Welcome message from author
WelcomeWelcomeWelcome
Transcript
,
Petak, 29. travnja 19$8. SLU:l:BENI LIST SFRJ Broj 26 - Stranica 739
2
Svega:
kotizacije - specijalizacije - ostala plaanja Robna plaanja
Svega:
kotizacije - specijalizacije - ostala plaanja Robna plaanja
Svega:
327.
3
14.888,880.000
Na temelju lana 3. stava 2. Odluke o naknadama osob nih dohodaka i ostalih primanja delegata u Skupštini SFRJ (_Slubeni list SFRJ", br. 16177 i 62177), Administrativna ko misija Skupštine SFRJ, na sjednici 29. travnja 1988, donijela je
ODLUKU O USKLAIVANJU NAKNADE OSOBNOG DOHOTKA DELEGATA KOJI NAKNADU OSOBNOG DOHOTKA OS
TVARUJU U SKUPŠTINI SFRJ
1. Naknada osobnog dohotka delegata koji naknadu osobnog dohotka u stalnome mjesenom iznosu ostvaruju u Skupštini SFRJ uskladuje se za 22,8%.
2. Naknada osobnog dohotka iz toke I. ove odluke us kladit e se od 1. sijenja 1988, a isplatiti na teret namjenskih sredstava Skupštine SFRJ.
3. Pravo na usklaivanje iz toke I. ove odluke imaju i delegati i funkcionari koji ostvaruju osobni dohodak u Skup štini SFRJ, po Zakonu o radu i pravima delegata u Skupštini Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije i funkcionara u Federaciji kojima je prestala funkcija („Slubeni list SFRJ", br. 17/67, 34/77 i 55/84).
4. Ova odluka stupa na snagu idueg dana od dana obja ve u „Slubenom listu SFRJ".
Br. 114-21/88-013 Beograd, 29. travnja 1988.
Administrativna komisija Skupštine SFRJ
328.
Na temelju lana 30. stava I. Zakona o standardizaciji („Slubeni list SFRJ", br. 38177 i 11 /80), u suglasnosti s pred sjednikom Saveznog komiteta za energetiku i industriju, direk tor Saveznog zavoda za standardizaciju propisuje
PRAVILNIK O TEHNICKIM NORMATIVIMA ZA DJELOVANJA
NOSIVIH GRAEVINSKIH KONSTRUKCIJA
I. OPE ODREDBE
Ovim se pravilnikom propisuju tehniki normativi koji ma mora biti udovoljena pri odreivanju veliina djelovanja na koja se moraju provjeriti svi nosivi dijelovi graevinskih konstrukcija u pogledu sigurnosti, trajnosti i upotrebljivosti.
lan 2.
Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se pri projektiranju, izgradnji i odravanju svih graevinskih konstrukcija, bez obzi ra na vrstu materijala od kojega su izgraene i bez obzira na to da li su privremene, pomone ili stalne te pri adaptaciji, rekon strukciji i sanaciji postojeih graevinskih konstrukcija i pro mjeni namjene korištenja nosivih dijelova tih konstrukcija.
Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na djelovanja na stala zbog potresa, poara, eksplozija, promjena temperat'1re i poveanja obujma vode pri prelasku u led, a ni na pei, reakto· re i druge graevinske konstrukcije kod kojih se razvijaju izra zito visoke temperature.
lan 3.
1) neposredna djelovanja (koncentrirani ili raspodijenjeni tereti, sile),
2) posredna djelovanja (sistemske i prisilne deformacije).
lan 4.
Pri izboru veliina djelovanja mjerodavnih za provjeru nosivih graevinskih konstrukcija moraju se analizirati sva mogua stanja u kojima se moe nai pojedini dio nosive kon· strukcije ili konstrukcija u cijelosti pri proizvodnji~ prijenosu~ montai i ispitivanju svih njezinih dijelova.
lan 5.
U proraun konstrukcija uzimaju se i pojedinana djelo vanja koja smanjuju-ukupni utjecaj na konstrukciju, sa1no ako su ta djelovanja stalna.
lan 6.
Ako se pri projektiranju ili pri izvoenju graevinske konstrukcije ocijeni da u odreenom sluaju veliine djelova nja kojima je konstrukcija raunski provjerena ne odgovaraju stvarnom stanju konstrukcije, tone vrijednosti moraju se od rediti iz podataka dobivenih mjerenjem, a raun>ka provjera konstrukcije mora se ponoviti.
II. NAIN VREDNOVANJA DJELOVANJA
lan 7.
U proraun konstrukcija unose se propisana djelovanja ije se vrijednosti mogu razlikovati od stvarnih ili reprezenta tivnih vrijednosti pojedinih djelovanja.
Stranica 740 - Broj 26 SLUBENI LIST SFRJ Petak, 29. travnja 1988.
lan 8.
Djelovanja na nosive dijelove graevinske konstrukcije u cijelosti moraju se kombinirati tako da ta kombinacija od raava najnepovoljnije mogue stanje, a da pri tome djelovanja koja su sluajna ne ulaze u kombinaciju.
Odgovarajue kombinacije propisanih optereenja i nji hovih utjecaja odreuju se ovisno o materijalu od kojega je iz raena konstrukcija, posebno za svaki dio konstrukcije i za graevinu u cijelosti, i ovisno o slanju napona, stanju ug roenih mjesta, nainu gubljenja stabilnosti i dostizanju loma odnosno o obliku i veliini deformacija.
lan 9.
Pri provjeri graevinske konstrukcije i njezinih nosivih dijelova na nekoliko razliitih istovremenih djelovanja, pravilo superpozicije djelovanja primjenjuje se samo kad to odgovara ponašanju konstrukcije koja se provjerava i njezinome stati kom sistemu. U pravilu, to je dopušteno kad je stanje napona i deformacija u konstrukciji ispod granica dopuštenih napona materijala i dopuštenih deformacija u redovnoj upotrebi kon- strukcije. ·
Ako se pri pojedinom optereenju ili kombinaciji djelo vanja (optereenja) znatno mijenjaju osnovne proporcije i di menzije statikog sistema, ta se pojava mora uzeti u proraun za provjeru. Kad sta11je napona i deformacija premašuje grani ce dopuštenih napona i deformacija, primjena pravila super pozicije djelovanja dopuštena je samo ako se dokae da su ta djelovanja stalna.
lan 10.
lan 11.
Djelovanja se klasificiraju ovisno o promjeni njihovih vri jednosti u vremenu odnosno prostoru i o nainu ponašanja konstrukcije na to djelovanje.
Prema promjeni u vremenu i prostoru, djelovanja mogu biti:
1) stalna; 2) promjenljiva (dugotrajna i kratkotrajna - pokretna i
nepokretna); 3) udesna (trenutna). Prema nainu ponašanja konstrukcije na djelovanja, dje
lovanja mogu biti: I) statika, 2) dinamika.
lan 12.
Stalna djelovanja (G) jesu djelovanja kod kojih je pro mjena vrijednosti u odnosu na srednju vrijednost, ovisno o vre menu, zanemarljivo mala. U tu skupinu djelovanja spadaju:
I) vlastita teina konstrukcije (osim u iznimnim sluajevi- ma kad je dio konstrukcije prisutan samo u toku gradnje);
2) teina nenosivih elemenata konstrukcije; 3) deformacije nastale kao posljedica naina gradnje; 4) tlak tla; 5) utjecaji nastali od slijeganja oslonca; 6) sile koje nastaju od prednaprezanja, 7) deformacije nastale zbog zavarivanja; 8) skupljanje i teenje betona. Promjenljiva djelovanja jesu djelovanja koja, u pravilu,
ne traju sve vrijeme postojanja konstrukcije ili ije promjene vrijednosti u vremenu znatno odstupaju od njihove srednje vri- jednosti. U tu skupinu djelovanja spadaju: ·
I) korisno optereenje;
2) vlastita teina dijelova konstrukcije prisutnih samo u toku gradnje; ·
3) sile izazvane promjenama temperature; 4) svi pokretni tereti i sporedna djelovanja izazvana nji-
. hovim utjecajem; 5) vjetar; 6) snijeg; 7) led; 8) udari valova. Za konstrukcije izvedene od odreenih materijala nuno
je utvrditi je li rije o kratkotrajnim ili dugotrajnim promjenlji vim djelovanjima.
lan 13.
Prema vrsti (znaajkama) djelovanja utvruju se, u pravi- lu, tri skupine djelovanja:
I) osnovna; 4) dopunska; 3) iznimna (izvanredna). Prema kombinacijama u kojima se ta djelovanja javljaju,
utvruju se tri karakteristine skupine djelovanja: I) osnovna; 2) osnovna i dopunska; 3) osnovna i iznimna. Pri izboru skupine kombinacija djelovanja moraju se uze
ti u obzir sve mogunosti koje u odreenom sluaju na nekom mjestu i dijelu nosive konstrukcije mogu postojati, ukljuujui i djeiovanja koja se javljaju kao posljedica postupaka izvoe nja i posebnih stanja pri gradnji (nrp. konzerviranje konstruk cije pri duem prekidu gradnje).
lan 14. ··
Pri utvrivanju kombinacija djelovanja mogu se primije niti koeficijenti uz pojedina djelovanja.
lan 15. ·
Za pojedine konstrukcijske dijelove, da bi se utvrdila od reena skupina djelovanja, mora se utvrditi da li svako pojedi nano djelo:;anje u odnosu na pojedini dio ini osnovno, do punsko ili iznimno optereenje odnosno koje su njihove mjero davne kombinacije.
Ili. NORMATIVNA DJELOVANJA
lan 16.
Vrijednost normativnog djelovanja jest ona vrijednost (djelovanja) za koju postoji vjerojatnost da nee biti prekora ena u nekome odgovarajuem vremenskom razdoblju u ovis nosti o vrsti i vijeku konstrukcije i njezinih nosivih elemenata te o trajanju pojave zbog koje nastaje djelovanje.
Normativna djelovanja (optereenja) ponekad su dana s dvije vrijednosti (donja i gornja granica). U proraun se uvodi ona vrijednost koja daje nepovoljnije rezultate. U okviru nave denih granica izbor se moe uiniti i prema drugim kriterijima ako za to postoji pouzdan dokaz.
1. Stalna djelovanja
lan 17.
-
-
Petak, 29. travnja 1988. SLUBENI LIST SFRJ Broj 26 - Stranica 741
Ako se u toku gradnje ili rekonstrukcije pojedini dijelovi konstrukcije dodaju ili uklone, stanje konstrukcije mora se provjeriti i s tim dijelovima odnosno bez njih.
lan 18.
Veliine stalnog djelovanja utvruju se u proraunu, ovis· no o materijalu od kojega je konstrukcija izgraena.
lan 19.
Ako se kontrolnim mjerenjem utvrde tolike razlike izme u proraunskih i stvarnih veliina stalnog djelovanja da su granine vrijednosti dopuštenih napona premašene za više od J'}O, proraun se mora ponoviti.
lan 20.
Ako stalno djelovanje nije izrazito koncentrirano, prora un se moe obaviti s ekvivalentnim jednako podijeljenim dje lovanjem (optereenjem).
lan 21. •
Ako se u proraunima uzimaju vrijednosti (npr. kut unut rašnjeg trenja), a u eksploataciji konstrukcije oekuju se dina mika djelovanja, u obzir se mora uzeti mogunost smanjenja tih vrijednosti.
lan 22.
U stalna djelovanja mora se uvrstiti tlak ili teina vode ako je rije o sasvim mirnoj vodi.
Utjecaji naina gradnje
lan 23.
Pri provjeri nosivih konstrukcija moraju se ispitivati sva stanja kroz koja konstrukcija prolazi pri gradnji, a mora se us tanoviti veliina vlastitih napona i deformacija koje ulaze u konano stanje dovršene graevine.
Prikaz postupka izvoenja i odgovarajui proraun kon strukcija mora se uraditi detaljno u svakom sluaju kad takvi postupci utjeu na konano stanje, a ako takvih utjecaja nema, to se mora navesti u proraunu.
lan 24.
Ako se u toku postupaka izvoenja konstrukcije pojave i djelovanja (optereenja) vea od onih što su utvrena propisi ma o jugoslavenskim standardima za djelovanja (optereenja), posebnim se proraunom moraju obuhvatiti i ta djelovanja (optereenja).
Dj e 1 o v a nj e t I a k a t 1 a
lan 25.
Djelovanje tlaka tla na graevinske konstrukcije, a i osta li odnosi tlo-graevina, uzimaju se u obzir prema propisima za projektiranje i izvoenje radova na temeljenju graevinskih objekata. · Pasivni otpor tla uzima se u proraun samo ako primje-
nom posebnih postupaka taj otpor stalno djeluje.
lan 26.
Ako se ne primjenjuju posebni postupd gradnje, djelova nja (optereenja) od tla uvode se u proraun samo kao nepo voljna djelovanja.
2. Promjenljiva djelovanja Pokretno kor i s no dj e 1 ova nje
lan 27.
Ovisno o karakteru objekta, u proraunima konstrukcija pokretna korisna djelovanja mogu se smatrati mirnim. Kad je potrebno, veliine pokretnoga korisnog djelovanja uveavaju se dinamikim faktorom odnosno konstrukcija se provjerava prema naelima dinamike analize.
U proraunima, pokretnim se djelovanjima moraju smat rati i svi tereti koji se javljaju naglo ili uestalo.
lan 28.
Za koncentrirane terete dopušteno je raunati s prošire njem površine optereenja kroz nasipne slojeve, konstrukcije podova i sl., pod kutom od 45°. Rasprostiranje djelovanja (op tereenja) moe se raunati do polovice dijela konstrukcije ko ji se provjerava.
S rasprostiranjem iz stava I. ovog lana ne smije se rau nati kad je to za konstrukciju povoljno (npr. kroz slojeve ko Ji u eksploataciji mogu biti istrošeni ili uklonjeni).
lan 29.
Bez obzira na ostala djelovanja zbog kojih se javljaju sile horizontalnog smjera, zbog osiguranja uzdune i poprene po vezanosti nosive konstrukcije, u proraun se mora uvesti pro„ vjera konstrukcije na odreene horizontalne sile (npr. vune sile i kone sile vozila u pokretu i impulsi kretanja vee grupe ljudi na tribinama).
U proraunima skela za izgradnju objekata i slinih nosi vih konstrukcija mora se raunati s horizontalnom silom ija vrijednost, ako se ne obavlja tonija analiza, iznosi 2% od ukupnoga vertikalnog tereta.
lan 30.
Dijelovi graevina u kojima se nalaze predmeti na koje djeluje vjetar moraju se proraunati na djelovanje mirne hori zontalne sile jednake 2% ukupne teine tog predmeta s djelo vanjem u rJegovu teištu.
Proraun iz stava I. ovog lana ne treba initi kad se kon strukcija proraunava na utjecaje od potresa.
lan 31.
U garaama i slinim graevinama u kojima se kreu voz ila velikih masa u odnosu na masu konstrukcijskog elementa
' koji se proraunava mora se obaviti provjera i na djelovanje (optereenje) od centrifugalne sile.
Temperaturna promjena
lan 32.
Budui da temperaturne promjene (utjecaj klimatskih promjena) ovise o vrsti materijala, statikom sistemu, zasie nosti i strukturi konstrukcije, podaci o ovom djelovanju ut vruju .se propisima za konstrukcije od pojedinih vrsta materi jala.
lan 33.
Djelovanje temperaturnih promjena, koje moe biti ujed naeno i neujednaeno u odnosu na promatrani dio konstruk cije, manifestira se pojavom napona u kon•trukciji kad je spri jeena promjena njezina volumena izazvana promjenom tem perature.
Dovoljno je, u pravilu, istraiti stanje ?Ti ekstremnim uv jetima, a utjecaj temperaturnih promjena uvesti u proraun kao dopunsko optereenje.
Stranica .742 - Broj 26 SLUBENI LIST SFRJ Petak, 29. travnja 1988.
lan 34.
Polazna star.je za provjeru djelovanja temperaturne pro mjene u pravilu je temperatura u trenutku zatvaranja konstruk cije, tj. u trenutku kad je onemoguena nesmetana dilatacija konstrukcije. Pri tom se poetna temperatura za proraun od reuje iz otekivane prosjene dnevne temperature zraka u tre· nutku zatvaranja konstrukcije. Ako pri konkretnom izvoenju konstrukcije taj podatak znatno odstupa od stvarne vrijednos ti, proraun se mora ponoviti.
Za konstrukcije osobito osjetljive na temperaturne pro mjene u proraun se moraju uvesti: izloenost konstrukcije suncu, boja vanjskih površina konstrukcije i naponi koji su na stali u konstrukciji prije konanog zatvaranja konstrukcije.
Vjetar
Konstrukcija se na djelovanje vjetra provjerava mirnom silom koja djeluje okomito na promatranu površinu.
Veliina sile vjetra odreuje se prema formuli: P1 = Po„ · k1 · ki · k~, gdje je: P, - veliina sile vjetra; Pov - osnovna vrijednost dje?ovanja vjetra; k
1 - aerodinamiki koeficijent koji ovisi o obliku i krutos-
ti konstrukcije; k2 - koeficijent kojim se u proraun uvode promjene utje
caja vjetra ovisno o visini konstrukcije iznad tla; k3 - popravni koeficijent kojim se u proraun uvode uvje
t_i, kao što su: - zaklonjenost promatrane zgrade nekim drugim objek
tom, prirodnom preprekom i dr„ - mogunost pojave vrtloga i otklonjenih smjerova vjetra
uvjetovanih konfiguracijom okolnog terena, - podatak zahvaa li vjetar istovreme!lo u punoj snazi ci
jelu graevinu ili samo neki njezin dio.
Veliine koeficijenata k1, k2 i k3 odreuju se prema propi su za optereenje nosivih konstrukcija vjetrom.
lan 36.
Konstrukcija se mora ispitati i na djelovanje vjetra odoz do na konstrukciju te na djelovanje vjetra paralelno s promat ranom površinom. lzrazi za odreivanje takvog utjecaja isti su kao u lanu 35. ovog pravilnika, uz primjenu odgovarajuih parametara kuJ·
Djelovanje vjetra iskosa na graevinsku konstrukciju ras tavlja se na komponente u dva karakteristina smjera, naješe meusobno okomita, pa se tako unosi u proraun.
lan 37.
Ako je za graevinsku konstrukciju nepovoljnije, u prora un se uvode utjecaji vjetra na raznim mjestima konstrukcije, tako da budu razliiti.
lan 38.
Za konstrukcije za koje je vjetar dominantno djelovanje (optereenje) (npr. dalekovodi, visoki dimnjaci, antenski stu povi, dizalice i izrazito visoke zgrade velike vitkosti) utjecaj (djelovanje) vjetra odreuje se iz rezultata istraivanja, lokal nih meteoroloških podataka i statistikom obradom podataka.
lan 39.
Osnovna vrijednost djelovanja vjetra P0 , uzima se ovisno o predjelu u kojem e se nalaziti graevina odnosno zoni ja kosti vjetra.
lan 40.
Pri odreivanju veliine površina koje su izloene djelo vanju vjetra, sve pune površine raunaju se bez ikakvih odbita ka.
Ako su površine perforirane, odbijanje površine šupljina dopušta se samo ako je iza njih prazan prostor i ako je struja nje zraka kroz te šupljine mogue bez stvaranja vrtloga.
Mreaste površine raunaju se ovisno o gustoi mree, s tim da faktor umanjenja ne moe biti vei do 0,75.
Površine koje su pri djelovanju vjetra pokretne, npr. za proraun konstrukcija koje nose zastave, raunaju se ovisno o lleksibilnosti zastave, s tim da faktor umanjenja ne moe biti vei od 0,75.
lan 41.
Graevinske konstruckije privremenog karaktera (npr. skele za izgradnju objekata) proraunavaju se za djelovanje vjetra na nain utvren u l. od 35. do 40. ovog pravilnika.
Iznimno od odredbe stava 1. ovog lana, proraun za smanjena djelovanje dopušta se ako nije vjerojatno da e se najjai vjetar pojaviti dok postoji takva konstrukcija. U tom sluaju, koeficijent umanjenja ne moe biti vei od 0,5. U pro raun takvih konstrukcija uvodi se i djelovanje vjetra na do datne ureaje za montau, dizalice i slino.
Snijeg i led
lan 42.
Nosive konstrukcije moraju se provjeriti i na mogunost pojave snijega i leda te na njihove utjecaje. Budui da je djelo vanje snijega i leda promjenljivo, proraunom se moraju obuh vatiti stanja bez tih utjecaja i s ~jima.
lan 43.
Opterenje snijegom rauna se .u proraunima kao mirno jednoliko raspodijeljeno djelovanje (optereenje) na promatra noj površini, ija veliina koja se uzima u proraun ovisi o ge ografskim i meteorološl.im uvjetima. Osnovna proraunska vrijednost optereenja snijegom P„ uzima se kao da djeluje na horizontalnu površinu.
lan 44.
Za graevinske konstrukcije kod kojih se na temelju sta tistikih podataka moe oekivati izrazito visoki snijeni pokria va mora se odrediti vjerojatno raunska djelovanje (opteree nje) snijegom.
lan 45.
jegom; P„ - osnovna vrijednost djelovanja (opterenja) snije
gom; • k1 - koeficijent koji ovisi o nadmorskoj visini i mogunos
-
Petak, 29. travnja 1988. SLUBENI LIST SFRJ Broj 26 - Stranica 743
vrši nama. Veliine koeficijenta k1 i k2 odredu ju se prema propi su za djelovanje (optereenje) kod zgrada.
lan 46.
Ako je nagib površine prema horizontali vei od 60° ili je 60° i ako nema snjegobrana ili nekih dugih prepreka klizanju snijega, provjera konstrukcije na djelovanje (optereenje) sni jegom moe se izostaviti.
lan 47.
Za lake krovne konstrukcije kod kojih je djelovanje (op tereenje) snijegom u ukupnom djelovanju (optereenju) mje rodavnom za proraun preteno, vrijednosti iz lana 45. ovog pravilnika moraju se poveati:
l) kad je nagib krovne površine manji od 20' ili jednak 20°;
2) kad je vrijednost P0 , u odnosu na stalni teret znatna ve liina.
lan 48.
Kad se opravdano moe pretpostaviti da u vrijeme jakih snijenih oborina pušu snani vjetrovi, vrijednost djelovanja (optereenja) snijegom iz lana 45. ovog pravilnika moe se, prema prilikama, smanjiti najviše za 40%. Vee smanjenje odnosi se na manje površine graevina i nezaštiene graevine na otvorenom prostoru, dok za velike krovne površine slabo iz loene vjetru u gusto izgraenim rajonima smanjenje nije do pušteno.
lan 49.
Ako je površina konstrukcije stalno toliko topla da se sni jeg na njoj topi, s djelovanjem (optereenjem) snijega ne rau na se samo ako se grijanje ni u kojem sluaju ne moe prekinu ti ili odvodi:ijavanje sprijeiti.
lan 50.
Istovremeno djelovanje vjetra i snijega uzima se u prora un samo ako postoji mogunost nagomilavanja snijega zbog posebne konfiguracije krovne površine.
lan 51.
Optereenje naslagama leda promatra se odvojeno od djelovanja (optereenja) snijegom bez obzira na to što obje po jave ovise o istim klimatskim uvjetima.
Skupljanje leda promatra se, u pravilu, na raznim površi- "" nama graevine, s tim što ono moe nastati na bilo kojoj i bilo
kako nagnutoj izloenoj površini. Za svaku konstrukciju koja je iznimno osjetljiva na djelo
vanje {optereenje) ledom moraju se uzeti u obzir ovi klimatski uvjeti za formiranje leda: temperatura zraka, relativna i apso lutna vlanost zraka, smjer i jakost vjetrova te razuenost po vršine na kojoj se oekuje skupljanje leda, svojstva materijala promatranih površina i sl.
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
lan 52.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana obja ve u „Slubenom listu SFRJ".
Br. 07-03/5-3448/5 Beograd, 18. prosinca 1987.
Direktor Saveznog zavoda za
329.
Na temelju lana 30. st. 1, 3, 4. i 5. Zakona o.standardiza ciji („Slubeni list SFRJ", br. 38177 i 11/80), u suglasnosti s predsjednikom Saveznog komiteta za energetiku i industriju, saveznim sekretarom za narodnu obranu, predsjednikom Sa veznog komiteta za rad, zdravstvo i socijalnu zaštitu i savez nim sekretarom za unutrašnje poslove, direktor Saveznog za voda za standardizaciju propisuje
PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA PRI RUKOVANJU EK
SPLOZIVNIM SREDSTVIMA I MINIRANJU U RUDARSTVU
I. OPE ODREDBE
Ovim se pravilnikom propisuju tehniki normativi za ru kovanje eksplozivnim sredstvima i miniranje u rudarstvu.
lan 2.
Eksplozivnim sredstvima za miniranje u rudarstvu, u smislu ovog pravilnika, smatraju se tvari koje su utvrene pro pisima o prometu eksplozivnih tvari.
lan·).
Za miniranje u rudarstvu upotrebljavaju se eksplozivna sredstva za koja su kvaliteta i nain ispitivanja utvreni u od govarajuim propisima o jugoslavenskim standardima.
lan 4.
Ovisno o specifinim rudarska-geološkim, pogonskim i klimatskim uvjetima organizacija udruenog rada izrauje upute za rukovanje eksplozivnim sredstvima (primanje, prije voz, skladištenje, uvanje, izdavanje, upotreba i uništavanje).
lan 5. Ako se eksplozivna sredstva nadu pri utovaru i…
Petak, 29. travnja 19$8. SLU:l:BENI LIST SFRJ Broj 26 - Stranica 739
2
Svega:
kotizacije - specijalizacije - ostala plaanja Robna plaanja
Svega:
kotizacije - specijalizacije - ostala plaanja Robna plaanja
Svega:
327.
3
14.888,880.000
Na temelju lana 3. stava 2. Odluke o naknadama osob nih dohodaka i ostalih primanja delegata u Skupštini SFRJ (_Slubeni list SFRJ", br. 16177 i 62177), Administrativna ko misija Skupštine SFRJ, na sjednici 29. travnja 1988, donijela je
ODLUKU O USKLAIVANJU NAKNADE OSOBNOG DOHOTKA DELEGATA KOJI NAKNADU OSOBNOG DOHOTKA OS
TVARUJU U SKUPŠTINI SFRJ
1. Naknada osobnog dohotka delegata koji naknadu osobnog dohotka u stalnome mjesenom iznosu ostvaruju u Skupštini SFRJ uskladuje se za 22,8%.
2. Naknada osobnog dohotka iz toke I. ove odluke us kladit e se od 1. sijenja 1988, a isplatiti na teret namjenskih sredstava Skupštine SFRJ.
3. Pravo na usklaivanje iz toke I. ove odluke imaju i delegati i funkcionari koji ostvaruju osobni dohodak u Skup štini SFRJ, po Zakonu o radu i pravima delegata u Skupštini Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije i funkcionara u Federaciji kojima je prestala funkcija („Slubeni list SFRJ", br. 17/67, 34/77 i 55/84).
4. Ova odluka stupa na snagu idueg dana od dana obja ve u „Slubenom listu SFRJ".
Br. 114-21/88-013 Beograd, 29. travnja 1988.
Administrativna komisija Skupštine SFRJ
328.
Na temelju lana 30. stava I. Zakona o standardizaciji („Slubeni list SFRJ", br. 38177 i 11 /80), u suglasnosti s pred sjednikom Saveznog komiteta za energetiku i industriju, direk tor Saveznog zavoda za standardizaciju propisuje
PRAVILNIK O TEHNICKIM NORMATIVIMA ZA DJELOVANJA
NOSIVIH GRAEVINSKIH KONSTRUKCIJA
I. OPE ODREDBE
Ovim se pravilnikom propisuju tehniki normativi koji ma mora biti udovoljena pri odreivanju veliina djelovanja na koja se moraju provjeriti svi nosivi dijelovi graevinskih konstrukcija u pogledu sigurnosti, trajnosti i upotrebljivosti.
lan 2.
Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se pri projektiranju, izgradnji i odravanju svih graevinskih konstrukcija, bez obzi ra na vrstu materijala od kojega su izgraene i bez obzira na to da li su privremene, pomone ili stalne te pri adaptaciji, rekon strukciji i sanaciji postojeih graevinskih konstrukcija i pro mjeni namjene korištenja nosivih dijelova tih konstrukcija.
Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na djelovanja na stala zbog potresa, poara, eksplozija, promjena temperat'1re i poveanja obujma vode pri prelasku u led, a ni na pei, reakto· re i druge graevinske konstrukcije kod kojih se razvijaju izra zito visoke temperature.
lan 3.
1) neposredna djelovanja (koncentrirani ili raspodijenjeni tereti, sile),
2) posredna djelovanja (sistemske i prisilne deformacije).
lan 4.
Pri izboru veliina djelovanja mjerodavnih za provjeru nosivih graevinskih konstrukcija moraju se analizirati sva mogua stanja u kojima se moe nai pojedini dio nosive kon· strukcije ili konstrukcija u cijelosti pri proizvodnji~ prijenosu~ montai i ispitivanju svih njezinih dijelova.
lan 5.
U proraun konstrukcija uzimaju se i pojedinana djelo vanja koja smanjuju-ukupni utjecaj na konstrukciju, sa1no ako su ta djelovanja stalna.
lan 6.
Ako se pri projektiranju ili pri izvoenju graevinske konstrukcije ocijeni da u odreenom sluaju veliine djelova nja kojima je konstrukcija raunski provjerena ne odgovaraju stvarnom stanju konstrukcije, tone vrijednosti moraju se od rediti iz podataka dobivenih mjerenjem, a raun>ka provjera konstrukcije mora se ponoviti.
II. NAIN VREDNOVANJA DJELOVANJA
lan 7.
U proraun konstrukcija unose se propisana djelovanja ije se vrijednosti mogu razlikovati od stvarnih ili reprezenta tivnih vrijednosti pojedinih djelovanja.
Stranica 740 - Broj 26 SLUBENI LIST SFRJ Petak, 29. travnja 1988.
lan 8.
Djelovanja na nosive dijelove graevinske konstrukcije u cijelosti moraju se kombinirati tako da ta kombinacija od raava najnepovoljnije mogue stanje, a da pri tome djelovanja koja su sluajna ne ulaze u kombinaciju.
Odgovarajue kombinacije propisanih optereenja i nji hovih utjecaja odreuju se ovisno o materijalu od kojega je iz raena konstrukcija, posebno za svaki dio konstrukcije i za graevinu u cijelosti, i ovisno o slanju napona, stanju ug roenih mjesta, nainu gubljenja stabilnosti i dostizanju loma odnosno o obliku i veliini deformacija.
lan 9.
Pri provjeri graevinske konstrukcije i njezinih nosivih dijelova na nekoliko razliitih istovremenih djelovanja, pravilo superpozicije djelovanja primjenjuje se samo kad to odgovara ponašanju konstrukcije koja se provjerava i njezinome stati kom sistemu. U pravilu, to je dopušteno kad je stanje napona i deformacija u konstrukciji ispod granica dopuštenih napona materijala i dopuštenih deformacija u redovnoj upotrebi kon- strukcije. ·
Ako se pri pojedinom optereenju ili kombinaciji djelo vanja (optereenja) znatno mijenjaju osnovne proporcije i di menzije statikog sistema, ta se pojava mora uzeti u proraun za provjeru. Kad sta11je napona i deformacija premašuje grani ce dopuštenih napona i deformacija, primjena pravila super pozicije djelovanja dopuštena je samo ako se dokae da su ta djelovanja stalna.
lan 10.
lan 11.
Djelovanja se klasificiraju ovisno o promjeni njihovih vri jednosti u vremenu odnosno prostoru i o nainu ponašanja konstrukcije na to djelovanje.
Prema promjeni u vremenu i prostoru, djelovanja mogu biti:
1) stalna; 2) promjenljiva (dugotrajna i kratkotrajna - pokretna i
nepokretna); 3) udesna (trenutna). Prema nainu ponašanja konstrukcije na djelovanja, dje
lovanja mogu biti: I) statika, 2) dinamika.
lan 12.
Stalna djelovanja (G) jesu djelovanja kod kojih je pro mjena vrijednosti u odnosu na srednju vrijednost, ovisno o vre menu, zanemarljivo mala. U tu skupinu djelovanja spadaju:
I) vlastita teina konstrukcije (osim u iznimnim sluajevi- ma kad je dio konstrukcije prisutan samo u toku gradnje);
2) teina nenosivih elemenata konstrukcije; 3) deformacije nastale kao posljedica naina gradnje; 4) tlak tla; 5) utjecaji nastali od slijeganja oslonca; 6) sile koje nastaju od prednaprezanja, 7) deformacije nastale zbog zavarivanja; 8) skupljanje i teenje betona. Promjenljiva djelovanja jesu djelovanja koja, u pravilu,
ne traju sve vrijeme postojanja konstrukcije ili ije promjene vrijednosti u vremenu znatno odstupaju od njihove srednje vri- jednosti. U tu skupinu djelovanja spadaju: ·
I) korisno optereenje;
2) vlastita teina dijelova konstrukcije prisutnih samo u toku gradnje; ·
3) sile izazvane promjenama temperature; 4) svi pokretni tereti i sporedna djelovanja izazvana nji-
. hovim utjecajem; 5) vjetar; 6) snijeg; 7) led; 8) udari valova. Za konstrukcije izvedene od odreenih materijala nuno
je utvrditi je li rije o kratkotrajnim ili dugotrajnim promjenlji vim djelovanjima.
lan 13.
Prema vrsti (znaajkama) djelovanja utvruju se, u pravi- lu, tri skupine djelovanja:
I) osnovna; 4) dopunska; 3) iznimna (izvanredna). Prema kombinacijama u kojima se ta djelovanja javljaju,
utvruju se tri karakteristine skupine djelovanja: I) osnovna; 2) osnovna i dopunska; 3) osnovna i iznimna. Pri izboru skupine kombinacija djelovanja moraju se uze
ti u obzir sve mogunosti koje u odreenom sluaju na nekom mjestu i dijelu nosive konstrukcije mogu postojati, ukljuujui i djeiovanja koja se javljaju kao posljedica postupaka izvoe nja i posebnih stanja pri gradnji (nrp. konzerviranje konstruk cije pri duem prekidu gradnje).
lan 14. ··
Pri utvrivanju kombinacija djelovanja mogu se primije niti koeficijenti uz pojedina djelovanja.
lan 15. ·
Za pojedine konstrukcijske dijelove, da bi se utvrdila od reena skupina djelovanja, mora se utvrditi da li svako pojedi nano djelo:;anje u odnosu na pojedini dio ini osnovno, do punsko ili iznimno optereenje odnosno koje su njihove mjero davne kombinacije.
Ili. NORMATIVNA DJELOVANJA
lan 16.
Vrijednost normativnog djelovanja jest ona vrijednost (djelovanja) za koju postoji vjerojatnost da nee biti prekora ena u nekome odgovarajuem vremenskom razdoblju u ovis nosti o vrsti i vijeku konstrukcije i njezinih nosivih elemenata te o trajanju pojave zbog koje nastaje djelovanje.
Normativna djelovanja (optereenja) ponekad su dana s dvije vrijednosti (donja i gornja granica). U proraun se uvodi ona vrijednost koja daje nepovoljnije rezultate. U okviru nave denih granica izbor se moe uiniti i prema drugim kriterijima ako za to postoji pouzdan dokaz.
1. Stalna djelovanja
lan 17.
-
-
Petak, 29. travnja 1988. SLUBENI LIST SFRJ Broj 26 - Stranica 741
Ako se u toku gradnje ili rekonstrukcije pojedini dijelovi konstrukcije dodaju ili uklone, stanje konstrukcije mora se provjeriti i s tim dijelovima odnosno bez njih.
lan 18.
Veliine stalnog djelovanja utvruju se u proraunu, ovis· no o materijalu od kojega je konstrukcija izgraena.
lan 19.
Ako se kontrolnim mjerenjem utvrde tolike razlike izme u proraunskih i stvarnih veliina stalnog djelovanja da su granine vrijednosti dopuštenih napona premašene za više od J'}O, proraun se mora ponoviti.
lan 20.
Ako stalno djelovanje nije izrazito koncentrirano, prora un se moe obaviti s ekvivalentnim jednako podijeljenim dje lovanjem (optereenjem).
lan 21. •
Ako se u proraunima uzimaju vrijednosti (npr. kut unut rašnjeg trenja), a u eksploataciji konstrukcije oekuju se dina mika djelovanja, u obzir se mora uzeti mogunost smanjenja tih vrijednosti.
lan 22.
U stalna djelovanja mora se uvrstiti tlak ili teina vode ako je rije o sasvim mirnoj vodi.
Utjecaji naina gradnje
lan 23.
Pri provjeri nosivih konstrukcija moraju se ispitivati sva stanja kroz koja konstrukcija prolazi pri gradnji, a mora se us tanoviti veliina vlastitih napona i deformacija koje ulaze u konano stanje dovršene graevine.
Prikaz postupka izvoenja i odgovarajui proraun kon strukcija mora se uraditi detaljno u svakom sluaju kad takvi postupci utjeu na konano stanje, a ako takvih utjecaja nema, to se mora navesti u proraunu.
lan 24.
Ako se u toku postupaka izvoenja konstrukcije pojave i djelovanja (optereenja) vea od onih što su utvrena propisi ma o jugoslavenskim standardima za djelovanja (optereenja), posebnim se proraunom moraju obuhvatiti i ta djelovanja (optereenja).
Dj e 1 o v a nj e t I a k a t 1 a
lan 25.
Djelovanje tlaka tla na graevinske konstrukcije, a i osta li odnosi tlo-graevina, uzimaju se u obzir prema propisima za projektiranje i izvoenje radova na temeljenju graevinskih objekata. · Pasivni otpor tla uzima se u proraun samo ako primje-
nom posebnih postupaka taj otpor stalno djeluje.
lan 26.
Ako se ne primjenjuju posebni postupd gradnje, djelova nja (optereenja) od tla uvode se u proraun samo kao nepo voljna djelovanja.
2. Promjenljiva djelovanja Pokretno kor i s no dj e 1 ova nje
lan 27.
Ovisno o karakteru objekta, u proraunima konstrukcija pokretna korisna djelovanja mogu se smatrati mirnim. Kad je potrebno, veliine pokretnoga korisnog djelovanja uveavaju se dinamikim faktorom odnosno konstrukcija se provjerava prema naelima dinamike analize.
U proraunima, pokretnim se djelovanjima moraju smat rati i svi tereti koji se javljaju naglo ili uestalo.
lan 28.
Za koncentrirane terete dopušteno je raunati s prošire njem površine optereenja kroz nasipne slojeve, konstrukcije podova i sl., pod kutom od 45°. Rasprostiranje djelovanja (op tereenja) moe se raunati do polovice dijela konstrukcije ko ji se provjerava.
S rasprostiranjem iz stava I. ovog lana ne smije se rau nati kad je to za konstrukciju povoljno (npr. kroz slojeve ko Ji u eksploataciji mogu biti istrošeni ili uklonjeni).
lan 29.
Bez obzira na ostala djelovanja zbog kojih se javljaju sile horizontalnog smjera, zbog osiguranja uzdune i poprene po vezanosti nosive konstrukcije, u proraun se mora uvesti pro„ vjera konstrukcije na odreene horizontalne sile (npr. vune sile i kone sile vozila u pokretu i impulsi kretanja vee grupe ljudi na tribinama).
U proraunima skela za izgradnju objekata i slinih nosi vih konstrukcija mora se raunati s horizontalnom silom ija vrijednost, ako se ne obavlja tonija analiza, iznosi 2% od ukupnoga vertikalnog tereta.
lan 30.
Dijelovi graevina u kojima se nalaze predmeti na koje djeluje vjetar moraju se proraunati na djelovanje mirne hori zontalne sile jednake 2% ukupne teine tog predmeta s djelo vanjem u rJegovu teištu.
Proraun iz stava I. ovog lana ne treba initi kad se kon strukcija proraunava na utjecaje od potresa.
lan 31.
U garaama i slinim graevinama u kojima se kreu voz ila velikih masa u odnosu na masu konstrukcijskog elementa
' koji se proraunava mora se obaviti provjera i na djelovanje (optereenje) od centrifugalne sile.
Temperaturna promjena
lan 32.
Budui da temperaturne promjene (utjecaj klimatskih promjena) ovise o vrsti materijala, statikom sistemu, zasie nosti i strukturi konstrukcije, podaci o ovom djelovanju ut vruju .se propisima za konstrukcije od pojedinih vrsta materi jala.
lan 33.
Djelovanje temperaturnih promjena, koje moe biti ujed naeno i neujednaeno u odnosu na promatrani dio konstruk cije, manifestira se pojavom napona u kon•trukciji kad je spri jeena promjena njezina volumena izazvana promjenom tem perature.
Dovoljno je, u pravilu, istraiti stanje ?Ti ekstremnim uv jetima, a utjecaj temperaturnih promjena uvesti u proraun kao dopunsko optereenje.
Stranica .742 - Broj 26 SLUBENI LIST SFRJ Petak, 29. travnja 1988.
lan 34.
Polazna star.je za provjeru djelovanja temperaturne pro mjene u pravilu je temperatura u trenutku zatvaranja konstruk cije, tj. u trenutku kad je onemoguena nesmetana dilatacija konstrukcije. Pri tom se poetna temperatura za proraun od reuje iz otekivane prosjene dnevne temperature zraka u tre· nutku zatvaranja konstrukcije. Ako pri konkretnom izvoenju konstrukcije taj podatak znatno odstupa od stvarne vrijednos ti, proraun se mora ponoviti.
Za konstrukcije osobito osjetljive na temperaturne pro mjene u proraun se moraju uvesti: izloenost konstrukcije suncu, boja vanjskih površina konstrukcije i naponi koji su na stali u konstrukciji prije konanog zatvaranja konstrukcije.
Vjetar
Konstrukcija se na djelovanje vjetra provjerava mirnom silom koja djeluje okomito na promatranu površinu.
Veliina sile vjetra odreuje se prema formuli: P1 = Po„ · k1 · ki · k~, gdje je: P, - veliina sile vjetra; Pov - osnovna vrijednost dje?ovanja vjetra; k
1 - aerodinamiki koeficijent koji ovisi o obliku i krutos-
ti konstrukcije; k2 - koeficijent kojim se u proraun uvode promjene utje
caja vjetra ovisno o visini konstrukcije iznad tla; k3 - popravni koeficijent kojim se u proraun uvode uvje
t_i, kao što su: - zaklonjenost promatrane zgrade nekim drugim objek
tom, prirodnom preprekom i dr„ - mogunost pojave vrtloga i otklonjenih smjerova vjetra
uvjetovanih konfiguracijom okolnog terena, - podatak zahvaa li vjetar istovreme!lo u punoj snazi ci
jelu graevinu ili samo neki njezin dio.
Veliine koeficijenata k1, k2 i k3 odreuju se prema propi su za optereenje nosivih konstrukcija vjetrom.
lan 36.
Konstrukcija se mora ispitati i na djelovanje vjetra odoz do na konstrukciju te na djelovanje vjetra paralelno s promat ranom površinom. lzrazi za odreivanje takvog utjecaja isti su kao u lanu 35. ovog pravilnika, uz primjenu odgovarajuih parametara kuJ·
Djelovanje vjetra iskosa na graevinsku konstrukciju ras tavlja se na komponente u dva karakteristina smjera, naješe meusobno okomita, pa se tako unosi u proraun.
lan 37.
Ako je za graevinsku konstrukciju nepovoljnije, u prora un se uvode utjecaji vjetra na raznim mjestima konstrukcije, tako da budu razliiti.
lan 38.
Za konstrukcije za koje je vjetar dominantno djelovanje (optereenje) (npr. dalekovodi, visoki dimnjaci, antenski stu povi, dizalice i izrazito visoke zgrade velike vitkosti) utjecaj (djelovanje) vjetra odreuje se iz rezultata istraivanja, lokal nih meteoroloških podataka i statistikom obradom podataka.
lan 39.
Osnovna vrijednost djelovanja vjetra P0 , uzima se ovisno o predjelu u kojem e se nalaziti graevina odnosno zoni ja kosti vjetra.
lan 40.
Pri odreivanju veliine površina koje su izloene djelo vanju vjetra, sve pune površine raunaju se bez ikakvih odbita ka.
Ako su površine perforirane, odbijanje površine šupljina dopušta se samo ako je iza njih prazan prostor i ako je struja nje zraka kroz te šupljine mogue bez stvaranja vrtloga.
Mreaste površine raunaju se ovisno o gustoi mree, s tim da faktor umanjenja ne moe biti vei do 0,75.
Površine koje su pri djelovanju vjetra pokretne, npr. za proraun konstrukcija koje nose zastave, raunaju se ovisno o lleksibilnosti zastave, s tim da faktor umanjenja ne moe biti vei od 0,75.
lan 41.
Graevinske konstruckije privremenog karaktera (npr. skele za izgradnju objekata) proraunavaju se za djelovanje vjetra na nain utvren u l. od 35. do 40. ovog pravilnika.
Iznimno od odredbe stava 1. ovog lana, proraun za smanjena djelovanje dopušta se ako nije vjerojatno da e se najjai vjetar pojaviti dok postoji takva konstrukcija. U tom sluaju, koeficijent umanjenja ne moe biti vei od 0,5. U pro raun takvih konstrukcija uvodi se i djelovanje vjetra na do datne ureaje za montau, dizalice i slino.
Snijeg i led
lan 42.
Nosive konstrukcije moraju se provjeriti i na mogunost pojave snijega i leda te na njihove utjecaje. Budui da je djelo vanje snijega i leda promjenljivo, proraunom se moraju obuh vatiti stanja bez tih utjecaja i s ~jima.
lan 43.
Opterenje snijegom rauna se .u proraunima kao mirno jednoliko raspodijeljeno djelovanje (optereenje) na promatra noj površini, ija veliina koja se uzima u proraun ovisi o ge ografskim i meteorološl.im uvjetima. Osnovna proraunska vrijednost optereenja snijegom P„ uzima se kao da djeluje na horizontalnu površinu.
lan 44.
Za graevinske konstrukcije kod kojih se na temelju sta tistikih podataka moe oekivati izrazito visoki snijeni pokria va mora se odrediti vjerojatno raunska djelovanje (opteree nje) snijegom.
lan 45.
jegom; P„ - osnovna vrijednost djelovanja (opterenja) snije
gom; • k1 - koeficijent koji ovisi o nadmorskoj visini i mogunos
-
Petak, 29. travnja 1988. SLUBENI LIST SFRJ Broj 26 - Stranica 743
vrši nama. Veliine koeficijenta k1 i k2 odredu ju se prema propi su za djelovanje (optereenje) kod zgrada.
lan 46.
Ako je nagib površine prema horizontali vei od 60° ili je 60° i ako nema snjegobrana ili nekih dugih prepreka klizanju snijega, provjera konstrukcije na djelovanje (optereenje) sni jegom moe se izostaviti.
lan 47.
Za lake krovne konstrukcije kod kojih je djelovanje (op tereenje) snijegom u ukupnom djelovanju (optereenju) mje rodavnom za proraun preteno, vrijednosti iz lana 45. ovog pravilnika moraju se poveati:
l) kad je nagib krovne površine manji od 20' ili jednak 20°;
2) kad je vrijednost P0 , u odnosu na stalni teret znatna ve liina.
lan 48.
Kad se opravdano moe pretpostaviti da u vrijeme jakih snijenih oborina pušu snani vjetrovi, vrijednost djelovanja (optereenja) snijegom iz lana 45. ovog pravilnika moe se, prema prilikama, smanjiti najviše za 40%. Vee smanjenje odnosi se na manje površine graevina i nezaštiene graevine na otvorenom prostoru, dok za velike krovne površine slabo iz loene vjetru u gusto izgraenim rajonima smanjenje nije do pušteno.
lan 49.
Ako je površina konstrukcije stalno toliko topla da se sni jeg na njoj topi, s djelovanjem (optereenjem) snijega ne rau na se samo ako se grijanje ni u kojem sluaju ne moe prekinu ti ili odvodi:ijavanje sprijeiti.
lan 50.
Istovremeno djelovanje vjetra i snijega uzima se u prora un samo ako postoji mogunost nagomilavanja snijega zbog posebne konfiguracije krovne površine.
lan 51.
Optereenje naslagama leda promatra se odvojeno od djelovanja (optereenja) snijegom bez obzira na to što obje po jave ovise o istim klimatskim uvjetima.
Skupljanje leda promatra se, u pravilu, na raznim površi- "" nama graevine, s tim što ono moe nastati na bilo kojoj i bilo
kako nagnutoj izloenoj površini. Za svaku konstrukciju koja je iznimno osjetljiva na djelo
vanje {optereenje) ledom moraju se uzeti u obzir ovi klimatski uvjeti za formiranje leda: temperatura zraka, relativna i apso lutna vlanost zraka, smjer i jakost vjetrova te razuenost po vršine na kojoj se oekuje skupljanje leda, svojstva materijala promatranih površina i sl.
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
lan 52.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana obja ve u „Slubenom listu SFRJ".
Br. 07-03/5-3448/5 Beograd, 18. prosinca 1987.
Direktor Saveznog zavoda za
329.
Na temelju lana 30. st. 1, 3, 4. i 5. Zakona o.standardiza ciji („Slubeni list SFRJ", br. 38177 i 11/80), u suglasnosti s predsjednikom Saveznog komiteta za energetiku i industriju, saveznim sekretarom za narodnu obranu, predsjednikom Sa veznog komiteta za rad, zdravstvo i socijalnu zaštitu i savez nim sekretarom za unutrašnje poslove, direktor Saveznog za voda za standardizaciju propisuje
PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA PRI RUKOVANJU EK
SPLOZIVNIM SREDSTVIMA I MINIRANJU U RUDARSTVU
I. OPE ODREDBE
Ovim se pravilnikom propisuju tehniki normativi za ru kovanje eksplozivnim sredstvima i miniranje u rudarstvu.
lan 2.
Eksplozivnim sredstvima za miniranje u rudarstvu, u smislu ovog pravilnika, smatraju se tvari koje su utvrene pro pisima o prometu eksplozivnih tvari.
lan·).
Za miniranje u rudarstvu upotrebljavaju se eksplozivna sredstva za koja su kvaliteta i nain ispitivanja utvreni u od govarajuim propisima o jugoslavenskim standardima.
lan 4.
Ovisno o specifinim rudarska-geološkim, pogonskim i klimatskim uvjetima organizacija udruenog rada izrauje upute za rukovanje eksplozivnim sredstvima (primanje, prije voz, skladištenje, uvanje, izdavanje, upotreba i uništavanje).
lan 5. Ako se eksplozivna sredstva nadu pri utovaru i…
Related Documents
