Na osnovu lana 6. stav 1. Zakona o tehnikim merama ("Slubeni
list SFRJ", br. 12/65 i 55/69) i lana 89. stav 1. i 3. Osnovnog
zakona o izgradnji investicionih objekata ("Slubeni list SFRJ", br.
20/67, 30/68 i 55/69), savezni sekretar za privredu
propisujePRAVILNIKO TEHNIKIM MERAMA I USLOVIMA ZA ZATITU ELINIH
KONSTRUKCIJA OD KOROZIJE(Objavljen u "Sl. listu SFRJ", br. 32 od
23. jula 1970)I. OPTE ODREDBElan 1.Odredbama ovog pravilnika
propisuju se tehnike mere i uslovi za zatitu od korozije stalnih i
privremenih noseih elinih konstrukcija i elinih delova drugih
noseih konstrukcija, koji se nalaze u normalnim uslovima
eksploatacije (u daljem tekstu: eline konstrukcije).lan 2.Pri
izvoenju radova na zatiti elinih konstrukcija od korozije
primenjuju se i drugi odgovarajui tehniki propisi i jugoslovenski
standardi, kao i propisi o zatiti na radu, ako ovim pravilnikom
nije drukije odreeno.lan 3.Pod elinim konstrukcijama, u smislu ovog
pravilnika, podrazumevaju se eline konstrukcije u graevinarstvu,
kao to su eline konstrukcije: mostova, dizalica, prenosnica,
okretnica, transportera; stambenih, administrativnih i drugih
javnih zgrada; industrijskih, poljoprivrednih i drugih privrednih
objekata; industrijskih i rudarskih ureaja; kao i stubovi, tornjevi
i jarboli, hidromehanika oprema, cevovodi, rezervoari i drugi elini
objekti i elini delovi objekata.lan 4.Za specijalne eline
konstrukcije i za eline konstrukcije koje se nalaze u posebnim
uslovima eksploatacije mogu se odrediti posebne tehnike mere i
posebni tehniki uslovi za zatitu od korozije u stepenu veem od
zatite odreene ovim pravilnikom.lan 5.eline konstrukcije koje su u
dodiru sa vazduhom, vodom, zemljom i drugim materijama koje
prouzrokuju koroziju (sredina u kojoj se nalaze) zatiuju se od
korozije odgovarajuim sistemom zatite.Zavisno od sredine u kojoj se
eline konstrukcije nalaze, korozija moe biti:1) atmosferska
korozija (u slobodnom i zatvorenom prostoru);2) korozija u vodi;3)
korozija u zemlji;4) korozija koja nastaje u dodiru s drugim
materijama.lan 6.Pri izboru sistema zatite od korozije uzimaju se u
obzir: vrsta elika, stanje povrine konstrukcije, vrsta i nain
oblikovanja konstrukcije, vrsta optereenja konstrukcije, poloaj i
stepen izloenosti konstrukcije spoljnim uticajima, spoljna sredina
i klimatski uslovi (temperaturne promene, stepen vlanosti, vetrovi
i dr.).Pri odreivanju sistema zatite od atmosferske korozije vodi
se rauna da li se radi o normalnoj atmosferi, industrijskoj
atmosferi, ekstremno agresivnoj atmosferi ili primorskoj
atmosferi.lan 7.Radi utvrivanja merila za izbor sistema zatite od
korozije, eline konstrukcije se razvrstavaju u tri klase, i to:1) u
1. klasu - znaajne eline konstrukcije u otvorenom prostoru (mostovi
i druge konstrukcije koje slue javnom saobraaju, tornjevi i jarboli
za transmisiju i sl.);2) u 2. klasu - ostale eline konstrukcije u
otvorenom prostoru (zgrade, ureaji, stubovi, cevovodi, rezervoari i
sl.);3) u 3. klasu - eline konstrukcije u zatvorenom prostoru
(krovne konstrukcije, nosee konstrukcije zgrada i sl.).II.
IZGRADNjA ELINIH KONSTRUKCIJAlan 8.Radi zatite elinih konstrukcija
od korozije i radi smanjenja korozije, mora se izvriti izbor
odgovarajue vrste elika i moraju se racionalno primenjivati
odgovarajue mere pri izgradnji (projektovanju, izradi i montai)
elinih konstrukcija.lan 9.Za izradu elinih konstrukcija
upotrebljava se, po pravilu, ona vrsta elika ije osobine i hemijski
sastav utiu na poveanje otpornosti prema koroziji, s tim to se pri
tome vodi rauna o tehnikim i ekonomskim uslovima.lan 10.Za izradu
elinih konstrukcija kraeg veka trajanja, u normalnim atmosferskim
uslovima i bez jaih korozionih agenasa, moe se, bez zatite od
korozije, upotrebiti niskolegirani elik poveane otpornosti prema
koroziji.lan 11.Konstrukcioni elici sa visokim procentom legirajuih
elemenata poveane otpornosti prema koroziji mogu se, bez zatite od
korozije, upotrebiti za eline konstrukcije u normalnim atmosferskim
uslovima.lan 12.eline konstrukcije moraju se oblikovati tako da
budu to otpornije prema koroziji.lan 13.eline konstrukcije se, po
pravilu, izgrauju tako da na njima ne bude udubljenja i mrtvih
uglova u kojima se mogu zadravati neistoa i voda.lan 14.Svi delovi
elinih konstrukcija moraju biti lako pristupani.Na velikim elinim
konstrukcijama (mostovima i sl.) postavljaju se, po pravilu,
posebni ureaji koji slue za pregled i odravanje takvih
konstrukcija.lan 15.Na delove elinih konstrukcija na kojima je
naroito poveana opasnost od korozije i na kojima bi dejstvo
korozije moglo biti opasno za ljude ili imovinu (dilatacioni
spojevi i sl.), primenjuje se specijalna lokalna zatite od
korozije, i to zatitnim premazom ili metalizacijom.lan 16.Elementi
elinih konstrukcija sa zatvorenim neprohodnim presecima hermetiki
se zatvaraju zavarivanjem i zatiuju od korozije samo na spoljnim
povrinama.Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, elementi elinih
konstrukcija 3. klase (lan 7. taka 3) ne moraju se hermetiki
zatvarati zavarivanjem, ako se njihove unutranje povrine zatiuju od
korozije i ako im je obezbeeno dobro provetravanje i
odvodnjavanje.Elementi elinih konstrukcija sa zatvorenim prohodnim
presecima zatiuju se od korozije na spoljnim i unutranjim
povrinama.lan 17.Za vreme toplog cinkovanja elemenata elinih
konstrukcija sa zatvorenim presecima, mora se ostaviti najmanje
jedan otvor za odvoenje vazduha iz unutranjeg prostora.Posle
zavrenog toplog cinkovanja, otvor iz stava 1. ovog lana, mora se
potpuno zatvoriti.lan 18.eline konstrukcije se, po pravilu,
izgrauju tako da vazduh u njima moe slobodno da cirkulie.Odredba
stava 1. ovog lana ne odnosi se na elemente elinih konstrukcija sa
zatvorenim presecima i na sline zatvorene prostore koji su pogodni
za hermetiko zatvaranje.lan 19.eline konstrukcije se izgrauju tako
da sa svih njihovih delova voda moe brzo da otie (povrine u nagibu,
otvori i cevi za odvodnjavanje i sl.).eline konstrukcije ne smeju,
po pravilu imati povrine i prostore na kojima se moe nagomilavati
atmosferski talog ili neistoa.lan 20.eline konstrukcije i
konstrukcije od elika i betona projektuju se i izvode sa pogodnim
izolacijama, okapnicama i sistemima za odvodnjavanje.lan
21.Betonski temelji u koje se ugrauju eline konstrukcije ili delovi
elinih konstrukcija, moraju biti najmanje 10cmiznad terena od
tucanika ili ljunka, odnosno najmanje 20cmiznad ma kog drugog
terena.Oblik temelja mora omoguavati brzo oticanje vode sa mesta
dodira elika i betona.lan 22.Hemijsko i elektrolitiko dejstvo izmeu
elika i drugih materijala u elinoj konstrukciji, mora se
izbei.Neposredan dodir elika u elinoj konstrukciji s drugim
metalom, drvetom ili korozionim graevinskim materijalom, mora se
onemoguiti odgovarajuom izolacijom.III. PRIPREMA POVRINA ELINIH
KONSTRUKCIJA ZA ZATITU OD KOROZIJE1. Zajednike odredbelan 23.Sa
povrina elinih konstrukcija (u daljem tekstu: eline povrine) moraju
se ukloniti masnoa, neistoa, kovarina od valjanja ili arenja, ra i
strane materije (oteeni delovi postojeeg premaza odnosno prevlake i
dr.).lan 24.Postoje tri stepena ienja elinih povrina, i to:1) prvi
stepen - koji obuhvata potpuno uklanjanje neistoa i uklanjanje
slabo vezanih delova kovarine, re i stranih materija;2) drugi
stepen - koji obuhvata potpuno uklanjanje neistoa i skoro potpuno
uklanjanje kovarine, re i stranih materija do te mere da na elinoj
povrini smeju ostati samo tamne pore odnosno tragovi osnovnog
premaza;3) trei stepen - koji obuhvata potpuno uklanjanje neistoa,
kovarine, re i stranih materija - sve od istog metala.Primena
pojedinih stepena ienja elinih povrina zavisi od vrste eline
konstrukcije, stanja elinih povrina, uslova sredine i sistema
zatite od korozije.2. Priprema elinih povrina novih elinih
konstrukcijalan 25.Za pripremu elinih povrina novih elinih
konstrukcija, radi primenjivanja postupka zatite od korozije,
sprovode se sledee tehnoloke operacije:1) odmaivanje;2) ienje;3)
otpraivanje;4) prethodna zatita.Tehnoloke operacije sprovode se po
redosledu utvrenom u stavu 1. ovog lana.lan 26.Pre odmaivanja mora
se sa elinih povrina suvim istim krpama skinuti viak masnih
materija (ulja, masti i drugih masnoa).eline povrine odmauju se
brisanjem istim krpama ili etkama natopljenim propisanim organskim
rastvaraima ili vodenim rastvorom tenzida (sredstava koja sniavaju
povrinski napon).Posle odmaivanja sve eline povrine moraju se
obrisati suvim istim krpama.eline konstrukcije mogu se odmaivati i
u ureajima za odmaivanje uz upotrebu organskih rastvaraa ili
tenzida.lan 27.Za ienje elinih povrina primenjuju se sledei
postupci:1) ienje mlazom abraziva;2) ienje plamenom;3) ienje
hemijskim sredstvima;4) mainsko ienje;5) runo ienje.lan 28.ienjem
mlazom abraziva ostvaruje se drugi i trei stepen ienja i pri
najveem stepenu zaralosti eline povrine.Posle ienja mlazom
abraziva, na elinoj povrini ne sme biti tragova re i kovarine.
elina povrina oiena abrazivom mora biti ravnomerno i ne suvie grubo
hrapava, tako da omoguuje da osnovni premaz odnosno metalna
prevlaka potpuno pokrije sve vrhove eline povrine.Za ienje mlazom
abraziva upotrebljavaju se:1) otroivini abrazivi (elina zrnca,
aluminijum-oksid) veliine 0,4 do 0,8mm- za zatitne premaze;2)
otroivini abrazivi (elina zrnca, aluminijum-oksid) veliine 0,5 do
1,2mm- za metalne prevlake;3) zaobljena elina zrnca veliine 0,5 do
1,5mm- za zatitne premaze;4) kvarcni pesak veliine zrnca 0,5 do
2,5mmopran i osuen, ili granulirana ljaka iz visokih pei krupnoe
0,5 do 2,0mmosloboena svih neistoa, praine i vlage i bez primesa
sumpora i sumpornih jedinjenja - za zatitne premaze i metalne
prevlake.ienje mlazom abraziva moe se vriti u radionici ili na
gradilitu.lan 29.ienje plamenom je postupak ienja eline povrine
oksiacetilenskim plamenom i pogodnim gorionikom.Zagrevanje eline
povrine pri ienju plamenom ne sme prelaziti 150oC. eline povrine
se, zavisno od stanja povrina, prelaze plamenom jedan do tri
puta.Posle svakog prelaza plamenom treba saekati da se elina
povrina ohladi. Zatim se postupkom mainskog ili runog ienja oisti
odgovarajui deo eline povrine.ienjem plamenom ostvaruje se drugi
stepen ienja.ienje plamenom moe se obavljati u otvorenom prostoru
ili u radionici sa dobrom ventilacijom.elini materijal debljine do
6mm, ne sme se istiti plamenom.lan 30.ienje hemijskim sredstvima je
postupak kojim se kovarina i ra se eline povrine uklanjaju
potapanjem u rastvore neorganskih ili organskih kiselina.Kiseline i
soli gvoa koje ostanu posle ienja, uklanjaju se sa eline povrine
ispiranjem vodom.lan 31.Mainsko ienje je postupak kojim se eline
povrine iste pomou specijalnog mainskog alata i ureaja
(ekii-obijai, ekii-strugai, rotacione eline etke, brusilice i dr.).
Alati koji mogu otetiti elini materijal konstrukcije ne smeju se
koristiti u postupku mainskog ienja.Delovi elinih konstrukcija koji
se zbog nepristupanosti ne mogu istiti mainskim postupkom (uglovi,
udubljenja i sl.), iste se runo.lan 32.Runo ienje je postupak kojim
se eline povrine iste pomou ekia, ekia-udaraa, strugalice, lopatice
i eline etke. Za runo ienje ne sme se upotrebiti dleto.Glave
zakivaka i zavrtnjeva i udubljenja elinih konstrukcija iste se, po
pravilu, malim etkama od ice.lan 33.Izbor postupka ienja zavisi od
stanja i pristupanosti elinih povrina, vrste i optereenja eline
konstrukcije, uslova sredine i izabranog sistema zatite od
korozije.lan 34.Postupak ienja mlazom abraziva primenjuje se na
sledee eline konstrukcije:1) 1. klase (lan 7. taka 1);2) teko
pristupane (zbog lokacije ili funkcije);3) u visoko korozionoj
atmosferi i u sredini u kojoj su nagle promene temperature;4)
izloene naizmeninim naprezanjima i stalnim vibracijama;5) sa
visokim stepenom zaralosti povrina i jakom kovarinom;6) koje se
zatiuju metalizacijom.Postupak ienja mlazom abraziva primenjuje se
pri ienju velikih elinih povrina koje se moraju ohrapaviti tako da
budu podobne za dobro prianjanje zatitnih sredstava.lan 35.Postupak
ienja plamenom moe se primeniti naroito ako je vlano i hladno vreme
i ako je potrebno da se prvi zatitni premaz eline povrine brzo
osui.lan 36.Postupak ienja hemijskim sredstvima primenjuje se, po
pravilu, za ienje onih delova elinih konstrukcija koji se, s
obzirom na oblik i mere, mogu istiti potapanjem u rastvore
organskih ili neorganskih kiselina.Postupak iz stava 1. ovog lana
mora se primeniti ako se eline povrine zatiuju od korozije toplim
cinkovanjem.lan 37.Postupak mainskog ienja moe se primeniti ako na
elinoj povrini nema jake re ili vrste kovarine.Postupak mainskog
ienja odnosno postupak runog ienja moe se primeniti radi uklanjanja
tankih slojeva re nastalih u vremenu izmeu izvrene pripreme eline
povrine i nanoenja zatitnog premaza.Postupak runog ienja moe se
primeniti i na manje povrine, ako se one ne mogu oistiti ma kojim
postupcima predvienim ovim pravilnikom.lan 38.Odmah posle ienja
elinih povrina, mora se izvriti njihovo otpraivanje.eline povrine
otprauju se, po pravilu, usisavanjem ili oduvavanjem praine mlazom
suvog komprimovanog vazduha.lan 39.Prethodna zatita elinih povrina
izvodi se pomou:1) vo-prajmera (njash-primer);2) sredstva za
ispiranje povrina;3) i-prajmera (etch-primer).Sredstva za prethodnu
zatitu elinih povrina iz stava 1. ovog lana nanose se na elinu
povrinu sa koje je prethodno uklonjena kovarina postupkom iz lana
27. ovog pravilnika, osim postupkom ienja hemijskim sredstvima na
bazi fosforne kiseline i na taj nain obezbeuje zatita od korozije
do nanoenja zatitnih premaza, a najdue za vreme od 15 dana.lan
40.Teko pristupani uglovi, ivice i uski meuprostori na elinim
konstrukcijama, na kojima se moe skupljati voda, kao i glave
zakivaka, glave zavrtnjeva i eline povrine u blizini zavarenih
avova, moraju se naroito paljivo oistiti.lan 41.eline povrine na
kojima se pod dejstvom industrijske ili primorske atmosfere mogu
nakupiti soli i praina, moraju se, neposredno pre nanoenja zatitnih
sredstava, paljivo oistiti i osuiti.lan 42.Kovarina se, po pravilu,
uklanja sa eline povrine mlazom abraziva.Pre ienja mlazom abraziva,
veoma tvrda kovarina i ra se, po potrebi, razbijaju udarcima
ekia.lan 43.Ako se pri ienju elinih povrina mlazom abraziva, bilo u
radionici ili na gradilitu, ne koristi poseban izolovan prostor,
okolne od korozije zatiene povrine eline konstrukcije i oprema
moraju se izolovati odgovarajuim zatitnim ureajima.lan 44.Na eline
povrine mogu se nanositi sredstva za zatitu od korozije samo ako je
struna radna organizacija, registrovana za delatnost u koju spada
izvoenje i kontrola radova na zatiti od korozije, pismeno potvrdila
da su te povrine pripremljene i oiene na nain propisan ovim
pravilnikom.lan 45.Oiene eline povrine moraju biti pokrivene
osnovnim premazom odnosno drugim sredstvom zatite od korozije, u
roku od osam asova od zavrene pripreme tih povrina.lan 46.Ako se u
roku iz lana 45. ovog pravilnika ne moe zapoeti izvoenje zatite od
korozije, suva oiena povrina moe se privremeno zatititi sredstvima
zatite iz lana 39. ovog pravilnika.Ako se u roku od 8 asova ne
izvri zatita po stavu 1. ovog lana, elina povrina se mora
pregledati i oksidirana mesta ponovo oistiti.lan 47.Nanoenje
metalnih prevlaka mora zapoeti najdocnije u roku od etiri asa od
zavretka pripreme eline povrine.Pre nanoenja metalne prevlake,
elina povrina mora biti potpuno suva i ista.3. Priprema elinih
povrina postojeih elinih konstrukcijalan 48.Na postojeim elinim
konstrukcijama na kojima treba izvriti popravke i obnoviti sistem
zatite od korozije prema l. 117. i 118. ovog pravilnika, mora se
sprovesti odgovarajua priprema elinih povrina.lan 49.Priprema
elinih povrina mora biti izvedena tako da se potpuno otklone
masnoa, neistoa, kovarina i ra, kao i ona ranija naneta zatitna
sredstva koja su oteena i dotrajala.eline povrine na kojima
postojea zatitna sredstva nisu oteena, treba lako ostrugati i
elinom etkom oistiti tako da se odstrane delovi postojeih premaza
odnosno prevlaka koji se lako skidaju, s tim da se pri tome ne
otete vrsto vezani delovi premaza odnosno prevlaka.lan 50.eline
povrine postojeih elinih konstrukcija iste se na nain propisan u l.
27. do 37. ovog pravilnika, zavisno od stanja postojeeg sistema
zatite eline povrine i obima i vrste njegove popravke.eline povrine
postojeih elinih konstrukcija iste se:1) mlazom abraziva - ako sa
velikih elinih povrina treba ukloniti dotrajalu zatitu od
korozije;2) plamenom - ako sa elinih povrina treba ukloniti jake
naslage re, pri emu je potrebno da se pre toga izvri ienje ekiem
ili ureajima na mainski pogon.eline povrine ne iste se, po pravilu,
plamenom ako je zaralo manje od 20% povrine na koju treba naneti
nov premaz ili ako nema jae zaralosti;3) mainskim postupkom ili
runim postupkom - ako sa elinih povrina treba ukloniti tanke
slojeve re, a sa manjih delova tih povrina i oteene premaze.IV.
VRSTE ZATITE OD KOROZIJElan 51.Zatita od korozije ostvaruje se:1)
premaznim sredstvima;2) toplim cinkovanjem;3) metalizacijom;4)
katodnom zatitom.1. Premazna sredstvalan 52.Premazna sredstva koja
se primenjuju za zatitu elinih konstrukcija od korozije su materije
koje posle suenja na vazduhu ostavljaju suvi film (sloj) kao
zatitnu prevlaku.Premazna sredstva su osnovna i pokrivna.Osnovna
premazna sredstva se nanose u jednom sloju ili u dva sloja, a
pokrivna premazna sredstva se nanose u dva ili tri sloja.lan
53.Radovi na premazivanju ne smeju se izvoditi, ako je:1) elina
povrina vlana;2) relativna vlanost vazduha iznad 80%;3) pesak ili
praina naneta na svee premazanu povrinu;4) temperatura vazduha
ispod +5oCili iznad +40oC, osim ako se osnovno premazno sredstvo
nanosi na elinu povrinu oienu plamenom ija temperatura ne sme
prelaziti +70oC.lan 54.Prvi osnovni premaz se, po pravilu, nanosi u
radionici proizvoaa elinih konstrukcija, a ostali premazi na
gradilitu posle zavrene montae eline konstrukcije.Kompletni sistem
zatite od korozije moe se izvriti i u radionici pre otpreme eline
konstrukcije na gradilite ili na gradilitu posle zavrene montae
eline konstrukcije.lan 55.Premaz se nanosi runim postupkom (etkom,
pitoljem, valjkom) ili mainskim postupkom, a moe se nanositi i
automatskim postupkom, zavisno od dimenzija i oblika eline
konstrukcije odnosno delova konstrukcije koje treba zatiti
premazom.Prvi premaz osnovnim premaznim sredstvom na bazi uljanog
minijuma nanosi se, po pravilu, etkama neposredno posle zavrene
pripreme eline povrine.lan 56.Na elinim konstrukcijama u slobodnom
prostoru i sa ekstremno agresivnim uslovima, dodirne (preklopne)
povrine u spojevima sa zakivcima i zavrtnjevima treba pre spajanja
dobro oistiti i zatititi prvim osnovnim premazom. Spajanje treba
izvriti dok je premaz jo vlaan. Dodirne povrine na rezervoarima
treba ostaviti bez premaza. Dodirne povrine u spojevima sa
prednapregnutim zavrtnjevima ostavljaju se, po pravilu, bez
zatitnih premaza ili se primenjuje specijalna zatita od korozije
koja ne smanjuje koeficijent trenja u spoju.lan 57.Posle zavrenog
spajanja moraju se naroito paljivo premazati ivice i uglovi u
spoju, kao i glave, navrtke i podlone ploice zavrtnjeva i glave
zakivaka.U zavarenim elinim konstrukcijama ne premazuju se dodirne
povrine koje se potpuno zatvaraju. Ako se dodirne povrine ne
zatvaraju potpuno, osnovni premaz nanosi se na rastojanju od 50mmod
ivice koja se zavaruje.Umesto primene postupka iz stava 2. ovog
lana moe se premazati cela povrina, ali se pre zavarivanja na irini
50mmod ava premazno sredstvo mora skinuti.lan 58.Na pripremljenu
elinu povrinu nanosi se prvi osnovni premaz u zaklonu i na
temperaturi odreenoj u lanu 53. taka 4. ovog pravilnika.Na
pripremljenu elinu povrinu se prvi osnovni premaz, po pravilu,
nanosi odmah, a najdocnije u roku od osam asova od zavretka
pripreme povrine.Ako se rok iz stava 2. ovog lana prekorai, smatra
se da elina povrina nije pripremljena.Pri ienju eline povrine
plamenom, prvi osnovni premaz mora se na odnosnu povrinu naneti dok
njena temperatura iznosi 30o(manje ili jednako)t(manje ili jednako)
70oC.lan 59.Pre nanoenja na elinu povrinu sledeeg sloja premaznog
sredstva, oteeni delovi povrine moraju se prethodno oistiti i
ponovo premazati istim slojem premaznog sredstva.Ako se oteti jedan
od sistema zatite na bazi metala i metalnih pigmenata (cinka),
oteenje se popravlja upotrebom osnovnog premaznog sredstva sa
cinkom u prahu.lan 60.Naredni sloj premaznog sredstva ne sme se
nanositi pre nego to prethodni sloj bude potpuno suv.Vreme suenja
je, po pravilu, sledee:1) najmanje 15 asova - za premazna sredstva
na bazi alkidnih smola;2) najmanje 48 asova - za premazna sredstva
na bazi ulja;3) najmanje 72 asa - za osnovno premazno sredstvo sa
cinkom u prahu;4) najmanje 168 asova - za osnovno premazno sredstvo
na bazi tera kamenog uglja;5) najmanje 3 nedelje - za osnovno
premazno sredstvo na bazi uljanog minijuma.lan 61.Za vreme nanoenja
premaznih sredstava i kontrole njihovog stanja moraju se
registrovati i unositi u dnevnik radova podaci o vlanosti vazduha,
temperaturi, vetru i atmosferskim padavinama.lan 62.eline
konstrukcije ne mogu se transportovati, ako film premaznog sredstva
nije potpuno suv.2. Toplo cinkovanjelan 63.Pod toplim cinkovanjem
podrazumeva se vrsta zatite od korozije elinih konstrukcija koja se
ostvaruje nanoenjem prevlake cinka po toplom postupku.U sredinama
sa normalnim atmosferskim uslovima mase i debljine prevlake cinka
odreene su u tablici 1:
Tablica 1 - Mase i debljine prevlake cinka
--------------------------------------------------------------------------------------------
ElementiProsena masaOdgovarajuaNajmanja masaOdgovarajua
konstrukcije prevlake iz debljinaprevlake na debljina
svih ugovore- prevlakesvakom poje- prevlake
nih uzoraka okodinanom ugo- oko
najmanje vorenom uzorku
--------------------------------------------------------------------------------------------
g/m2(mikrometra) g/m2(mikrometra)
--------------------------------------------------------------------------------------------
Elementi od elika debljine
(delta) (vee od) 5mm 500 71 450 64
Elementi od elika debljine
5 mm(vee ili jednako) (delta)
(vee ili jednako) 1 mm Regulie se ugovorom zakljuenim izmeu
naruioca i isporuioca
Elementi od elika debljine
(delta) (manje od) 1mm 350 50 300 43
Zavrtnjevi i epovi sa navojnicom
prenika (fi) (vee od) 9 mm 375 54 300 43
Elementi od livenog elika i
livenog gvoa 500 71 450 64
--------------------------------------------------------------------------------------------
Vrednosti iz tablice 1 navedene u stavu 2. ovog lana ne odnose
se na pocinkovani lim, opcinkovane trake, pocinkovane cevi,
pocinkovanu icu i sline proizvode.lan 64.Priprema elinih povrina za
toplo cinkovanje sastoji se iz:1) odmaivanja prema odredbi lana 26.
ovog pravilnika;2) ienja razblaenim rastvorom hlorovodonine
kiseline neposredno pre cinkovanja;3) ispiranja hladnom vodom;4)
nanoenja topitelja (flusa) na elinu povrinu po mokrom ili suvom
postupku.lan 65.Neposredno pre cinkovanja elina konstrukcija se
umae u rastop ili rastvor za flusovanje. Posle flusovanja po mokrom
postupku, elina konstrukcija se sui na povienoj temperaturi.lan
66.Toplo cinkovanje se izvodi umakanjem eline konstrukcije u
rastopljeni cink.Cink mora biti kvalitetaZn97,5 doZn99,5 prema
jugoslovenskom standarduJUS C.E1.020.lan 67.Na debljinu prevlake
cinka utiu:1) temperatura rastopa;2) vreme trajanja cinkovanja;3)
sastav elika;4) primese iz rastvora cinka.lan 68.Viak cinka sa
eline povrine uklanja se strujanjem vodene pare i toplog
vazduha.lan 69.Pocinkovane eline povrine se pasiviziraju i zatiuju
premazima prema odredbama l. 95. i 96. ovog pravilnika.lan
70.Prevlaka cinka dobijena toplim postupkom mora biti homogena i
mora potpuno pokrivati osnovu.Prevlaka cinka mora biti ista, glatka
i bez neravnina.lan 71.Debljina prevlake cinka odreuje se metodama
bez razaranja prevlaka ili metodama sa razaranjem prevlaka a prema
jugoslovenskom standarduJUS C.A1.558 odnosnoJUS C.A6.021.lan
72.Prevlaka cinka mora vrsto prianjati za elinu povrinu i ne sme se
ljutiti niti pucati pri uobiajenoj upotrebi.lan 73.Masa prevlake
cinka odreuje se prema jugoslovenskom standarduJUS C.A6.021.3.
Metalizacijalan 74.Pod metalizacijom (nanoenjem metalne prevlake)
podrazumeva se vrsta zatite eline konstrukcije od korozije
ostvarene prskanjem rastopljenog metala pitoljem.Za metalizaciju se
upotrebljavaju rastopljeni metali: cink, aluminijum i olovo.Odredbe
ovog pravilnika ne odnose se na one prevlake koje se dobijaju
metalizacijom, a slue za obnavljanje istroenih delova (remonta
metalizacija).lan 75.Prevlake cinka, aluminijuma i olova,
klasifikovane prema najmanjoj debljini, odreene su u tablici 2:
Tablica 2 - Najmanje debljine prevlake cinka, aluminijuma i
olova
----------------------------------------------
Metal koji Oznaka Najmanja debljina
se nanosi (mikron)
----------------------------------------------
CinkZn M 40 40
Zn M 80 80
Zn M 120 120
Zn M 200 200
AluminijumAl M 120 120
: 91;305:Al M 200 200
Al M 300 300
OlovoPb M 300 300
Pb M 500 500
Pb M 1000 1000
----------------------------------------------
Kao najmanja debljina smatra se najmanja izmerena debljina
prevlake.lan 76.eline povrine predviene za metalizaciju moraju biti
oiene do treeg stepena ienja mlazom abraziva, prema odredbama lana
28. ovog pravilnika.lan 77.istoa metala koji se nanosi na elinu
povrinu mora biti, i to:1) prema jugoslovenskom standarduJUS
C.E1.020 - za cinkZn99,99;2) prema jugoslovenskom standarduJUS
C.C1.100 - za aluminijumAl99,6 M;3) ispod 0,5% sadraja gvoa i ispod
1% sadraja antimona - za olovo.Metal koji se nanosi mora biti u
obliku ice ili praha.Prenik ice odnosno granulacija praha koji se
nanosi mora odgovarati ureaju za prskanje rastopljenog metala
(metalizeru). ica mora biti ujednaenog krunog preseka i ne sme biti
deformisana.lan 78.Metalna prevlaka mora se naneti neposredno posle
ienja eline povrine mlazom abraziva, pre nego to se uoljivo promeni
izgled povrine. Ako se pri uporeivanju sa izgledom svee oiene
povrine uoi promena, povrina se mora ponovo pripremiti za
metalizaciju na propisani nain. Prevlaka se nanosi najdocnije u
roku od etiri asa od izvrene pripreme povrine.Pri radu na gradilitu
metalna prevlaka se ne sme nanositi pri kinom ili maglovitom
vremenu niti ako je relativna vlanost iznad 80%.Prevlaka se nanosi
pomou ureaja koji omoguava potpuno topljenje metala u
oksiacetilenskom odnosno oksibutanskom plamenu ili u elektrinom
luku i njegovo nabrizgavanje na elinu povrinu strujom vazduha pod
pritiskom.lan 79.Metalne prevlake dobijene metalizacijom mogu se,
po potrebi, popunjavati ili zatititi premazima.lan 80.Metalne
prevlake cinka i aluminijuma popunjavaju se odgovarajuim vodenim
rastvorom neorganskih jedinjenja, posle ega se ispiraju vodom i sue
na vazduhu.lan 81.Metalne prevlake cinka i aluminijuma mogu se
zatititi premazima na taj nain to se na metalizovanu podlogu
nanosinjash-primerprema jugoslovenskom standarduJUS C.T7.311 i
odgovarajui sistem premaza.Za premaz iz stava 1. ovog lana ne smeju
se upotrebiti osnovne boje koje sadre olovne pigmente.lan
82.Prevlaka olova zatiuje se na taj nain to se premazuje krpom
natopljenom u rastvor ozokerita u rafiniranom mineralnom ulju.lan
83.Metalna prevlaka mora biti ista i jednoobrazne strukture, i ne
sme imati neravnina, hrapavih mesta, nedovoljno vezane estice ili
proputena mesta, niti nedostatke prouzrokovane nepaljivim radom.lan
84.Izmerena debljina metalne prevlake ne sme biti manja od najmanje
debljine odreene u tablici 2 iz lana 75. ovog pravilnika.Debljina
metalnih prevlaka dobijenih metalizacijom odreuje se metodama bez
razaranja ili metodama sa razaranjem prevlake prema jugoslovenskom
standarduJUS C.A1.558 odnosnoJUS C.A6.021.lan 85.Metalna prevlaka
mora potpuno i vrsto prianjati uz podlogu i ne sme se
ljutiti.Prianjanje prevlake uz podlogu ispituje se prema
jugoslovenskom standarduJUS H.C8.050, zarezivanjem kvadrata ije su
dimenzije:1) 3mmduine strane za debljine (manje od) 200
(mikrona);2) 5mmduine strane za debljine od 200 (mikrona) do 500
(mikrona);3) 10mmduine strane za debljine (vee od) 500
(mikrona).lan 86.Relativna specifina teina metalnih prevlaka
iznosi, po pravilu, najmanje:1) 2,2 - za aluminijum;2) 6,2 - za
cink;3) 10,0 - za olovo.Relativna specifina teina metalnih prevlaka
odreuje se istovremeno sa odreivanjem njihove debljine metodama sa
razaranjem prevlake prema jugoslovenskom standarduJUS C.A6.021.4.
Katodna zatitalan 87.Pod katodnom zatitom podrazumeva se vrsta
zatite od korozije elinih konstrukcija u vodi ili zemlji, koja se
zasniva na katodnoj polarizaciji elinih konstrukcija u prisustvu
elektrolita.lan 88.Katodna zatita ostvaruje se pomou spoljnjeg
izvora jednosmerne struje ili vezivanjem eline konstrukcije za
metal (anoda - protektor) iji je elektrohemijski potencijal
negativniji od potencijala eline konstrukcije koja se zatiuje.lan
89.Potencijal katodno polarizovane eline konstrukcije pri potpunoj
zatiti jednak je ravnotenom potencijalu eleza.lan 90.Katodna zatita
elinih konstrukcija ostvaruje se pri elektrohemijskom potencijalu -
0,85Vprema bakarnoj elektrodi u zasienom rastvoru kuprisulfata.U
prisustvu anaerobnih bakterija katodna zatita elinih konstrukcija
ostvaruje se pri potencijalu - 0,95V.lan 91.Kao anode pri katodnoj
zatiti sa spoljnim izvorom jednosmerne struje koriste se, po
pravilu, elektrode od inertnog materijala.Kao anode - protektori
primenjuju se cink, magnezijum, aluminijum i njihove legure.lan
92.Pri proraunu katodne zatite sa spoljnim izvorom jednosmerne
struje izraunava se snaga spoljnog izvora jednosmerne struje za
zatitu eline konstrukcije.Proraun katodne zatite sa anodom -
protektorom svodi se na odreivanje radijusa zatitnog dejstva
anode.V. SISTEMI ZATITE OD KOROZIJElan 93.Zavisno od uslova kojima
se izlau eline konstrukcije, postoje sledei sistemi zatite za:1)
sredine sa normalnim atmosferskim uslovima;2) sredine sa
industrijskim atmosferskim uslovima;3) sredine sa primorskim
atmosferskim uslovima;4) sredine sa ekstremno agresivnim
atmosferskim uslovima;5) konstrukcije koje lee u vodi;6)
konstrukcije ukopane u zemlju;7) konstrukcije i delove od elika
koji su u dodiru sa drugim graevinskim materijalom.lan 94.Pod
sredinama sa normalnim atmosferskim uslovima podrazumevaju se
podruja udaljena od gradova industrijskih objekata i morske
obale.Podaci o sistemima zatite za sredine iz stava 1. ovog lana
odreeni su u tablicama 3, 4 i 5.Tablica 3 - Sistemi zatite za
sredine sa normalnim atmosferskim uslovimaKao brzo suea premazna
sredstva koriste se:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
GrupaKlasa 1. sloj 2. slojPrimedba
kons---------------------------------------------------------------------------------------------
truk- Standard Najmanja Standard Najmanja
cije------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina
Naziv Oznaka suvog Naziv Oznaka suvog
filma filma
(mikro) (mikro)
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
- za osnovno premazno sredstvo jedna od sledeih grupa:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
O-I1,2,3Osnovno premazno sredstvo
sa olovnim minijumomJUS C.T7.326 30 Osnovno premazno
sredstvo
sa olovnim minijumom JUS C.T7.32730Za konstrukcije 3. klase
O-II1,2Osnovno premazno sredstvodovoljan je samo jedan
za cink-hromatomJUS C.T7.322 30 Osnovno premazno sloj osnovnih
premaznih
sredstvo sa cink-sredstava i preko njega
hromatom (tonirano) JUS C.T7.32230pokrivni premaz
O-VI3Osnovno premazno sredstvo
sa cinkom u prahuJUS C.T7.325 40 Osnovno premazno sredstvo
sa cinkom u prahu JUS C.T7.32540Ne zahteva se
pokrivni premaz
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
- za pokrivno premazno sredstvo jedna od sledeih grupa:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
P-I1,2Premazno sredstvo sa
titandioksidomJUS C.T7.342 25 Premazno sredstvo
sa titan-dioksidom JUS C.T7.37130
P-II1,2Premazno sredstvo sa
oksidom gvoaJUS C.T7.343 30 Premazno sredstvo
sa oksidom gvoa JUS C.T7.37240Umesto JUS C.T7.372 mo-
e se uzeti JUS C.T7.373
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Tablica 4 - Kao sporo suea sredstva koriste se:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
GrupaKlasa 1. sloj 2. slojPrimedba
kons---------------------------------------------------------------------------------------------
truk- Standard Najmanja Standard Najmanja
cije------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina
Naziv Oznaka suvog Naziv Oznaka suvog
filma filma
(mikro) (mikro)
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
- za osnovno premazno sredstvo jedna od sledeih grupa:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
O-III2,3Osnovno premazno sredstvo
uljano, sa olovnim
minijumomJUS C.T7.328 30 Osnovno premazno
sredstvo uljano, sa
olovnim minijumom JUS C.T7.32930Za konstrukcije 3. klase
O-IV2,3Premazno sredstvo nadovoljan je samo jedan
bazi kalcijum-plumbataJUS C.T7.320 30 Premazno sredstvo sloj
osnovnog premaznog
na bazi kalcijum-sredstva i preko njega
plumbata (tonirano) JUS C.T7.32030pokrivni premaz
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
- za pokrivno premazno sredstvo jedna od sledeih grupa:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
P-I2Premazno sredstvo sa
titan-dioksidomJUS C.T7.342 25 Premazno sredstvo
sa titan-dioksidom JUS C.T7.37130
P-II2Premazno sredstvo sa
oksidom gvoaJUS C.T7.343 30 Premazno sredstvo
sa oksidom gvoa JUS C.T7.372Umesto JUS C.T7.372 mo-
e se uzeti JUS C.T7.373
P-III3Premazno sredstvo uljano,
sa oksidom gvoaJUS C.T7.344 40 Premazno sredstvo uljano,
sa oksidom gvoa JUS C.T7.37440
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Tablica 5 - Za zatitu metalnim prevlakama koristi se jedna od
sledeih grupa:
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Grupa Klasa 1. sloj PRIMEDBA
konstrukcije------------------------------------------------
StandardNajmanja
-------------------------------------- debljina
Naziv Oznakaprevlake
(mikro)
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
M-I 1,2,3Toplo cinkovanjeprema l. 63.Ne zahteva se pokrivni
premaz
M-II 1,2,3Metalizacija cinkom 120Ne zahteva se pokrivni
premaz
M-III 1,2,3Metalizacija aluminijumom 200Ne zahteva se pokrivni
premaz
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
lan 95.Pod sredinama sa industrijskim atmosferskim uslovima
podrazumevaju se podruja u neposrednoj blizini elezara,
termoelektrana, plinara i sl.Podaci o sistemima zatite za sredine
iz stava 1. ovog lana odreeni su u tablicama 6. i 7.lan 96.Pod
sredinama sa primorskim atmosferskim uslovima podrazumevaju se
podruja priobalnog pojasa i kontinentalnog dela izloenog uticaju
primorske klime.Podaci o sistemima zatite za sredine iz stava 1.
ovog lana odreeni su u tablicama 8. i 9.SISTEMI ZATITE ZA SREDINE
SA INDUSTRIJSKIM ATMOSFERSKIM USLOVIMATablica 6 - Kao brzo suea
premazna sredstva koriste se:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
GrupaKlasa 1. sloj 2. sloj 3. sloj Primedba
kons--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
truk- Standard Najmanja Standard Najmanja Standard Najmanja
cije------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina
Naziv Oznaka suvog Naziv Oznaka suvog Naziv Oznaka suvog
filma filma filma
(mikro) (mikro) (mikro)
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
- za osnovno premazno sredstvo jedna od sledeih grupa:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
O-I1,2,3Osnovno premazno sredstvo
sa olovnim minijumomJUS C.T7.326 30 Osnovno premazno
sredstvo
sa olovnim minijumom JUS C.T7.32730Za konstrukcije 3. klase
O-II1,2,3Osnovno premazno sredstvo dovoljan je samo jedan
sa cink-hromatomJUS C.T7.322 30 Osnovno premazno sloj osnovnog
premaznog
sredstvo sa cink-sredstva i preko njega
hromatom (tonirano) JUS C.T7.32230pokrivni premaz
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
- za pokrivno premazno sredstvo jedna od sledeih grupa:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
P-I1,2,3Premazno sredstvo
sa titan-dioksidomJUS C.T7.342 25 Premazno sredstvo
sa titan-dioksidom JUS C.T7.37130
P-II1,2Premazno sredstvo
sa oksidom gvoaJUS C.T7.343 30 Premazno sredstvo
sa oksidom gvoa JUS C.T7.37240Umesto JUS C.T7. 372 mo-
e se uzeti JUS C.T7.373
P-IV1,2,3Premazno sredstvo
sa bitumenomJUS C.T7.361100 Premazno sredstvo
sa bitumenom JUS C.T7.375100 Premazno sredstvo sa
bitumenom i alumini-
jumom u prahu - tip B JUS C.T7.364 20
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Tablica 7 - Za zatitu metalnim prevlakama koriste se:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
GrupaKlasa 1. sloj 2. sloj 3. sloj Primedba
kons--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
truk- Standard Najmanja Standard Najmanja Standard Najmanja
cije------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina
Naziv Oznaka prevlake, Naziv Oznaka prevlake, Naziv Oznaka
prevlake,
odnosno odnosno odnosno
suvog suvog suvog
filma filma filma
(mikro) (mikro) (mikro)
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
- kao osnovno premazno sredstvo jedna od sledeih grupa:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
M-IV1,2Toplo cinkovanje 30 Njash-primer JUS C.T7.311 5 do
10Obavezan pokrivni premaz
M-V1,2Metalizacija cinkom 80 Njash-primer JUS C.T7.311 5 do
10Obavezan pokrivni premaz
M-VI1,2Metalizacija aluminijumom120 Njash-primer JUS C.T7.311 5
do 10Obavezan pokrivni premaz
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
- kao pokrivno premazno sredstvo jedna od sledeih grupa
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
P-I1,2Premazno sredstvo
sa titan-dioksidomJUS C.T7.342 25 Premazno sredstvo
sa titan-dioksidom JUS C.T7.37130
P-II1,2Premazno sredstvo
sa oksidom gvoaJUS C.T7.343 30 Premazno sredstvo
sa oksidom gvoa JUS C.T7.37240Umesto JUS C.T7.372 mo-
e se uzeti JUS C.T7.373
P-IV1,2Premazno sredstvo
sa bitumenomJUS C.T7.361100 Premazno sredstvo
sa bitumenom JUS C.T7.375100 Premazno sredstvo sa
bitumenom i alumini-
jumom u prahu-tip B JUS C.T7.364 20Umesto JUS C.T7.361 mo-
e se uzeti JUS C.T7.375
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
SISTEMI ZATITE ZA SREDINE SA PRIMORSKIM ATMOSFERSKIM
USLOVIMA
Tablica 8 - Za zatitu premaznim sredstvima koristi se:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
GrupaKlasa 1. sloj 2. sloj 3. sloj Primedba
kons--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
truk- Standard Najmanja Standard Najmanja Standard Najmanja
cije------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina
Naziv Oznaka suvog Naziv Oznaka suvog Naziv Oznaka suvog
filma filma filma
(mikro) (mikro) (mikro)
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
- kao osnovno premazno sredstvo jedna od sledeih grupa:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
O-I2,3Osnovno premazno sredstvo
sa olovnim minijumomJUS C.T7.326 30 Osnovno premazno
sredstvo
sa olovnim minijumom JUS C.T7.32730
O-II1,2Osnovno premazno sredstvo
sa cink-hromatomJUS C.T7.322 30 Osnovno premazno
sredstvo sa cink-
hromatom (tonirano) JUS C.T7.32230
O-V1,2Osnovno premazno sredstvo
sa cinkom u prahuJUS C.T7.325 40 Osnovno premazno sredstvo
sa cinkom u prahu JUS C.T7.32540
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
- kao pokrivno premazno sredstvo jedna od sledeih grupa:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
P-I2,3Premazno sredstvo
sa titan-dioksidomJUS C.T7.342 25 Premazno sredstvo
sa titan-dioksidom JUS C.T7.37130
P-II1,2Premazno sredstvo
sa oksidom gvoaJUS C.T7.343 30 Premazno sredstvo
sa oksidom gvoa JUS C.T7.37240Umesto JUS C.T7.372 mo-
e se uzeti JUS C.T7.373
P-IV1Premazno sredstvo
sa bitumenomJUS C.T7.361 100 Premazno sredstvo
sa bitumenom JUS C.T7.375100Umesto JUS C.T7.361 mo-
e se uzeti JUS C.T7.375
P-V1Premazno sredstvo na
bazi tera sa puniocemJUS C.T7.3651000 Emulzija na bazi
tera sa puniocem JUS C.T7.3661000 Premazno sredstvo sa
bitumenom i alumini-
jumom u prahu - tip B JUS C.T7.364 20Primenjuje se za
konstruk-
cije izloene povremenom
uticaju morske vode
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Tablica 9 - Za zatitu metalnim prevlakama koriste se:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
GrupaKlasa 1. sloj 2. sloj 3. sloj Primedba
kons--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
truk- Standard Najmanja Standard Najmanja Standard Najmanja
cije------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina
Naziv Oznaka prevlake, Naziv Oznaka suvog Naziv Oznaka suvog
odnosno filma filma
suvog (mikro) (mikro)
filma
(mikro)
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
- kao osnovno premazno sredstvo jedna od sledeih grupa:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
M-I3Toplo cinkovanje Prema l. 63Ne zahteva se pokrivni
premaz
M-II3Metalizacija cinkom200Ne zahteva se pokrovni premaz
M-III3Metalizacija aluminijumom300Ne zahteva se pokrivni
premaz
M-IV1,2Toplo cinkovanje 30 Njash-primer JUS C.T7.311 5 do
10Obavezan pokrivni premaz
M-V1,2Metalizacija cinkom120 Njash-primer JUS C.T7.311 5 do
10Obavezan pokrivni premaz
M-VI1,2Metalizacija aluminijumom200 Njash-primer JUS C.T7.311 5
do 10Obavezan pokrivni premaz
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
- kao pokrivno premazno sredstvo jedna od sledeih grupa:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
P-I1,2Premazno sredstvo
sa titan-dioksidomJUS C.T7.342 25 Premazno sredstvo
sa titan-dioksidom JUS C.T7.37130
P-II1,2Premazno sredstvo
sa oksidom gvoaJUS C.T7.342 30 Premazno sredstvo
sa oksidom gvoa JUS C.T7.37240Umesto JUS C.T7.372 mo-
e se uzeti JUS C.T7.373
P-IV1Premazno sredstvo
sa bitumenomJUS C.T7.361 100 Premazno sredstvo
sa bitumenom JUS C.T7.375100 Premazno sredstvo sa bi-
tumenom i aluminijumom JUS C.T7.364 20Umesto JUS C.T7.361
mo-
e se uzeti JUS C.T7.375
Nanosi se samo preko
grupa M-IV ili M-V
P-V1Premazna sredstva na
bazi tera sa puniocemJUS C.T7.36510000 Emulzija na bazi
tera sa puniocem JUS C.T7.36610000Primenjuje se za
konstrukcije
povremeno izloene uticaju
morske vode. Nanosi se samo
preko grupa M-IV ili M-V
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
lan 97.U tablicama 3, 4, i 5. iz lana 94. ovog pravilnika,
tablicama 6. i 7. iz lana 95. ovog pravilnika i u tablicama 8. i 9.
iz lana 96. ovog pravilnika, zatitna sredstva razvrstana su u
sledee grupe, i to:1) osnovna premazna sredstva - u grupe 0-Ido
0-VI;2) pokrivna premazna sredstva - u grupeP-IdoP-V;3) metalne
prevlake - u grupeM-Ido M-VI.Sistem zatite od korozije ostvaruje se
upotrebom bilo koje grupe osnovnog premaznog sredstva sa bilo kojom
grupom pokrivnog premaznog sredstva u granicama jedne iste
tablice.lan 98.Pod sredinama sa ekstremno agresivnim atmosferskim
uslovima podrazumevaju se sredine sa visokim sadrajem agresivnih
korozionih agensa odnosno sa izuzetno agresivnim korozionim
agensima (u neposrednoj blizini industrijskih objekata, kao to su:
fabrike hemijskih sredstava, koksare, fabrike koe, fabrike hartije,
fabrike celuloze i sl.).Za zatitu od korozije elinih konstrukcija
iz stava 1. ovog lana moraju se primeniti tehnike mere i uslovi
kojima se obezbeuju zatita od korozije u stepenu veem od zatite
propisane ovim pravilnikom.Zatita od korozije predviena u stavu 2.
ovog lana primenjuje se i na eline konstrukcije koje su u stalnom
dodiru sa vodom, kao to su: rezervoari, vodotornjevi, cevovodi i
sl. kao i na eline konstrukcije odnosno njihove delove koji su
izloeni posebnim mehanikim ili termikim uslovima.lan 99.Sistemi
zatite elinih konstrukcija koje lee u vodi zavise od terenskih
uslova.Za zatitu od korozije elinih konstrukcija koje lee u vodi
upotrebljavaju se, po pravilu, deblji slojevi bitumena ili tera
kamenog uglja koji se nanose u toplom stanju.Podaci o sistemima
zatite elinih konstrukcija koje potpuno ili delimino lee u vodi,
odreeni su u tablici 10:Tablica 10 - Sistem zatite od korozije
elinih konstrukcija koje potpuno ili delimino lee u vodi
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
Sa katodnom zatitomBez katodne zatite
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
Priprema elineienje mlazom abraziva - ienje mlazom abraziva
povrine
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
Metalna prevlaka - - - - Toplo Metalizacija
cinkovanje cinkom ili
aluminijumom
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
Premazi Topli Epoksi Epoksi Epoksi Njash-primer Njash-primer
Epoksi
bitumen premazna premazna bitumenska + + bitumenska
sredstva sredstva premazna topli topli premazna
sredstva bitumenbitumen sredstva
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
Najmanja debljina (mikro) 500125 do 250 250500 500 500 500
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
lan 100.eline konstrukcije odnosno delovi elinih konstrukcija
koji se postavljaju direktno u zemlju, moraju se zatititi bitumenom
ili terom kamenog uglja koji se nanose u toplom stanju.Zatitna
sredstva iz stava 1. ovog lana moraju pokriti povrinu eline
konstrukcije odnosno njenih delova koja se uzemljuje i povrinu
delova konstrukcije iznad zemlje u visini od najmanje 20cm. Zatitna
sredstva nanose se najmanje u dva sloja, s tim da debljina slojeva
posle suenja iznosi najmanje 500 mikrona.Za zatitu od korozije
elinih konstrukcija ili delova elinih konstrukcija koji se
postavljaju direktno u zemlju mogu se upotrebljavati i
antikorozione trake ili sloj betona debljine 100 do 150mm.Za zatitu
delova elinih konstrukcija koji se postavljaju direktno u zemlju,
ne upotrebljavaju se, po pravilu, emulziona premazna sredstva.Za
vanije eline konstrukcije u zemlji, istovremeno sa sredstvima
zatite iz stava 1. ovog lana, upotrebljava se i katodna zatita.lan
101.Za zatitu ukopanih u zemlju elinih rezervoara i cevovoda
sprovodi se, po pravilu, sledei postupak:1) ienje od drugog stepena
ienja;2) nanoenje tankog bitumenskog premaza u hladnom stanju;3)
nanoenje bitumenskog premaza u toplom stanju;4) spiralno
namotavanje staklene vune ili drugog podobnog tekstilnog materijala
natopljenog bitumenom;5) nanoenje drugog bitumenskog sloja u toplom
stanju;6) spiralno namotavanje staklene vune ili drugog podobnog
tekstilnog materijala;7) nanoenje treeg bitumenskog sloja u toplom
stanju;8) nanoenje krenog mleka.lan 102.Delovi elinih konstrukcija
koji su delimino ubetonirani moraju se zatititi od korozije
premazom na duini koja ne sme iznositi manje od 10cmispod gornje
povrine betona. Delovi eline konstrukcije koji su u celini ugraeni
u beton ne zatiuju se, ali se pre ugraivanja moraju paljivo
osloboditi kovarine, re i neistoe.Cementno mleko moe se koristiti
kao privremena zatita elinih delova pre nego to se oni
ubetoniraju.Za toplo cinkovane eline delove ugraene u beton, nije
potrebna nikakva druga zatita od korozije.lan 103.Ankeri i
zavrtnjevi za vezu elinih delova sa betonskim temeljom moraju se
zatititi podesnim premazom na bazi bitumena ili tera kamenog
uglja.Leine ploe od elika moraju biti postavljene na betonski
temelj preko sloja cementnog maltera, epoksi-smole ili bitumena
tako da u potpunosti bude ispunjen meuprostor izmeu eline ploe i
betona.lan 104.Gornja povrina betonskih temelja mora biti zatiena
najmanje jednim zatitnim premazom na bazi bitumena ili tera kamenog
uglja.Premaz iz stava 1. ovog lana nanosi se do visine od najmanje
10cmi na delove eline konstrukcije koji izlaze iz temelja.Premaz iz
stava 1. odnosno stava 2. ovog lana po pravilu, redovno se
obnavlja.Meuprostore na mestima spoja elinih delova sa betonskim
temeljom treba ispuniti tenim bitumenom ili drugim podesnim
materijalom za zaptivanje.lan 105.U spojevima elika i drvene grae,
dodirne povrine oba materijala treba pre spajanja premazati vruim
terom ili slojem bitumena.Ispod glava i navrtki zavrtnjeva treba
postaviti iroke podlone ploice. Podlone ploice i zavrtnjeve treba
premazati na nain iz stava 1. ovog lana.lan 106.Vrsta i sistem
zatite od korozije u celini i u pojedinim fazama (priprema povrina,
sistem premaza, metalne prevlake) biraju se tako da se obezbedi
odgovarajui stepen zatite od korozije u onim uslovima u kojima e se
elina konstrukcija nai za vreme eksploatacije.lan 107.Na izbor
vrste i sistema zatite od korozije utiu:1) znaaj, veliina i poloaj
objekta;2) korozioni uslovi sredine u kojoj se objekt nalazi;3)
uslovi eksploatacije objekta;4) mogunost pregleda i odravanja eline
konstrukcije;5) nain spajanja eline konstrukcije;6) tehniki i
ekonomski uslovi za izgradnju objekta.lan 108.Sistem zatite od
korozije iz l. 94. do 105. ovog pravilnika obezbeuje minimalni
stepen zatite od korozije.Za zatitu od korozije elinih konstrukcija
mogu se primeniti i sistemi zatite koji nisu navedeni u ovom
pravilniku, ako se teoretski i eksperimentalno dokae da se njihovom
primenom obezbeuje zatita od korozije najmanje u stepenu propisanom
ovim pravilnikom.VI. KONTROLA IZVOENjA I PRIJEM RADOVA NA ZATITI OD
KOROZIJElan 109.Za izvoenje radova na zatiti od korozije mogu se
upotrebljavati samo materijali za koje je atestom (potvrdom o
kvalitetu), izdatim od strane strune radne organizacije
registrovane za delatnost u koju spada ispitivanje kvaliteta tih
materijala potvreno da ti materijali u pogledu kvaliteta
ispunjavaju uslove propisane ovim pravilnikom.U toku izvoenja
radova na zatiti od korozije mora se kontrolisati svaka radna
operacija i rad u celini.lan 110.Pre nanoenja premaznog sredstva na
elinu povrinu mora se kontrolisati:1) podobnost pripremljene eline
povrine;2) stanje prethodnog sloja premaza, pri emu se utvruje da
li je premaz potpuno suv i bez nedostataka (oteenja izazvanih kiom,
poroznosti, loeg prianjanja, mrekanja, pojava pokoice i sl.).Pre
nanoenja metalnih prevlaka, dobijenih toplim cinkovanjem ili
metalizacijom, mora se kontrolisati podobnost pripremljene eline
povrine.lan 111.Debljina jednog premaza odnosno metalne prevlake
ili celog sistema zatite od korozije kontrolie se metodom odreenom
jugoslovenskim standardomJUS C.A.558.lan 112.Za vreme izvoenja
radova na zatiti od korozije povremeno se uzimaju uzorci materijala
koji se upotrebljava za zatitu od korozije i njihov kvalitet
utvruje, i to:1) za premazna sredstva - prema jugoslovenskom
standarduJUS H.C8.050;2) za cink, aluminijum i olovo - prema
odredbama lana 77. ovog pravilnika.lan 113.Kvalitet metalnih
prevlaka, dobijenih toplim cinkovanjem ili metalizacijom, utvruje
se na samoj elinoj konstrukciji ili na epruvetama.lan 114.eline
konstrukcije i delovi elinih konstrukcija ne mogu se staviti u
upotrebu pre nego to se utvrdi da su zatieni od korozije na nain
propisan ovim pravilnikom.VII. ODRAVANjE ZATITE OD KOROZIJElan
115.Zatita od korozije elinih konstrukcija i njihovih delova mora
se odravati u ispravnom stanju. U tom cilju se povremenim
pregledima utvruju stanje zatite od korozije, kao i obim i priroda
nedostataka takve zatite (naprslina, mehuria, re, odvajanja premaza
od podloge, raspadanja premaza i prevlake i sl.).lan 116.Stepen
zaralosti elinih povrina zatienih premazima procenjuje se, po
pravilu, pomou evropske skale zaralosti.lan 117.Utvreni nedostaci
sistema zatite od korozije moraju se u najkraem roku
otkloniti.Nedostaci iz stava 1. ovog lana, zavisno od stanja zatite
od korozije, mogu se otkloniti:1) deliminim popravkama;2)
obnavljanjem premaza;3) izvoenjem novog kompletnog sistema zatite
od korozije.lan 118.Nedostaci utvreni na pojedinim mestima inae
dobro ouvanog sistema zatite od korozije, uz odgovarajuu pripremu
eline povrine, otklanjaju se deliminim popravkama samo tih
mesta.Ako je dotrajao samo pokrivni premaz, a nema pojava re,
premaz se obnavlja preko prethodno pripremljene eline povrine.U
sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana, zatitna sredstva koja se
naknadno nanose na elinu povrinu moraju u svemu odgovarati zatitnim
sredstvima upotrebljenim u postojeem sistemu zatite od korozije.Ako
je postojea zatita od korozije na veem delu eline povrine otpala
odnosno dotrajala ili ako je stepen zaralosti takve povrine visok,
postojea zatita od korozije se potpuno uklanja i elina povrina isti
do drugog stepena ienja, a zatim se izvodi nov kompletan sistem
zatite.lan 119.eline povrine, naroito horizontalne, moraju se
odravati u istom stanju.eline povrine moraju se na pogodan nain
zatititi od mehanikih oteenja i dejstava agresivnih para (od
lokomotive i sl.).VIII. PRELAZNA I ZAVRNA ODREDBAlan 120.Odredbe
ovog pravilnika primenjivae se na eline konstrukcije i delove
elinih konstrukcija objekata ija e izgradnja otpoeti posle 31. jula
1970. godine osim odredaba glaveVII. ovog pravilnika koje e se
primenjivati od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.lan 121.Ovaj
pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u
"Slubenom listu SFRJ".
Br. 8217/1 23. juna 1970. godine BeogradZamenik saveznog
sekretara za privredu, Vlado Jurii, s.r.