. do 2013. godine, poznavao je i legalnu definiciju »krajobraza« i legalnu definiciju »krajobraznih vrijednosti«, a polazio je od koncepta da su uvjeti za obavljanje poslova pro-stornog planiranja povezani s uvjetima za projektiranje građevina i krajobraza92.

Međutim, Zakon o prostornom uređenju iz 2013., koji je danas na snazi, u cijelosti je napustio taj koncept. Ipak, treba primijetiti kako je u postupku e-savjetovanja predloženo da se prijedlog tog zakona93 dopuni odred-bama kojima bi se u području prostornog planiranja definirali pojmovi »krajobraz«, »krajobrazne vrijedno-sti«, »krajobrazno planiranje« i »krajobrazno vrednova-nje prostora«94. Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hr-vatskog sabora također je predložio »da se još jednom razmotri mogućnost da se na tragu Europske konvencije o krajobrazu tema krajobraza ugradi i u ovaj Zakon«95. Međutim, Vlada Republike Hrvatske odbila je navedene

prijedloge s obrazloženjem da su »primjedbe od 3. - 6. … predmet Zakona o zaštiti prirode«, odnosno da »ob-veze iz Europske konvencije o krajobrazu su u domaći pravni sustav ugrađene Zakonom o zaštiti prirode, a u predloženi Zakon uporabom termina ‘priroda’ koji pre-ma Zakonu o zaštiti prirode, uz ostalo, obuhvaća i po-jam krajobraza. Dakle, sve odredbe predloženog Zakona koje se odnose na prirodu odnose se i na krajobraz. Ure-đivanje, pak, istih pitanja na isti način u jednom prav-nom sustavu nije dopušteno, a niti poželjno«96. Prema tome, ovlašteni krajobrazni arhitekti ne mogu obavljati, u svojstvu odgovornih osoba, zadaće ovlaštenih arhite-kata i ovlaštenih arhitekata urbanista propisane Zako-nom o prostornom uređenju iz 2013.97 Štoviše, ni u tek-stu samog Statuta HKA iz 2015. ne postoji naznaka da bi ovlašteni krajobrazni arhitekti u svojstvu odgovornih osoba mogli imati bilo kakvu ulogu u stručnim poslovi-ma prostornog uređenja.

Unatoč tome, krajobrazni arhitekti imaju svoje mje-sto u poslovima prostornog uređenja jer su ti poslovi, još od Zakona o prostornom uređenju i gradnji iz 2007. i ZAIPiDuPUG-a/2008, ustrojeni po modelu »odgovorni voditelj - suradnik«.

Tako je Zakon o prostornom uređenju i gradnji iz 2007., koji je bio na snazi do 2013. godine, propisivao da je odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga dokumen-ta prostornog uređenja osoba koja ima status ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog arhitekta urbaniste. Ta je osoba odgovorna (i) za to da su propisane dijelove, odnosno sadržaj tog dokumenta izradili stručnjaci od-govarajućih struka. Stručnjaci odgovarajućih struka su osobe koje prema posebnom propisu mogu obavlja-ti poslove prostornog uređenja u svojstvu suradnika98. Slično svom prethodniku iz 2007. godine, i Zakon o prostornom uređenju iz 2013., koji je danas na snazi, sa-država jasno definiran zakonodavni model »odgovorni voditelj - suradnik«. Taj Zakon propisuje da odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga prostornog plana mora imati strukovni naziv ovlašteni arhitekt, odnosno ovla-šteni arhitekt urbanist, te da odgovara (i) za to »da su određene dijelove, odnosno sadržaj tog plana izradili stručnjaci odgovarajućih struka. Stručnjaci odgovaraju-ćih struka su osobe koje prema posebnom propisu mogu obavljati poslove prostornog uređenja u svojstvu surad-nika.«99 [kurzivom istaknula autorica].

92 Članak 28. st. 2. i 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji iz 2007. (bilj. 47). Iz tog razdoblja potječe i studija Krajolik. Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske, ur. Nataša Furlan-Zimmermann i Matija Salaj, Biblioteka Ure-đenje prostora, knj. 1, Zagreb: Ministarstvo prostornog uređe-nja, graditeljstva i stanovanja - Zavod za prostorno planiranje i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Zavod za ukra-sno bilje i krajobraznu arhitekturu, 1999.

93 O Nacrtu prijedloga Zakona o prostornom uređenju iz 2013. provedeno je javno internetsko savjetovanje u razdoblju od 20. svibnja 2013. do 20. lipnja 2013. Svi dostavljeni prijed-lozi i primjedbe sa savjetovanja bili su sadržani u Izvješću o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, koje je Izvješće bilo priloženo uz P.Z. br. 466/2013 (Prijed-log zakona o prostornom uređenju, P.Z. br. 466, KLASA: 022-03/13-01/206, URBROJ: 65-13-02 od 13. rujna 2013, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom KLASA: 022-03/13-01/189, URBROJ: 50301-05/25-13-2 od 12. rujna 2013., str. 98 i dalje) i uz K.P.Z. br. 466/2013 (Konačni prijedlog zakona o prostornom uređenju, P.Z. br. 466, KLASA: 022-03/13-01/206, URBROJ: 65-13-09 od 28. studenoga 2013., koji je predsjedniku Hrvatskog sabo-ra dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom KLASA: 022-03/13-01/189, URBROJ: 50301-05/25-13-7od 28. studenoga 2013., str. 113 i dalje).

94 Izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom jav-nošću (prilog uz K.P.Z. br. 466/2013), str. 3.

95 K.P.Z. br. 466/2013, dio VI. pod naslovom »Prijedlozi, primjedbe i mišljenja dani na Prijedlog zakona koje predlagatelj nije prihvatio s razlozima neprihvaćanja«, str. 102.

96 K.P.Z. br. 466/2013, str. 102; Izvješće o provedenom savje-tovanju sa zainteresiranom javnošću (prilog uz K.P.Z. br. 466/2013), str. 3.

97 To uključuje, primjerice, i izradu idejnih projekata uređenih člancima 128.-133. Zakona o prostornom uređenju iz 2013. (bilj. 45).

98 Članak 40. Zakona o prostornom uređenju i gradnji iz 2007. (bilj. 47).

xy

Pencil

xy

Pencil

xy

Pencil

xy

Pencil

18

»Poseban propis« o kojem govore Zakon o prostornom uređenju i gradnji iz 2007. i Zakon o prostornom uređenju iz 2013. su ZAIPiDuPUG/2008, odnosno ZoPiDPUG/2015. Tako je ZAIPiDuPUG-om/2008, koji je bio na snazi do 2015. godine, bilo izrijekom propisano da stručne poslo-ve prostornog uređenja u svojstvu suradnika u izradi do-kumenta prostornog uređenja i obavljanja drugih stručnih poslova prostornog uređenja može, između ostalih, obav-ljati fizička osoba biotehničke struke (krajobrazni arhi-tekt) ako je stekla odgovarajući stupanj obrazovanja, a da odgovorni voditelj može biti samo »fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt sukladno ovom Zakonu«100. ZoPiDPUG/2015, koji je da-nas na snazi, taj je jasan zakonodavni model u određenoj mjeri »zamaglio« jer više ne govori izrijekom o institutu suradnika. U njemu je zadržan samo institut odgovornog voditelja, koji je isključivo ovlašteni arhitekt urbanist. Odgovorni je voditelj ovlašten da »po potrebi«, ovisno o razini i sadržaju prostornog plana koji izrađuje, u izradi nacrta prostornog plana osigura sudjelovanje stručnjaka različitih struka, uključujući i magistra krajobrazne ar-hitekture koji ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja101.

Međutim, neovisno o tome kvalificiraju li se poslo-vi krajobraznih arhitekata u području prostornog ure-đenja kao »sudionički« (kako ih kvalificira važeći Zo-PiDPUG/2015) ili pak »suradnički« (kako se to predlaže P.Z.E.-om 398/2018, a bilo je prethodno ozakonjeno i ZA-IPiDuPUG-om/2008), ostaje činjenica da ti poslovi nisu oni koji se podvode pod Zakon o komorama iz 2015. i Statut HKA iz 2015.102 Suradničke poslove u području prostornog uređenja krajobrazni arhitekti ne obavljaju u svojstvu »ovlaštene osobe«, odnosno »odgovorne osobe« (to jest u svojstvu odgovornih voditelja). Stoga ti poslovi izlaze izvan okvira zadaća arhitektonske struke koje su oni ovlašteni obavljati na osnovi svoga članstva u HKA,

odnosno svoga upisa u odgovarajuće imenike HKA. Su-radničke poslove u području prostornog uređenja može obavljati svaka fizička osoba koja je završetkom (agro-nomskog) studija krajobrazne arhitekture stekla akadem-ski naziv mag. ing. prosp. arch., a da za to ne mora imati strukovni naziv »ovlašteni krajobrazni arhitekt« niti biti član strukovne komore arhitekata (HKA).

Prethodna normativna analiza bila je nužna kako bi se na pravilan način valorizirao članak 2. st. 2. P.Z.E.-a 398/2018, kojim se predlaže dopuna članka 3. toč. 8. Zo-PiDPUG-u/2015 odredbama da je arhitektonska struka samo ona koja se stječe »završetkom odgovarajućeg studija u znanstvenom području tehničkih znanosti« (čitaj: studija arhitekture koji mora završiti svaki odgovorni voditelj), »a ostale struke obavljaju poslove prostornog uređenja i grad-nje u svojstvu suradnika u okviru znanja stečenog obrazo-vanjem i radom« (čitaj: završetkom agronomskog studija krajobrazne arhitekture, koji osposobljava za suradničke poslove u području prostornog uređenja i gradnje).

Predložena dopuna članka 3. st. 8. ZoPiDPUG-a/2015 u osnovi vraća zakonski model »odgovorni voditelj - su-radnik« koji je u prostornom uređenju postojao od 2008. do 2015., ali ga sada prvi put uvodi i u područje gradnje. Takvo rješenje ima izravne učinke na člansku strukturu HKA. Ta je komora ustrojena na konceptu članstva koje se sastoji samo od osoba ovlaštenih (licenciranih) da arhitek-tonske poslove u području prostornog uređenja i gradnje obavljaju u svojstvu odgovornih osoba. Posljedično, osobe s akademskom titulom mag. ing. prosp. arch. (krajobrazni arhitekti) više neće moći biti članovi HKA, a strukovni naziv »ovlašteni krajobrazni arhitekt« bit će »ugašen«, jer te osobe neće moći obavljati, u okviru zadaća svoje stru-ke, poslove i djelatnosti arhitektonske struke u svojstvu ovlaštene/odgovorne osobe ni u području prostornog ure-đenja ni u području gradnje. Uz sve navedeno, članak 29. P.Z.E.-a 398/2018 predviđa i bitnu izmjenu stavka 1. čl. 49. ZoPiDPUG-a/2015, kojom se uređuju zadaće projektiranja u području gradnje za arhitektonsku struku.

3.4. PROJEKTIRANJE U PODRUČJU GRADNJE (ZADAĆE ARHITEKTONSKE STRUKE)


Članak 49. st. 1. ZoPiDPUG-a/2015 propisuje da su zadaće arhitektonske struke u obavljanju poslova projektiranja103: - izrada arhitektonskih projekata za zgrade te projekata instalacije vodovoda i kanalizacije u zgradama; - izrada iskaza procijenjenih troškova građenja u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje; -

99 Članci 82. i 83. Zakona o prostornom uređenju iz 2013. (bilj. 45).100 Članak 6. ZAIPiDuPUG-a/2008 (bilj. 50) koji je nosio naziv

»Odgovorni voditelj i suradnik«. Relevantan je i članak 56. ZAIPiDuPUG-a/2008.

101 Usp. članak 7., članak 15. st. 1. i članak 47. ZoPiDPUG -a/2015 (bilj. 3).

102 Članak 2. st. 2. Zakona o komorama iz 2015. (bilj. 44) pro-pisuje: »U Komoru se obvezno udružuju ovlašteni arhitekti, ovlašteni arhitekti urbanisti, ovlašteni inženjeri, ovlašteni voditelji građenja, ovlašteni voditelji radova koji u svojstvu ovlaštene osobe obavljaju stručne poslove prostornog uređe-nja …« . Članak 2. st. 1. Statuta HKA iz 2015. (bilj. 81) propisu-je: »Komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija koja čuva ugled, čast i prava ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih krajobraznih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, ovla-štenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova …, koji obavljaju poslove regulirane profesije arhitektonske struke u svojstvu odgovorne osobe, u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti u području prostornog ure-đenja i gradnje …« (kurzivom istaknula autorica).

103 Članak 3. st. 2. i članak 17. ZoPiDPUG-a/2015 (bilj. 3) pro-pisuju da se pod obavljanjem poslova projektiranja, u smi-slu ZoPiDPUG-a/2015, razumijeva obavljanje svih poslo-va u izradi idejnog, glavnog, izvedbenog i tipskog projekta, poslova utvrđivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu,

19

izrada projekata krajobraznog uređenja za sve građevine i projekata krajobrazne arhitekture; - izrada arhitektonskog projekta postojećeg stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture; - utvrđivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, s izradom dokaza o ispunjavanju temeljnih zahtjeva, u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje; - izrada dijelova projekta uklanjanja za sve građevine, u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje; -izrada projekta postojećeg sta-nja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, i - nostrifi-kacija arhitektonskih projekata.

Usporede li se te zadaće sa zadaćama arhitektonske struke u obavljanju poslova projektiranja, kako su bile uređene u prethodnom ZAIPiDuPUG-u/2008104, primje-ćuje se da su iz tih zadaća brisani svi poslovi vezani uz kontrolu projekata. S druge strane, ZoPiDPUG-om/2015 osnažen je institut »krajobraznih projekata« jer se uz »izradu projekta krajobraznog uređenja za sve građevi-ne«, koji je poznavao i bivši ZAIPiDuPUG-a/2008, uve-la još i izrada novog »projekta krajobrazne arhitektu-re«, kao i novog »projekta postojećeg stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture«. Istodobno je uvedena i izrada novog »arhitektonskog projekta postojećeg stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture«.

Prema tome, ZoPiDPUG/2015 u području gradnje razlikuje poslove »arhitektonsko-krajobraznog projek-tiranja za građevine« i »krajobraznog projektiranja za građevine«. Ta zakonska razlika između »izrade arhitek-tonskog projekta«105 i »izrade projekta« upućuje na prav-nu mogućnost da »projekt« krajobraznog uređenja za gra-đevine, odnosno projekt za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture izrađuje (i) krajobrazni arhitekt, pod pretpo-stavkom da je na to ovlašten (»ovlašteni krajobrazni ar-hitekt«). Na toj je osnovi novi Statut HKA iz 2015. uveo razliku između »arhitektonske« i »krajobrazne« struke. To je novum u komorskom pravu. Razlikovanje upućuje na zaključak da je u osnovi riječ o istoj razini i istoj vr-sti poslova, ali različitih podvrsta106: arhitektonsko-kraj-obraznoj i krajobraznoj, pri čemu je onda arhitektonska struka ovlaštena obavljati obje podvrste poslova, dok je

»krajobrazna struka« ovlaštena obavljati samo one »kraj-obrazne« (sve u svojstvu ovlaštenih/odgovornih osoba)107.

3.4.2. ČLANAK 29. P.Z.E.-a 398/2018 (IZMJENE POSLOVA PROJEKTIRANJA U PODRUČJU GRADNJE)

Člankom 29. P.Z.E.-a 398/2018 predlažu se izmjene članka 49. st. 1. ZoPiDPUG-a/2015 tako da se iz zadaća arhitektonske struke uklanjaju svi krajobrazni projekti za građevine (zgrade i objekte) koje danas u postupku izdavanja građevinskih dozvola izrađuju ovlašteni kra-jobrazni arhitekti u svojstvu odgovornih osoba. Za sve se projekte sada traži da budu arhitektonski, odnosno arhitektonsko-krajobrazni.

Argumenti vezani uz izmjene članka 49. st. 1. Zo-PiDPUG-a/2015, koje je tijekom savjetovanja sa zainte-resiranom javnošću isticalo nadležno ministarstvo, u osnovi se svode na sljedeće tvrdnje: »… krajobrazni ar-hitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobraznog uređenja površina na kojima nema građe-vine, npr. plan sadnje na površinama kao što su: plaža, kupalište, površine za kampiranje i druge površine bez građevine. Isto tako, krajobrazni arhitekti imaju potreb-ne kompetencije za izradu projekata krajobrazne arhi-tekture, npr. projekta gradskog parka, botaničkog vrta i sl. ako isti ne sadrži građevinu, pri čemu skrećemo pozornost da za izradu takvih projekata nije potrebno ovlaštenje projektanta iz nadležnosti ovoga Ministar-stva. Kako se na javnim gradskim prostorima kao i u sklopu perivojne arhitekture obično nalaze građevine (dvorac, paviljon, javna rasvjeta, most, bazen i sl.) zada-

projekta uklanjanja građevine i projekta postojećeg stanja građevi-ne propisanih, između ostaloga, i Zakonom o gradnji iz 2013. (bilj. 46). Poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektan-ta i/ili glavnog projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno Zakonu o komorama iz 2015. (bilj. 44).

104 Usp. supra točku 2.2.2. ovog rada.105 Nadležno ministarstvo definira »arhitektonski projekt« kao

onaj koji »izrađuje ovlašteni arhitekt« u skladu s Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Nar. nov., br. 64/14, 41/15, 105/15, 61/16 i 20/17) i pravilnicima o standardu usluge pojedine struke. To je određenje sadržano u odgovoru nadležnog ministarstva na primjedbu Ivana Marki-ća tijekom e-savjetovanja o Nacrtu P.Z.E.-a 398/2018, Analiza dostavljenih primjedbi (PDF v2) (bilj. 6), str. 115.

106 Umjesto izrazom »podvrste poslova«, Zakon o komorama iz 2015. (bilj. 44) koristi se izrazom »strukovni smjerovi struke ovlaštenih arhitekata«. Statut HKA iz 2015. (bilj. 81) koristi se i izrazom »strukovna područja«.

107 Štoviše, Statut HKA iz 2015. (bilj. 81) protumačio je članak 49. ZoPiDPUG-a/2015 (bilj. 3) ekstenzivno, kao da je njime dana generalna ovlast za uređivanje svih zadaća ovlaštenih krajobraznih arhitekata u području gradnje, a ne samo onih koje su sadržane u članku 49. st. 1., to jest zadaća projekti-ranja. Tako su Statutom HKA iz 2015. zadaće struke ovla-štenih krajobraznih arhitekata proširene i na stručni nadzor građenja, i na projektantski nadzor građenja, i na poslove ovlaštenog voditelja građenja krajobrazne struke, i na poslo-ve vođenja radova krajobrazne struke. Usp. članke 50., 52. i 54. Statuta HKA iz 2015. Za potrebe ovog rada nije potrebno provoditi posebnu stručnu analizu o tome je li članak 49. Zo-PiDPUG-a/2015 doista dodijelio HKA tako široke regulatorne ovlasti. Dovoljno je utvrditi da je HKA javnopravno tijelo koja donosi statut uz prethodnu suglasnost nadležnog ministar-stva, pa se ima pretpostaviti da je država bila suglasna s tom ekstenzivnom interpretacijom članka 49. ZoPiDPUG-a/2015. Ona je omogućila da se u Statutu HKA iz 2015. gotovo sve zadaće struke ovlaštenih arhitekata doslovno »preslikaju« na ovlaštene krajobrazne arhitekte, uz ograničenje njihova dose-ga na krajobrazni aspekt gradnje građevina.

20

ća krajobraznih arhitekata je izrada elaborata krajobra-znog uređenja u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom, a sam projekt, ovisno o njegovom sadržaju, izra-đuje ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer građevin-ske, elektrotehničke, odnosno strojarske struke.«108

Navedena argumentacija nadležnog ministarstva očito se ne zasniva na ZoPiDPUG-u/2015, u kojemu su krajobrazni projekti za građevine snažno prisutni. Ona se zasniva na odredbama Zakona o gradnji iz 2013. Kao što je naznačeno u uvodu ovoga rada, licencirani poslovi izrade krajobraznih projekata za građevine, koje obav-ljaju ovlašteni krajobrazni arhitekti u području gradnje u svojstvu odgovornih osoba, u samom su središtu pro-blema koji se otvorio P.Z.E.-om 398/2018. Kad je riječ o normativnom aspektu, temeljni problem proizlazi iz međusobno neusklađenog uređenja krajobraznih akata u ZoPiDPUG-u/2015, odnosno Zakonu o gradnji iz 2013.

3.4.2.1. ZAKONI O GRADNJI

Zakon o gradnji iz 1999., koji je bio na snazi do 2003. go-dine, poznavao je projekt krajobraznog uređenja kao dio glavnog projekta. Glavni projekt bio je definiran kao »skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine«. Ovisno o tehničkoj strukturi građevi-ne, glavni projekt mogao je sadržavati više vrsta projekata, i to: 1. arhitektonski projekt, 2. građevni projekt, 3. projekt instalacija, 4. projekt ugradnje opreme, 4. druge potrebne vrste projekata (projekt temeljenja, tehnološki projekt, pro-jekt krajobraznog uređenja i dr.)109. Prema tome, u zakono-davnom razdoblju 1999.-2003. u pravu gradnje postojali su krajobrazni projekti.

Međutim, iz teksta Zakona o gradnji iz 2003., koji je bio na snazi do 2007. godine, u cijelosti su izbačeni svi dijelovi koji su se odnosili na krajobrazno uređenje, uključujući i projekt krajobraznog uređenja koji je do tada bio predviđen kao dio glavnog projekta. U tom zakonodavnom razdoblju (2003.-2007.) u pravu gradnje uopće nisu postojali krajobra-zni projekti.

Situacija se ponovno bitno izmijenila stupanjem na sna-gu Zakona o prostornom uređenju i gradnji iz 2007., koji je bio na snazi do 2015. godine. Ponovo je uveden »krajobra-zni projekt« kao dio glavnog projekta, što je ovisilo o vrsti građevine. Taj je projekt (kao i svi ostali) morao sadržava-ti »i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu«110. Prema tome, u razdoblju 2007.-2015. za-konodavac je pravio razliku između krajobraznog projekta (kao dijela glavnog projekta) od elaborata koji je služio kao podloga za izradu tog projekta.

Situacija se ponovno bitno izmijenila stupanjem na sna-

gu Zakona o gradnji iz 2013., koji je danas na snazi. Taj je Zakon ponovno napustio institut »krajobraznog projekta« kao dijela glavnog projekta te je zadržao samo institut »kra-jobraznog elaborata« čija izrada »prethodi izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadrži« [glavni projekt - op. autorice] »ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno«111.

U dijelu VI. K.P.Z.-a br. 467/2013112 pod naslovom »Pri-jedlozi, primjedbe i mišljenja dani na Prijedlog zakona koje predlagatelj nije prihvatio s razlozima neprihvaćanja«, sa-držana je i primjedba Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora koju predlagatelj zakona nije prihvatio. Prijedlog Odbora i odgovor Vlade citiraju se u cijelosti:

[Odbor za zaštitu okoliša i prirode] »smatra da krajobra-zni elaborat definiran predloženim Zakonom ne predstav-lja razinu projekta već je to samo inventarizacija i analiza. Naglašava da se projektno rješenje uređenja okoliša radi kroz projekt krajobraznog uređenja ili krajobrazno arhitek-tonski projekt.

Razlog neprihvaćanjaPredloženo rješenje je protivno koncepciji predloženog

Zakona prema kojoj se glavni projekt može sastojati od pet projekata: arhitektonskog, građevinskog, strojarskog, elek-trotehničkog i geodetskog. Krajobrazno uređenje se projek-tira arhitektonskim projektom uzimajući u obzir podatke i moguća rješenja iz elaborata krajobraznog uređenja.« (str. 107)

Prema tome, Zakon o gradnji iz 2013., koji je danas na snazi, poznaje i priznaje poslove krajobraznih arhiteka-ta u području gradnje. To je izrada krajobraznih elaborata kao stručna podloga za projekte koji mogu biti isključivo arhitektonski. Međutim, za te elaborate krajobraznim arhi-tektima nije potrebna licencija, tj. strukovni naziv »ovla-šteni krajobrazni arhitekt«, a s tim ni članstvo u HKA, jer te elaborate oni ne izrađuju u svojstvu ovlaštene/odgovorne osobe, nego po osnovi svoga zanimanja (mag. ing. prosp. arch.). Za to je dostatan stručni ispit113.

Iz prethodnog pregleda zakonodavnog stanja u po-dručju gradnje i poslova koje ovlaštene/odgovorne osobe u tom području obavljaju razvidno je da između ZoPiD-

108 Izvješće o e-savjetovanju, u: Analiza dostavljenih primjedbi (PDF v2) (bilj. 6), str. 3, 19, 20, 21, 22, 25 (ponovljeno tri put u skraćenoj verziji), 33, 34, 37 i 52.

109 Članak 39. Zakona o gradnji iz 1999. (bilj. 49).110 Članak 193. Zakona o prostornom uređenju i gradnji iz 2007.

(bilj. 47).

111 Članak 69. st. 2. toč. 1. Zakona o gradnji iz 2013. (bilj. 46). Prema članku 69. st. 1. toga Zakona, glavni projekt, ovisno o vrsti građe-vine, odnosno radova sadržava: 1. arhitektonski projekt, 2. građe-vinski projekt, 3. elektrotehnički projekt, 4. strojarski projekt.

112 K.P.Z. br. 467/2013 - Konačni prijedlog Zakona o gradnji, KLASA: 022-03/13-01/210, URBROJ: 65-13-09 od 28. stude-noga 2013., koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom KLASA: 022-03/13-01/190, URBROJ: 50301-05/25-13-7 od 28. studenoga 2013.

113 Taj zaključak proizlazi iz članka 56. st. 2. ZoPiDPUG-a/2015 (bilj. 3), koji propisuje da osobe »koje izrađuju elaborate za potrebe projekata« u području gradnje »dužne su položiti stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva, odnosno is-puniti uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propi-suje polaganje stručnog ispita«.

21

PUG-a/2015 i Zakona o gradnji iz 2013. postoji snažna diskrepancija kad su u pitanju tzv. krajobrazni akti. Zo-PiDPUG/2015 je zakon koji uređuje poslove i djelatnosti u gradnji. Taj Zakon u članku 49. st. 1. poznaje i pri-znaje postojanje građevina (zgrada i objekata) krajobra-zne arhitekture, uz koje se vezuju poslovi i djelatnosti u gradnji. ZoPiDPUG/2015 poznaje i priznaje više vrsta krajobraznih projekata za građevine, od »izrade projek-ta krajobraznog uređenja za sve građevine« do izrade »projekta postojećeg stanja za zgrade i objekte krajobra-zne arhitekture« različitog od »arhitektonskog projekta postojećeg stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhi-tekture«. Kao što je prethodno rečeno, ZoPiDPUG/2015 ozakonjuje i licencirani strukovni naziv »ovlašteni krajobrazni arhitekt« koji se veže uz te projekte. Suprot-no tome, sam Zakon o gradnji iz 2013. ne poznaje i ne priznaje krajobrazne projekte. Taj ih je Zakon isključio iz glavnog projekta u postupku izdavanja građevinske dozvole. Zakon o gradnji iz 2013. poznaje samo krajo-brazne elaborate. »Krajobrazno uređenje se projektira arhitektonskim projektom uzimajući u obzir podatke i moguća rješenja iz elaborata krajobraznog uređenja«, kako je to objasnila Vlada 2013. godine. Taj posao mogu obavljati samo ovlašteni arhitekti, a ne i ovlašteni kraj-obrazni arhitekti.

3.4.2.2. UPRAVNA PRAKSA U PODRUČJU GRADNJE

(POSTUPCI IZDAVANJA GRAĐEVINSKIH DOZVOLA)

Promotri li se način na koji se uprava suočila s prethod-no opisanim, neusklađenim i međusobno proturječnim, zakonskim okvirom u praksi, zaključuje se da se u tom pitanju ona priklonila ZoPiDPUG-u/2015, a ne Zakonu o gradnji iz 2013. To pokazuju mnogobrojne pravomoćne građevinske dozvole izdane od nadležnih upravnih ti-jela iz različitih dijelova Republike Hrvatske na temelju članka 99. st. 1. Zakona o gradnji iz 2013., koje su done-sene (i) na temelju krajobraznih projekata, izrađenih od ovlaštenih krajobraznih arhitekata, kao sastavnih dije-lova glavnog projekta. Za potrebe ovoga rada navodi ih se nekoliko:

- Glavni projekt zajedničke oznake VALDALISO - Arhitektonski projekt - Projekt krajobrazne arhitekture, oznake 3/15 od 05.2015. godine, za građevinu: građenje građevine ugostiteljsko-turističke namjene - Hotel VAL-DALISO s pratećim sadržajima (hotel, četiri bazena sa strojarnicom, dvije nadstrešnice, snack bar, kotlovnica i podzemni gospodarski dio hotela), 3. skupine (Mapa 1.C), kao sastavni dio građevinske dozvole koju je iz-dala Istarska županija - Regione Istriana Grad Rovinj-Rovigno, Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata, Settore amministrativo per la pianificazione territoriale, la tutela dell’ambiente e ii rilascio degli atti, KLASA: UP/l-361-03/15-01/000024, URBROJ: 2171-01-05-02/8-15-0005 od 8. rujna 2015.

- Glavni projekt zajedničke oznake JDR/16 br. 05/14 - Projekt krajobrazne arhitekture za građevinu: rekonstruk-cija, dogradnja i nadogradnja Hotela Jadran u Tučepima

(Mapa 13/16), kao sastavni dio građevinske dozvole koju je izdala Splitsko-dalmatinska županija, Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Makar-ska, KLASA: UP/l-361-03/16-01/000109, URBROJ: 2181/1-11-00-03/04-16-0009 od 5. prosinca 2016.- Glavni projekt zajedničke oznake ZOP-15-1863 - Ar-hitektonski projekt krajobraznog uređenja, broj projekta T.D. 8/16 od travnja 2016. za građevinu: rekonstrukci-ja dijela Radničke ceste u Zagrebu s pripadajućom ko-munalnom infrastrukturom (Mapa G), kao sastavni dio građevinske dozvole koju je izdao Grad Zagreb, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditelj-stvo, komunalne poslove i promet, Odjel za graditelj-stvo, Središnji odsjek za graditeljstvo, KLASA: UP/I-361-03/17-001/445 URBROJ: 251-13-22-1/050-17-4 od 17. srpnja 2017.

- Glavni projekt zajedničke oznake GRUŽ 02 - Pro-jekt krajobraznog uređenja broj: 15-17 od 12.05.2017. godine za građevinu: gradnja visoke samostojeće po-slovno-stambene građevine (Mapa 2), kao sastavni dio građevinske dozvole koju je izdala Dubrovačko-nere-tvanska županija, Grad Dubrovnik, Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, KLASA: UP/l-361 -03/17-01/000058, URBROJ: 2117/01-15/14-17-0020 od 7. prosinca 2017.

- Glavni projekt zajedničke oznake 03/17-GP - Arhi-tektonski projekt - Projekt krajobraznog uređenja oznake TD 27717 od 11.2017. godine za građevinu: građenje gra-đevine javne i društvene namjene - dom za umirovljene svećenike, 2. skupine (Mapa 10), kao sastavni dio građe-vinske dozvole koju je izdala Osječko-baranjska župa-nija, Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo Đakovo, KLASA: UP/l-361-03/18-01/000050, URBROJ: 2158/1-01-16-01/24-18-0007 od 20. veljače 2018.

- Glavni projekt zajedničke oznake zajedničke ozna-ke 85013957/16-1 - Arhitektonski projekt - Projekt kraj-obraznog uređenja oznake 21/16 od 12.2017. godine za građevinu: građenje građevine infrastrukturne namje-ne, vodnogospodarskog sustava odvodnje otpadnih voda - Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda - UPOV Poreč - Jug, 2. skupine (Mapa_8/13), kao sastavni dio građevinske dozvole koju je izdala Istarska županija, Grad Poreč, Upravni odjel za prostorno uređenje i grad-nju, KLASA: UP/l-361 -03/14-01/04, URBROJ: 2167/01-10/01-18-0006 od 4. svibnja 2018.

Način na koji su nadležna upravna tijela pokušava-la u praksi »pomiriti« proturječnosti i sukobe između Zakona o gradnji iz 2013. i ZoPiDPUG-a/2015 možda najbolje pokazuje »Potvrda glavnog projekta s aspekta uređenja krajobraza« - Projekta krajobrazne arhitekture za izgradnju stambeno poslovne zgrade na k.č.br. 3159/2 k.o. Črnomerec, koju je izdao Grad Zagreb, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditelj-stvo, komunalne poslove i promet, Odjel za komunalne poslove i zelenilo, Odsjek za zelene površine, KLASA: 363-02/18-05/304, URBROJ: 251-13-31-2/006-18-2 od 31. srpnja 2018. U toj se potvrdi sukobljena rješenja iz dvaju zakona pokušavaju »pomiriti« tako da se projekt krajo-

22

brazne arhitekture poistovjećuje s krajobraznim elabo-ratom, ali se klasificira kao dio glavnog projekta. Citira se mjerodavni dio [kurzivom istaknula autorica]:

»Povodom vašeg zahtjeva za izdavanje potvrde glavnog projekta za izgradnju stambeno poslovne zgrade na k.č.br. 3159/2 k.o. Črnomerec s aspekta uređenja krajobraza, …

Potvrđujemo je da je Projekt krajobrazne arhitektu-re (krajobrazni elaborat), izrađen sukladno posebnim uvjetima ovog Odsjeka, Klasa 363-02/18-05/113, Urbroj 251-13-31- 2/002-17-2, od 19.04.2018.«

Zaključno, »nered« koji danas postoji u vezi sa sta-tusom i poslovima koje ovlašteni krajobrazni arhitek-ti obavljaju u području gradnje u svojstvu odgovornih osoba, a koji se »nastoji spriječiti« P.Z.E.-om 398/2018114, u najvećoj je mjeri prouzročen neprikladnim i među-sobno proturječnim zakonodavnim okvirom: Zakonom o komorama iz 2015. koji ne poznaje (licencirani) stru-kovni naziv »ovlašteni krajobrazni arhitekt«, Zakonom o gradnji iz 2013. koji ne poznaje krajobrazne projekte za građevine kao dijelove glavnog projekta, te ZoPiD-PUG-om/2015 koji poznaje - i jedno i drugo.

IV. REZULTATI PROVEDENE PRAVNE ANALIZE

1. CILJEVI I UČINCI PREDLOŽENIH ZAKONSKIH MJERA

Prethodno provedena analiza pokazuje da se predlo-ženom dopunom članka 3. st. 8. zajedno s predloženim izmjenama članka 49. st. 1. i brisanjem članka 49. st. 2. ZoPiDPUG-a/2015, sadržanima u P.Z.E.-u 398/2018, na-stoji ukloniti postojeći paralelni kolosijek u poslovima i djelatnostima gradnje, koji je implicitno ustanovljen Zo-PiDPUG-om/2015 (ovlašteni arhitekt = arhitektonsko-kraj-obrazno i krajobrazno projektiranje za građevine vs. ovla-šteni krajobrazni arhitekt = krajobrazno projektiranje za građevine).

Konkretan je cilj navedenih izmjena i dopuna Zo-PiDPUG-a/2015 da se svi licencirani arhitektonski poslovi i djelatnosti u području gradnje u cijelosti »vrate u ruke« arhitekata (mag. ing. arch.)115. To se nastoji postići kroz re-animaciju modela »odgovorni voditelj - suradnik«, slično modelu koji je postojao u ZAIPiDuPUG-u/2008, a koji i da-nas postoji, u »prikrivenom« obliku, u poslovima i djelat-nostima prostornog uređenja. Taj bi se model sada prvi put primijenio i na poslove te djelatnosti gradnje. Mehanizam kojim bi se trebao ostvariti taj cilj pronađen je u obrazov-nim kvalifikacijama sukladno njihovim klasifikacijama u znanosti (mag. ing. arch. = ovlaštena/odgovorna osoba vs.

mag. ing. prosp. arch. = suradnik u poslovima i djelatnosti-ma gradnje), u odnosu na koje više ne bi bilo dopuštenih iznimaka.

S obzirom na opisane učinke P.Z.E.-a 398/2018, nepri-mjeren je pristup nadležnog ministarstva koji na primjed-bu »da se odredbama Nacrta prijedloga zakona krajobra-zne arhitekte potpuno eliminira« iz ZoPiDPUG-a/2015, odgovara da se »zakonski uvjeti za obavljanje poslova i djelatnosti krajobraznih arhitekata nisu mijenjali od 2015. godine (kada je predmetni zakon donesen) te da isti nisu predmet izmjena niti u novim zakonskim rješenjima«116. Takav odgovor izbjegava bit problema, koji se krije u prav-nim učincima koje će predložene izmjene i dopune Zo-PiDPUG-a/2015 stvarno proizvesti u praksi. Pogrešna je i tvrdnja da »nitko nikoga ne isključuje«117. Očito je, naime, da se predloženim izmjenama i dopunama ZoPiDPUG-a/2015 krajobrazni arhitekti isključuju od obavljanja po-slova arhitektonske struke u svojstvu ovlaštenih/odgovor-nih osoba kad je riječ o licenciranoj izradi krajobraznih projekata za građevine.

S druge strane, nisu točne ni tvrdnje koje su u javnoj, a kasnije i parlamentarnoj raspravi (prvo čitanje), isticali protivnici navedenih izmjena, odnosno dopuna ZoPiD-PUG-u/2015, naime, da bi prihvaćanjem tih izmjena i do-puna studij krajobrazne arhitekture postao nepotreban s obzirom na to da za struku krajobraznih arhitekata više ne bi bilo posla u Hrvatskoj118. P.Z.E.-om 398/2018 ne uki-daju se svi poslovi krajobraznih arhitekata, niti se ukida potreba za njihovom strukom, odnosno za interdiscipli-narnim studijem krajobrazne arhitekture na Agronom-skom fakultetu u Zagrebu. U okviru njihove struke i dalje bi ostala izrada krajobraznih elaborata u skladu sa Zako-nom o gradnji iz 2013. (sada u statusu suradničkog posla), suradnički poslovi u izradi nacrta prostornih planova u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju iz 2013., izra-da konzervatorskih elaborata vezanih uz krajobraz (kra-jolik) u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara119, izrada odgovarajućih dokumenata u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode120, itd. U tom su smislu izneseni prigovori neosnovani. S druge strane, u parlamentarnoj raspravi nije bila ni spomenuta mogućnost da se u Zakon o gradnji iz 2013. »vrate« krajobrazni projekti kao sastavni dio glavnog projekta (u kojem slučaju ne bi ni nastao pro-blem vezan uz ovlaštene krajobrazne arhitekte). Štoviše, zastupnica Anka Mrak Taritaš i sama je naglasila da kraj-obrazni arhitekti »zaista ne mogu raditi projekte koji su sa-stavni dio projekata za građevinsku dozvolu, ali mogu ra-

114 »… sprječava se nered koji je bio do sada«, izjava predstavni-ka predlagatelja P.Z.E.-a 398/2018 u Hrvatskom saboru, glava I. ovoga rada, bilj. 21.

115 Predstavnik predlagatelja P.Z.E.-a 398/2018 taj je cilj objasnio riječima »da svako sjeda na svoje mjesto«, glava I. ovoga rada, bilj. 21.

116 Rasprava u Hrvatskom saboru, glava I. ovoga rada, bilj. 7.117 Izjava predstavnika predlagatelja P.Z.E.-a 398/2018 u Hrvat-

skom saboru, glava I. ovoga rada, bilj. 21.118 Rasprava zastupnice Anke Mrak Taritaš u Hrvatskom saboru,

glava I. ovoga rada, bilj. 19.119 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar. nov., br.

69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15 i 44/17).

120 Zakon o zaštiti prirode (Nar. nov., br. 80/13 i 15/18).

23

diti ono za što su školovani«121. Ako je to tako, onda članak 49. st. 2. ZoPiDPUG-a/2015 nikada i nije smio biti ugrađen u ZoPiDPUG/2015.

Neovisno o tome što je oduvijek predstavljao svojevrsni »zakonodavni eksces«, članak 49. st. 2. ZoPiDPUG-a/2015 proizveo je u posljednje tri godine konkretne pravne učin-ke. Stoga on danas ne smije biti uklonjen iz pravnog po-retka, a da za to ne budu ispunjeni zahtjevi koji za zakone proizlaze iz vladavine prava i oni kojima se štite odgova-rajuća ustavna dobra i vrednote.

2. PREDLOŽENE ZAKONSKE MJERE U SVJETLU ZAHTJEVA KOJI ZA ZAKONE PROIZLAZE IZ VLADAVINE PRAVA I ZAŠTIĆENIH USTAVNIH DOBARA I VREDNOTA

S normativnog aspekta, P.Z.E. 398/2018 opterećen je strukturalnim deficitom. Taj se deficit očituje u tome što u P.Z.E.-u 398/2018 nije predviđen prijelazni režim za ovlaštene krajobrazne arhitekte, danas upisane u ime-nike HKA, koji bi - nakon što P.Z.E. 398/2018 stupi na snagu - njihovu individualnu pravnu situaciju zadržao u granicama ustavnopravne prihvatljivosti. Čini se da se uzroci tog deficita kriju u sljedećim stavovima nadležnog ministarstva:

»Nadalje, vezano uz izneseno stajalište da ‘predlože-no brisanje članka 49. stavka 2. Zakona predstavlja ne-dopušteno i protuustavno efektivno dokidanje struke krajobraznih arhitekata ...’ te ‘... povredu stečenih prava ovlaštenih krajobraznih arhitekata’, ponavljamo da za poslove koji krajobrazni arhitekti obavljaju nije potrebno ovlaštenje projektanta u području graditeljstva (i upis u Imenik ovlaštenih arhitekata), odnosno sve poslove koje su isti radili do sada mogu ih raditi i nakon donošenja Prijedloga zakona obzirom da za obavljanje tih poslova ne postoji obveza upisa u Imenik ovlaštenih arhitekata.

… još jednom ponavljamo da za poslove koji krajo-brazni arhitekti obavljaju nije potrebno ovlaštenje pro-jektanta u području graditeljstva obzirom da nije riječ o projektima u smislu zakona kojim se uređuje gradnja.«122

Citirani odgovor upućuje na pogrešna polazna sta-jališta nadležnog ministarstva, kao stručnog nositelja izrade P.Z.E.-a 398/2018. Projektirani cilj koji nastoji postići i koji se tek treba ostvariti stupanjem na snagu

P.Z.E.-a 398/2018 nadležno ministarstvo promatra i pri-kazuje kao već postojeće stanje, odnosno kao stanje koje danas postoji i od kojega se pošlo u pripremi P.Z.E.-a 398/2018, a ne kao ono koje P.Z.E.-om 398/2018 tek treba nastati. Ono se u svojoj argumentaciji oslanja isključivo na odredbe Zakona o gradnji iz 2013. te im pristupa kao izoliranoj cjelini, a takvom je i prikazuje. Kao da članak 49. ZoPiDPUG/2015, sa svoja dva stavka, kao i upravna praksa koja se na njih oslanja, ne postoje. Drugim riječi-ma, kao da ovlašteni krajobrazni arhitekti danas u prak-si ne obavljaju licencirane poslove krajobraznog projek-tiranja za građevine, pa se predložene izmjene njih ni ne tiču jer za njih sve ostaje isto. Takvim se selektivnim pristupom i pogrešnim prikazivanjem stvarnog stanja stvari teško mogu legitimirati ciljevi P.Z.E.-a 398/2018.

Suprotno tome, stvarno stanje stvari zahtijeva da u P.Z.E.-u 398/2018 budu sadržane prijelazne odredbe koje bi se odnosile na ovlaštene krajobrazne arhitekte, danas upisane u imenike HKA. One su nužne zbog predlože-nog brisanja članka 49. st. 2., te izmjena članka 49. st. 1. zasebno i u vezi s dopunom članka 3. st. 8. ZoPiDPUG-a/2015. Ustavni sud u tom pitanju jasno poručuje: »Pri zakonskom uređenju određenog pravnog područja ili pojedinih pravnih pitanja, pa tako i pri uređenju pita-nja prijelaznog razdoblja, odnosno prijelaznih odredbi, zakonodavac je dužan uvažiti ustavnopravne zahtjeve o tome kakvi zakoni trebaju biti da bi bili u skladu s načelom vladavine prava.«123

Vladavina prava, najviša vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava, sadr-žava niz zahtjeva koji obvezuju Hrvatski sabor pri do-nošenju zakona s primarnim ciljevima osiguravanja u nacionalnom zakonodavstvu opće i jednake primjene zakona na sve, načela pravne sigurnosti, načela pravne izvjesnosti i načela pravne predvidljivosti u okvirima objektivnog pravnog poretka, unutarnje pravne konzi-stentnosti tog poretka, pravične ravnoteže između Usta-vom zajamčenih individualnih sloboda i prava u koja se zakon »miješa« i javnog interesa koji se zakonom želi ostvariti (načelo razmjernosti), legitimnih očekivanja adresata zakona u svakom konkretnom slučaju u kojem se zakon na njih neposredno primjenjuje, i dr.124

Kad je riječ o P.Z.E.-u 398/2018, zaštićeno su ustav-no dobro u prvom redu legitimna očekivanja osoba sa stečenim strukovnim nazivom »ovlašteni krajobrazni arhitekt«, koje su danas upisane u odgovarajuće imeni-ke HKA. One imaju legitimno očekivanje da »miješa-nje« zakonodavca (posredstvom izmjena i dopuna Zo-PiDPUG-a/2015, koje se predlažu P.Z.E.-om 398/2018) u njihove poslovne djelatnosti i pothvate, koje one danas obavljaju u području gradnje, neće biti nerazmjerno

121 Rasprava zastupnice Anke Mrak Taritaš u Hrvatskom saboru, glava I. ovoga rada, bilj. 19.

122 Citat iz pisanog odgovora nadležnog ministarstva, KLASA: 350-01/18-01/481, URBROJ: 531-01-18-5 od 31. srpnja 2018., na očitovanje odvjetnika Igora Mucala (pravnog zastupnika Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata i skupine krajobra-znih arhitekata) »na nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje predloženog od strane Ministarstva gradi-teljstva i prostornoga uređenja koji je dana 05.07.2017. usvo-jen na 105. sjednici Vlade RH« od 9. srpnja 2018., str. 2.

123 Rješenje USRH broj: U-I-5956/2013 od 10. srpnja 2018., točka 8.1.

124 Dosada najpotpunija i najšira ustavna interpretacija načela vladavine prava sadržana je u odluci i rješenju USRH broj: U-I-659/1994 i dr. od 15. ožujka 2000. (Nar. nov., br. 31/00).

24

i da neće trpjeti prekomjerni teret predloženih zako-nodavnih promjena. To njihovo legitimno očekivanje nesporno je zasnovano na valjanim pravnim osnova-ma: članku 49. st. 2. ZoPiDPUG-a/2015, Statutu HKA iz 2015. koji je donesen uz prethodnu suglasnost drža-ve, kao i pravomoćnim rješenjima (upravnim aktima) o stjecanju prava tih osoba na uporabu strukovnog naziva »ovlašteni krajobrazni arhitekt«. Ako zakonodavac za-dire u sve tri valjane pravne osnove, i to na način da sve tri izravno ili neizravno ukida, onda nijedan zakon kojim se to čini, a koji istodobno ne propisuje prijelazni pravni režim za pogođenu skupinu adresata, ne može biti u skladu sa zahtjevima koji za zakone proizlaze iz vladavine prava.

Svrha ovoga rada nije ponuditi moguća prijelazna zakonska rješenja za pogođenu skupinu adresata (člano-ve HKA iz reda ovlaštenih krajobraznih arhitekata). To nije zadaća znanosti upravnog prava. Njezina je zada-ća rasvijetliti sistemske nedostatke zakonodavstva koji prijete narušavanjem vladavine prava i ugrožavanjem temeljnih prava adresata zakona. S obzirom na odsu-stvo prijelaznih odredaba kojima bi se u skladu s ustav-nopravnim zahtjevima uredio prijelazni pravni režim za ovlaštene krajobrazne arhitekte, danas upisane u ko-morske imenike, P.Z.E. 398/2018 primjer je prijedloga zakona koji ne poštuje zahtjeve vladavine prava u odno-su na ustavna dobra koja je obvezan štititi i promicati, sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze.

2.1. PRETHODNA PROCJENA IZMJENA ZAKONA O KOMORAMA IZ 2015.

Problem koji se za ovlaštene krajobrazne arhitekte otvorio ZoPiDPUG-om/2015 dobio je dodatnu težinu u rujnu 2018., kada je nadležno ministarstvo pokrenulo postupak e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i o prethodnoj procjeni Nacrta prijedloga Zakona o iz-mjenama i dopunama Zakona o komorama iz 2015.125 U nastavku teksta to se savjetovanje naziva: e-savjetova-nje o prethodnoj procjeni izmjena Zakona o komorama iz 2015., a sam tekst nacrta zakonskih izmjena skraće-no se naziva: Obrazac izmjena Zakona o komorama iz 2015.

U Obrascu izmjena Zakona o komorama iz 2015. nema nikakve naznake o tome da bi se komorski status ovlaštenih krajobraznih arhitekata eventualno uredio tim zakonom (gdje im je i mjesto), što bi onda moglo biti opravdanje za izostanak prijelaznih odredaba o njima u P.Z.E.-u 398/2018.126 Obrazac izmjena Zakona o komorama iz 2015. time dodatno potvrđuje da je ure-đenje u P.Z.E.-u 398/2018 prijelaznog pravnog režima

za ovlaštene krajobrazne arhitekte, danas upisane u komorske imenike, nužno. Bez prijelaznih zakonskih odredaba u tom pitanju P.Z.E. 398/2018 teško bi mogao proći test ustavnosti.

Štoviše, u Obrascu izmjena Zakona o komorama iz 2015. predviđa se daljnje ukidanje strukovnih nazi-va u komorskom sustavu gradnje. Riječ je o ukidanju licenciranih strukovnih naziva za regulirane profesi-je inženjera gradilišta (»ovlašteni voditelj građenja«) i voditelja radova (»ovlašteni voditelj radova«). To je rješenje u Obrascu prikazano kao provedba mjere utvrđene »u postupku SCM mjerenja administrativ-nog rasterećenja kojom se za inženjere gradilišta i voditelje radova ukida obveza upisa u strukovnu Ko-moru.«127

Predviđeno zakonsko rješenje zaslužuje osvrt. Na-ime, licencirani strukovni nazivi »ovlašteni voditelj građenja« i »ovlašteni voditelj radova« prvi su put uve-deni u komorski zakon prije samo tri godine. Njihovo je uvođenje bilo praćeno opsežnim administrativnim poslovima vezanim uz ustroj novih komorskih imeni-ka ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova, te visokim troškovima koji su iz toga proizišli i za strukovne komore i za njihove članove. Riječ je o više tisuća komorskih članova. Sada se predlaže da se obvezno komorsko članstvo za inženjere gradili-šta i voditelje radova zamijeni neobveznim upisom u evidenciju nadležnih komora jer ta SCM mjera »poka-zuje administrativno rasterećenje od cca 5.140.000,00 kn na godišnjoj razini za prosječno 2.650 članova komore, obzirom da se tim profesijama ukida obve-za plaćanja godišnje članarine. Time se većem broju pripadnika profesije omogućuje ispunjavanje uvjeta za obavljanje profesionalnih poslova, a neizravno se izvođačima (pravnim ili fizičkim osobama obrtnici-ma) omogućuje da u obavljanju djelatnosti građenja lakše osiguraju sudjelovanje tih profesionalnih oso-ba.«128 Ujedno se predlaže i brisanje obveze komora da preuzmu osnovno osiguranje od profesionalne od-

125 E-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=8765.

126 Na tu je činjenicu upozorila i HKA: »Također, nužno je u izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju uvrstiti i ovlaštene krajobrazne arhitekte.«, e-savjetovanje o prethodnoj procjeni izmjena Zakona o komorama iz 2015., komentari uz točke 2.1. i 2.2. od 5. listopada 2018.

127 Obrazac izmjena Zakona o komorama iz 2015., točka 2.1. (bilj. 125). »SCM formula« (Standard Cost Model) standar-dizirana je formula za mjerenje administrativnog optere-ćenja gospodarstva. Usp. Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva 2018., Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, KLASA: 330-01/18-01/128, URBROJ: 526-12-01/2-18-5 od 20. veljače 2018., koji je Vlada Republi-ke Hrvatske prihvatila zaključkom na 84. sjednici održanoj 8. ožujka 2018., str. 2.

128 Obrazac izmjena Zakona o komorama iz 2015., točka 5.4.14. (bilj. 125). Treba primijetiti da je već u Izvješću o radu

25

govornosti svojih članova tih dviju profesija. Na nor-mativnoj razini, predložena mjera ukidanja »obveze upisa u strukovnu Komoru« inženjera gradilišta i vo-ditelja radova sukobljava se, primjerice, s Akcijskim planom u području reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2018.129 To se rje-šenje sukobljava i sa ZoPiDPUG-om/2015, u kojemu se zadržava odredba da »izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog vo-ditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova«130.

Konačno, provedba SCM metodologije mora imati razumno utemeljenje i biti legitimirana javnim inte-resom. Nijedna SCM mjera administrativnog rastere-ćenja (čime se opravdavaju planirani zahvati u sadaš-nji status ovlaštenih inženjera gradilišta i ovlaštenih voditelja radova) ne smije biti sama sebi svrhom, a ponajmanje rezultirati pravnim nedosljednostima i dovoditi do povreda zaštićenih ustavnih dobara ili vrednota. U tom svjetlu, treba spomenuti i sljedeće: e-savjetovanje o prethodnoj procjeni izmjena Zakona o komorama iz 2015. pokrenuto je u povodu zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja pravnih osoba s javnim ovlastima131. U tom se smislu spaja-

nje Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj (HZPR) s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja u Obrascu izmjena Zakona o komorama iz 2015. prika-zuje kao temeljni povod i središnji predmet izmjena u tom zakonu. Štoviše, za taj dio Obrasca pokrenu-to je posebno e-savjetovanje s javnošću za Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o komorama iz 2015.132, za koji se predlaže hitni postupak zbog kratkih rokova provedbe navedenog vladinog zaključka. Međutim, i ta parcijalna dopuna, koliko god neznatna po opsegu (dopuna samo jednog zakonskog članka), otvara nova sporna pitanja133.

Osim što se u zakonodavnom poretku time stva-raju nove kritične točke sukoba, a unutarnja nedo-sljednost objektivnog pravnog poretka produbljuje, za ovaj je rad važno sljedeće: i P.Z.E. 398/2018 i Obrazac izmjena Zakona o komorama iz 2015. smjeraju bitnoj promjeni članske strukture strukovnog komorskog sustava koji generira ovlaštene/odgovorne nositelje poslova u području gradnje kao dijelu »sigurnosnog sektora«. Suprotno predloženim izmjenama, taj se su-stav ne ustrojava na dobrovoljnoj članskoj osnovi i na njega se ne protežu jamstva slobode udruživanja134, a kao institucija javnog prava ne služi za puko evidenti-

Hrvatske obrtničke komore (HOK) za 2015. od 29. veljače 2016. jasno artikuliran interes obrtnika (ceh graditeljstva) da se strukovni naziv »ovlašteni voditelj radova« uredi na druk-čiji način: »Ograničavajuća je obveza da poslove voditelja ra-dova u svojstvu odgovorne osobe može obavljati fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni voditelj radova, sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruži-vanje u komoru.« (str. 46). Istovjetno stajalište, ali uz razrađe-niju argumentaciju i konkretne prijedloge izmjena ZoPiDPUG-a/2015, sadržano je i u Izvješću o radu HOK-a za 2016. od 27. veljače 2017. (str. 41-42) i u Izvješću o radu HOK-a za 2017. od 19. veljače 2018. (str. 39-42), https://www.hok.hr/o_hok_u/godisnja_izvjesca/izvjesca_o_radu. Riječ je o cehovskom inte-resu koji je, kako se čini, nadležno ministarstvo uvažilo. To je razvidno iz teksta P.Z.E.-a 398/2018, to jest iz predloženih iz-mjena članka 25. i 30. te predloženih novih članaka 25.a, 25.b i 25.c ZoPiDPUG-a/2015. Međutim, čini se da potpuno ukidanje strukovnih naziva »ovlašteni voditelj građenja« i »ovlašteni voditelj radova«, koje se provodi preko izmjena Zakona o ko-morama iz 2015., izlazi izvan okvira zahtjeva obrtnika.

129 Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, donijela je na sjednici 13. srpnja 2016. Odluku o donošenju Akcijskog plana u području reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2018. godine, Ref. Ares(2018)1458210 - 16/03/2018. U njemu je za regulirane profesije ovlašteni voditelj građenja i ovlašteni vo-ditelj radova utvrđeno da bi »postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne po-sljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga«, str. 42-45.

130 Članak 30. st. 1. (prvi dio rečenice) ZoPiDPUG-a/2015 (bilj. 3). P.Z.E.-om 398/2018 ne predlaže se izmjena citirane odredbe.

131 Zaključak Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agen-cija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, KLASA: 022-03/18-07/355, URBROJ: 50301-25/06-18-2 od 2. kolovoza 2018.

132 Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Zakona o dopuni Za-kona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditelj-stvu i prostornom uređenju. To je e-savjetovanje pokrenu-to 24. listopada 2018., https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=9173.

133 Prema članku 32. al. 4. Zakona o komorama iz 2015. (bilj. 44) »ovlaštenom arhitektu, ovlaštenom arhitektu urbanistu, ovlaštenom inženjeru, ovlaštenom voditelju građenja i ovla-štenom voditelju radova članstvo u Komori miruje: … - ako se zaposli u tijelima državne uprave ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave«. Temeljni je cilj Prijedloga Zako-na o dopuni Zakona o komorama iz 2015. dopuniti članak 32. novim stavkom 2. kako bi se omogućilo »zaposlenicima Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj da poslove prostornog planiranja obavljaju i nakon pripajanja toga Zavoda Ministar-stvu«, odnosno kako bi ih se izuzelo od prethodno citirane obveze o mirovanju njihova članstva u komorama. Međutim, teško da bi se našao ijedan ustavnopravno prihvatljiv razlog koji bi mogao opravdati stavljanje te skupine osoba u povolj-niji položaj u odnosu prema svim ostalim osobama u uspo-redivoj situaciji koje su danas zaposlene u tijelima državne i javne uprave, a kojima je obavljanje navedenih poslova, kao i aktivno članstvo u komorama - zabranjeno.

134 Rješenje USRH broj: U-I-2164/2015 od 19. lipnja 2018., točka 10.; Rješenje USRH broj: U-I-4571/2007 od 12. lipnja 2014., točke 7.-11.; Rješenje USRH broj: U-I-496/1994 i dr. od 17. si-ječnja 2001. (Nar. nov., br. 10/01), točke 6.-9.; Rješenje USRH broj: U-I-387/1993 (Nar. nov., br. 31/94 i 40/94 - ispr.).

26

ranje nelicenciranih zanimanja. Komorski sustav oblik je obveznog strukovnog udruživanja osoba koji poslo-ve i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje obavlja-ju u svojstvu ovlaštenih/odgovornih osoba, na temelju licenciranog strukovnog naziva. Budući da predložene zakonske izmjene duboko zadiru u te temeljne ustroj-stvene principe na kojima počivaju javnopravni komor-ski sustavi, planirani normativni zahvati mogu se pro-matrati i kao izraz vladinih politika (u značenju pojma: government policy) prema strukovnim komorama u po-dručju gradnje.

3. PREDLOŽENE ZAKONSKE MJERE KAO IZRAZ VLADINIH JAVNIH POLITIKA

Nesporno je da vlada ima pravo, preko zakona koje dono-si parlament, svoje javne politike provesti u djelo. Usta-ljeno je stajalište Ustavnog suda da »članak 2. stavak 4. alineja 1. Ustava daje ovlast zakonodavcu da odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. … Navedena ustavna ovlast daje mogućnost zakonodavcu mijenjati te dopunjavati već postojeća zakonska uređenja tih odnosa i s njima pove-zanih prava i obveza, odnosno uređivati ih na različi-te načine ovisno o različitim okolnostima«, ali je »pri uređivanju tih odnosa zakonodavac (je) dužan uvažavati zahtjeve koje pred njega postavlja Ustav, a osobito one koji proizlaze iz načela vladavine prava i one kojima se štite određena ustavna dobra i vrednote.«135 Prema tome, smatra li da je to u javnom interesu136, i sve dok poštuje ustavne zahtjeve, zakonodavac ima ovlast samostalno odlučiti o tome hoće li zadaće arhitektonske struke koje ovlašteni krajobrazni arhitekti obavljaju u svojstvu odgo-vornih osoba ograničiti, modificirati ili pak ukloniti iz

poslova i djelatnosti gradnje te hoće li zakonskim putem spriječiti buduće učlanjivanje krajobraznih arhitekata (mag. ing. prosp. arch.) u strukovnu komoru arhitekata (HKA). To pravilo odgovarajuće vrijedi i za ovlaštene vo-ditelje građenja i ovlaštene voditelje radova u okvirima mjera predviđenih u Obrascu izmjena Zakona o komo-rama iz 2015. Iz analize provedene u ovom radu, među-tim, osnovano proizlazi pitanje: jesu li prije upućivanja u parlamentarnu proceduru P.Z.E.-a 398/2018, odnosno prije upućivanja Obrasca izmjena Zakona o komorama iz 2015. u postupak prethodne procjene te pokretanja po-stupka savjetovanja s javnošću za (parcijalni) Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o komorama iz 2015., uopće utvrđene temeljne odrednice vladinih javnih politika o daljnjem smjeru razvitka javnopravnog komorskog su-stava prostornog uređenja i gradnje, uključujući statu-sna pitanja vezana uz njihovo članstvo? Sudeći prema predloženim rješenjima, dojam je da se u regulatorno područje koje danas uređuju Zakon o gradnji iz 2013., ZoPiDPUG/2015 i Zakon o komorama iz 2015. i dalje za-hvaća selektivno, bez vidljive naznake da su ti zahvati izraz osmišljenih vladinih javnih politika u kojima bi se jasno prepoznala programska vizija, ali prije i iznad svega javni interes137.

U tom svjetlu, treba ponoviti: normativni zahvati u bazične principe komorskog sustava, žele li se provesti, moraju poštovati zahtjeve koji za zakone proizlaze iz vladavine prava i zaštićenih ustavnih dobara te izvira-ti iz usuglašenih i dosljednih, jasno formuliranih, pri-kladno prezentiranih i podrobno obrazloženih vladinih javnih politika s prepoznatljivim ciljevima koji se mogu legitimirati javnim interesom138.

135 Rješenje USRH broj: U-I-2164/2015 od 19. lipnja 2018., toč-ka 9. Ustavni sud u svojoj praksi opetovano ističe da zako-nodavac ima relativno široke diskrecijske ovlasti ako su u pitanju opće mjere gospodarske i socijalne politike, politi-ke zapošljavanja, promicanja ciljeva tržišta rada i stručnog osposobljavanja ili druge javne politike, pa u tom području Ustavni sud, u pravilu, poštuje izbor zakonodavne politike. Usp., primjerice, Odluku USRH broj: U-I-1092/2017 od 10. srpnja 2018., točka 13.

136 Europski sud za ljudska prava u svojoj praksi opetovano napominje da u provedbi socijalnih, ekonomskih i drugih javnih politika zakonodavac ima na raspolaganju široko po-dručje slobodne prosudbe, pa će Sud poštovati zakonodav-čevu prosudbu o tome što je u javnom interesu, osim ako je ta prosudba očito bez razumnog utemeljenja (manifestly without reasonable foundation). ESLJP, presuda Kozacıoğlu protiv Turske [VV], 19. veljače 2009., zahtjev br. 2334/03, § 53.; presuda Bivši kralj Grčke i drugi protiv Grčke (meritum) (The Former King of Greece and Others v. Greece - merits) [VV], 23. studenoga 2000., zahtjev br. 25701/94, § 87., i dr.

137 Na takav zaključak upućuje i provedena parlamentarna ra-sprava o P.Z.E.-u 398/2018 (prvo čitanje). Naime, predsjednik Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), parlamentarne stranke koja ima odlučujući utjecaj u koali-cijskoj vladi, u svom je izlaganju u ime Kluba istaknuo da odredbe P.Z.E.-a 398/2018 »na ovaj način, ovom stipulacijom zakona, ukidaju članstvo krajobraznim arhitektima u Hrvat-skoj komori arhitekata, odnosno ukida im se ovlaštenje za projektiranje te se svodi na suradnika. Do drugog čitanja bilo bi dobro da Ministarstvo još jednom razmotri prijedloge Udru-ge krajobraznih arhitekata kako bi se definirao njihov status i kako bismo se onda do drugog čitanja mogli jasno očitovati o poziciji krajobraznih arhitekata i u Komori, a i o mogućnosti da nastave s projektiranjem«. Citat iz rasprave predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a Branka Bačića o P.Z.E.-u 398/2018 u Hrvatskom saboru (bilj. 7). Citirana izjava od 17:50 do 18:28. Treba zaključiti da unutar vladajuće koalicije još uvijek ne po-stoji konsenzus o tome zadovoljavaju li predložene izmjene, odnosno dopune ZoPiDPUG-a/2015, vezane uz ovlaštene kra-jobrazne arhitekte, mjerilo javnog interesa.

138 Ovaj je rad dio znanstvenog projekta Pravnog fakulteta Sveuči-lišta u Zagrebu »Novi hrvatski pravni sustav« za 2018. godinu.

27

A Contribution to the Discussion of the Role of “Certified Landscape Architects” in Performing Construction Tasks and Activities

SUMMARY

LANDSCAPE ARCHITECTS IN THE CROATIAN LAW

International Federation of Landscape Architects (IFLA) in 2003 approved the definition of the profession of landscape architect for the International Standard Classification of Occupations (International Labour Office, Geneva). It reads as follows, “Landscape architects conduct research and advice on planning, design

and stewardship of the outdoor environment and spaces, both within and beyond the built environment, and its conservation and sustainability of development. For the profession of a landscape architect, a degree in landscape architecture is required.”1

In Croatia, the study of “Landscape Architecture” was founded in 1996 at the Faculty of Agriculture, University of Zagreb, by the model of European Studies of Landscape Architecture, which at that time were already in the process of reform under the Bologna Declaration. It is an interdisciplinary study, especially in the sense of organising the teaching and given that the knowledge underlying the landscape architecture has been taken from natural sciences, as well as ecology, socio-economic, technical and design and planning disciplines. The professional goals of the study are acquiring cognitive and creative abilities in landscape design and landscape planning. The study educates young professionals in the field of planning, design and management of landscapes, which means and includes landscape protection, preservation and enhancement of natural and cultural heritage, protection of natural resources by the rational use of the land, protection and restoration of historical parks and gardens and organisation, design and construction of new landscapes.2

Professional or academic title or degree awarded upon completion of the Undergraduate study of landscape architecture (duration: 3 years, ECTS: 180) is Bachelor engineer of landscape architecture (bacc. ing. prosp. arch.). Professional or academic title or degree awarded upon completion of the Graduate study of landscape architecture (duration: 2 years, ECTS: 120) is Master engineer of landscape architecture (mag. ing. prosp. arch.). There are also further studies at the Postgraduate (PhD) doctoral studies of Agricultural Sciences (landscape architecture).3

When it comes to a classification of scientific and artistic areas, landscape architecture belongs to the Scientific area 4 Biotechnical sciences, Field 4.01 Agriculture, Branch 4.01.08 Landscape Architecture and, partially, to the Artistic area 7, Field 7.04. Fine arts, Branch 7.04.08 Landscape Architecture (Artistic part – landscaping).4

According to the National Classification of Occupations 2010 – NCE 10, landscape architect is a special occupational title of professionals (2162) belonging to the subtype of professionals that include architects, urban-planners, geodesists and designers (216).5 Unlike the profession of an architect, a landscape architect is not considered “regulated profession” in Croatia.

The Act on the Chamber of Architects and Chambers of Engineers in Construction and Physical Planning6 (hereinafter: the 2015 Act on Chambers) prescribes that certified architects, certified architects – urban planners,

1 IFLA, Definition of the Profession of Landscape Architect for the International Standard Classification of Occupations - International Labour Office ILO, Final Version approved by the World Council 2003, Banff, Canada of the IFLA, IFLA News, No. 48, July 03, str. 7., https://issuu.com/ifla_publications /docs/iflanews_48_july03.

2 Croatian Association of Landscape Architects – CALA, Profession, http://hdka.hr/profession/ (Last Access: 25 October 2018).3 Croatian Association of Landscape Architects – CALA, Education, http://hdka.hr/education/ (Last Access: 25 October 2018).4 Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Ordinance on Scientific and Artistic Areas, Fields and

Branches), Official Gazette Nos. 118/2009, 82/2012, 32/2013, 34/2016.5 Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10 (National Classification of Occupations 2010 – NCE 10), Official Gazette Nos.

147/2010, 14/2011.6 Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Act on the Chamber of Architects and

Chambers of Engineers in Construction and Physical Planning), Official Gazette No. 78/2015, provisional translation, http://www.mgipu.hr/doc/Propisi/Act_on_Chambers.pdf (Last Access: 25 October 2018).

by JASNA OMEJEC

WEEKLY MAGAZINE FOR LEGAL AND ECONOMIC ISSUESYear 66, No. 6549, Zagreb, 19 November 2018(SUPPLEMENT)

28

certified engineers, certified construction managers and certified works managers, acting in the capacity of an authorised person, may carry out professional physical planning tasks, design tasks and/or construction supervision tasks, as well as construction management tasks. Thus, the 2015 Act on Chambers does not recognise certified landscape architects as professionals who are qualified to carry out the abovementioned tasks and activities.

However, the second paragraph of Article 49 of the 2015 Act on Physical Planning and Building Tasks and Activities7 (hereinafter: the 2015 Building Tasks Act) prescribes that “[t]he tasks of the profession that certified landscape architects are authorised to perform shall be regulated by the statute of the chamber in which certified architects are associated.” Accordingly, to become a “certified landscape architect” one needs to become a member of the Croatian Chamber of Architects (hereinafter: the CCA). Membership in the CCA and the right to use the professional title “certified landscape architect” is acquired by enlisting in one of the directories of the CCA. According to the Statute of the Croatian Chamber of Architects8 (hereinafter: the 2015 Statute of the CCA), certified landscape architect can enlist in the Directory of certified architects. Certified construction manager of landscape profession can enlist in the Directory of certified construction managers of the architectural profession. Finally, certified construction works manager of landscape profession can enlist in the Directory of certified construction works managers of the architectural profession.

Further, the first paragraph of Article 49 of the 2015 Building Tasks Act prescribes as follows:

“Design and design auditingArticle 49

(1) The tasks of the architectural profession in performing design tasks shall be as follows:- developing architectural designs for buildings and designs for water supply and sewage disposal installations in buildings;- developing statements of the estimated costs of construction (građenje), within the framework of the tasks for which the architectural profession is authorised to design;- developing designs of landscape planning (projekti krajobraznog uređenja) for all construction works (građevine), and designs of landscape architecture (projekti krajobrazne arhitekture);- developing an architectural design (arhitektonski projekt) of the current state of buildings and landscape architecture facilities (objekti krajobrazne arhitekture);- determining the fulfilment of the basic requirements for a construction work for buildings and landscape architecture facilities, and the development of proofs of the fulfilment of the basic requirements within the framework of the tasks for which the architectural profession is authorised to design;- developing parts of removal design for all construction works, within the framework of the tasks for which the architectural profession is authorised to design;- developing a design (projekt) of the current state of buildings and landscape architecture facilities;- architectural design validation.”

It follows from the quoted provisions that the 2015 Building Tasks Act distinguishes between architectural designs (which only certified architects are authorised to develop) and designs (which both certified architects and certified landscape architects are authorised to develop). Accordingly, Articles 50, 52 and 54 of the Statute of the CCA prescribe as follows:

“Certified landscape architect Article 50

(1) Certified landscape architect in performing professional tasks and activities of landscape designing and/or expert supervision of construction and construction activities shall be authorised, as a suitable profession, to carry out:– tasks of landscape designing: developing designs of landscape planning for construction works and designs of landscape architecture,– tasks of landscape designing as a responsible person (the designer),– tasks of expert supervision of construction in the capacity of the responsible person (supervising engineer),– tasks of design supervision.

7 Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Act on Physical Planning and Building Tasks and Activities), Official Gazette No. 78/2015, provisional translation, http://www.mgipu.hr/doc/Propisi/Act_on_tasks_activities.pdf (Last Access: 25 October 2018).

8 Statut Hrvatske komore arhitekata (Statute of the Croatian Chamber of Architects), Official Gazette Nos. 140/2015, 43/2017.

29

(2) The tasks of the landscape profession in the performance of landscape designing, as well as landscape designing as the responsible person (the designer), are:– developing all kinds of designs of landscape planning for setting up landscape construction works (krajobrazne građevine) inside and outside built-up areas,– developing all kinds of designs of landscape architecture for setting up landscape construction works inside and outside built-up areas,– developing statements of the estimated construction costs for designs of landscape planning and designs of landscape architecture,– developing designs of the current state of landscape architecture construction works (građevine krajobrazne arhitekture),– determining the fulfilment of the basic requirements for the landscape architecture construction works, and the development of proofs of the fulfilment of the basic requirements for the construction work: accessibility during use; sustainable use of natural resources,– developing parts of removal design for the landscape architecture construction works.(3) The tasks of the landscape profession in conducting expert supervision of construction are:– expert supervision of construction of the works referred to in paragraph 2 of this Article which [landscape profession] is authorised to design.(4) The tasks of the landscape profession in the performance of design supervision of construction are:– conducting design supervision of construction performance (izvođenje radova) on the construction works referred to in paragraph 2 of this Article which [landscape profession] is authorised to design.(…)”

“Article 52Certified construction manager of landscape profession

Tasks of landscape profession in performing construction management are:– managing construction of landscape architecture and construction performance on landscape planning of the construction works inside and outside built-up areas referred to in Article 50, paragraph 2, which landscape profession is authorised to design.”

“Article 54Certified construction works manager of landscape profession

Tasks of landscape profession in performing management works are:– managing construction performance on landscape planning inside and outside built-up areas referred to in Article 50, paragraph 2, which landscape profession is authorised to design.”

It follows from the quoted provisions of the 2015 Building Tasks Act together with the 2015 Statute of CCA that the certified landscape architects, acting in the capacity of an authorised/responsible person, are authorised to perform some of the construction tasks and activities of certified architects, within the framework of the tasks of their profession. In administrative practice, these tasks and activities mainly relate to developing landscape designs for buildings and other construction works for the purpose of issuing a building permit.

However, the 2013 Building Act9 does not recognise landscape design as a part of the main design for buildings and other construction works that is subject to the issuing of a building permit. The main design is a set of aligned designs, which provides for the technical solution of a construction work and attests the compliance with the essential requirements for the construction work, as well as with other prescribed and determined requirements and conditions. Depending on the type of construction work or works, the main design includes architectural design, civil engineering design, electro-technical design and mechanical engineering design. Where provided by a special act, or where necessary, development of the main design, or particular accompanying designs, is preceded by the development of a landscape study or other required studies (such as traffic study, technical-technological solution study, fire protection study, occupational safety study, noise protection study, conservation study), which depends on the type of construction work or works. However, for developing landscape studies, landscape architects need neither special licence, that is, professional title “certified landscape architect”, nor must they be members of the CCA.

As far as landscape designs for buildings and other construction works are concerned, it follows that the 2013 Building Act contradicts not only the 2015 Building Tasks Act and the 2015 Statute of the CCA, but also administrative practice in issuing building permits. In July 2018, the Croatian Government brought the Draft Law on Amendments to the 2015 Building Tasks Act (hereinafter: the 2018 Draft Law) before the Croatian

9 Zakon o gradnji (Building Act), Official Gazette Nos. 153/2013, 20/2017, provisional translation, http://www.mgipu.hr/doc/Propisi/Building_Act.pdf (Last Access: 25 October 2018).

30

10 ECHR, Kozacıoğlu against Turkey [GC], judgment, 19 February 2009, no. 2334/03, § 53; Constitutional Court of the Republic of Croatia, Decision No. U-I-4039/2009 et al. of 18 July 2014, point 17.

11 Constitutional Court of the Republic of Croatia, Decision and Ruling No. U-I-4113/2008 of 12 August 2014, Official Gazette No. 102/2014, point 38.

Parliament, proposing that the second paragraph of Article 49 be deleted from the 2015 Building Tasks Act. The Government also proposed significant changes in the first paragraph of Article 49 of the 2015 Building Tasks Act whereby not only the single legal ground for recognising certified landscape architects as members of the CCA be removed, but also their authorisation to perform some of the construction tasks and activities of certified architects. Furthermore, all types of landscape designs would also be removed from the 2015 Building Tasks Act and only architectural designs retained. In September 2018 the Parliament approved the first reading of the 2018 Draft Law. Consequently, after entering into force, the amended Building Tasks Act will authorise only certified architects to manage the landscaping for buildings and other construction works within an architectural design as a part of the main design. The certified landscape architects will reduced to the status of co-workers in creating landscape studies as possible grounds for developing architectural designs by certified architects. (As mentioned before, for developing landscape studies, landscape architects do not need certified licence, nor must they be members of the CCA.)

In the paper, the author carries out the normative analysis of the relevant legislation and the CCA’s by-laws that have led to the present legal status of landscape architects in both professional chamber system, in which certified architects are associated, and the construction law, as it is described above. The analysis of the 2018 Draft Law has also been carried out.

The author points out that the legislator is free to decide on the regulation of particular legal areas, guided by the principles on which the Croatian constitutional legal order rests. The legislator is, therefore, free to recognise the tasks and activities of landscape architects in developing landscape designs for buildings and other construction works, as well as their membership in the CCA, but it is also authorised to restrict it or revoke it in their entirety. This authority is grounded on Article 2.4.1 of the Constitution, which prescribes that the Croatian Parliament directly, independently and in compliance with the Constitution, decides on the regulation of economic, legal and political matters in the Republic of Croatia. The margin of appreciation available to the legislature in implementing social, economic and other public policies is a relatively wide one, so the legislature’s judgment as to what is “in the public interest” (that is, the choice of legislative policy) must be respected unless that judgment is manifestly without reasonable foundation.10

However, the Constitution authorises the Croatian Parliament to decide directly and independently on the regulation of economic, legal and political matters only “in compliance with the Constitution”. That means that in its “decision-making” the legislator must respect the fundamental constitutional values, as well as constitutionally protected common values. In this sense, in general, in every case when it restricts or revokes a right previously granted, the legislator must have a legitimate aim in the public interest for doing so by which it may justify that measure. It must also respect other requirements, which stem from the principle of the rule of law, proportionality and legal certainty, as well as the legitimate expectation of the addressees affected by the measure.

From the Explanatory note of the 2018 Draft Law, one can hardly be able to recognise a legitimate aim in the public interest of the measures proposed. The author argues that it is constitutionally unacceptable to bear the consequences of public policies in the situation when the legitimate aim of the measures itself, by which the addressees are affected, is not explained nor is it self-explanatory. Further, it seems that the legislative interventions in the regulatory field currently governed by the 2013 Building Act, the 2015 Building Tasks Act and the 2015 Chambers Act continue to be partial and “half-baked”. There is no apparent indication that proposed interventions are the result of the well-considered and comprehensive governmental policies towards both, the security sector of construction and its chamber system, in which one would clearly recognise the programmatic vision and, above all, the legitimate public interest.

Moreover, by the very nature of the matter, in the specific situation when the certified landscape architects are left without the legal possibility to develop landscape designs for buildings and other construction works under the Building Tasks Act, the strict requirements of the rule of law apply to the transitional provisions of the 2018 Draft Law. One of the issues at the heart of this paper is the fact that the 2018 Draft Law does not contain any transitional provision concerning the group of certified landscape architects, who are already members of the CCA, and whose professional activities and enterprises are directly affected by the measures proposed. The general standpoint of the Croatian Constitutional Court is that the relations of the legislator to the protected constitutional values and its respect for constitutional guarantees, as well as the level of credibility of the objective legal order itself, can best be seen through the transitional provisions.11 Thus, in this specific

31

situation, only appropriate transitional provisions can guarantee that the proposed measures are to be seen as proportionate to the aim pursued, and that a fair balance is to be struck between the general interests of the community and the requirement of the protection of the rights of the addressees of the measures proposed. Otherwise, the imposed measures will certainly represent an excessive burden to certified landscape architects, who are already members of the CCA, as their addressees. From the point of view of their protected legitimate expectation and the constitutional principle of proportionality, the legislator is obliged to find the effective mechanisms of a fair transition of the legal regime for this specific case. A responsible approach of the legislator in terms of legal interventions in substantive rights and/or legitimate expectation, which arise from valid legal grounds, is essential. Such interventions must always be accompanied by clarity, precision, certainty, and foreseeability of duration so that the addressees affected might adjust their conduct for the future. Respect for these requirements, placed before the legislator, is imperative in a democratic society based on the rule of law.

PRAVNI STATUS KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA U HRVATSKOM …€¦ · na s Ustavom Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Ustav)9. Osim njima, u tim se postupcima Ustavni sud Republike Hrvatske

Documents