MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREENJA389Na temelju
lanka 21. Zakona o energetskoj uinkovitosti (Narodne novine broj
127/2014), ministrica graditeljstva i prostornoga ureenja
donosiPRAVILNIKO SUSTAVNOM GOSPODARENJU ENERGIJOM U JAVNOM
SEKTORUI. OPE ODREDBEPredmet Pravilnikalanak 1.(1) Ovim Pravilnikom
propisuje se obveza upravljanja potronjom energije i vode, analiza
potronje, nain izvjetavanja o potronji energije i vode te
metodologija sustavnog gospodarenja energijom u javnom sektoru.(2)
Sustav gospodarenja energijom je skup meusobno povezanih i
djelujuih elemenata plana u kojem je odreen cilj poveanja
energetske uinkovitosti i strategija za njegovo ostvarivanje.Cilj
Pravilnikalanak 2.Cilj sustavnog gospodarenja energijom (u daljnjem
tekstu: SGE) je: utvrditi potronju energenata i vode, utvrditi
mjesto, nain i koliinu potronje u zgradama ili dijelovima zgrada
javnog sektora te javne rasvjete, smanjiti potronju energije i vode
te financijskih izdataka za energiju i vodu, smanjiti tetni utjecaj
na okoli kroz primjenu mjera energetske uinkovitosti.Pojmovilanak
3.(1) Pojedini pojmovi u smislu ovog Pravilnika imaju znaenja
utvrena posebnim zakonom kojim se ureuje podruje energetske
uinkovitosti.(2) U ovom Pravilniku koriste se i pojmovi koji u
smislu ovoga Pravilnika imaju sljedea znaenja:1. Agencija za pravni
promet i posredovanje nekretninama (u daljnjem tekstu: APN)
provedbeno tijelo za sustavno gospodarenje energijom u javnom
sektoru (SGE) te za administriranje, razvoj i koritenje Nacionalnog
informacijskog sustava za gospodarenje energijom.2. Distributer
energije energetski subjekt koji obavlja djelatnost distribucije
energije i vode.3. Energetski savjetnik/energetski suradnik fizika
osoba zaduena za unos, nadgledanje, analizu i izvjetavanje u
procesu SGE-a4. Energetski trokovni centar (u daljnjem tekstu ETC)
funkcionalna cjelina za koju je mogue mjeriti pripadajuu potronju
energije i/ili vode te parametre koji na dotinu potronju utjeu, a
odnosi se na komplekse zgrada, zgrade, dijelove zgrada i javnu
rasvjetu.5. Imenovana osoba osoba imenovana od odgovorne osobe za
uspostavu i upravljanje sustavnim gospodarenjem energije.6. Javna
rasvjeta rasvjeta za rasvjetljavanje javnih povrina, javnih cesta
koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta.7. Kontrolno
brojilo mjerni ureaj koji korisnik ETC-a postavlja na objekt s
ciljem definiranja ETC-a ili boljeg uvida u energetska svojstva
objekta.8. Matini korisnik subjekt javnog sektora koji je nadreeni
korisnik unutar ISGE-a, odnosno unutar SGE-a, sukladno Metodologiji
sustavnog gospodarenja energijom.9. Metodologija sustavnog
gospodarenja energijom (u daljnjem tekstu: Metodologija) skup
radnji i postupaka i raspored zaduenja koji osiguravaju
ostvarivanje ciljeva sustavnog gospodarenja energijom.10.
Ministarstvo ministarstvo nadleno za poslove graditeljstva11.
Mjerni ureaj instrument koji slui za mjerenje fizikalnih veliina u
svrhu utvrivanja koliine potroene energije i vode.12. Mjerno mjesto
fiziko mjesto na kojem se nalazi mjerni ureaj za potronju energije
i vode i za koje se izdaju rauni od strane
distributera/opskrbljivaa energijom i vodom.13. Nacionalni
informacijski sustav za gospodarenje energijom (u daljnjem tekstu:
ISGE) raunalna aplikacija za praenje i analizu potronje energije i
vode javnog sektora koju administrira APN, a u koju se unose opi,
konstrukcijski i energetski podaci te podaci o neposrednoj potronji
energije i vode u javnom sektoru.14. Opskrbljiva energijom
energetski subjekt koji obavlja djelatnost opskrbe energentima i
vodom.15. Sustav daljinskog mjerenja automatizirani sustav koji se
sastoji od jednog ili vie ureaja za daljinsko mjerenje i koji
prikupljene podatke s mjernih ureaja obrauje i prosljeuje u
ISGE.16. Sustav za praenje, mjerenje i verifikaciju (u daljnjem
tekstu: SMIV) raunalni sustav za prikupljanje, obradu i
verifikaciju informacija o energetskoj uinkovitosti i ostvarenim
utedama energije.17. Tim energetske uinkovitosti (u daljnjem
tekstu: EE tim) tim osoba koji ine energetski savjetnik, energetski
suradnik i/ili imenovana osoba koje u ETC-u obavljaju poslove iz
ovog Pravilnika18. Ureaj za daljinsko mjerenje potronje elektroniki
ureaj koji automatski preuzima podatke s mjernog ureaja.19. Zakon
Zakon o energetskoj uinkovitosti.20. Zgrada javnog sektora zgrada
koju koristi subjekt javnog sektora.21. Zgrada s vie zona zgrada
koja se sastoji iz vie dijelova koje su zaokruene zasebne
funkcionalne cjeline za koje se mogu izraditi zasebni energetski
certifikati:a) i koja se sastoji od dijelova koji ine zaokruene
funkcionalne cjeline koje imaju razliitu namjenu te imaju mogunost
odvojenih sustava grijanja i hlaenja (stambeni dio u nestambenoj
zgradi), ili se razlikuju po unutarnjoj projektnoj temperaturi za
vie od 4 C, osim ako ine funkcionalnu cjelinu (npr.: kupaonica u
stanu, garderoba uz sportsku dvoranu i slino),b) ili kod koje je
10% i vie neto podne povrine prostora zgrade u kojem se odrava
kontrolirana temperatura u drugoj namjeni od osnovne namjene kada
je plotina te neto podne povrine u drugoj namjeni vea od 50 m,c)
ili kod koje dijelovi zgrade koji su zaokruene funkcionalne cjeline
imaju razliiti termotehniki sustav i/ili bitno razliite reime
koritenja termotehnikih sustava.Prilozi Pravilnikulanak 4.Ovaj
Pravilnik sadri sljedee priloge: Prilog 1 Metodologija sustavnog
gospodarenja energijom; Prilog 2 Upute za slanje rauna i oitanja
daljinskim putem u ISGE sustav (ISGE Remote 2.0); Prilog 3 Izgled i
sadraj Izvjetaja o godinjoj potronji energenata i vode.II. OBVEZE
JAVNOG SEKTORAImenovana osobalanak 5.(1) Odgovorna osoba duna je
imenovati najmanje jednu pravnu ili fiziku osobu zaduenu za SGE (u
daljnjem tekstu: imenovana osoba) i o tome obavijestiti APN.(2)
Imenovana osoba duna je uspostaviti SGE u subjektu javnog sektora
za koji je imenovana to ukljuuje definiranje hijerarhije,
imenovanje jednog ili vie energetskog savjetnika i/ili energetskog
suradnika te definiranje ETC-a za koji je pojedini energetski
savjetnik zaduen, te o tome obavijestiti APN.(3) Imenovana osoba
moe samostalno obavljati funkcije energetskog savjetnika i/ili
energetskog suradnika u sustavu.Energetski savjetnik i energetski
suradniklanak 6.Energetski savjetnik i energetski suradnik su dio
EE tima, a zaduene su za unos, praenje, analizu i izvjetavanje u
procesu sustavnog gospodarenja energijom na nain propisan
Metodologijom iz Priloga 1 koji je sastavni dio ovog
Pravilnika.Edukacija sudionika u sustavnom gospodarenju energijom
javnog sektoralanak 7.(1) APN provodi redovite edukacije imenovanih
osoba, energetskog savjetnika i energetskog suradnika.(2) Edukacija
imenovane osobe i energetskog savjetnika traje 16 kolskih sati,
odnosno dva radna dana, a obuhvaa informiranje o zakonskoj
regulativi, gradnji i izolaciji zgrade, sustavima grijanja,
ventilacije i hlaenja, primjeni obnovljivih izvora energije i
uinkovitom koritenju energije te koritenju ISGE-a za uloge
energetski administrator i energetski menader.(3) Edukacija
energetskog suradnika traje 8 kolskih sati, odnosno jedan radni
dan, a obuhvaa informiranje o zakonskoj regulativi, gradnji i
izolaciji zgrade, sustavima grijanja, ventilacije i hlaenja,
primjeni obnovljivih izvora energije i uinkovitom koritenju
energije te koritenju ISGE-a za uloge Gost i Korisnik.(4)
Imenovanoj osobi APN nakon edukacije dodjeljuje ulogu energetskog
administratora ili energetskog menadera u ISGE-u.(5) Energetskom
savjetniku APN nakon edukacije dodjeljuje ulogu Energetskog
administratora u ISGE-u.(6) Energetskom suradniku APN nakon
edukacije dodjeljuje ulogu Korisnika u ISGE-u.Praenje potronje
energenata i vodelanak 8.Praenje potronje energenata i vode obuhvaa
unaprijed definiran skup aktivnosti koji vlasniku i/ili korisniku
ETC-a prua informacije o potronji i trokovima energenata i vode,
koritenju ETC-a, a nadlenim subjektima prua podatke nune za analizu
lokalnih i nacionalnih potreba za energijom i vodom te definiranje
potencijala za smanjenje potronje i trokova istih.Razine praenja
potronje energenata i vodelanak 9.(1) Mjeseno praenje potronje
odnosi se na kontrolu potronje energenata i vode putem izdanih
rauna od distributera i/ili opskrbljivaa energijom za svako mjerno
mjesto, usporedbu trokova i potronje s prethodnim razdobljima,
referentnim godinama te ostalim indikativnim pokazateljima.(2)
Opskrbljivai/distributeri energijom u ISGE alju zaglavlje rauna
(podaci o objektu, tarifnoj grupi rauna, periodu rauna), pojedine
stavke rauna (naziv, koliina, jedinina cijena pojedine stavke,
iznos/postotak PDV-a) na nain opisan u Uputama za slanje rauna i
oitanja daljinskim putem u ISGE sustav (ISGE Remote 2.0) iz Priloga
2 koji je sastavni dio ovog Pravilnika.(3) Nakon izravnog upisa
rauna opskrbljivaa i/ili distributera u ISGE, energetski suradnik
duan je raune usporediti s potronjom u prethodnim razdobljima
obavljajui tako nadzor i analizu izravnog upisa rauna.lanak 10.(1)
Tjedno praenje potronje odnosi se na oitavanje i upis stanja brojaa
mjernih ureaja energenata i vode u ISGE.(2) Za zgrade koje se u
jednakom ili slinom reimu koriste sedam dana u tjednu, stanja
brojaa se oitavaju jednom tjedno, na poetku radnog tjedna u
ponedjeljak u 8 sati, i unose u ISGE.(3) Za zgrade koje se u
razliitom reimu koriste kroz radni tjedan i kroz vikend, stanja
brojaa se oitavaju dvaput tjedno, na kraju radnog tjedna u petak u
16 sati i na poetku radnog tjedna u ponedjeljak u 8 sati, i upisuju
u ISGE.lanak 11.(1) Satno praenje potronje odnosi se na oitavanje i
upis stanja brojaa mjernih ureaja energenata i vode u ISGE putem
ureaja za daljinsko mjerenje potronje, na satnoj razini.(2) Satno
praenje potronje potrebno je za ETC-e iji je ukupni godinji troak
potronje energije i vode jednak ili vei od 700.000,00 kuna ili je
izveden kao kompleks.(3) Podaci iz sustava daljinskog mjerenja
dostavljaju se u ISGE sukladno Uputama za slanje rauna i oitanja
daljinskim putem u ISGE sustav (ISGE Remote 2.0) iz Priloga 2 koji
je sastavni dio ovog Pravilnika.(4) Na ETC-ima s organiziranim
satnim praenjem potronje nije potrebno organizirati tjedni reim
praenja potronje.Praenje potronje za zgrade mjeovite namjene i
komplekse s vie zgradalanak 12.(1) Za zgrade s vie zona i komplekse
s vie zgrada veih od 250 m2, a iji su ukupni godinji trokovi za
energente i vodu vei od 400.000,00 kuna nuna je ugradnja kontrolnih
brojila potronje energenata i vode te je nuno praenje potronje u
skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom.(2) Kontrolno brojilo ugrauje
se za svaku zonu zgrade s vie zona.(3) Kontrolno brojilo ugrauje se
za svaku zgradu unutar kompleksa veu od 250 m2.Izvjetavanjelanak
13.(1) Javni sektor duan je periodiki, a najmanje jednom godinje
analizirati potronju energije i vode u zgradama i javnoj rasvjeti i
o tome izvijestiti APN putem Izvjetaja o godinjoj potronji
energenata i vode iz Priloga 3 koji je sastavni dio ovog
Pravilnika.(2) Imenovana osoba izvjetava APN o svom imenovanju i
imenovanju Energetskog savjetnika te o ETC-ima za koje je pojedini
Energetski savjetnik zaduen, odmah po imenovanju te o svim
naknadnim promjenama.(3) Izvjetaji iz stavka 1. i stavka 2. ovoga
lanka alju se elektronikom potom.Nacionalni informacijski sustav za
gospodarenje energijom (ISGE)lanak 14.(1) Javni sektor je obavezan
koristiti Nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom
(ISGE) kao alat SGE-a.(2) APN je odgovorna za voenje, odravanje i
kontinuirani razvoj ISGE-a.(3) Za organizaciju svih edukacija
korisnika ISGE-a zaduena je APN.(4) Uloge u ISGE-u su sljedee:
Administrator sustava, Energetski administrator, Energetski
menader, Korisnik i Gost.(5) Nain koritenja ISGE-a kao alata za
provedbu SGE-a propisan je Metodologijom sustavnog gospodarenja
energijom iz Priloga 1 koji je sastavni dio ovog Pravilnika.III.
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBElanak 15.Ovaj Pravilnik stupa na snagu
osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.Klasa:
360-01/14-12/14Urbroj: 531-04-2-15-8Zagreb, 9. veljae
2015.MinistricaAnka Mrak-Tarita, dipl. ing. arh., v. r.PRILOG
1METODOLOGIJA SUSTAVNOG GOSPODARENJA ENERGIJOM1. UVODOvom
Metodologijom opisuju se procedure sustavnog gospodarenja
energijom, navode se osobe u sustavu i definiraju njihova
zaduenja.1.1. Definicija sustavnog gospodarenja energijomSustavno
gospodarenje energijom je kontinuirani proces kojem je cilj
poboljanje energetske uinkovitosti te odrivo gospodarenje resursima
u Javnom sektoru.Sustavno gospodarenje energijom daje odgovore na
sljedea pitanja:1. Koji energenti se troe? Koji energenti se troe
(elektrina energija, prirodni plin, loivo ulje, obnovljivi izvori
energije, voda) Koji je utjecaj tih energenata na okoli2. Koliko se
energenata troi? Koliko se energenata i vode u zgradi troi Koji je
troak energenata i vode Koja je referentna potronja3. Gdje se
energija troi? Na kojim se zgradama energija troi4. Kada se
energija troi? U koje doba dana, tjedna ili godine se energija troi
vie, a u kojima manje5. Tko je zaduen za gospodarenje energijom?
Kako je organizirano praenje potronje Tko analizira potronju i
trokove Tko koga izvjetava Tko donosi odluke6. Kako se gospodari
energijom? Tko planira i provodi mjere energetske uinkovitosti1.2.
Ciljevi sustavnog gospodarenja energijomOsnovni cilj sustavnog
gospodarenja energijom je smanjenje potronje energenata i vode, a
time smanjenje trokova koritenja zgrade i tetnog utjecaja na okoli,
uz uvjet da uvjeti koritenja zgrade ostanu najmanje na istoj
razini.Implementiranje sustavnog gospodarenja energijom u sustav
javnog sektora ima i promotivnu vanost jer pokazuje privatnom
sektoru s jedne strane brigu o javnim resursima, a s druge strane
uspostavlja metode i sustave koji su naknadno mogu primijeniti i u
privatnom i ostalim sektorima.1.3. Nacionalni informacijski sustav
za gospodarenje energijomU skladu sa Zakonom o energetskoj
uinkovitosti (NN 127/14) i Pravilnikom o sustavnom gospodarenju
energijom u javnom sektoru, ISGE je Nacionalni informacijski sustav
za gospodarenje energijom to znai da je za sve subjekte javnog
sektora koritenje ISGE-a kao alata za sustavno gospodarenje
energijom obvezno.ISGE se sastoji od dvije funkcionalne cjeline:
baza podataka i aplikacija. Prilikom kreiranja pojedinih ETC-a u
ISGE-u, svakom ETC-u pridjeljuje se jedinstveni kod ISGE
ifra.Struktura ISGE ifre HR-xxxxx-yyyy-zz-ww: HR Oznaka drave, dva
tekstualna mjesta xxxxx Potanski broj mjesta, pet numerikih mjesta
(00001-99999) yyyy Redni broj ETC-a u bazi podataka, dodijeljen
automatski na pojedini potanski broj, etiri numerika mjesta
(0001-9999) zz Opis ETC-a: kompleks, jedno numeriko mjesto, zavrava
s nulom (-0) slobodnostojee zgrade, dva numerika mjesta (-1, ...,
-99) ww dio pojedine zgrade, dva tekstualna mjesta (-A, ...,
-ZZ)1.3.1. Vrste ETC-a u ISGE-uETC je potrebno definirati na nain
da je mogue tono izmjeriti (kvantificirati) sve karakteristine
veliine koje utjeu na potronju energije, kao i samu potronju
energije. Za mjerenje potronje u ETC-u uvijek je preporueno
koritenje obraunskih mjernih mjesta instaliranih od strane
distributera, osim ukoliko uvjeti na terenu ili potrebe korisnika
to zahtijevaju za pojedine ETC-e mogu se instalirati dodatna
brojila (kontrolna brojila) kojima se mjere potrebne veliine.ETC
kao slobodnostojea zgrada granica promatranog sustava obuhvaa itavu
jednu zgradu. Podaci o potronji energije i vode preuzimaju se s
obraunskih brojila koja su postavljena od strane dobavljaa
energenata i vode, a koja obuhvaaju cijelu zgradu. Dodatna brojila
za detaljniju ralambu potronje ne postoje. Ovako definirane granice
promatranog sustava daju najkvalitetnije izlazne podatke nakon
provedene analize potronje.Ova vrsta ETC-a u ISGE-u ima jedinstvenu
ISGE ifru oblika: HR-xxxxx-yyyy-zz, primjerice HR-10000-0446-1.
Slika 1. ETC kao slobodnostojea zgradaETC kao kompleks zgrada
sve zgrade koje imaju barem jedno zajedniko brojilo potronje; nije
mogue mjerenje potronje za svaku pojedinu zgradu unutar kompleksa.
Granice promatranog sustava obuhvaaju vie zgrada koje su spojene na
zajedniku energetsku i vodovodnu mreu. Ono to se preporuuje u
ovakvim sluajevima je analiza potronje kompleksa promatranog kao
jedinstvene cjeline. esto je takva analiza nedovoljno tona te se za
sluajeve kompleksa predlae ugradnja dodatnih kontrolnih brojila tj.
razdvajanje kompleksa na vie samostalnih ETC-a. Cilj je omoguiti
kvalitetniju analizu potronje, po mogunosti za svaku pojedinu
zgradu ili ak za bitne dijelove zgrada unutar kompleksa. Za
komplekse zgrada mogue je i da, uz zajedniko brojilo za jedan od
energenata, za cijeli kompleks postoji i vie pojedinanih brojila za
druge energente koji su razdvojeni po pojedinim zgradama. U tom
sluaju, ukoliko se analizira cijeli kompleks, potrebno je za
energent koji se mjeri po pojedinim zgradama sumirati na razinu
kompleksa te tada zapoeti analizu. Pojedine zgrade unutar kompleksa
takoer se deklariraju kao vrsta ETC-a.ETC kao kompleks zgrada u
ISGE-u ima jedinstvenu ISGE ifru oblika: HR-xxxxx-yyyy-zz,
primjerice HR-44317-0002-0. Pojedine zgrade unutar kompleksa imaju
ISGE ifre: HR-44317-0002-1 i HR-44317-0002-2 (ukoliko kompleks ima
dvije zgrade).
Slika 2. ETC kao kompleks zgradaETC kao dio zgrade granica
promatranog sustava obuhvaa dio zgrade (na primjer jedan kat
zgrade) koji se definira kao ETC. U praksi situacija najee
predstavlja problem prilikom analize jer u veini sluajeva ne
postoje instalirana individualna pojedinana brojila kojim se mjeri
potronja predmetnog ETC-a. Potroena energija u ovakvim sluajevima
najee se plaa paualno, ovisno o udjelu povrine promatranog ETC-a u
ukupnoj povrini zgrade, jer su energetski sustavi zajedniki za
cijelu zgradu. Podaci o utroku energije i vode dobiveni na ovaj
nain najee ne odgovaraju stvarno potroenim koliinama te se prilikom
analize dobivaju vrlo upitni rezultati. Kako bi se dobila mogunost
nadzora, kontrole i kvalitetne analize potronje u ovako definiranom
ETC-u nuna je ugradnja dodatnih brojila kojima se izolira predmetni
ETC.ETC kao dio zgrada u ISGE-u ima jedinstvenu ISGE ifru oblika:
HR-xxxxx-yyyy-zz-ww, primjerice HR-10000-0062-1-H.
Slika 3. ETC kao dio zgrade1.3.2. Korisnike uloge ISGE
sustavaUloge u ISGE-u dodjeljuje Agencija na nain kako je opisano u
poglavlju 2. Aktivnosti u sustavnom gospodarenju energijom. Uloge
se dodjeljuju sudionicima u SGE-u i drugim osobama kojima su
potrebni podaci iz ISGE, na zahtjev.Korisnike uloge za sudionike
SGE-a: Administrator sustava uloga koju obnaaju djelatnici
Agencije; zadueni za osiguravanje funkcioniranja, dodavanje novih
funkcija u ISGE i dodjelu dostupnosti podataka nad objektima drugim
korisnicima. Energetski administrator uloga administratorskog
suelja namijenjena EE timovima Matinih korisnika; odgovorna za
unos, nadgledanje, analizu i izvjetavanje s veeg broja ETC-ova,
ulogu dodjeljuje AS nakon edukacije i zavodi u Registar korisnika.
Energetski menader uloga administratorskog suelja namijenjena
voditeljima EE timova ili pojedinih objekata; odgovorna za
nadgledanje i izvjetavanje s veeg broja ETC-ova, ulogu dodjeljuje
AS nakon edukacije i zavodi u Registar korisnika. Korisnik uloga
korisnikog suelja namijenjena voditeljima pojedinih ETC-ova;
odgovorna za unos, nadgledanje, analizu i izvjetavanje s manjeg
broja ETC-ova, ulogu dodjeljuje AS ili EA nakon edukacije i zavodi
u Registar korisnika. Gost reducirana uloga korisnikog suelja
namijenjena korisnicima koji ele uvid u potronju pojedinih ETC-ova,
namijenjena za nadgledanje i analizu manjeg broja ETC-ova, ulogu
dodjeljuje AS ili EA i zavodi u Registar korisnika.Uloge
Energetskog menadera i Gosta dodjeljuju se na zahtjev odgovorne
osobe ili Ministarstva treim osobama kojima su potrebni podaci iz
ISGE-a, a sami nemaju funkcionalnosti dodavanja i mijenjanja
podataka u ISGE-u.1.4. Svrha jedinstvene metodologije sustavnog
gospodarenja energijom za javni sektorJedinstvena metodologija
sustavnog gospodarenja energijom kroz Nacionalni informacijski
sustav za gospodarenje energijom daje institucijama koje upravljaju
nacionalnim resursima referentne podatke potrebne za strateke
odluke i na osnovi kojih je mogue: Procijeniti budue trokove ne
samo energenata, nego i openito resursa za obavljanje djelatnosti
javnog sektora Procijeniti potencijale racionalizacije koritenja
zgrada u javnom sektoru Na osnovi komparativne analize podataka
definirati pokazatelje potronje i trokova energenata i vode koji su
prihvatljivi javnom sektoru Definirati investicijske potencijale2.
AKTIVNOSTI SUSTAVNOG GOSPODARENJA ENERGIJOMAktivnosti sustavnog
gospodarenja energijom proizlaze iz odgovora na pitanja navedena u
poglavlju 1.1.Aktivnosti sustavnog gospodarenja energijom su:1.
Definiranje strukture sustavnog gospodarenja energijom Nacionalna
razina Institucije javnog sektora2. Redovno praenje i analiza3.
Izvjetavanje zainteresiranih strana u sustavu Izvjetavanje
odgovornih osoba (ministar, ravnatelj, voditelj) Izvjetavanje
nacionalnih institucija (Ministarstvo, Agencija, NKT)4. Planiranje
i provedba mjera2.1. Struktura sustavnog gospodarenja energijom u
javnom sektoruOsobe u sustavu sustavnog gospodarenja energijom
su:1. Ministarstvo2. Agencija3. Imenovana osoba4. Energetski
savjetnik5. Energetski suradnik2.2. MinistarstvoMinistarstvo
zadueno za gospodarenje energijom u javnom sektoru je Ministarstvo
graditeljstva i prostornoga ureenja.2.3. AgencijaU Agenciji za
pravni promet i posredovanje nekretninama djeluje nacionalni tim za
energetsku uinkovitost za gospodarenje energijom u javnom sektoru
koji ima zadae: Upravljanje, odravanje i unaprjeivanje Nacionalnog
informacijskog sustava za gospodarenje energijom Administriranje
korisnika i dodjeljivanje dostupnosti podacima u nacionalni
informacijski sustav Implementiranje novih funkcionalnosti ISGE-a
kroz obavljanje uloge Administratora sustava Izvjetavanje nadreenih
institucija o potronji energije i vode u javnom sektoru, stupnju
implementacije sustavnog gospodarenje energijom u javni sektor i
pokazateljima potronje energenata i vode Odreivanje nacionalne
referentne potronje i potronje za pojedine sektore i grupe
korisnika Predlaganje mjera energetske uinkovitosti i uporabe
obnovljivih izvora energije na nacionalnoj i sektorskoj razini
Ocjena uinka provedenih mjera na osnovi podataka o potronji iz
nacionalnog informacijskog sustava za gospodarenje energijom
Promocija i edukacija sustavnog gospodarenja energijomUloge
Administratora sustava u ISGE-u: Geoadministracija upravljanje
Matinim korisnicima, vrstama objekata, geografskim postavkama,
meteorolokim podacima, prijevodima, ifrarnicima.
Energoadministracija upravljanje dobavljaima, grupama rauna
pojedinih dobavljaa, energentima, pojedinim stavkama i
koeficijentima, tehnikim postavkama energetskih sustava i sl.
Dizajn sistemski parametri, osvjeavanje metapodataka. Korisnici
upravljanje bazom korisnika; ureivanje, dodjeljivanje dostupnosti
podacima, praenje aktivnosti, ureivanje uloga. Objekti ureivanje
mjernih mjesta, kreiranje javnih filtara. Razvoj sustava osnovno i
adaptivno odravanje sustava.2.4. Odgovorna osobaOdgovorna osoba je
osoba koja je duna po Zakonu o uinkovitom koritenju energije (NN
127/14) imenovati osobu za sustavno gospodarenje energijom.Nema
zadau u hijerarhiji sustavnog gospodarenja energijom, ali je nuno
da podri implementaciju Sustavnog gospodarenja energijom u sustav
upravljanja i gospodarenja institucijom javnog sektora.U sustavu
javnog sektora odgovorna osoba je: Ministar, ravnatelj, direktor,
predsjednik, upan, naelnik i sl.Odgovornoj osobi Administrator
sustava na zahtjev dodjeljuje funkciju Energetskog menadera u
ISGE-u.2.5. Imenovana osobaImenovana osoba ima zadau uspostaviti i
odravati aktivnosti sustavnog gospodarenja energijom u instituciji
javnog sektora za koju je imenovana.Zadae imenovane osobe:
Hijerarhijska organizacija sustava, odreivanje broja, rasporeda i
zaduenja osoba u sustavu Definiranje komunikacijskih kanala unutar
sustava Osiguravanje ljudskih i tehnikih resursa za obavljane
aktivnosti javnog sektora2.6. Energetski savjetnikBroj i raspored
Energetskih savjetnika odreuje imenovana osoba u dogovoru s
Agencijom i odgovornom osobom.Broj i raspored Energetskih
savjetnika prati funkcionalni ustroj institucije javnog sektora i
sloenost tehnikih sustava u zgradama kojima je institucija javnog
sektora vlasnik ili korisnik.Preporuka: Energetski savjetnik
potreban je za jednu ili vie zgrada s korisnom povrinom veom od
15.000 m sa sloenim termotehnikim sustavom. Primjer: KBC, Fakultet,
FINA.Energetski savjetnik potreban je za do 50 ETC-a. Primjer: Grad
Kutina, Zadar.Za institucije s malim brojem ETC-ova, Energetski
savjetnik obavlja funkcije svih osoba u sustavu. Primjer:
MGIPU.Obveze Energetskog savjetnika: Koordiniranje rada Energetskih
suradnika. Stvaranje uvjeta za praenje potronje za Energetske
suradnike; otvaranje ETC-a, mjernih mjesta, dostupnost mjernih
mjesta za oitavanje stanja mjernih ureaja. Kontrola redovitosti
praenja potronje od strane Energetskih suradnika. Analiza
prikupljenih podataka radi uoavanja anomalija u sustavu.
Predlaganje mjera poveanja energetske uinkovitosti i smanjenja
potronje i trokova. Predlaganje mjera poveanja energetske
uinkovitosti i uporabe OiE te predvianje investicijskih trokova uz
financiranje i sufinanciranje Fonda. Praenje regulative vezane za
SGE; akcijski planovi, certificiranje, pregledi. Definiranje plana
provedbe mjera energetske uinkovitosti, prijava istih Agenciji
jednom godinje koritenjem predefiniranih izvjetaja u ISGE-u.
Osiguravanje financijskih sredstava za provoenje zakonskih obveza
vezanih uz SGE poput energetskih pregleda, certifikata, imenovanja
odgovornih osoba, osiguravanje informatike opreme. Predlaganje
novih funkcionalnosti ISGE-a. Educiranje o energetskoj uinkovitosti
(usavravanje) po obavijesti Agencije. Izvjetavanje NKT o predloenim
i provedenim mjerama u skladu s Pravilnikom o praenju, mjerenju i
verifikaciji uteda (NN 77/2012).Energetskom savjetniku Agencija
nakon edukacije dodjeljuje ulogu Energetskog administratora u
ISGE-u.Uloga Energetskog administratora u ISGE-u: Korisnici
upravljanje bazom korisnika; ureivanje, dodjeljivanje dostupnosti
podacima, praenje aktivnosti, ureivanje uloga. Objekti otvaranje
novih objekata, ureivanje mjernih mjesta, dodjeljivanje dostupnosti
podacima. Praenje analiza izravnog upisa mjesene potronje, runog
unosa mjesene i tjedne potronje energenata i vode, kontrola rada
ureaja za daljinsko mjerenje (satna potronja). Analiza i
izvjetavanje ispunjavanje obveza Energetskog savjetnika kroz
predefinirane master filtre, module statistike, izvjetavanja,
grafike i tabline analize unutar ISGE-a i ostalih aplikacija (MS
Office, ..).Energetski administrator izvjetava
Agenciju/Administratora sustava po polugodinjem razdoblju, do kraja
kolovoza i veljae za polugodinja razdoblja sijeanj-lipanj i
srpanj-prosinac protekle godine: O sumarnom statusu praenja
potronje na svim mjernim mjestima u ISGE-u; predefinirani Izvjetaji
po objektu/etiketi/korisniku u ISGE-u. O provedenim energetskim
pregledima i izraenim energetskim certifikatima na objektima za
koje je zaduen; predefinirani Izvjetaj Popis energetskih
pregleda/certifikata u ISGE-u. O svim provedenim mjerama poveanja
energetske uinkovitosti unesenima u ISGE (Datum provedbe) na
objektima za koje je zaduen; predefinirani izvjetaj. Provedene
mjere poveanja energetske uinkovitosti u ISGE-u. O imenovanim
Korisnicima po pojedinim objektima; predefinirani javni filtar
Odgovorna osoba za unos podataka u ISGE.Energetski administrator
izvjetava Agenciju/Administratora sustava o bitnim promjenama
vezanima za mjerna mjesta (zamjena brojila, promjena
opskrbljivaa/dobavljaa energenata i vode, dodavanje kontrolnog
brojila), u roku 15 dana nakon promjene.2.7. Energetski
suradnikBroj i raspored Energetskih suradnika odreuje imenovana
osoba u dogovoru s Agencijom i odgovornom osobom (Energetski
savjetnik).Broj i raspored Energetskih suradnika prati funkcionalni
ustroj institucije javnog sektora i sloenost tehnikih sustava u
zgradama kojima je institucija javnog sektora vlasnik ili
korisnik.Preporuka: Energetski suradnik potreban je za do 30
mjernih mjesta (ili 10 ETC-a). Primjer: Djeji vrti, Osnovne i
pripadajue podrune kole.Obveze Energetskog suradnika: Praenje
potronje na mjernim mjestima za koja je zaduen. Praenje svih
parametara koji imaju utjecaj na potronju energenata i vode
(vanjska ovojnica, tehniki sustavi, reimi koritenja, ..). Analiza
prikupljenih podataka radi uoavanja anomalija u sustavu.
Predlaganje mjera poveanja energetske uinkovitosti i smanjenja
potronje i trokova. Redovna komunikacija (najmanje jednom mjeseno)
s Energetskim savjetnikom.Energetskom suradniku Agencija nakon
edukacije dodjeljuje ulogu Korisnika u ISGE-u.Uloga Korisnika u
ISGE-u: Objekti unos osnovnih podataka o objektu; opi, energetski,
konstrukcijski podaci, energetski certifikati/pregledi, javna
rasvjeta. Praenje jednomjesena analiza izravno upisanih rauna,
tjedni unos stanja mjernih mjesta, kontrola rada ureaja za
daljinsko mjerenje (satna potronja) za sva mjerna mjesta za koja je
zaduen. Analiza i izvjetavanje ispunjavanje obveza Energetskog
suradnika kroz predefinirane master filtre, module statistike,
izvjetavanja, grafike i tabline analize unutar ISGE-a i ostalih
aplikacija (MS Office, ..)Korisnik izvjetava Energetskog
administratora: O upisanosti i ispravnosti svih rauna prethodne
godine mjernih mjesta za koje prati potronju, najkasnije do kraja
veljae tekue godine, Prilog. Izvjetaj sadri: O svim promjenama
parametara koji imaju utjecaj na potronju energenata i vode, odmah
po nastupu promjena; odnosi se na promjene na vanjskoj ovojnici,
promjene u tehnikim sustavima, promjene u reimu koritenja. Ukoliko
se na mjernom mjestu za koje je zaduen dogodi promjena potronje vea
od 30% u odnosu na referentni period, odmah po uoavanju promjene;
promjene usporeivati s prolim periodima na dnevnoj, tjednoj,
mjesenoj, sezonskoj razini. O unesenom Datumu provedbe mjere
poveanja energetske uinkovitosti unesene u ISGE u modul Energetski
pregled/certifikat; predefinirani Izvjetaj Provedene mjere poveanja
energetske uinkovitosti u ISGE-u.2.8. Praenje i analiza
potronjePraenje i analiza potronje je osnovna aktivnost u
gospodarenju energijom.Potronja se prati i analizira za svako
mjerno mjesto energenta ili vode u zgradi i za svaku zgradu
zasebno.Nuno je da je za svako mjerno mjesto potronje energenta ili
vode zaduena osoba za praenje i analizu. Jedna osoba moe pratiti i
analizirati potronju za vie ETC-ova.Praenje i analiza potronje se
provodi na tri razine:1. Mjeseno praenje potronje2. Tjedno praenje
potronje3. Satno praenje potronje2.8.1. Mjeseno praenje
potronjeMjeseno praenje potronje odnosi se na kontrolu potronje
energenata i vode putem izdanih rauna od distributera i/ili
opskrbljivaa energijom za svako mjerno mjesto.Potronju i trokove je
potrebno usporediti: S potronjom i trokovima prethodnog mjeseca S
potronjom i trokovima istog mjeseca prethodne godine S referentnom
potronjomAko osoba koja prati potronju primijeti znaajno odstupanje
potronje duna je to odmah javiti osobi ili nadreenoj u hijerarhiji
sustavnog gospodarenja energijom ili odgovornoj osobi za ETC.Ako
distributer i/ili opskrbljiva raune izdaju u razdoblju kraem ili
duljem od jednog mjeseca, praenje potronje po tako izdanim raunima
se takoer smatra mjesenim praenjem potronje.Mjeseno praenje
potronje odnosi se na mjeseni unos podataka s rauna izdanih od
strane distributera i/ili opskrbljivaa u ISGE (modul Rauni, suelje
Pregled upisanosti rauna) na odgovarajua mjerna mjesta s pridruenim
distributerom/opskrbljivaem. Rauni se u ISGE mogu upisivati
izravnim upisom od strane distributera i/ili opskrbljivaa, te runim
unosom podataka s rauna od strane Korisnika, Energetskog
administratora ili Administratora sustava.2.8.2. Tjedno praenje
potronjeTjedno praenje potronje odnosi se na kontrolu potronje
energenata oitavanjem i zapisivanjem stanja brojila u ISGE; jednom,
dva puta ili vie puta tjedno (modul Oitanja).Provodi se da bi se
pravovremeno reagiralo na kvarove u sustavima potronje i
distribucije energenata i vode u zgradi te radi analize reima
potronje energenata i vode koja moe ukazati potrebu provoenja mjera
poveanja energetske uinkovitosti i smanjenja trokova za energente i
vodu boljim odabirom tarifnog modela otkupa energenata i/ili
upravljanjem troilima.Ovisno o reimu koritenja zgrade tjedno
praenje potronje se provodi: Ponedjeljkom ujutro u 8 sati i petkom
popodne u 16 sati za zgrade koje se koriste razliitim intenzitetom
kroz radni tjedan i kroz vikend.Na taj nain se moe procijeniti koja
je bazna potronja energenata i vode u zgradi, odnosno potronja u
zgradi bez optereenja. Nuno je definirati troila na kojima se
energenti ili voda troe i kada se zgrada ne koristi. Ponedjeljkom
ujutro u 8 sati za zgrade koje se koriste u jednakom ili priblinom
reimu koritenja Tjedno praenje potronje se moe organizirati i
drugaijim terminskim rasporedom ako korisnik ili upravitelj zgrade
procijeni da je to potrebnoZa svaku zonu zgrade s vie zona i za
zgradu korisne povrine vee od 250 m2 koja je dio kompleksa tjedno
praenje potronje provodi se zasebno i to ugradnjom i oitavanjem
stanja kontrolnih brojila.2.8.3. Satno praenje potronjeSatno
praenje potronje odnosi se na oitavanje i upis stanja brojaa
mjernih ureaja energenata i vode u ISGE putem ureaja za daljinsko
mjerenje potronje, na satnoj razini (spajanje preko parametara
Mjerila i dobavljai i upisivanje u modul Oitanja).Podaci se iz
sustava daljinskog mjerenja dostavljaju u ISGE prema Uputama o
slanju daljinskog mjerenja i rauna u ISGE.Na ETC-ima s
organiziranim satnim praenjem potronje nije potrebno organizirati
tjedni reim praenja potronje, ali je Korisnik duan barem jednom
tjedno provjeravati upisane podatke.3. PLANIRANJE, PROVEDBA I
ANALIZA MJERA POVEANJA ENERGETSKE UINKOVITOSTIPodaci uneseni u ISGE
daju mogunost sudionicima SGE-a definiranja potencijala i
planiranja poveanja energetske uinkovitosti.Agencija na osnovi
podataka u ISGE-u definira granine pokazatelje za grupe zgrada
povezane namjenom i/ili lokacijom, referentnu potronju na
nacionalnoj razini i za grupe zgrada povezane namjenom i/ili
lokacijom te preporuuje pojedine mjere poveanja energetske
uinkovitosti i smanjenja trokova koritenja zgrade.Energetski
savjetnik za ETC-ove za koje je zaduen na osnovi podataka u ISGE-u
procjenjuje potencijale za poveanje energetske uinkovitosti te
investicije u energetsku obnovu. Energetski savjetnik za ETC-e za
koje je zaduen odreuje referentnu potronju i usporeuje ju s
referentnom potronjom Agencije i na osnovu toga planira poveanje
energetske uinkovitosti ili projekte energetske obnove.3.1.
Planiranje mjera poveanja energetske uinkovitostiOsnova za
planiranje mjera poveanja energetske uinkovitosti je praenje
potronje kojim se definiraju kritina mjesta i potencijali
poboljanja.Da bi se definiralo poetno stanje, a naknadno bila mogua
valorizacija uinak mjera, nuno je definirati poetne, odnosno,
referentne uvjete.Referentna potronja energije i/ili vode je
koliina potroene energije i/ili vode pri referentnim uvjetima prije
provedbe mjere za poboljanje energetske uinkovitosti, koja se
koristi kao osnova za usporedbu u odreivanju buduih uteda energije
i/ili vode.Administrator sustava, Energetski administrator i
provoditelj energetskog pregleda s odgovarajuim pristupom podacima
u ISGE-u, mogu na osnovi podataka u ISGE-u, predefiniranih filtara
i izvjetaja dizajniranog u tu svrhu definirati referentnu potronju
energenata i vode.Naela odabira referentne potronje za pojedini
ETC: Referentna potronja se odreuje za svako mjerno mjesto zasebno.
Ako u potronji energenata ili vode po mjernom mjestu u posljednje
tri godine nije bilo znaajnijih odstupanja referentna potronja je
prosjek potronje u posljednje tri godine. Ako je u potronji
energenata ili vode po mjernom mjestu u posljednje tri godine bilo
znaajnijih odstupanja kao referentna potronja se moe uzeti potronja
u jednoj godini ili prosjena potronja vie godina u posljednjih 5
godina koritenja zgrade. Referentni troak je umnoak referentne
potronje s jedininim cijenama s posljednjeg rauna za energent i
vodu za svako mjerno mjesto posebno.Naelo definiranja referentne
potronje za grupu objekata: Na temelju podataka s rauna za
energente i vodu, referentna potronja odreuje se kao prosjek
potronje posljednje tri (3) godine.U svrhu ocjene energetskog
svojstva ETC-a vano je definirati baznu i ciljanu potronju kao:
Potronju odabranu kao poetno stanje; opisuje zateenu razinu
energetske uinkovitosti, odnosno stanje bez optereenja bazna
potronja. Potronju odabranu kao realan i dostian cilj; opisuje to
se eli postii uspostavom SGE-a ciljana potronja.3.2. Provedba mjera
poveanja energetske uinkovitostiNa temelju referentne potronje i
planova poveanja energetske uinkovitosti na ETC ima definiraju se
mjere koje se dijele u dvije razine: Mjere poboljanja energetskog
svojstva zgrade Mjere sustavnog gospodarenja energijom (SGE
mjere)3.2.1. Mjere poboljanja energetskog svojstva zgrade
Poboljanje toplinskih karakteristika vanjske ovojnice, Poboljanje
energetskih svojstava sustava grijanja prostora, Poboljanje
energetskih svojstava sustava hlaenja prostora, Poboljanje
energetskih svojstava sustava ventilacije i klimatizacije,
Poboljanje energetskih svojstava sustava pripreme potrone tople
vode, Poboljanje energetskih svojstava sustava potronje elektrine
energije rasvjeta, ureaji i ostala troila, Poboljanje energetskih
svojstava specifinih podsustava, analiza mogunosti zamjene
energenta ili koritenja obnovljivih izvora energije za proizvodnju
toplinske i/ili elektrine energije, Poboljanje sustava regulacije i
upravljanja, Poboljanje sustava opskrbe vodom i potronje3.2.2.
Mjere sustavnog gospodarenja energijom (SGE mjere) Edukacijske i
promotivne aktivnosti Uspostava sustava praenja potronje energije i
vodeo Mjeseno praenje potronjeo Tjedno praenje potronjeo Satno
praenje potronje Uspostava sustava upravljanja potronjom energijeo
Ugovaranje tarifnih modela otkupa energenata i vodeo Revizija
zakupljenih snaga ureaja za otkup energenata i vodeo Dinamika
ukljuivanja troila Sukcesivna zamjena troila energenata i vode
uinkovitijima u okviru redovitog odravanja3.3. Analiza mjera
poveanja energetske uinkovitostiOcjena uinka mjera poveanja
energetske uinkovitosti provodi se u skladu s Pravilnikom o
praenju, mjerenju i verifikaciji uteda (NN 77/2012).Utede mogu biti
procijenjene i mjerene. Mjerene utede se odreuju CUSUM metodom
grafike analize u ISGE-u.3.3.1. CUSUM metoda grafike analize u
ISGE-uVerifikacija ostvarenih uteda obiljeava zavrni korak u
uvoenju SGE-a te implementiranju mjera energetske uinkovitosti. Za
sve provedene mjere potrebno je izmjeriti te proraunati ostvarene
utede kako bi se dobio stvaran utjecaj na potronju energije u
promatranom ETC-u. Za vrednovanje ostvarenih uteda koristi se
metoda CUSUM grafa, odnosno analiza grafom kumulativnog zbroja.
CUSUM graf koristi neovisne varijable o kojima ovisi potronja
energije i vode. Verifikacija metodom CUSUM grafa provodi se prema
periodima oitanja brojila od strane dobavljaa/opskrbljivaa
energenata koji se jedino smatraju relevantnima.Koraci
verifikacije:1. Definiranje bazne ili referentne potronje u
ovisnosti o neovisnoj varijabli.Definira se godina bazne ili
referentne potronje za to se koristi E-T krivulja. Definira se i
neovisna varijabla (vanjska temperatura, grijana povrina,
stupanj-dan) koja mora biti u ovisnosti s potronjom.2. Definiranje
reima potronje i popratnih jednadbi pravaca E-T krivulje.Definira
se ljetni/zimski/prijelazni reim u ovisnosti o neovisnoj varijabli
(npr. zimsko razdoblje za srednje mjesene vanjske temperature manje
od 16 C i ljetno razdoblje za srednje mjesene vanjske temperature
vee od 16 C). Za svako razdoblje mora postojati utvrena meuovisnost
izmeu potronje i neovisne varijable, obino definirana jednadbama
pravca pojedinih razdoblja.3. Prikupljanje podataka o potronji i
neovisnoj varijabli nakon implementacije mjera poveanja energetske
uinkovitosti.Utede nije dovoljno samo navesti, ve ih treba i
brojano kvantificirati. Idui korak CUSUM analize definira proraun
potronje i ostvarenih uteda. Vano je napomenuti da, ukoliko su
utede ostvarene, prikazane vrijednosti imaju negativan predznak.4.
Proraun potronje ostvarenih uteda.Za proraun potronje ostvarenih
uteda definiraju se pojmovi perioda analize, oitane i
pretpostavljene potronje koji su detaljnije opisani u
nastavku.Period analize oznaava period oitanja potronje energije i
neovisne varijable.Oitana potronja [kWh] oznaava potronju energije
prema raunima dobivenima od strane
dobavljaa/opskrbljivaa.Pretpostavljena potronja [kWh] oznaava
kolika bi se potronja energije ostvarila u baznoj godini za uvjete
koje je varijabla imala u narednim godinama.Vrijednosti varijabli
one godine u kojoj elimo verificirati utede unose se u jednadbe
pravca definiranih reima bazne godine. Numeriki, uteda je iskazana
negativnom vrijednou kilovatsati, dok se grafiki uteda oitava kao
udaljenost od toke interesa na Y osi do nule.Primjer. Prati se
potronja toplinske energije u ovisnosti o vanjskoj temperaturi u
razdoblju 2013. i 2014. godine, s tim da je krajem 2013. godine
implementirana mjera energetske uinkovitosti. elja je verificirati
utede u 2014. godini. Iz E-T krivulje 2013. godine raunaju se dvije
jednadbe pravca, za ljetno i zimsko razdoblje:Zimsko razdoblje
E=a*T+b [kWh], gdje je:a koeficijent smjera pravca, odnosno nagib
pravcab odsjeak koji pravac odreuje na Y-osi, odnosno ordinatiT
neovisna varijabla, u ovom primjeru vanjska temperaturaLjetno
razdoblje E= 0 [kWh]Pretpostavljena potronja [kWh] dobiva se
uvrtavanjem vrijednosti varijable T za 2014. godinu (odnosno, za
onu godinu u kojoj se ele verificirati utede) u jednadbu pravca E-T
krivulja za 2013. godinu (odnosno, baznu godinu).Razlika [kWh]
oznaava razliku izmeu oitane i pretpostavljene potronje.CUSUM [kWh]
oznaava sumarne akumulirane utede, odnosno sumu vrijednosti razlike
i prethodne CUSUM vrijednosti.PRILOG 2UPUTE ZA SLANJE RAUNA I
OITANJA DALJINSKIM PUTEM U ISGE SUSTAV (ISGE REMOTE
2.0)PregledSustav za energetski management kao bazu podataka
koristi Oracle. Sustav za daljinsko slanje oitanja brojila i rauna
radi na nain da se klijentska aplikacija DataSuppliera (dobavlja
energenata, rauna, podataka o daljinskim oitanjima) spoji na Oracle
shemu koja joj je dodijeljena te pozivom PL/SQL procedura i
funkcija alje podatke u sustav.Procedura slanja podataka sastoji se
od sljedeih koraka:1. Spajanje na Oracle bazu2. Autorizacija na
sustav za energetski management3. Slanje podataka a. Slanje
podataka o daljinskim oitanjima b. Slanje podataka o raunima i.
Slanje podataka o stavkama raunaSlanje podataka o daljinskim
oitanjima je neovisno od slanja podataka o raunima i stavkama
rauna.Spajanje na Oracle bazuSpajanje na Oracle bazu se dogovara s
mrenim IT administratorom koji uspostavlja VPN konekciju ili neku
drugu metodu mrenog pristupa Oracle serveru.Administrator Oraclea
mora kreirati Oracle usera na kojeg e se DataSupplier spajati.
Oracle user mora dobiti grant na rolu REMOTE_1. Ta rola ima select
pristup na VREMOTE_% viewove i execute rolu na remote
paket.DataSupplier e na raspolaganje dobiti Oracle shemu s
pristupnim podacima.sqlplus
datasuplier_oracle_user/password@oracledatabaseNakon spajanja na
Oracle shemu potrebno je izvriti autorizaciju na ISGE sustav za
energetski management.Autorizacija na ISGE sustavSustav je
koncipiran na nain da nakon to se klijentska aplikacija
DataSuppliera ulogira na Oracle, mora dodatno autorizirati putem
poziva PL/SQL procedure.exec
remote.authorize_datasupplier(datasupplier_login, password,
HR);Nakon ovoga dobiva se pravo na slanje i itanje podataka s
mjernih mjesta koje su dodijeljeni DataSupplieru. Npr.select * from
vremote_meters;Detalji o parametrima procedure
authorize_datasupplier se mogu nai u poglavlju Pogreka! Izvor
reference nije pronaen.Slanje podataka
Slika 1: Redoslijed pozivanja proceduraSlanje daljinskih
oitanjaSlanje podataka se vri pozivanjem funkcije (ne procedure!)
remote.reading_send:Kratki primjer slanja je sljedei:sqlplus
testremote/testremote@testdatabaseexec
remote.authorize_datasupplier(test,test,HR);declare l_mtrd
number;beginl_mtrd:=remote.reading_send (1118084, HR-10000-1004-7,
null, to_date(2.2.2013,DD.MM.YYYY), 1527, null,null,null,null,
null, null, null, 17);end;select * from vremote_meters where
meter_id=1118084;select * from vremote_meter_readings where
meter_id=1118084;select * from vremote_meter_counters where
meter_id=1118084;Pritom je potrebno znati METER_ID mjernog mjesta u
ISGE sustavu te ISGE ifru objekta na kojem se mjerno mjesto nalazi.
Povratna informacija je ID oitanja dodijeljen (prilikom primanja
podataka) u ISGE-u.Prilikom slanja oitanja moraju se poslati svi
brojai koji se prate (Pogreka! Izvor reference nije pronaen.), dok
ostali moraju imati vrijednost null!BITNA NAPOMENA: u sluaju slanja
oitanja koje je ve uneseno sustav e baciti exception, od dobavljaa
podataka se oekuje da prate koje su podatke poslali i da alju samo
nove podatke. (U sluaju slanja promjena, potrebno je prvo obrisati
postojei podatak pa poslati novi.) Slanje prevelike koliine ve
poslanih podataka nepotrebno optereuje sustav.Slanje raunaRauni se
alju na nain da se prvo pozove procedura bill_send_start (nema
parametara), nakon nje se jednom zove bill_send_header, te vie puta
bill_send_data (stavke rauna). Na kraju popisa stavki poziva se
bill_send_commit ili bill_send_rollback, nakon ega slijedi ponovo
bill_send_start.Primjer slanja:declarenew_bill_id
number;beginremote.authorize_datasupplier(test,test,HR);remote.bill_send_start;remote.bill_send_header(2157892,HR-10000-1004-0,BrodPlin,
Heat,1061449,to_date(3.1.2011,DD.MM.YYYY),to_date(5.2.2011,DD.MM.YYYY),1,2011,05521203-04,121);remote.bill_send_data(Heating,51,2,25);remote.bill_send_data(LeasedPower,150,0.23,25);new_bill_id:=remote.bill_send_commit;end;Prvo
je potrebno autorizirati se na sustav, to je potrebno napraviti
samo jednom.Prije slanja svakog rauna potrebno je pozvati proceduru
bill_send_start, ona vri rollback bilo kakvih otvorenih
transakcija, te priprema neke varijable za prijem rauna i ne sadri
nikakve parametre.Procedura provjerava da li je izvrena
autorizacija na sustav.Nakon toga se alje zaglavlje rauna (vidi
Pogreka! Izvor reference nije pronaen.) te nakon nje se alju stavke
jedna po jedna.Na kraju poslanih stavki poziva se bill_send_commit
koji vraa BILL_ID novokreiranog rauna, kojeg je mogue vidjeti
pomou:select * from vremote_bills_headers where bill_id=;select *
from vremote_bills_data where bill_id=;Za nastavak slanja podataka
o raunima ponovno se poziva procedura send_bill_start.PRILOG
3IZVJETAJ O GODINJOJ POTRONJI ENERGENATA I VODEIzvjetaj se kreira
na osnovi zadanih parametara u ISGE-u.Izvjetaj mora sadravati
sljedee parametre: Raspon godina godina traena izvjetajem prola
godina Godina od prola godina Godina do prola godina Grupa vrste
objekata sve vrste objekata (ne odabire se posebna vrsta na
padajuem izborniku) Vrsta objekta sve vrste objekata (ne odabire se
posebna vrsta na padajuem izborniku) Prikai izvjetaj o godinjoj
potronji DA (odabir plusa na padajuem izborniku) Prikai izvjetaj o
mjesenoj potronji DA (odabir plusa na padajuem izborniku) Prikai
izvjetaj o vrstama objekata DA (odabir plusa na padajuem izborniku)
Prikai zbirne grafove po godinama na kraju izvjetaja DA (odabir
plusa na padajuem izborniku).
Slika 1. Primjer odabira parametara u ISGE-u.Svaki izvjetaj alje
se elektronikim putem u .pdf formatu (lijeva ikonica na slici
1.).Tonim odabirom parametara dobivaju se sljedei podaci: Poetna
stranica izvjetaja, koja sadri: o Opis odabranih objekata (naziv
objekta, grupe objekata, etikete) o Odabrani raspon godina o Datum
o Broj ETC-ova sa zakljuanim periodom o Plotina korisne povrine
zgrade Ak [m] o Obujam grijanog dijela zgrade Ve [m] o Ukupan broj
korisnika o Broj analiziranih ETC-ova (razvedeno po vrsti ETC-a) o
Pregled vrsta objekata (razvedeno po vrsti objekata)APSOLUTNA
POTRONJA ENERGIJE
Slika 2. Prikaz poetne stranice izvjetaja. Godinja potronja
energenata i vode, koja sadri o Potronja po grupi energenata o
Potronja u mjernim jedinicama pojedinog energenta i vode o Potronja
preraunata na jedinicu kilovatsati [kWh] o Troak [kn] o Emisije CO
[t] o Popratni grafiki prikaz pojedinih elemenata
Slika 3. Prikaz godinje potronje. Mjesena potronja energenata i
vode, koja sadri: o Potronja po pojedinom mjesecu o Potronja po
grupi energenata o Potronja u mjernim jedinicama pojedinog
energenta i vode o Troak [kn] o Emisije CO [t] o Popratni grafiki
prikaz pojedinih elemenata
Slika 4a. Tablini prikaz mjesene potronje.
Slika 4b. Grafiki prikaz mjesene potronje. Godinja potronja
energenata i vode po vrsti objekta, koja sadri: o Potronja po
pojedinoj vrsti objekta o Potronja po grupi energenata o Potronja u
mjernim jedinicama pojedinog energenta i vode o Troak [kn] o
Emisije CO [t] o Popratni grafiki prikaz pojedinih elemenata
Slika 5a. Tablini prikaz godinje potronje po vrsti objekta.
Godinja potronja kroz zbirne grafove
Slika 5b. Grafiki prikaz godinje potronje po vrsti objekta.