Pravni Instrumenti Za Zasatitu Zivotne Sredine

Vlada Republike HrvatskeUred za udruge

Ova publikacija izraena je uz pomo Evropske unije i Ureda za udruge Vlade RH.Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost Zelena akcija / Friends of the Earth Croatia i

projektnih partnera i ne predstavlja nuno stanovite Evropske unije i Ureda za udruge Vlade RH.

Pravniinstrumenti

za zatituivotnesredine

I. UVOD

II. ZAKONODAVSTVO U OBLASTI ZATITE IVOTNE SREDINEU KONTEKSTU PRISTUPANJA EVROPSKOJ UNIJI

III. USTAVNOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE IVOTNE SREDINE

1. Zatita ivotne sredine u ustavima Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore2. Zatita ustavnosti i zakonitosti propisa u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori3. Ustavna tuba/alba/apelacija

IV. UPRAVNOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE IVOTNE SREDINE

1. Upravni postupak i upravni spor u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori2. Uestvovanje javnosti u upravnim postupcima o ivotnoj sredini i Arhuska konvencija3. Uestvovanje javnosti u upravnim postupcima o ivotnoj sredini

u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori

V. KAZNENOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE IVOTNE SREDINE

1. Kaznena djela protiv ivotne sredine i prirode u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori2. Kazneni postupak i kaznena prijava u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori3. Prekraji protiv ivotne sredine u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori

VI. GRAANSKOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE IVOTNE SREDINE

1. Tuba zbog tetnih emisija i tuba radi smetanja posjeda2. Ekoloka tuba (Zahtjev da se ukloni opasnost tete)3. Represivni instrumenti ostvarivanja graansko-pravne zatite ivotne sredine

4

18

23 23 25 27

29 29 31 32

3

SADRAJ

6 6 7

10

13 14 16

3

Pravni instrumenti vaan su zagovaraki alat za nedravne aktere poput nevladinih organizacija. Njima oni mogu uticati na javnu politiku koju ne ini samo ono to pie u strategijama i zakonima ve i ono to dravne institucije i drugi akteri sprovode u praksi. Kad je rije o okolini/ivotnoj sredini, pravni instrumenti iz tog domena dio su pravne grane pod nazivom pravo ivotne sredine. To je vrlo mlada pravna grana, nastala u 70-im godinama prolog vijeka, kada se moderno zakonodavstvo poelo baviti problematikom zatite ivotne sredine. Naime, tek je tada javnost poela posveivati kritinu panju problemima zagaenja ivotne sredine pa su politiari u razvijenim dravama te glasae pokuali pridobiti zakonodavnim inicijativama. Stoga se razdoblje od 1970. do 1980. godine naziva dekadom zatite ivotne sredine. Pravo ivotne sredine ne svrstava se ni u jednu tradicionalnu pravnu granu, ve njegove elemente nalazimo u mnogim pravnim granama, na primjer u normama ustavnog prava, meunarodnog prava, kaznenog prava, upravnog prava, graanskog prava itd. Pravo ivotne sredine multidisciplinarna je i opsena grana prava, jo nedovoljno istraena i koja se stalno mijenja i razvija.

U ovoj publikaciji fokusirali smo se na pravo ivotne sredine u etiri drave regije: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Iako su ove etiri drave u razliitim fazama EU integracije, a meu njima postoje brojne razlike, one, u pravnom smislu, imaju i brojne slinosti jer su pravni temelji u velikoj mjeri naslijeeni iz bive zajednike drave, a Zakonodavstvo u oblasti zatite ivotne sredine meu dravama konvergira zbog usklaenja sa Zakonodavstvom u oblasti zatite ivotne sredine Evropske unije. U publikaciji smo istovremeno eljeli dati kratak komparativni pregled najvanijih aspekata prava ivotne sredine meu ove etiri drave, ali i pripremiti prirunik o pravnim instrumentima koji e sluiti organizacijama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori u njihovim lokalnim zagovarakim kampanjama za zatitu ivotne sredine.

Na poetku publikacije opisuje se pravo ivotne sredine u etiri drave u kontekstu pridruenja EU zbog ega Zakonodavstvo u oblasti zatite ivotne sredine konvergira meu dravama regije i s dravama lanicama EU. Nakon toga slijedi neto detaljniji pregled korisnih pravnih instrumenata za zatitu ivotne sredine iz ustavnopravnog domena jer upravo iz ustava drava proizilaze svi nii pravni propisi iz podruja zatite ivotne sredine. Nakon ustavnopravnih instrumenata slijedi prikaz pravnih instrumenata upravnog prava koje organizacije za zatitu ivotne sredine najvie koriste u praksi. Zatim slijedi pregled pravnih instrumenata iz kaznenog prava koji predstavljaju poslednju pravnu liniju odbrane tj. zatite ivotne sredine, ali ih ekoloke nevladine organizacije sve vie koriste iako je rije o relativno novim pravnim instrumentima. Na kraju publikacije daje se kratak pregled pravnih instrumenata iz graanskopravnog domena koje organizacije koriste moda i najmanje jer je njihovo korienje obino povezano s visokim pravnim trokovima.

Ova publikacija nastala je kao dio projekta Mree zagovarakih nevladinih organizacija za odrivo korienje energije i prirodnih resursa na Zapadnom Balkanu i Turskoj ETNAR. Nadamo se da e publikacija pomoi nevladinim organizacijama Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore u zagovaranju zatite ivotne sredine te odrivog upravljanja energijom i prirodnim resursima. Pravni instrumenti mogu biti moan alat za zagovarake ekoloke nevladine organizacije ako one znaju kako i kada treba da ih koriste.

I. UVOD

Poziv graanima na javnu raspravu o prijedlogu Strategije energetskog razvitka RH

4Zatiti ivotne sredine na nivou Evropske unije pridaje se veliki znaaj pa su tako i ciljevi i naela primjene politike zatite ivotne sredine utvreni u samom Ugovoru o EZ-u (Glava XIX). Primjena politike zatite ivotne sredine temelji se na: naelu opreza i naelu preventivnog djelovanja, integraciji zatite ivotne sredine u sve druge razvojne politike, naelu zagaiva plaa, spreavanju zagaivanja na samom izvoru, zajednikoj odgovornosti i promovisanju odrivog razvoja.

Kada neka drava odlui postati lanica EU, mora ispuniti odreene kriterijume za lanstvo. To su: politiki kriterijum postii stabilnost institucija koje osiguravaju demokratiju, vladavinu prava, potovanje ljudskih prava i prava manjina i prihvatanje ciljeva Unije; privredni kriterijum uspostaviti djelotvorno privredno trite i sposobnost trinih faktora da se nose s konkurentskim pritiscima i trinim zakonima unutar EU; administrativni kriterijum prilagoditi odgovarajue administrativne strukture s ciljem osiguranja uslova za postupnu i skladnu integraciju, i pravni kriterijum koji ukljuuje usvajanje cjelokupne pravne tekovine EU i sprovoenje i primjenu iste. U ovom priruniku osvrnuemo se samo na pravni kriterijum potreban za lanstvo u EU povezan sa zatitom ivotne sredine.

Kako bi postala drava lanica EU, drava kandidat mora prihvatiti cjelokupnu pravnu tekovinu zajednice odnosno Acquis Communautaire (u daljem tekstu: acquis). Termin je francuskog porijekla i doslovan prevod bio bi ono to je usaglaeno. Acquis ukljuuje propise, direktive, odluke i smjernice, i stalno se mijenja i dopunjuje radi poboljanja kvaliteta ivota graana EU. Kako raste EU legislativa, tako se acquis iri, a bitno je napomenuti i da usklaivanje s pravnom tekovinom EU zahtijeva od zemlje kandidata i znatna ulaganja. Ona svoje institucije, administrativne i pravosudne sisteme mora uskladiti s EU standardima na dravnom i na niim nivoima vlasti. Svaka zemlja samostalno odluuje na koji nain e to uiniti, no mora uvjeriti EU da je sposobna sprovesti pravnu tekovinu EU, to podrazumijeva koordinaciju izmeu mnogih institucija na svim nivoima vlasti.

Za potrebe pregovora s Hrvatskom (i Turskom) o pristupanju EU, pravna tekovina bila je podijeljena na 35 poglavlja. Politika zatite ivotne sredine obraena je u Poglavlju 27, a njen cilj je promovisanje odrivog razvoja i zatite ivotne sredine za dobrobit sadanjih i buduih generacija u zemljama lanicama i zemljama kandidatima. Poglavlje 27 ivotna sredina, jedno je od administrativno, finansijski i pravno najzahtjevnijih poglavlja, a sastoji se od niza vanih pravnih akata koji se odnose na osam irokih kategorija: horizontalna legislativa, kvalitet vode i vazduha, upravljanje otpadom, zatita prirode, industrijsko zagaivanje i upravljanje rizicima, hemikalije i genetski modifikovani organizmi, buka i umarstvo. Svaka od tih osam kategorija sadri u sebi niz propisa koje zemlja kandidat mora uklopiti u svoje zakonodavstvo. Vrsta propisa koja se najee spominje kao dio EU legislative su uredbe i direktive, pa emo ukratko pojasniti kakva je to vrsta propisa.

II. ZAKONODAVSTVO U OBLASTI ZATITE IVOTNE SREDINE U KONTEKSTU PRISTUPANJA EVROPSKOJ UNIJI

5Uredbe (engl. Regulations) su akti opte primjene koji obavezuju u cijelosti i direktno su primjenjivi u dravama lanicama jer je njihova svrha ujednaavanje prava drava lanica. Uredbe se ne ugrauju u nacionalno pravo, ve se primjenjuju direktno kao evropski akti na osnovu objave u slubenom listu EU. Obino zemlje kandidatkinje samo usvoje zakon koji potvruje stupanje na snagu neke uredbe jer je to vrsta propisa koji zamjenjuje nacionalne pravne norme, tavie drave su obavezne ukinuti do tada postojee norme svog pravnog poretka koje su u koliziji s uredbama.

Direktive (engl. Directives) su akti koji, u pogledu rezultata koji se njima ostvaruju, obavezuju svaku dravu lanicu kojoj su upueni, ali ostavljaju nacionalnim vlastima izbor sadraja i forme (novi zakon, izmjena zakona, podzakonski akt i sl.) kako e te rezultate (ciljeve) postii. One slue pribliavanju, a ne potpunom ujednaavanju internih prava drava lanica.

Obino svaka od gore pomenutih osam kategorija ima jedan glavni propis na primjer okvirnu direktivu ili uredbu te niz sektorskih direktiva kojima se detaljnije ureuju pojedine potkategorije. Na primjer, kategorija upravljanja otpadom obuhvata Okvirnu direktivu o otpadu (2008/98/EZ), ali i dodatnu opirnu legislativu o odlagalitima otpada, odvozu i brojnim posebnim vrstama otpada (baterije i akumulatori, end-of-life vozila, otpadna elektrina i elektronska oprema, ambalaa i ambalani otpad i sl.).

Horizontalno zakonodavstvo EU, kojim emo se baviti u nastavku ovog prirunika, obuhvata ak tri velike direktive: Direktivu o procjeni uticaja na ivotnu sredinu (EIA) (2011/92/EU), Direktivu o stratekoj procjeni uticaja na ivotnu sredinu (SEA) (2001/42/EC) te Direktivu o pristupu informacijama o ivotnoj sredini (2003/4/EZ). Direktiva EIA zahtijeva identifikaciju i procjenu direktnih i indirektnih uticaja javnih i privatnih projekata na ljude, ivotinje i biljke, zemlju, vodu, vazduh, klimu, materijalna dobra i kulturnu batinu. S druge strane, Direktiva SEA je proces u kojem je cilj procijeniti i smanjiti ili eliminisati mogue znaajne uticaje planova i programa na ivotnu sredinu. I na kraju, Direktiva 2003/4/EZ o pristupu informacijama o ivotnoj sredini propisuje naela u pravu na pristup informacijama o ivotnoj sredini i regulie dostupnost informacija o ivotnoj sredini i irenju tih informacija u javnosti.

Iz svega prethodno navedenog jasno je kako je poglavlje ivotna sredina izuzetno veliko i zahtjevno podruje, a s obzirom na stalne promjene legislative, rad na tom podruju ne prestaje ni kada drava postane lanica EU. Trenutno je iz podruja EU legislative vezane za ivotnu sredinu na snazi 802 propisa. Tome se moe dodati jo 25 propisa koji se bave zatitom ivotinja, 184 propisa vezana za zdravlje ljudi, a da jo nijesmo ni spomenuli legislativu koja ureuje pitanja transporta, energetike i drugog. Naime, kako smo naveli na poetku, jedno od naela EU politike zatite ivotne sredine jeste integracija zatite ivotne sredine u sve druge razvojne politike, to EU, barem u zakonodavnom smislu, zaista i sprovodi.

Arcelor Mittal, Zenica, BIH

6Ako slijedimo hijerarhiju pravnih propisa, logino je zapoeti pregled pravnih instrumenata zatite ivotne sredine pregledom pravnih instrumenata iz ustavnopravnog domena prava ivotne sredine. Ustavnopravno ureenje zatite ivotne sredine u pojedinoj zemlji vano je jer zakonske i druge norme moraju biti posve usklaene s ustavom kao najviim pravnim aktom neke zemlje. Ustavnopravna zatita obuhvata odluivanje o usaglaenosti zakona s ustavom, o usaglaenosti drugih propisa s ustavom i zakonom te o usaglaenosti zakona s meunarodnim ugovorima, a obuhvata i odluivanje o ustavnim tubama/albama/apelacijama.

Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora imaju, za razliku od nekih drugih drava, kodificirane pisane ustave, no u njima je na poneto razliite naine ureeno pitanje zatite ivotne sredine.

U Hrvatskoj je zatita ivotne sredine stavljena u kategoriju najviih vrijednosti ustavnog poretka. lan 3. Ustava definie ouvanje prirode i ovjekove okoline kao najviu vrijednost ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava. lan 50. Ustava glasi preduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu potpuno ograniiti zakonom radi zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ivotne sredine i zdravlja ljudi. Isto tako jasno je propisana odgovornost drave za zatitu ivotne sredine jer lan 69. Ustava kae drava osigurava uslove za zdravu okolinu, a isti lan kae i svako je duan, u sklopu svojih ovlaenja i djelatnosti, posebnu panju posveivati zatiti zdravlja ljudi, prirode i ivotne sredine. O zatiti ustavnosti brine se Ustavni sud Republike Hrvatske.

U Srbiji zatita ivotne sredine nije uvrtena u kategoriju najviih ustavnih vrijednosti - one nijesu posebno definisane u Ustavu. Meutim, na ustavnom nivou stavljeno je pravo na zdravu ivotnu sredinu pa tako lan 74. Ustava glasi: Svako ima pravo na zdravu ivotnu sredinu i na blagovremeno i potpuno obavjetavanje o njenom stanju. Iz ove formulacije proizilazi zanimljivost da je uz pravo na ivotnu sredinu na ustavnom nivou postavljeno i pravo na informisanje o stanju ivotne sredine. Ponovo je primarni nosilac obaveze zatite ivotne sredine drava, uz odgovornost svih da tite ivotnu sredinu pa isti lan nastavlja svako, a posebno Republika Srbija i autonomna pokrajina, odgovoran je za zatitu ivotne sredine. Isto kao i u sluaju hrvatskog Ustava, lan 83. kae kako se preduzetnitvo moe ograniiti zakonom radi zatite ivotne sredine i prirodnih bogatstava. O zatiti ustavnosti brine se Ustavni sud Republike Srbije.

U Crnoj Gori zatita ivotne sredine uiva posebno veliku ustavnopravnu zatitu; lan 1. Ustava Crnu Goru definie meu ostalim i kao ekoloku dravu. Ustav Crne Gore propisuje u lanu 23. da svako ima pravo na zdravu ivotnu sredinu. Iako je ovo pravo po svojoj prirodi ekonomsko-socijalno pravo, ustavotvorac ga je postavio u dijelu zajednikih odredbi o ljudskim pravima i slobodama rukovoen

III. USTAVNOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE IVOTNE SREDINE

1. Zatita ivotne sredine u ustavima Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore

7lanom 1. te zbog toga to ovo opte pravo uveliko utie na ostvarivanje nekih drugih prava i ograniava njihovo vrenje. Isti lan Ustava propisuje, kao u sluaju srpskog Ustava, da svako ima pravo na blagovremeno i potpuno obavjetavanje o stanju ivotne sredine, no dodaje jo dva prava iz Arhuske konvencije na mogunost uticaja prilikom odluivanja o pitanjima od znaaja za ivotnu sredinu i na pravnu zatitu ovih prava. Isti lan kao i u sluaju ustava Hrvatske i Srbije propisuje da svako je, a posebno drava, duan uvati i unaprijeivati ivotnu sredinu. lan 59., kao i u sluaju ustava Hrvatske i Srbije, propisuje da se sloboda preduzetnitva moe ograniiti radi zatite ivotne sredine i prirodnih bogatstava. O zatiti ustavnosti brine se Ustavni sud Crne Gore.

U Bosni i Hercegovini zatita ivotne sredine ne uiva direktnu ustavnopravnu zatitu na nivou drave jer Ustav BiH ne spominje pravo na zdravu ivotnu sredinu niti njegovu zatitu. Meutim, pravo na zdravu ivotnu sredinu sadrano je i u pravu na ivot koje je direktno predvieno lanom II/3.a) Ustava BiH. Osim toga, meunarodni akti na koje se Ustav BiH direktno poziva u BiH direktno se primjenjuju, posebno Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda koja ima primat nad svim drugim zakonima u BiH. Zatita ivotne sredine predmet je regulisanja ustava entiteta, iako Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: FBiH) ni ustavi 10 kantona u FBiH nisu dali konkretnu definiciju prava na ivotnu sredinu. Jedino Ustav Republike Srpske (u daljem tekstu: RS) definie ovo pravo u lanu 35. i kae kako ovjek ima pravo na zdravu ivotnu sredinu. Za razliku od ustava Hrvatske, Srbije i Crne Gore, ne propisuje se posebna odgovornost drave ni entiteta za osiguravanje tog prava te se u istom lanu kae svako je, u skladu sa zakonom, duan da u okviru svojih mogunosti titi i unapreuje ivotnu sredinu. O zatiti ustavnosti se na dravnom nivou brine Ustavni sud BiH, a na entitetskom nivou Ustavni sud FBiH i Ustavni sud RS, pri emu treba naglasiti da se nadlenosti Ustavnog suda BiH i entitetskih ustavnih sudova razlikuju.

U Hrvatskoj Ustavni sud odluuje o usaglaenosti zakona s Ustavom, o usaglaenosti drugih propisa s Ustavom i zakonom a takoe i o usaglaenosti zakona s meunarodnim ugovorima. Postupak ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom moe se pokrenuti na tri naina: zahtjevom ovlaenih institucija, rjeenjem Ustavnog suda na prijedlog bilo koje fizike i pravne osobe te inicijativom samog Ustavnog suda.

Povjerioci zahtjeva za pokretanje postupka ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti su jedna petina zastupnika Hrvatskog sabora, radno tijelo Hrvatskog sabora, predsjednik Republike Hrvatske, Vlada (u vezi s podzakonskim propisima, ali ne i zakonima), Vrhovni sud ili drugi sud (ako se pitanje ustavnosti i zakonitosti javi u postupku pred sudovima), ombudsman te predstavnika tijela jedinica lokalne ili podrune samouprave (u pitanjima iz podruja usaglaenosti, djelokruga ili finansiranja lokalne vlasti). Ustavni sud mora rjeenje o zahtjevu donijeti po hitnom postupku, u roku od 30 dana. Svako tj. svaka fizika i pravna osoba moe Ustavnom sudu uputiti prijedlog da se pokrene postupak ocjenjivanja usaglaenosti zakona s Ustavom i ocjenu usaglaenosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. Ustavni sud na sjednici rjeenjem odluuje hoe li prihvatiti prijedlog i pokrenuti postupak, a postupak e zapoeti najkasnije u roku od godinu dana od podnoenja prijedloga.

Zahtjev i prijedlog za ocjenu usaglaenosti zakona s Ustavom i usaglaenosti drugih propisa s Ustavom i zakonom mora sadrati: oznaku odredbi ija se ustavnost, odnosno zakonitost osporava, oznaku odredbi Ustava ili zakona za koje se u zahtjevu tvrdi da su povrijeene, razloge zbog kojih se tvrdi da osporeni propis nije usaglaen s Ustavom, odnosno zakonom te potpis i peat podnosioca zahtjeva. U zahtjevu podnosilac moe navesti i druge injenice od znaaja za ocjenu pitanja, kao i svoje miljenje o tome treba li osporeni propis ukinuti ili ponititi. Uz zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa mora se priloiti osporavani akt. Ustavni sud moe odluiti da, do donoenja konane odluke, prijevremeno obustavi izvrenje pojedinanih akata ili radnji koje se preduzimaju na temelju zakona ili drugog propisa ija se ustavnost ocjenjuje ako bi posljedice u sluaju izvrenja bile teke i nepopravljive.

2. Zatita ustavnosti i zakonitosti propisa u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori

8Ako se zakon odlukom Ustavnog suda proglasi neustavnim ukida se! Ako je neki drugi propis (podzakonski akti) neustavan ili nezakonit ukida se ili ponitava (prestaje vaiti od donoenja). Razlika izmeu ukidanja i ponitenja propisa jeste u tome to, ako je propis poniten, nastupa situacija kao da propis nikada nije ni bio na snazi odnosno sve pravne posljedice koje su nastupile od dana stupanja na snagu do dana ponitenja isto tako se ponitavaju. Meutim, ako se propis ukida, relevantan je trenutak donoenja odluke Ustavnog suda. Sve pravne posljedice koje su nastupile do tada ostaju na snazi, ali propis ubudue vie ne proizvodi pravne uinke. Pravne posljedice ukidanja/ponitenja su takve da svako kome je povrijeeno pravo pravno obavezujuim aktom donesenim na temelju ukinutog ili ponitenog propisa ili zakona ima pravo traiti od nadlenog tijela izmjenu tog pojedinanog akta. Prijedlog se moe podnijeti u roku od est mjeseci od objave odluke Ustavnog suda ako od dostave onog pojedinanog akta kojim je postupak zakonski okonan do podnoenja zahtjeva za ocjenu ustavnosti zbog kojeg je ukinut zakon ili drugi propis nije prolo vie od godinu dana, a ako je propis poniten, dvije godine.

U Srbiji Ustavni sud odluuje o ocjeni usaglaenosti zakona s Ustavom, o usaglaenosti drugih optih akata s Ustavom i zakonom te o usaglaenosti zakona s meunarodnim ugovorima. Slino kao u Hrvatskoj, postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti moe se pokrenuti na tri naina: prijedlogom ovlaenih predlagaa, rjeenjem Ustavnog suda na inicijativu bilo koje fizike i pravne osobe te samoinicijativom Ustavnog suda.

Za razliku od Hrvatske, ovlaene institucije koriste prijedlog da pokrenu postupak ocjenjivanja ustavnosti ili zakonitosti, a sve druge fizike i pravne osobe imaju pravo uputiti inicijativu Ustavnom sudu i predloiti mu da se pokrene isti postupak. Institucije ovlaene da prijedlogom pokrenu postupak za ocjenjivanje ustavnosti ili zakonitosti opteg akta slini su kao u Hrvatskoj, no manje precizno odreeni. Ovlaeni predlagai su dravni organi, organi autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave te 25 narodnih poslanika. Svaka pravna ili fizika osoba ima pravo na inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, a Ustavni sud na sjednici rjeenjem odluuje hoe li prihvatiti inicijativu i pokrenuti postupak.

Prijedlog i inicijativa za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti mora sadrati:- naziv opteg akta ija se ustavnost ili zakonitost osporava- naziv i broj slubenog lista u kome je opti akt objavljen, ako je objavljivanje izvreno u

slubenom listu- oznaku odredbe ili odredaba opteg akta ija ustavnost ili zakonitost se osporava- odredbe Ustava, odnosno zakona u odnosu na koje se osporava ustavnost ili

zakonitost opteg akta- razloge osporavanja i druge podatke od znaaja za ocjenjivanje ustavnosti ili zakonitosti

osporenog opteg akta- prijedlog, odnosno zahtjev kako da se odlui- podatke o predlagau, odnosno podnosiocu inicijative- potpis predlagaa, odnosno podnosioca inicijative.

Ako opti akt ija se ustavnost ili zakonitost osporava nije objavljen u slubenom listu, uz prijedlog se prilae i ovjereni prijepis tog akta. Ustavni sud moe do donoenja konane odluke i pod uslovima odreenim zakonom obustaviti izvrenje pojedinanog akta ili radnje preduzete na temelju zakona ili drugog opteg akta iju ustavnost ili zakonitost ocjenjuje.

Zakon ili drugi opti akt koji nije saglasan Ustavu ili zakonu prestaje vaiti danom objavljivanja odluke Ustavnog suda. Svako kome je povrijeeno pravo konanim ili pravno obavezujuim pojedinanim aktom, donesenim na temelju zakona ili drugog opteg akta, za koji je odlukom Ustavnog suda utvreno da nije u saglasnosti s Ustavom, opteprihvaenim pravilima meunarodnog prava, potvrenim meunarodnim ugovorima ili zakonom, ima pravo od nadlenog organa traiti izmjenu tog pojedinanog akta, u skladu s pravilima postupka u kome je pojedinani akt donesen. Prijedlog za izmjenu konanog ili pravno obavezujueg pojedinanog akta, donesenog na temelju zakona ili drugog opteg akta, za koji je odlukom Ustavnog suda utvreno da nije u saglasnosti s Ustavom, opteprihvaenim pravilima meunarodnog prava, potvrenim meunarodnim ugovorima ili zakonom, moe se podnijeti u roku od est mjeseci od dana objavljivanja odluke ako od dostavljanja

9pojedinanog akta do podnoenja prijedloga ili inicijative za pokretanje postupka nije proteklo vie od dvije godine.

U Crnoj Gori Ustavni sud odluuje o ocjeni usaglaenosti zakona s Ustavom, o usaglaenosti drugih optih akata s Ustavom i zakonom te o usaglaenosti zakona s meunarodnim ugovorima. Slino kao u Hrvatskoj, a isto kao u Srbiji, postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti moe se pokrenuti na tri naina: prijedlogom ovlaenih predlagaa, rjeenjem Ustavnog suda na inicijativu bilo koje fizike i pravne osobe te samoinicijativom Ustavnog suda.

Slino kao u Srbiji, ovlaeni predlagai koji mogu podnijeti prijedlog kojim se pokree postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti su sud, drugi dravni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika. Isto kao u Srbiji, svaka fizika i pravna osoba moe podnijeti inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, koja se podnosi ovlaenom predlagau pred Ustavnim sudom ili samom Ustavnom sudu, a o emu e Ustavni sud odluiti rjeenjem.

Prijedlog, odnosno inicijativa za ocjenu usaglaenosti zakona s Ustavom i potvrenim i objavljenim meunarodnim ugovorima ili drugih propisa s Ustavom i zakonom sadri: naziv zakona, odnosno drugog propisa, oznaku odredbe, naziv i broj slubenog lista u kome je objavljen, razloge na kojima se prijedlog, odnosno inicijativa zasniva te druge podatke od znaaja za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Tokom postupka, Ustavni sud moe narediti da se obustavi izvrenje pojedinanog akta ili radnje preduzetih na temelju zakona, drugog propisa ili akta ija se ustavnost i zakonitost ocjenjuje, ako bi njihovim izvrenjem mogle nastupiti neotklonjive tetne posljedice.

Ustav odreuje da s danom objavljivanja odluke Ustavnog suda prestaje vaiti zakon za koji je utvreno da nije u saglasnosti s Ustavom i potvrenim i objavljenim meunarodnim ugovorom, odnosno drugi propis za koji je utvreno da nije saglasan s Ustavom i zakonom. Isto kao u Srbiji, svako kome je povrijeeno pravo konanim ili pravno obavezujuim pojedinanim aktom, donesenim na temelju zakona ili drugog propisa za koji je po njegovoj inicijativi odlukom Ustavnog suda utvreno da nije bio ili da nije u saglasnosti s Ustavom, potvrenim i objavljenim meunarodnim ugovorima ili zakonom, ima pravo od nadlenog organa traiti izmjenu tog pojedinanog akta. Prijedlog za izmjenu konanog ili pravno obavezujueg pojedinanog akta, donesenog na temelju zakona ili drugog propisa za koji je odlukom Ustavnog suda utvreno da nije bio ili nije u saglasnosti s Ustavom, potvrenim i objavljenim meunarodnim ugovorima, odnosno zakonom, moe se podnijeti u roku od est mjeseci od dana objavljivanja odluke, ako od dostavljanja pojedinanog akta do podnoenja inicijative Ustavnom sudu nije proteklo vie od jedne godine

Press konferencija povodom predaje Prijedloga za ocjenu ustavnosti Zakona o igralitima za golf, Hrvatska

10

U Bosni i Hercegovini situacija je, u odnosu na ostale zemlje, drugaija jer uz Ustav i Ustavni sud na nivou BiH postoje i ustavi i ustavni sudovi na nivou entiteta FBiH i RS, a postoji i Statut Brko Distrikta BiH, to je zapravo dokument koji predstavlja ustav. U odnosu na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru drugaije je i to to Ustav BiH ne definie izriito pravo na zdravu ivotnu sredinu niti izriito spominje ivotnu sredinu u bilo kojem kontekstu. Uprkos tome, za zatitu ivotne sredine bitan je postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti u kojem odluuje Ustavni sud BiH jer je pravo na zdravu ivotnu sredinu povezano s nekim drugim Ustavom zagarantovanim pravima, kako je prethodno i navedeno, ali i zato to propisi moraju biti usklaeni sa zakonima o ivotnoj sredini i meunarodnim ugovorima koji se odnose na zatitu ivotne sredine. Ustavni sud BiH, izmeu ostalog, odluuje je li neka odredba ustava ili zakona jednog od entiteta ili Brko Distrikta BiH u skladu sa Ustavom BiH. Postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti moe se pokrenuti, za razliku od Hrvatske, Srbije i Crne Gore, na dva naina: zahtjevom ovlaenih institucija ili zahtjevom bilo kojeg suda u BiH u pogledu toga je li zakon, o ijem vaenju zavisi njegova odluka, kompatibilan s Ustavom, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima BiH, ili u pogledu postojanja ili domena nekog opteg pravila meunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.

Postupak ocjene ustavnosti entitetskog ustava i zakona mogu zahtjevom pokrenuti sljedee ovlaene institucije: lan Predsjednitva, predsjedavajui Vijea ministara, predsjedavajui ili zamjenik predsjedavajueg jednog od domova Parlamentarne skuptine, jedna etvrtina lanova/delegata jednog od domova Parlamentarne skuptine ili jedna etvrtina jednog od domova zakonodavnog tijela jednog entiteta. Postupak ocjene usaglaenosti zakona s Ustavom BiH, zakonima BiH i meunarodnim ugovorima o kojem zavisi neka sudska odluka ima pravo zahtjevom pokrenuti svaki sud u BiH.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti entitetskog ustava ili zakona treba sadrati naziv akta koji je predmet spora, s oznakom naziva i broja slubenog lista u kojem je objavljen; odredbe Ustava za koje se smatra da su povrijeene; navode, injenice i dokaze na kojima se zahtjev temelji; potpis ovlaene osobe, odnosno podnosioca akta. Zahtjev za ocjenu ustavnosti, zakonitosti i usaglaenosti s meunarodnim ugovorima suda treba sadrati navode iz zakona za koji se trai ocjena usaglaenosti, uz naznaku slubenog lista u kojem je zakon objavljen; odredbe Ustava, Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i njenim protokolima te zakona Bosne i Hercegovine koji je predmet ocjenjivanja usaglaenosti, postojanja ili u domenu nekog opteg pravila meunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku Ustavnog suda; navode, injenice i dokaze na kojima se zahtjev temelji; potpis ovlaene osobe. Odlukom kojom se utvruje nesaglasnost iz postupaka koje su zahtjevom pokrenuli ovlaene institucije ili sud, Ustavni sud moe u cijelosti ili djelimino ukinuti opti akt ili pojedine njegove odredbe. Ukinuti opti akt, odnosno njegove ukinute odredbe, prestaju vaiti sljedeeg dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda. Svako kome je povrijeeno pravo konanim ili pravno obavezujuim pojedinanim aktom, donesenim na temelju odredbi koje su prestale vaiti ima pravo zatraiti od mjerodavnog tijela izmjenu tog pojedinanog akta, a mjerodavno je tijelo obavezno ponoviti postupak i uskladiti akt s odlukom Ustavnog suda. Prijedlog za izmjenu konanog ili pravno obavezujueg pojedinanog akta moe se podnijeti u roku od est mjeseci od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda, ako od donoenja akta do donoenja odluke Ustavnog suda nije proteklo vie od pet godina, to je daleko dui rok nego u sluaju Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Naposletku treba napomenuti da se opisano za postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti koji vodi Ustavni sud BiH na slian nain primjenjuje u postupcima ocjene ustavnosti i zakonitosti koji vode Ustavni sud Federacije BiH i Ustavni sud Republike Srpske.

U Hrvatskoj se Ustavnom sudu moe podnijeti ustavna tuba koja je sredstvo zatite ustavom zagarantovanih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U Srbiji i Crnoj Gori isti instrument zove se ustavna alba te se u Srbiji, osim za zatitu ustavom zagarantovanih ljudskih prava i temeljnih sloboda, koristi izriito i za zatitu manjinskih prava. U Bosni i Hercegovini ne postoji klasini instrument ustavne tube/albe, no postoji slian instrument - apelacija koja se koristi za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koje garantuje Ustav BiH, ali i meunarodni dokumenti koji se primjenjuju u BiH. Podsjeamo da Ustav

3. Ustavna tuba/alba/apelacija

11

BiH ne definie izriito pravo na zdravu ivotnu sredinu pa Ustavni sud BiH nije direktno nadlean za pitanja krenja tog prava, no apelacije se mogu uputiti za krenja drugih prava poput prava na pravino suenje, do ijeg krenja moe doi prilikom ostvarivanja prava iz podruja ivotne sredine.

Pravo na podnoenje ustavne tube/albe/apelacije ima svako tj. svaka pravna i fizika osoba ija su ustavna prava i slobode povrijeeni odlukom tijela dravne vlasti, tijela lokalne vlasti ili pravne osobe s javnim ovlaenjima, u ta spadaju presude sudova, rjeenja upravnih tijela ili drugi pojedinani akti. U sluaju apelacije Ustavnom sudu BiH rije je o pravilu o presudama drugih sudova u BiH, no ponekad i o odlukama drugih javnih tijela. Da bi se ustavna tuba/alba/apelacija u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i BiH mogla podnijeti, po pravilu mora biti iscrpljen redovni pravni put tj. da su iskorieni svi drugi redovni pravni instrumenti i lijekovi.

Rok za podnoenje ovog instrumenta u sluaju ustavne tube u Hrvatskoj i ustavne albe u Srbiji je 30 dana raunajui od dana prijema odluke kojom je povrijeeno ustavno pravo ili temeljna sloboda. Ustavna alba u Crnoj Gori i ustavna apelacija u BiH mogu se podnijeti u roku od 60 dana od dana dostavljanja pojedinanog akta odnosno presude/odluke. U sluaju ustavne tube/albe u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori osobi koja iz opravdanih razloga propusti rok za podnoenje ustavne tube/albe, Ustavni sud e dopustiti povraaj u preanje stanje ako ona u roku od 15 dana nakon prestanka razloga koji je prouzrokovao proputanje da podnese prijedlog za povraaj u preanje stanje i ako istovremeno s prijedlogom podnese i ustavnu tubu/albu. Nakon isteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povraaj u preanje stanje. Ustavna tuba/alba u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori ne spreava primjenu osporavanog akta, ali na prijedlog podnosioca ustavne tube/albe Ustavni sud moe odgoditi izvrenje do donoenja odluke, ako bi izvrenje podnosiocu tube/albe prouzrokovala tetu koja bi se teko mogla popraviti. Kod ustavne tube/albe u Hrvatskoj i Srbiji postoje jo i dodatni uslovi; da odlaganje nije suprotno javnom interesu niti bi se njome nanijela nekome vea teta.

Kada ustavnu tubu/albu/apelaciju usvoji i osporeni akt ukine, Ustavni sud Hrvatske, Srbije, Crne Gore ili BiH u obrazloenju navodi koje je ljudsko pravo i temeljna sloboda zagarantovana Ustavom povrijeena te predmet vraa na ponovni postupak organu koji je donio ukinuti akt. Pri donoenju novog akta, nadleno tijelo duno je potovati pravna stanovita Ustavnog suda izraena u odluci o ukidanju. Naposletku treba napomenuti da u BiH, uprkos postojanju entitetskih ustava, na entitetskom nivou ne postoje instrumenti poput ustavne tube/albe, niti instrument poput apelacije Ustavnom sudu BiH na koje ima pravo svaka fizika i pravna osoba. To znai da se Ustavni sud Federacije BiH i Ustavni sud RS bave ocjenjivanjem ustavnosti i zakonitosti, ali ne i ustavnim tubama/albama/apelacijama.

Sadraj ustavne tube/albe u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori ime, prezime, jedinstveni matini broj graana prebivalite ili boravite, odnosno naziv i sjedite podnosioca kad je rije o pravnoj osobi ime i prezime opunomoenika oznaka sporne odluke odnosno broj i datum akta protiv kojeg je ustavna tuba/alba izjavljena i

naziv organa koji ga je donio naznaka ustavnog prava ili slobode koje je povrijeeno razlog tube/albe s navodima o povredi ili uskraivanju prava zahtjev o kojem Ustavni sud treba odluiti potpis podnosioca ustavne tube/albe.

Ustavnoj tubi/albi potrebno je priloiti: dokaz da je iscrpljen raspoloivi pravni put dokaz o pravovremenosti i druge dokaze od znaaja za odluivanje osporeni akt u originalu ili ovjerenom prepisu.

Sadraj apelacije Ustavnom sudu BiH: osporena presuda suda u Bosni i Hercegovini odredbe Ustava i/ili meunarodnih dokumenata o ljudskim pravima koji se primjenjuju u Bosni i

Hercegovini navodi, injenice i dokazi na kojima se apelacija temelji u nedostatku osporene presude/odluke, razlozi za podnoenje apelacije potpis podnosioca apelacije.

12

Plomin C naziv je za planirani termoenergetski blok snage 500 MW koji bi se izgradio na lokaciji termoelektrane Plomin zbog prestanka rada 125 MW snanog bloka izgraenog davne 1970. godine. Planirani energent za blok C termoelektrane Plomin je ugalj, jedan od najtetnijih fosilnih goriva za ovjekovo zdravlje i okolinu. Sagorijevanje uglja rezultira i znatnim emisijama gasova staklene bate te su termoelektrane na ugalj jedan od znaajnih uzronika klimatskih promjena. Uprkos svemu navedenom, HEP kao investitor u termoelektranu Plomin C odluio se za ugalj kao energent te je Ministarstvu zatite okoline i prirode podnio zahtjev za ocjenu prihvatljivosti takvog zahvata za okolinu.

Zahtjev je podnijet krajem 2010. godine. Rjeenje o objedinjenim uslovima zatite okoline, tzv. ekoloka dozvola (koje je sadralo i rjeenje da je zahvat prihvatljiv za okolinu) donijeto je u septembru 2012. godine. Javna rasprava o Studiji uticaja na okolinu sprovedena je krajem 2011. godine u trajanju od 30 dana, to je trajanje zakonom propisano kao nuni minimum. Stoga se opravdano postavlja pitanje je li taj minimalni rok u ovako kompleksnim sluajevima uistinu i razuman rok u kojem bi se javnost pripremila i djelotvorno uestvovala prilikom odluivanja o okolini (l. 6. st. 3. Arhuske konvencije). Naime, Studija uticaja na okolinu sastojala se od oko 1500 stranica izrazito tehnikog i strunog teksta.

Zelena akcija/ Friends of the Earth Croatia i Zelena Istra aktivno su pratile cijeli postupak donoenja ekoloke dozvole te su kao predstavnici javnosti uestvovali ak i na javnim dijelovima sjednica strune savjetodavne komisije. Kroz postupak javne rasprave na propisani nain poslali su primjedbe na studiju uticaja na okolinu. Sve primjedbe Zelene akcije i Zelene Istre odbaene su, a postupak je okonan donoenjem ekoloke dozvole kojom je utvreno da je zahvat prihvatljiv za okolinu te su propisane mjere zatite okoline. Nezadovoljne takvim rjeenjem, Zelena akcija/ Friends of the Earth Croatia i Zelena Istra, zajedno s predstavnicima lokalnog stanovnitva, podnijele su tubu protiv Ministarstva za zatitu okoline i prirode pred Upravnim sudom u Rijeci.

Pred sudom su tuioci dokazivali prvenstveno da se postupak procjene nije ni smio sprovesti s obzirom na to da je jedan od zahtjeva za ocjenu prihvatljivosti nekog zahvata za okolinu da taj zahvat bude planiran vaeom prostorno-planskom dokumentacijom. To je u skladu i s propisanom svrhom prostornih planova kao instrumenata zatite okoline. U prostornim planovima termoelektrana Plomin predviena je kao termoelektrana etiri puta manje snage od one koja bi se realizovala izgradnjom Plomina C, a kao energent planiran je plin. Uz to, najvii dokumenti prostornog ureenja Republike Hrvatske, Strategija i Program prostornog ureenja, izriito zabranjuju izgradnju novih termoelektrana na ugalj u Hrvatskoj. Tuioci su pred sudom tvrdili i da postupak procjene uticaja na okolinu nije sproveden na odgovarajui nain. Presudom Upravnog suda u Rijeci odbijen je zahtjev tuioca, pri emu Sud nije ni razmatrao pitanje usklaenosti s prostorno-planskom dokumentacijom, tvrdei da

Primjer iz prakse

Plomin C Hrvatska

Akcija u sklopu kampanje Zaustavimo Plomin C, Hrvatska

13

pitanje usklaenosti nije stvar koja se utvruje u postupku procjene uticaja na okolinu, dok je ostale zahtjeve odbio jer je smatrao da je postupak sproveden prema zakonom propisanoj proceduri.

Nezadovoljni takvom presudom, tuioci su u decembru 2013. godine podnijeli Ustavnu tubu jer smatraju da Sud nije mogao ne uzeti u obzir prigovor tuioca da Plomin C oito nije u skladu s prostornim dokumentima. Naime, ako je propisano da se postupak procjene uticaja zahvata na okolinu sprovodi za postupke koji su u skladu s prostornim dokumentima, onda se mora dopustiti dokazivanje da neki zahvat nije u skladu s tim dokumentima. To garantuje Arhuska konvencija kada propisuje pravo na pristup pravosuu radi osporavanja materijalne i proceduralne zakonitosti neke odluke, ina ili propusta (l. 9. st. 2.). Pravo na pristup pravosuu koje garantuje Arhuska konvencija nije iscrpljeno samom injenicom da su tuioci mogli podnijeti tubu sudu, ve se ono ostvaruje sutinskim ispitivanjem zakonitosti neke odluke. Je li bilo takvog sutinskog ispitivanja u sluaju tube Zelene akcije i Zelene Istre protiv ekoloke dozvole za Plomin C, ocijenie Ustavni sud.

U februaru 2014. godine Zelena akcija/ Friends of the Earth Croatia poslala je takoe Dravnom tuilatvu (DORH) Prijedlog za izvanredno preispitivanje zakonitosti presude Upravnog suda u Rijeci. Naime, Upravni sud je u oktobru prole godine odbio tubu Zelene akcije i Zelene Istre protiv Ministarstva za zatitu okoline i prirode (MZOIP-a) zbog izdavanja ekoloke dozvole za TE Plomin C. Za potrebe donoenja presude, Sud uopte nije razmatrao oitu neusklaenost ove TE s prostornim planom Istarske upanije, to je bio jedan od temelja tube. Zelena akcija/ Friends of the Earth Croatia i Zelena Istra smatraju da je Upravni sud povrijedio odredbe Zakona o upravnom sporu, Zakona o zatiti okoline te Uredbe o procjeni uticaja zahvata na okolinu. Od DORH-a je zatraeno pokretanje postupka pred Vrhovnim sudom radi izvanrednog preispitivanja zakonitosti navedene presude. U sluaju prihvatanja ove argumentacije, doi e do ponitenja presude Upravnog suda u Rijeci te ponovnog pokretanja sudskog postupka protiv MZOIP-a.

Upravnopravna zatita ivotne sredine je, nakon ustavnopravne, sljedee vano podruje jer se u domenu upravnog prava nalaze pravni instrumenti koje organizacije za zatitu ivotne sredine najee koriste i s kojima se najee susreu. Upravno pravo pokriva veliko i raznoliko podruje koje ukljuuje sve od voenja dravnih evidencija do organizacije javne uprave, preko inspekcijskih poslova pa do raznih upravnih postupaka koji se odnose i na zatitu ivotne sredine. Specifinost ove pravne grane ogleda se u tome to se na jednoj strani pojavljuje drava, a s druge strane pojedinac ili pravna osoba. Drava na autoritativan i jednostran nain odluuje o pravima i obavezama odreenog subjekta kroz formu upravnog akta (dozvole i sl.), a stranke u upravnom postupku pokuavaju uticati na njegov ishod ili poslije u upravnom sporu osporavati taj ishod.

IV. UPRAVNOPRAVNI INSTRUMENTI

ZATITE IVOTNE SREDINE

14

Upravni postupci koji su vezani za zatitu ivotne sredine obino su postupci kojima se izdaju ekoloke dozvole ili inspekcijski postupci protiv osoba koje zagauju ivotnu sredinu. Zakonima o (optem) upravnom postupku u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori na identian nain propisano je kako je u upravnom postupku stranka svaka fizika i pravna osoba na iji je zahtjev pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak, ili koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo uestvovati u postupku. Do donoenja upravnog rjeenja mogue je uticati na ishod upravnog postupka uestvovanjem u istom, a nakon donoenja prvostepenog upravnog rjeenja ili u nedostatku donoenja istog u zakonom propisanom roku uglavnom je mogue albom pokrenuti drugostepeni upravni postupak koji zavrava drugostepenim upravnim rjeenjem. Protiv drugostepenog upravnog rjeenja i protiv prvostepenog upravnog rjeenja protiv kojeg nije dozvoljena alba u upravnom postupku moe se pokrenuti upravni spor.

Upravni sporovi su sudski postupci u kojima se odluuje o zakonitosti u pravilu upravnih akata radi osiguravanja sudske zatite prava graana i pravnih osoba povrijeenih pojedinanim odlukama i postupanjem javnopravnih tijela te radi osiguranja zakonitosti.

Upravni akt jeste akt kojim dravno tijelo ili pravna osoba s javnim ovlaenjima u obavljanju javnih ovlaenja, odluuje o odreenom pravu ili obavezi odreenog pojedinca ili organizacije o upravnoj stvari. Upravni akt je, na primjer, lokacijska ili graevinska dozvola ili neka odluka tijela javne vlasti kojom se nekome neto dozvoljava ili zabranjuje. Rjeenja o studijama uticaja na ivotnu sredinu i prirodu nekog zahvata takoe su upravni akti, to znai da se protiv istih moe pokrenuti upravni spor. U Srbiji i Crnoj Gori upravni spor moe se pokrenuti i protiv drugih pojedinanih akata kojim ista javna tijela odluuju o pravima, obavezama ili pravnim interesima fizike ili pravne osobe u drugim pravnim stvarima koje su izvan domena upravnih stvari, u Hrvatskoj i protiv nekih optih akata.

Zakonima o upravnim sporovima u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori odreeno je kako pravo na pokretanje upravnog spora ima svaki pojedinac ili pravna osoba koja smatra da joj je upravnim ili drugim aktom povrijeeno neko pravo ili neposredni lini interes utemeljen na zakonu. Upravni sporovi pokreu se upravnom tubom o kojoj u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori odluuju upravni sudovi ili upravna odjeljenja sudova kao u sluaju BiH (za postupanje u upravnim sporovima na nivou BiH nadleno je upravno odjeljenje Suda BiH, na nivou FBiH nadleni su kantonalni sudovi i Vrhovni sud FBiH, na nivou RS okruni sudovi i Vrhovni sud RS, a u Brko Distriktu BiH Apelacijski sud). U Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori upravna tuba podnosi se po pravilu u roku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog ili drugog akta koji se osporava stranci, a u BiH se upravna tuba uz neke izuzetke podnosi u roku od 60 dana.

Vano je napomenuti kako se u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori upravni spor moe pokrenuti i ako tijelo nije donijelo upravni akt koji je bilo duno donijeti, odnosno zbog utnje uprave. Na primjer, ako drugostepeno tijelo u Hrvatskoj i Srbiji nije u roku od 60 dana, a u BiH i Crnoj Gori u roku od 30 dana, odnosno 60 dana u BiH entitetima, ili u posebnim propisom odreenom kraem roku donijelo rjeenje o albi stranke protiv prvostepenog rjeenja, a u BiH, Srbiji i Crnoj Gori prekri i dodatni rok od 7 dana nakon ponovljenog traenja stranke, stranka moe pokrenuti upravni spor kao da joj je alba odbijena. Isto tako ako, na primjer, graanin zatrai neku informaciju o ivotnoj sredini od ministarstva nadlenog za to podruje, ima pravo pokrenuti upravni spor zbog utnje uprave ako o njegovom pravu na pristup toj informaciji ministarstvo nije odluilo u zakonskom roku. Naposletku treba napomenuti da je u sluaju BiH opisan upravni postupak i upravni spor na nivou drave, a na nivou Federacije BiH, Republike Srpske i Brko Distrikta BiH postoje posebni zakoni o upravnim postupcima i upravnim sporovima koji na slian nain, ali ipak zasebno ureuju ovo upravnopravno podruje na entitetskom nivou, pri emu se te razlike preteno odnose samo na rokove, s tim da se pitanje zatite

ivotne sredine regulie preteno na entitetskom nivou.

1. Upravni postupak i upravni spor u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori

15

Sadraj upravne tube u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori: ime i prezime, adresa i mjesto stanovanja tuioca, odnosno naziv i sjedite tuioca u Hrvatskoj, naziv suda i tuenog oznaka odnosno broj i datum akta protiv kojeg je tuba podnijeta razlozi zbog kojih se tuba podnosi, prijedlog u kom pravcu i obimu se predlae ponitavanje akta u Hrvatskoj i Srbiji, injenice i dokazi na kojima tuilac temelji tubeni zahtjev potpis tuioca.

Uz tubu treba priloiti: original ili ovjereni prijepis odnosno fotokopiju akta protiv kojeg se tuba podnosi ako se tubom trai povraaj stvari ili naknada tete, mora se staviti i odreen zahtjev u pogledu

stvari ili visine pretrpljene tete za tueni organ i svaku zainteresovanu osobu, ako ih ima, po jedan prijepis tube i priloga pri pokretanju spora zbog proputanja donoenja pojedinane odluke ili postupanja u

propisanom roku, tubi treba priloiti dokaz o trenutku pokretanja upravnog postupka odnosno podnoenja zahtjeva za postupanjem.

Primjer iz prakse

Pravna borba za spas rijeke Sane - BIHCentar za ivotnu sredinu (CZZS) se, zajedno s Koalicijom za zatitu Sane, od 2009. godine bori protiv izgradnje hidroelektrane Medna u gornjem toku rijeke Sane, koji je veoma vrijedno i budue zatieno prirodno podruje. Pravna borba je do sada podrazumijevala mnogobrojne sudske procese protiv rjeenja o studiji uticaja na ivotnu sredinu, djelimine graevinske dozvole, ekoloke dozvole i sl. Posebno zanimljiv proces vodio se za sam koncesijski ugovor i njegove anekse, koji je Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske (Ministarstvo) odbijalo dostaviti, to je, kako je proces tekao, sa sve veom sigurnou pokazivalo da su upravo ti dokumenti od velike vanosti.

Naime, nakon to je CZZS Ministarstvu uputio Zahtjev za pristup informacijama traei dostavu Ugovora o koncesiji za izgradnju male hidroelektrane i njegove anekse, sve u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama Republike Srpske (ZoSPI RS), Ministarstvo je utvrdilo da traene informacije sadre povjerljive komercijalne interese tree strane te je zbog toga trea strana pozvana na izjanjavanje. Zbog neslaganja tree strane s objavom traenih dokumenata, Ministarstvo je u cijelosti, bez razmatranja stvarnog postojanja takvog izuzetka, odbilo da odobri pristup traenim informacijama.

Na ovakav odgovor Ministarstva uloena je alba, izmeu ostalog i zbog nepravilne primjene odredbi ZoSPI-a RS. Meutim, Ministarstvo nije postupilo po albi u zakonom propisanom roku te je CZZS uputio podnesak kojim trai postupanje po podnesenoj albi, stvarajui tako pretpostavku za pokretanje upravnog spora zbog tzv. utnje uprave. Istovremeno je upuen i dopis Upravnoj inspekciji, kao i prigovor ombudsmanu BiH.

U meuvremenu je Ministarstvo dostavilo dopis CZZS-u navodei kako su razmotrili albu i obratili se koncesionaru, kao treoj strani, radi dostavljanja traene dokumentacije s naznaenim zatienim dijelovima koje smatraju povjerljivim. Po takvom odgovoru Ministarstva i nadlena inspekcija je samo konstatovala kako nijesu utvrene povrede jer je Ministarstvo navodno postupilo po albi i dopisima CZZS-a.

Nakon dostave revidiranog koncesijskog ugovora, i to na nain da su zatamnjene pojedine informacije koje ne mogu predstavljati povjerljive komercijalne interese, kao na primjer rokovi, a sve to bez ikakvog objanjenja, nezadovoljni time, CZZS je Ministarstvu uputio podnesak sa zahtjevom za objelodanjivanje pojedinih zatamnjenih informacija. Ministarstvo je u svom odgovoru istaklo kako je dostavljanje informacija i utvrivanje izuzetka izvreno u skladu sa zakonom, uslijed ega je CZZS uloio albu drugostepenom tijelu. Po podnesenoj albi nije rijeeno, nego je podnosilac albe upuen na pokretanje upravnog spora tubom ili podnoenje prigovora ombudsmanu BiH. Koristei se svim raspoloivim pravnim sredstvima, CZZS je Okrunom sudu u Banjoj Luci podnio tubu protiv akta Ministarstva.

Primjer iz prakse

Pravna borba za spas rijeke Sane - BIH

16

Nakon podnoenja tube i oigledno njene dostave na odgovor, Ministarstvo je donijelo rjeenje kojim se pristup informacijama odobrava u cijelosti, bez utvrivanja i jednog izuzetka, ime je ovaj postupak okonan, godinu dana nakon to je informacija traena. Nakon dobijenih informacija, CZZS je utvrdio da je koncesijski ugovor za malu hidroelektranu istekao te da postoji osnova za njegovo raskidanje, to je i zatraio slubenim putem, slanjem dopisa Republikoj upravi za inspekcijske poslove, Pravobranilatvu RS, optinama Ribnik i Mrkonji Grad, Vladi RS te nadlenom ministarstvu.

Iako su ovakvi postupci ponekad dugotrajni, oni ipak mogu donijeti jako dobre i konkretne rezultate. Nerijetko institucije pogoduju investitorima i pokuavaju izbjei dostavljanje informacija, krei domae zakonodavstvo i odredbe Aarhuke konvencije. U ovakvim postupcima od presudnog je znaaja praenje rokova i reagovanje na vrijeme te, naravno, poznavanje prava i mogunosti djelovanja. Lokalna zajednica moe biti jak saveznik te se, po mogunosti, treba ukljuiti u postupak.

2. Sudjelovanje javnosti u upravnim postupcima o okoliu/ivotnoj sredini i Aarhuka

Participativne procese potrebno je graditi na klasinoj ideji u demokratskoj teoriji: ... da oni koji su pogoeni odlukom trebaju imati pravo glasa u odlukama koje utiu na njihove ivote jer e na taj nain oni postati bolji graani (Priscolli, 2004.). U toj je ideji i sadrana sutina uestvovanja javnosti u donoenju odluka u vezi sa pitanjima ivotne sredine. U ovom priruniku izloiemo i postupke u kojima postoji mogunost uestvovanja javnosti, zato to, kada govorimo o pravnim instrumentima zatite ivotne sredine, vrlo je bitno istai kako to nijesu samo tube, kaznene prijave, albe i slino, odnosno klasini pravni instrumenti, ve veliku ulogu imaju i upravo i ti razliiti postupci u kojima javnost ima pravo uestvovati. Vezano za to, nemogue je ne spomenuti najznaajniju konvenciju koja se bavi problematikom uestvovanja javnosti u odluivanju u pitanjima ivotne sredine pa time i prirode, a to je tzv. Arhuska konvencija.

Konvencija o pristupu informacijama, uestvovanju javnosti u odluivanju i pristupu pravosuu u pitanjima ivotne sredine (Arhuska konvencija) potpisana je 25. juna 1998. godine u danskom gradu Aarhusu i predstavlja meunarodni pravni okvir u podruju zatite ivotne sredine. Odredbe Arhuske konvencije su prvi pravno obavezujui dokument namijenjen promovisanju participativne demokratije, temeljen na priznavanju prava pojedincu da ivi u zdravoj ivotnoj sredini. Potpisivanjem

2. Uestvovanje javnosti u upravnim postupcima o ivotnoj sredini i Arhuska konvencija

Akcija u sklopu kampanja za Sanu, BIH

17

Arhuske konvencije, zemljama potpisnicama namee se obaveza pravovremenog obavjetavanja javnosti o svim postupcima. Ukljuenost i uestvovanje javnosti ne podrazumijeva samo da drava odrauje odreena proceduralna i samostalna pravila ve i obavezu ili dunost dravne vlasti da obavijesti relevantne strane pomou mekog pristupa i omogui im uestvovanje ve u ranoj fazi, kada su sve mogunosti otvorene.

Za efikasnu implementaciju Arhuske konvencije, potreban je dobar pravni temelj u sektorskim zakonima, to na kraju omoguuje stvaranje najboljih praksi uestvovanja javnosti u svim postupcima koji imaju posljedice na obnovljive prirodne resurse. Dananje ekoloke prakse ukljuuju sve vei broj oblika ukljuivanja javnosti jer su nadleni organi sve svjesniji vanosti i irih uinaka odgovornog uestvovanja javnosti. Meunarodna praksa pokazuje da su prednosti uestvovanja u pitanjima ivotne sredine i prirode viestruke, kao to je na primjer da to raa alternativna rjeenja, stvara se partnerski odnos izmeu donosioca odluka i graana, donose se kvalitetnija rjeenja i sprovodi kvalitetniji monitoring itd.

Evropska unija je isto tako potpisnica Konvencije te je ona obavezuje od 2005., dok Hrvatsku obavezuje od 2007., Bosnu i Hercegovinu od 2008. godine, Srbiju od 2009., a Crnu Goru od 2010. godine. Znaaj Konvencije ogleda se u tome to se po prvi put u nekom meunarodnom ugovoru sklopljenom na evropskom kontinentu jasno izraava pravo na zdravu ivotnu sredinu kao ljudsko pravo. Budui da problemi ivotne sredine ne poznaju dravne granice, Arhuska konvencija zabranjuje diskriminaciju na temelju dravljanstva. Tako se njenim garancijama mogu, na primjer, koristiti hrvatski dravljani u Bosni i Hercegovini, ali i dravljani Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj.

Arhuska konvencija otvorila je mogunost za uspostavljanje takvog mehanizma nadzora za praenje njenog sprovoenja koji e biti dostupan ne samo dravama ve i pojedincima i nevladinim organizacijama. Na prvom Sastanku stranaka Konvencije u oktobru 2002. usvojena je Odluka I/7 o nadzoru nad potovanjem Konvencije koji sprovodi Odbor za usklaivanje (engl. Compliance Committee). Postupak pred Odborom moe se pokrenuti na pet naina;

1. Stranka moe podnijeti podnesak (engl. submission) u odnosu na drugu stranku (dosad je zabiljeen jedan takav sluaj predstavka Rumunije o nepridravanju Ukrajine (ACCC/S/2004/1));

2. Stranka moe podnijeti podnesak koji se odnosi na njeno vlastito nepridravanje (nijedan sluaj dosad).3. Sekretarijat moe uputiti predmet Odboru (engl. referral) (nijedan sluaj dosad).4. Pripadnici javnosti mogu podnijeti prijavu (engl. communication) u odnosu na stranku Konvencije

- dosad je podneseno 95 prijava. U postupku pred Odborom uvedene su mjere zatite pripadnika javnosti od uznemiravanja. Svaki podnosilac prijave koji je zabrinut da bi otkrivanje informacija koje podnese Odboru moglo imati za posljedicu njegovo ili njeno kanjavanje, gonjenje ili

Javna rasprava o branama na Moraci, Podgorica, Crna Gora

18

uznemiravanje, ima pravo zatraiti da se takve informacije, ukljuujui informacije koje se odnose na njegov ili njen identitet, uvaju u tajnosti. Isto vrijedi i ako podnosilac smatra da bi objavljivanje informacija koje podnosi Odboru dovelo do kanjavanja, progona ili uznemiravanja bilo koje druge osobe. Odbor potuje svaki zahtjev za povjerljivost.

5. Odbor moe razmotriti pitanja nepridravanja na vlastitu inicijativu (nijedan sluaj dosad).

Ovlaenja Odbora ograniene su injenicom da je Sastanak stranaka Konvencije glavno tijelo koje donosi odluke u pogledu nepridravanja. Odbor, po pravilu, odrava sastanke etiri puta godinje, a Sastanci stranaka odravaju se svake tri godine. Budui da su tri godine relativno dugo razdoblje, Odbor moe, u svrhu rjeavanja predmeta bez odlaganja, preduzimati odreene mjere ako utvrdi nepridravanje Konvencije u razdobljima izmeu Sastanaka stranaka. Budui da su ovlaenja Odbora samo savjetodavnog karaktera, Sastanak stranaka ne mora usvojiti njegove preporuke. Meutim, dosad su na svim Sastancima stranaka potvrene odluke Odbora o nepridravanju Konvencije, a usvojena je i veina njegovih preporuka.

Sve etiri zemlje obuhvaene ovim prirunikom, dakle, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora poznaju razliite upravne postupke odluivanja o pitanjima ivotne sredine u kojima moe uestvovati javnost. ini se kako je najei postupak u kojem uestvuje javnost i nevladine organizacije u regiji postupak procjene uticaja zahvata (projekta) na ivotnu sredinu. To zapravo i ne udi jer je to postupak koji je u zakonodavstvu regije bio predvien i puno prije pokretanja postupka pristupanja EU, za razliku od, na primjer, strateke procjene uticaja na ivotnu sredinu, odnosno procjene moguih znaajnih uticaja na ivotnu sredinu koji mogu nastati sprovoenjem plana ili programa koji je u zakonodavstvo regije uao tek u postupku usklaivanja nacionalnih zakonodavstva s EU legislativom.

U ovoj publikaciji neemo govoriti detaljno o svakom od ovih postupaka koji je predvien u razliitim propisima zemalja regije, no ukratko emo izloiti koji postupci u regiji predviaju pravo javnosti na uestvovanje. Nijedna od etiri zemlje obuhvaene ovim prirunikom nema jedan jedinstveni postupak koji predvia i normira sve mogue postupke uestvovanja javnosti, ve svaka ima zaseban, osnovni zakon koji ureuje zatitu ivotne sredine uopteno te niz drugih zakonskih i podzakonskih akata (uredbe, pravilnici) koji reguliu specifino uestvovanje javnosti u nekom sektoru (na primjer vode i mogunosti uestvovanja u pitanjima voda) ili reguliu specifino uestvovanje javnosti u nekoj vrsti postupka (npr. postupku procjene uticaja na ivotnu sredinu).

U zakonodavstvu zatite ivotne sredine Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore javnost ima pravo uestvovati u ovim postupcima:

procjena uticaja na ivotnu sredinu; odnosno procjena moguih znaajnih uticaja na ivotnu sredinu odreenih zahvata, tj. uticaj zahvata na: tlo, vodu, more, vazduh, umu, klimu, ljude, biljni i ivotinjski svijet, predio, materijalnu imovinu, kulturnu batinu, uzimajui u obzir njihove meuodnose (PUO);

strateka procjena uticaja na ivotnu sredinu, tj. procjena moguih znaajnih uticaja na ivotnu sredinu koji mogu nastati sprovoenjem strategije, plana ili programa;

postupci izdavanja ekoloke dozvole to je vezano za prijenos IPPC Direktive EU, a kojoj je cilj spreavanje i kontrola zagaivanja koje potie od industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti;

postupci izrade zakona i sprovedenih propisa te ostalih opteprimjenjivih pravno obavezujuih pravila iz nadlenosti tijela javne vlasti, koji bi mogli imati znaajan utcaj na ivotnu sredinu, ukljuujui i postupke izrade njihovih izmjena i dopuna; javnost isto tako ima pravo izraziti svoje miljenje, primjedbe i prijedloge i na druge nacrte prijedloga planova i programa koji se tiu ivotne sredine, a za koje nije odreena obaveza strateke procjene uticaja na ivotnu sredinu.

Uestvovanje javnosti u postupku donoenja prostornih planova je naroito bitan upravnopravni aspekt zatite ivotne sredine. Uestvovanje javnosti osigurano je zakonskom obavezom po kojoj svi dokumenti prostornog ureenja moraju u postupku usvajanja proi postupak javne rasprave o prijedlogu prostornog plana, u okviru kojeg je ukljueno i uestvovanje tijela dravne uprave, niih

3. Uestvovanje javnosti u upravnim postupcima o ivotnoj sredini u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori

19

nivoa vlasti, pravnih osoba s javnim ovlaenjima i graana. Sve zemlje regije obuhvaene ovim prirunikom uestvovanje javnosti u donoenju prostornih planova reguliu zasebnim zakonima koji reguliu prostorno ureenje i gradnju. Stoga se i sam postupak uestvovanja regulie tim propisima, a ne propisima koji reguliu uestvovanje javnosti u pitanjima ivotne sredine. Vrlo je bitno napomenuti kako je postupak donoenja prostornog plana prvi u nizu postupaka u kojima se odluuje o pitanju ivotne sredine. Naime, u prostornom planu odreuju se mogue lokacije za pojedine zahvate za ivotnu sredinu, radi se podloga za mogue prenamjene zemljita i slino. Dakle, vrlo je bitno ukljuiti se u postupak izrade ili izmjene prostornog plana jer on je podloga i za sve druge postupke u pitanjima ivotne sredine, a u kojima je mogue uestvovanje javnosti.

Smatramo bitnim ovdje spomenuti i kako sve etiri zemlje poznaju Kodeks dobre prakse za uee graana u procesu donoenja odluka (Council of Europe, Code of Good Practice for Civil Participation in the Decision-making Process, 2009.) koji je usvojen na konferenciji meunarodnih nevladinih organizacija Vijea Evrope, a koji je odobrilo Vijee ministara kao referentni dokument Vijea Europe u oktobru 2009. godine. Cilj tog Kodeksa je omoguavanje nevladinim organizacijama da uestvuju u procesu donoenja odluka na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou pa je tako bitan dokument i za uestvovanje javnosti u donoenju odluka u pitanjima ivotne sredine. Neke zemlje odluile su se za izradu vlastitog kodeksa na tragu prethodno spomenutog pa tako Hrvatska ima svoj Kodeks savjetovanja sa zainteresovanom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata i zasebne smjernice za sprovoenje istog, dok, na primjer, Srbija nema zaseban kodeks, ali ima Smjernice za postupanje republikih organa uprave o ueu javnosti u izradi zakona. U Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori postoji nekoliko publikacija - smjernica za uestvovanje javnosti u postupku donoenja odluka iz pitanja okoline, koje su nastale kao dio raznih projekata i produkt su saradnje ili razliitih nevladinih organizacija ili nevladinih organizacija i razliitih nivoa vlasti.

Problemi s dva projekta izgradnje hidrocentrala na rijeci Lim u jugozapadnoj Srbiji koje promovie kanadska kompanija Reservoir Capital Corp. putem svojih kerki kompanija registrovanim na Djevianskim Ostrvima i u Srbiji Renewable Energy Ventures d.o.o. (REV) zapoeli su jo prije est godina. Ti projekti (Brodarevo 1 (26 MW) i Brodarevo 2 (32,4 MW)) planirani su na problematinom dijelu rijeke, gdje bi novonastale hidroakumulacije, jedna od 103 hektara, druga od 56 hektara, imale negativan uticaj na dva podruja zatite prirode koja su ve u postupku zatite. Takoe, ovi projekti izazvali bi premjetanje dvije dionice autoputa M-21. Planirane brane u Junakovini i Luicama, ija je visina po generalnom projektu iz 2010. godine gotovo udvostruena u odnosu na inicijalnu (na ijem temelju su dobijene energetske dozvole) gradile bi se neposredno iznad i ispod Brodareva, s

Javna rasprava o Studiji uticaja na okoli za Sutjesku, BIH

Primjer iz prakse

Nezakonitosti oko izgradnje spornih hidroelektrana na Limu - Srbija

20

nedvosmislenim tetnim efektima po klimatske i zdravstvene uslove u ovom mjestu. Investicija je procijenjena na oko 140-180 miliona EUR, a postoje indicije da kanadska kompanija, zbog nedostatka kapaciteta za realizaciju ovakve investicije, planira prodati projekat. Prema dostupnim podacima, elektrina energija iz ovih elektrana namijenjena je izvozu, a ne rjeavanju pitanja elektroenergetske stabilnosti Srbije.

U proteklom periodu, lokalna zajednica - stanovnici Brodareva i Prijepolja, voeni ekolokim organizacijama, prikupili su 5000 potpisa protiv izgradnje ovih projekata zbog moguih ekolokih, negativnih zdravstvenih i socijalnih uticaja. No, njihovi glasovi protiv nijesu uzeti u obzir, ak i kada su to zakonske procedure zahtijevale, te njihova borba jo traje.

Projekat izgradnje HE Brodarevo 1 i 2 sa svojim vodnim tijelima imaju pretpostavljeni veliki uticaj na teritoriju Crne Gore, o emu dravni organi susjedne drave ni lokalno stanovnitvo nijesu bili informisani, iako Espoo konvencija, ija je Srbija potpisnica, obavezuje na sprovoenje postupka procjene uticaja na ivotnu sredinu u prekograninom kontekstu.

Procedura procjene uticaja na ivotnu sredinu (EIA)

Procedura procjene uticaja za ove projekte zavrena je 23. maja 2013, Rjeenjem kojim se daje saglasnost na Studiju o procjeni uticaja na ivotnu sredinu i trajala je 2,5 godine. Na poetku procedure, u avgustu 2010. godine kompanija REV podnijela je zahtjev za obim i sadraj EIA studije Ministarstvu ivotne sredine, rudarstva i prostornog planiranja. Nevladine organizacije su saznale o projektu iz oglasa lokalnih novina koji poziva zainteresovanu javnost da obavi javni uvid u podnijetu dokumentaciju i zahtjev. Kada je Ministarstvo donijelo odluku kojom se zavrava faza obima i sadraja (Odluka br. 353-02-01396/2010-02 od 9. 9. 2010.), nevladina organizacija Prijatelji Brodareva i nekoliko zainteresovanih pojedinaca reagovali su podnijevi albu koja se tie povrijeenog materijalnog prava i povrijeene procedure. alba se odnosila prvenstveno na to da objavljeni oglas nije potovao dva slubena jezika optine Prijepolje (srpski i bonjaki), a takoe i na to da je javni uvid bio organizovan u Beogradu, u zgradi Ministarstva pa je zainteresovanoj javnosti bilo teko da zaista uestvuje, nasuprot Pravilniku o sadraju, nainu i postupku izrade planskih dokumenata (Slubeni list RS 31/2010 i 69/2010).

alba je poslata drugostepenom tijelu (Vladi Srbije). U tekstu albe, nevladine organizacije su zahtijevale ponavljanje postupka. Administrativna komisija Vlade usvojila je albu i vratila proceduru procjene uticaja na poetak (Odluka Vlade Br. 353-1473/2011 od 21. 4. 2011.). Ovom odlukom utvrena je povreda odredaba lana 20. st. 1.i . 2. Zakona o procjeni uticaja na ivotnu sredinu, lan 20. paragraf 1. i 2.

U ponovljenom postupku, izdato je novo rjeenje o obimu i sadraju studije o procjeni uticaja, ali Ministarstvo, u sprovedenom postupku nije otklonilo nezakonitosti zbog kojih je prethodno rjeenje poniteno, zbog ega je protiv ovog novog rjeenja ponovo uloena alba. Ova alba utemeljena je na apsolutno bitnim povredama odredaba Zakona o optem upravnom postupku, povredama Zakona o procjeni uticaja na ivotnu sredinu i povredama materijalnog prava. Konkretno, rije je o povredama lana 10., 14. i 29. st.1. i 2. Zakona o procjeni uticaja na ivotnu sredinu o postupku obavjetavanja javnosti, kao i zbog nerazumljivosti rjeenja kao apsolutno bitnoj povredi Zakona o optem upravnom postupku iz lana 232. u vezi lana 14. st.3. Zakona o procjeni uticaja.

Inae, u vrijeme donoenja odluke br. 353-02-01396/2010-02 od 25. 5. 2011., Ministarstvo ivotne sredine i prostornog planiranja, kako je navedeno u odluci, nije postojalo, to je pobijeno rjeenje inilo nejasnim do mjere da se nije moglo ni ispitati. U ponovljenom postupku, Ministarstvo nije obavijestilo javnost putem barem jednog lokalnog lista i propustilo je pozvati zainteresovane organe i organizacije da daju svoje miljenje, to sve kri navedene odredbe Zakona o procjeni uticaja na ivotnu sredinu i Odluku administrativne komisije Vlade. Konano, iz sadraja pobijenog rjeenja nije bilo jasno kako je mogue da je Ministarstvo izdalo rjeenje o obimu i sadraju kada je Zavod za zatitu prirode Srbije u svom aktu (3-1887/2 od 15. 9. 2010.) odbio zahtjev investitora za dobijanjem prirodnih uslova, kao obaveznog materijalnog uslova u postupku dobijanja rjeenja.

Postupajui po novoj albi stranke, nadleno ministarstvo ponovo je usvojilo albu, predmet ponovo vratio na ponovno odluivanje i investitoru izdalo rjeenje o obimu i sadraju studije uticaja na ivotnu sredinu, praktino identino prethodnom. Meutim, Ministarstvo o ovome nije obavijestilo podnosioca albe odnosno nije mu dostavilo rjeenje o ponitenju akta protiv kojeg je alba uloena, ve je objavilo novi oglas (bez identifikacijskog broja predmeta) i ponovilo postupak - prije konanosti prethodnog

21

postupka - to je vjerovatno nezabiljeen presedan u praksi implementacija normi o procjeni uticaja na ivotnu sredinu u Srbiji, a vjerovatno i ire. Na navedeni nain, nadleno ministarstvo onemoguilo je stranku koja je prethodno uspjela u postupku da uestvuje u novom postupku.

Ponovljeni postupak sproveden je na temelju oglasa od 31. 12. 2011. godine, pri emu je javni uvid trajao do 18. 1. 2012. godine. Tokom trajanja javnog uvida, slubenik Optine Prijepolje zaduen za omoguavanje uvida i pojanjenja grafikih i tekstualnih priloga, bio je na godinjem odmoru tako da uvid nije ni bio mogu. Javni uvid zakazan je u periodu proglaenog izvanrednog stanja u optinama Prijepolje, Uice i Sjenica zbog obilnih snjenih padavina zbog kojih je na hiljade graana bilo odsjeeno od svijeta i onemogueno dati svoje primjedbe u postupku.

Protiv novog rjeenja Ministarstva br. 353-02-01396/2010-02 od 9. 2. 2012. godine podnijeta je nova alba, zasnovana na apsolutno bitnim povredama odredaba Zakona o optem upravnom postupku, povredama Zakona o procjeni uticaja na ivotnu sredinu i povredama materijalnog prava. Administrativna komisija Vlade RS odbila je albu bez jasnih razloga i obrazloenja pa je protiv ovog konanog rjeenja u upravnom postupku pokrenut upravni spor pred Upravnim sudom Srbije, koji je jo u toku.

Odluka o saglasnosti na studiju uticaja na ivotnu sredinu

Postupak davanja saglasnosti na studiju uticaja na ivotnu sredinu HE Brodarevo 1 i 2 takoe obiluje krenjem zakona i standarda u oblasti procjene uticaja. Bez ulaenja u detalje koji se odnose na povrede obavezne procedure po Zakonu o optem upravnom postupku i Zakona o procjeni uticaja (javni uvid oglaen 1. 1. 2013. godine, trajao 8 dana, prezentacija i javna rasprava zakazana i odrana u Beogradu u zgradi Privredne komore, ulaz na javnu prezentaciju bio ogranien popisima onih koji mogu ui u zgradu itd.), kuriozitet ovog postupka vidi se u injenici da je postupak sve do januara 2013. godine voen bez znanja Crne Gore iako planirane izgradnje brana indirektno (kao vodna tijela uz samu granicu s Crnom Gorom) ili direktno (zadirui u teritoriju Crne Gore) utiu na susjednu dravu. Postupak procjene uticaja u prekograninom kontekstu iniciran je brojnim prijavama i pritubama zainteresovane javnosti, da bi konano, u januaru 2013. godine, Srbija Crnoj Gori dostavila dokumentaciju.

Prosvjed graana protiv projekta izgradnje HE Brodarevo 1 i 2 , Srbija

22

Nakon toga u Crnoj Gori formirana je Komisija za ocjenu ove studije, koja je krajem aprila 2013. godine usvojila Izvjetaj o ocjeni studije o procjeni uticaja HE Brodarevo 1 i 2 na ivotnu sredinu. Komisija je utvrdila da studija ne obrauje na potrebnom nivou sve elemente za procjenu uticaja ovih HE na ivotnu sredinu, posebno u pogledu uticaja na biodiverzitet, indukovane potrese, stimulirano proklizavanje terena, odronjavanje stijenskih masa, pronos nanosa, denudaciju, koincidenciju velikih voda i havarija, kao i na nekonzistentnost studije u odnosu na zadiranje akumulacije na teritoriju Crne Gore, zapreminu akumulacije itd. Komisija Crne Gore dala je Miljenje da je studiju neophodno vratiti na doradu, nakon ega bi se mogla sagledati veliina i obim uticaja na ivotnu sredinu.

Rjeenje Ministarstva o saglasnosti na studiju uticaja na ivotnu sredinu HE Brodarevo 1 i 2 br 353-02-01205/2012-02 d 23. 5. 2013. ne sadri ni slovo o postupku utvrivanja prekograninih uticaja sprovedenog u Crnoj Gori. To znai da rjeenje prikriva postojanje ovog zakonom propisanog postupka, bez kojeg je u zakonitom postupku nemogue donijeti rjeenje o saglasnosti na studiju uticaja. Time je nadleno Ministarstvo drastino povrijedilo set odredbi Zakona o procjeni uticaja na ivotnu sredinu RS-a (odredbe l. 32. st. 3. i druge). Protiv ovog rjeenja, protiv kojeg nije dozvoljena posebna alba, stranka kao zainteresovana javnost, podnijela je tubu Upravnom sudu Srbije, pobijajui rjeenje iz prethodno navedenih razloga. Postupak je u toku.

Koalicija nevladinih organizacija sve vrijeme suoena je s medijskom blokadom na lokalnom nivou kao i javnim servisom nacionalnih medija.

U julu 2013. godine Upravni sud ponitio je energetsku dozvolu kanadskoj kompaniji REV za gradnju hidroelektrana na Limu. Sud je odluio u korist nevladinih organizacija koje su traile da uestvuju u postupku davanja energetske dozvole i vratio na ponovni postupak i odluivanje. U REV-u su presudu ocijenili besmislenom i najavili albu, a iz suda je porueno da je postupak bio zakonit.

23

Kazneno zakonodavstvo predstavlja posljednju liniju obrane drutva od kriminala, a to se odnosi i na kaznenopravnu zatitu ivotne sredine. Kazneno pravo je najmlaa pravna grana kad je rije o zatiti ivotne sredine u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Zbog toga nema sudske prakse, nema statistikih podataka, a javljaju se i potekoe pri definisanju kaznenih djela te prilikom procjene tete. Sve navedene karakteristike kaznenih djela protiv ivotne sredine i prirode rezultiraju malim brojem prijavljenih kaznenih djela te se pretpostavlja da je tamna brojka izuzetno visoka. Stoga se moe samo nagaati koliko je ovih kaznenih djela godinje poinjeno, a da nikad nisu prijavljena ili procesuirana. U kaznenopravnu zatitu ivotne sredine spadaju ekoloka kaznena djela, ekoloki prekraji i ekoloki privredni prestupi.

1. Kaznena djela protiv okolia/ivotne sredine i i

Kaznena djela protiv okoline mogue je klasifikovati u tri kategorije: Prava ekoloka kaznena djela koja se nalaze u odredbama kaznenih zakona Hrvatske, BiH, Srbije

i Crne Gore kojima se titi ivotna sredina u cjelini; Neprava ekoloka kaznena djela koja se nalaze u odredbama kaznenih/krivinih zakona Hrvatske,

BiH, Srbije i Crne Gore, ali u okviru kaznenih djela koja pripadaju drugim grupama; Sporedna ekoloka kaznena djela koja se nalaze izvan kaznenih zakona Hrvatske, BiH, Srbije i

Crne Gore u odredbama sporednog zakonodavstva i vezana su uz ivotnu sredinu.

U sljedeem pregledu zadraemo se na pravim ekolokim kaznenim djelima, odnosno onima koja su tako i kvalifikovana tj. grupisana u kaznenim zakonima Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore. Treba naglasiti da Kazneni zakon BiH ne definie prava ekoloka kaznena djela osim nekoliko izuzetaka kao to je zagaenje ivotne sredine zbog postupanja s nuklearnim materijalom i objektima. Meutim, Krivini zakon FBiH, Krivini zakon RS i Krivini zakon Brko Distrikta BiH definiu prava ekoloka kaznena djela pa se ovi entitetski kazneni zakoni koriste u komparativnom prikazu koji slijedi.

Definisana kao kaznena djela protiv ivotne sredine u kaznenim zakonima u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i BiH (FBiH, RS i BD BiH) (prava ekoloka kaznena djela) su:

Zagaenje ivotne sredine Ugroavanje ivotne sredine postrojenjem Unitavanje zatienih prirodnih vrijednosti Trgovanje zatienim prirodnim vrijednostima Protivzakoniti lov i ribolov Ubijanje ili muenje ivotinja Prenoenje zaraznih bolesti ivotinja i organizama tetnih za bilje Proizvodnja i stavljanje u promet tetnih sredstava za lijeenje ivotinja

V. KAZNENOPRAVNI INSTRUMENTI

ZATITE IVOTNE SREDINE

1. Kaznena djela protiv ivotne sredine i prirode u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori

24

Nesavjesno pruanje veterinarske pomoi Pustoenje uma Zagaivanje hrane i vode za ishranu, odnosno napajanje ivotinja (Srbija, Crna Gora, Federacija

BiH, Republika Srpska) umska kraa (Srbija, Crna Gora, Federacija BiH, Republika Srpska) Protivpravna gradnja (Hrvatska, Crna Gora, Republika Srpska) Oteenje objekata i ureaja za zatitu ivotne sredine (Srbija, Crna Gora, Republika Srpska) Unoenje opasnih materija u dravu i nedozvoljeno preraivanje, odlaganje i skladitenje opasnih

materija (Srbija, Crna Gora, Republika Srpska) Ugroavanje ivotne sredine otpadom (Hrvatska, Federacija BiH, Republika Srpska) Unitenje biljaka i zasada (Crna Gora, Federacija BiH, Republika Srpska) Neovlaeno obavljanje veterinarskih usluga/nadriveterinarstvo (Crna Gora, Federacija BiH,

Republika Srpska) Ugroavanje bukom, vibracijama ili neionizirajuim zraenjem (Hrvatska, a Federacija BiH i

Republika Srpska samo za buku) Oteenje ivotne sredine (Srbija, Crna Gora) Nepreduzimanje mjera zatite ivotne sredine (Srbija, Crna Gora) Nedozvoljena izgradnja nuklearnih postrojenja (Srbija, Crna Gora) Povreda prava o informisanju o stanju u ivotnoj sredini (Srbija, Crna Gora) Neizvrenje odluke o mjerama zatite ivotne sredine (Crna Gora, Republika Srpska) Nesavjesno postupanje u prometu pesticidima (Federacija BiH, Republika Srpska) Izazivanje umskog poara (Federacija BiH, Republika Srpska) Protivzakonito unoenje u okolinu divljih sorti ili GMO-a (Hrvatska, a Crna Gora samo za GMO) Isputanje zagaujuih materija s plovnog objekta (Hrvatska) Ugroavanje ozonskog sloja (Hrvatska) Ugroavanje okoline radioaktivnim materijama (Hrvatska) Unitavanje stanita (Hrvatska) Promjena vodnog reima u Hrvatskoj Protivpravna eksploatacija rudnog blaga (Hrvatska) Kraa zatienog prirodnog dobra (Crna Gora) Protivpravno prikljuenje gradilita na tehniku infrastrukturu (Crna Gora) Nedozvoljeno obavljanje istraivakih radova i prisvajanje spomenika kulture (Federacija BiH) Uzurpacija nekretnina (Republika Srpska).

2. Kazneni postupak i kaznena prijava u Arcelor Mittal, Zenica, BIH

25

Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori

Kazneni postupak je u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori ureen zakonima o kaznenim postupcima. Budui da kaznena djela protiv okoline nisu u sluaju BiH definisana u krivinom zakonu na dravnom nivou, najrelevantniji su entitetski zakoni o krivinim postupcima. Meutim, kazneno procesno pravo gotovo je identino ureeno u itavoj BiH.

Kazneni postupak pokree se na zahtjev ovlaenog tuioca, a zapoinje odlukom suda. U Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori postupak mogu pokrenuti javni tuilac i privatni tuilac, a u sluaju BiH i entiteta to moe biti samo javni tuilac. Javni tuilac je u Hrvatskoj dravni advokat, u Srbiji javni tuilac, u Crnoj Gori dravni tuilac, u BiH tuilac tuilatva BiH, u Federaciji BiH federalni/kantonalni tuilac, a u Republici Srpskoj republiki/okruni tuilac i u Brko Distriktu BiH tuilac tuilatva BD BiH. U Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori za kaznena djela za koja se goni po slubenoj dunosti kazneni postupak pokree dravni advokat/javni tuilac/dravni tuilac ili po slubenoj dunosti ili nakon kaznene prijave, za kaznena djela koja se pokreu privatnom tubom kazneni postupak pokree privatni tuilac. Postoji i trea mogunost - da kazneni postupak za kaznena djela po slubenoj dunosti pokrene oteenik kao tuilac koji moe stupiti na mjesto javnog tuioca koji je ustanovio da nema temelja za pokretanje kaznenog postupka. U BiH postoje samo kaznena djela za koja se goni po slubenoj dunosti pa postupak uvijek pokree javni tuilac - ili po slubenoj dunosti ili nakon kaznene prijave.

Kaznena djela protiv ivotne sredine spadaju u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori po pravilu u kaznena djela za koja se goni po slubenoj dunosti to znai da kazneni postupak pokree javni tuilac ili po slubenoj dunosti ili nakon kaznene prijave ako procijeni da ima osnovane sumnje u izvrenje kaznenog djela. Kaznenu prijavu moe podnijeti svako ko ima ozbiljna i odreena saznanja o kaznenom djelu i poiniocu, a ona se po pravilu podnosi nadlenom javnom tuiocu. Kaznenu prijavu mogue je podnijeti i policiji (najei sluaj iz praktinih razloga), sudu ili nekom nenadlenom javnom tuiocu, a oni e je odmah proslijediti nadlenom javnom tuiocu. Kaznena prijava nije obino obavjetenje o nekom dogaaju, ve ima formalan uinak jer je javni tuilac duan po njoj postupati i utvrditi je li prijava osnovana. Takoe, u kaznenim zakonima Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore opisano je kazneno djelo lanog prijavljivanja kaznenog djela koje ini podnosilac iako zna da su opisano kazneno djelo ili poinilac neistiniti. Kaznenu prijavu mogue je podnijeti pismeno ili usmeno, lino, telefonom ili nekim drugim komunikacijskim sredstvom. Bitno je naglasiti da u BiH postoji obaveza tuioca da po podnesenoj krivinoj prijavi obavijesti podnosioca u sluaju da donese naredbu o nesprovoenju ili obustavljanju istrage po tom pitanju, a podnosilac krivine prijave ima pravo u roku od osam dana pritubom se obratiti Kancelariji tuioca.

Zakoni o kaznenom postupku u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori ne odreuju taksativno sadraj kaznene prijave, no mogue je opisati njen uobiajen sadraj.

Uobiajeni sadraj kaznene prijave ime i prezime poinioca i adresa te, ako raspolaemo tim podacima, godine starosti poinioca, imena

roditelja, zanimanje, JMBG i druge podatke na temelju kojih je lake odrediti o kojoj je osobi rije; to detaljniji opis dogaaja i obavezno navoenje mjesta i vremena izvrenja i druge okolnosti koje

mogu pomoi policiji i dravnom advokatu/tuiocu u daljem radu; naziv i zakonski lan odreenog kaznenog djela, no to nije nuno jer dravnog advokata/tuioca ne

vee kvalifikacija navedena u kaznenoj prijavi budui da on odluuje o kojem je kaznenom djelu rije na temelju utvrenih podataka i injenica;

dokazi i injenice iz kojih proizilazi da je prijava osnovana: imena osoba koje imaju saznanja o poinjenom kaznenom djelu, svi dokazi kojima raspolaemo, dokumenta koja mogu pomoi dravnom advokatu/tuiocu i policiji u sprovoenju istrage;

ime i prezime oteene osobe i njegova adresa; ime, prezime i adresa podnosioca kaznene prijave, ali dravni advokat/tuilac i policija postupaju i na

temelju anonimne prijave.

2. Kazneni postupak i kaznena prijava u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori

26

NVO Green Home 2011. godine podnijela je kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba u kompanijama DOO Pantomarket Svinjogojska farma i Kokaprodukt zbog poinjenja kaznenog djela zagaenja ivotne sredine (l. 303.) i kaznenog djela nepreduzimanja mjera zatite ivotne sredine (l. 304.) oba izvrena u produenom trajanju. Okrivljeni su obavljali djelatnost suprotno mjerama ekoloke inspekcije za iznalaenje tehnolokog rjeenja za tretman i proiavanje otpadnih voda, Ugovoru o poslovno-tehnikoj saradnji i predaji opasnog i neopasnog otpada, Zakonu o procjeni uticaja na ivotnu sredinu, Zakonu o zatiti ivotne sredine i Zakonu o upravljanju otpadom.

U obrazloenju kaznene prijave navedeni su podaci s kontinuiranog terenskog obilaska rijeke Zete u avgustu i septembru 2011. godine. Pri tome je primijeeno da kompanije direktno i bez prethodnog tretmana isputaju otpadne vode iz proizvodnih procesa koje po boji i mirisu upuuju na razliite kiseline uz evidentno odlaganje otpada ivotinjskog porijekla.

Kaznenoj prijavi prethodila je inicijativa ekolokoj inspekciji koja je naloila analizu otpadnih voda koja je pokazala koncentracije zagaujuih materija iznad maksimalno dozvoljenih granica. U skladu s rezultatima analize, inspekcija je naloila iznalaenje tehnolokog rjeenja za tretman i proiavanje otpadnih voda. Zbog neizvrenja naloenih mjera, u tri navrata podnoen je zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka resornom ministarstvu (2008., 2009. i 2011. godine), svaki put rezultirajui donoenjem novog rjeenja koje nalae istu mjeru.

Za drugu kompaniju (Kokaprodukt) ekoloka inspekcija naloila je mjerenje uticaja rada farme na ivotnu sredinu. Zbog neizvrenja naloenih mjera, ekoloka inspekcija pokrenula je prekrajni postupak (2010. godine) kod Ministarstva ureenja prostora i zatite ivotne sredine. Novim rjeenjem naloene su iste mjere. Za te potrebe angaovan je Hidrometeoroloki zavod koji je napravio analizu kvaliteta otpadnih voda, sadraja amonijaka u prizemnom vazduhu, uticaja rada farme na tlo i analizu buke. Analiza je pokazala da su koncentracije zagaujuih materija iznad maksimalno dozvoljenih granica. Osnovno dravno tuilatvo prijavu je odbilo uz obrazloenje da ne postoji osnovana sumnja da su izvrena kaznena djela za koja se goni po slubenoj dunosti.

U vezi s prijavom, tuilatvo je pozvalo kao svjedoke zaposlene u kompanijama koji su, s obzirom na svoj poloaj zaposlenih, pristrasno svjedoili negirajui navode iz prijave. Iako fotografije priloene uz prijavu pokazuju suprotno, tuilatvo je uvailo svjedoenja zaposlenih. Potom je kao relevantne uzeo navode izvjetaja iz 2011. godine i to nakon podnoenja prijave u kojima HMZ i CETI (Centar za ekotoksikoloka ispitivanja) ne konstatuju zagaenja na predmetnim lokacijama jer se analize ne vre u sunom vremenskom periodu niti postoji redovan monitoring rijeke koji bi dokazao bez sumnje uticaje na ivotnu sredinu.

Primjer iz prakse

Kaznena prijava iz korpusa KD zagaenje ivotne sredine Crna Gora

Rijeka Zeta, Crna Gora

27

Iako je oigledno da ne postoji sistem za preradu otpadnih voda te da postoje analize koje ukazuju na zagaenja, tuilatvo nije uzelo za shodno pokretanje sudskog postupka gdje bi se naloile analize i uvele prijevremene mjere obustave rada dok se proces ne okona ili mjere tehnolokog rjeenja ne implementiraju. Suprotno tome, tuilatvo odbacuje ovu, ali i sline prijave koje ulaze u podruje kaznenih djela protiv ivotne sredine, smatrajui ih neosnovanim.

Green Home nije nastavio s privatnom tubom jer je u toj kompaniji 2013. godine, kada je i stiglo obavjetenje tuilatva, pokrenut steaj (postrojenja vie nisu u funkciji), a na listi dravnih poreznih dunika zauzima prvo mjesto.

Prekraji su povrede propisa koja nisu kaznena djela, a spadaju u kaznenopravni domen. Prekraji se u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori propisuju razliitim zakonima pa tako i zakonima koji spadaju u domen zatite ivotne sredine, ali i odlukama jedinice lokalne samouprave. Prekrajnim zakonima je u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori ureena materijalna i procesna strana prekraja. Ponovo treba napomenuti da je veina prekraja protiv ivotne sredine u BiH definisana u entitetskim zakonima pa su zato relevantniji Zakon o prekrajima FBiH, Zakon o prekrajima RS i Zakon o prekrajima BD BiH, nego Zakon o prekrajima Bosne i Hercegovine.

Prekrajni postupak u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Federaciji BiH i Republici Srpskoj mogu pokrenuti: Dravni advokat (Hrvatska), javni tuilac (Srbija), dravni tuilac (Crna Gora), republiki/okruni

tuilac (Republika Srpska) Tijelo dravne uprave (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Federacija BiH, Republika Srpska) Ovlaeni inspektor ili tijelo ovlaeno za obavljanje inspekcije (Srbija, Crna Gora, Federacija BiH,

Republika Srpska) Nadleni policijski organ (Federacija BiH, Republika Srpska) Tijelo lokalne uprave (Crna Gora) Druga pravna osoba s javnim ovlaenjima u iju nadlenost spada neposredno izvrenje ili nadzor

nad izvrenjem zakona kojima su prekraji propisani (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Federacija BiH, Republika Srpska)

Oteena osoba (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Republika Srpska) Okrivljena osoba zahtjevom za sudsko odluivanje (Crna Gora).

3. Prekraji protiv ivotne sredine u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori

Prikupljanje potpisa za peticiju protiv brana na Morac, Podgorica, Crna Gora

28

Bez obzira na to ko su ovlateni tuioci, bilo koja osoba, dakle svako, moe ovlaenom tuiocu podnijeti prekrajnu prijavu. Moe, na primjer, prijaviti nadlenoj inspekciji ako smatra da je poinjen neki prekraj protiv na primjer Zakona o zatiti okoline ili nekog drugog propisa iz podruja zatite ivotne sredine. Tada e inspekcija, ako smatra da je to opravdano, preduzeti dalje korake radi pokretanja prekrajnog postupka. Tueni moe biti bilo koja fizika osoba, dok se prekrajna odgovornost pravne osobe za prekraje temelji na krivici odgovorne osobe u toj pravnoj osobi. Dakle, pravne osobe ne mogu biti krive za poinjeni prekraj, no zato mogu odgovarati odgovorne osobe zaposlene u njima.

Primjer iz prakse

Borba za zdravlje graana oko Velikog bakog kanala - Srbija

Grad Vrbas u Srbiji prednjai po pojavi kardiovaskularnih oboljenja i oko est vrsta raka. Neki ljekari specijalisti u Vrbasu prije desetak godina statistikim istraivanjem potvrdili su povezanost zagaenja Velikog bakog kanala i njegove blizine sa uestalou ovih oboljenja.

Ekoloki pokret Vrbasa jo krajem 2008. godine elio je neto uiniti te je podnio prijave Republikoj inspekciji za zatitu ivotne sredine protiv Fabrike ulja i biljnih masti AD Vital (u vlasnitvu poslovnog sistema Invej Predraga Rankovia Peconija) i Industrije mesa AD Carnex zbog zagaivanja Velikog bakog kanala otpadnim vodama.

Na temelju ove prijave Republika inspekcija, iako je i prije bilo podneseno dvadesetak krivinih prijava, reagovala je prvi put i izvrila nadzor nad ove dvije kompanije, pri emu je naloila ovlaenim laboratorijima (Institut za javno zdravlje Vojvodine i Zavod za javno zdravlje Beograd), da daju svoje miljenje iz redovnog uzorkovanja ispusnih otpadnih voda (efluenta) i prijemnih voda kanala (recipijenta). Istovremeno, JVP Vode Vojvodine (vlasnik kanala) takoe je podnio prijavu za privredni prekraj protiv ove dvije kompanije, no one su bile odbaene zbog procesnih nedostataka (nepotpune prijave!).

Dvoje sudija iz Vrbasa vodili su postupak, svako po jednu kompaniju. Sudac koji je vodio postupak protiv Carnexa, dozvolio je uestvovanje Ekolokom pokretu Vrbasa i davanje izjave kao svjedoka i inicijalnog podnosioca prijave. Drugi sudac pak nije dao da se Ekoloki pokret Vrbasa izjasni o postupku protiv Vitala. U postupku, mnogo roita odloeno je zbog nedolaska ok