PRAVILNIK
O NAINU VRENJA VETERINARSKO-SANITARNOG PREGLEDA I KONTROLE
IVOTINJA PRE KLANJA I PROIZVODA IVOTINJSKOG POREKLA
("Sl. list SFRJ", br. 68/89, "Sl. list SCG", br. 10/2003 i "Sl.
glasnik RS", br. 44/2007 - dr. pravilnik, 91/2009 - dr. pravilnik,
14/2010 - dr. pravilnik i 68/2010 - dr. pravilnik)
I OPTE ODREDBE
lan 1
Ovim pravilnikom propisuje se nain vrenja
veterinarsko-sanitarnog pregleda i kontrole ivotinja pre klanja i
proizvoda ivotinjskog porekla, i to:
1) kopitara, papkara, pernate ivine i kunia pre klanja; mesa
kopitara, papkara, pernate ivine, kunia i divljai; riba, mleka i
jaja; meda, rakova, koljki, pueva i aba i proizvoda od mesa, riba,
mleka, jaja, rakova, koljki, pueva i aba, koji su namenjeni za
javnu potronju;
2) objekata i opreme za klanje ivotinja, objekata i opreme za
obradu i preradu mesa, riba, rakova, koljki, pueva, aba, mleka i
jaja i objekata i opreme za njihovo uskladitenje.
lan 2
Veterinarsko-sanitarni pregled i kontrolu ivotinja i proizvoda
ivotinjskog porekla iz lana 1. ovog pravilnika vri nadleni organ u
republici, odnosno autonomnoj pokrajini u smislu lana 8. Zakona o
zatiti ivotinja od zaraznih bolesti koje ugroavaju celu zemlju (u
daljem tekstu: nadleni organ).
II PREGLED KOPITARA I PAPKARA
Prijava klanja
lan 3
Dralac ivotinje, najdocnije 12 asova pre klanja, prijavljuje
nadlenom organu klanja kopitara (konja, mazgi, mula i magaraca) i
papkara (goveda, bivola, junadi, teladi, bivoladi, ovaca, jagnjadi,
koza, jaradi, svinja i prasadi).
Izuzetno od stava 1. ovog lana, ne mora se prijaviti klanje
svinja, ovaca i koza ako su te ivotinje zdrave, a njihovo meso
namenjeno za potronju u sopstvenom domainstvu i ako se klanje ne
vri u klanici.
Uz prijavu klanja, iz stava 1. ovog lana, podnosi se i uverenje
o zdravstvenom stanju ivotinja koje se otpremaju na klanicu radi
klanja.
lan 4
Po prispeu ivotinja u krug klanice nadlenom organu predaju se
uverenja o zdravstvenom stanju ivotinja. Ako su ispunjeni propisani
veterinarsko-sanitarni uslovi, ivotinje se istovaraju u prostorije
za privremeni smetaj ivotinja za klanje (u daljem tekstu: depo), a
na poleini primljenih uverenja upisuju se redni broj i datum
prispea iz evidencije o pregledu ivotinja za klanje po prispeu u
depo klanice.
Po prispeu u krug klanice ivotinje se ne smeju izvoditi iz tog
kruga, bez odobrenja nadlenog organa.
Uverenje o zdravstvenom stanju ivotinja proglaava se nevaeim
utiskivanjem peata sa tekstom "Poniteno". Slova peata moraju biti
visine 3 cm.
Sva ponitena uverenja o zdravstvenom stanju ivotinja iste vrste
moraju se povezati a na poleini poslednjeg uverenja moraju se
upisati datum klanja i broj pod kojim su zaklane ivotinje unesene u
evidenciju.
Pregled pre klanja
lan 5
ivotinje se pregledaju prilikom istovara u depo klanice, za
vreme boravka u depou i neposredno pre otpremanja na klanje.
Pregledom iz stava 1. ovog lana utvruju se identitet i
zdravstveno stanje ivotinje, kao i eventualne posledice
transporta.
Po prijemu, ivotinje se smetaju u obeleene staje ili obore
depoa.
Posle pregleda ivotinja, neposredno pre poetka klanja, nadleni
organ sastavlja izvetaj o redosledu slanja ivotinja na klanje.
lan 6
Pregledom se mora utvrditi:
a) da li je ivotinja obolela ili sumnjiva na zarazno oboljenje
koje se prenosi na ljude i ivotinje;
b) da li ivotinja ispoljava druge simptome bolesti ili poremeaj
opteg stanja koji moe meso uiniti higijenski neispravnim za javnu
potronju;
v) da li je ivotinja primala supstancije sa farmakolokim
delovanjem ili neke druge supstancije koje mogu uiniti meso
higijenski neispravnim za javnu potronju;
g) da li je ivotinja umorna, uznemirena ili povreena.
lan 7***
Potrebu i trajanje odmora, kao i postupak sa ivotinjama
prispelim u depo klanice odreuje nadleni organ.
lan 8
Pre klanja kopitari se moraju ispitati na sakagiju metodom
oftalmomaleinizacije, osim u sluaju prinudnog klanja.
Oznaavanje ivotinja
lan 9
ivotinje koje se dopremaju na klanje moraju biti oznaene, i
to:
1) kopitari - igom na vratu, butu, kopitu ili dlakorezom;
2) goveda - unim markicama sa brojevima;
3) svinje - tetovir-brojevima na unoj koljki, vratu ili butu ili
unim markicama;
4) ovce - unim markicama sa brojem ili bojom, prema vlasniku i
mestu obeleavanja na trupu.
lan 10
ivotinje za koje se sumnja da boluju od zaraznih bolesti ili
drugih oboljenja, koje pokazuju nejasne znakove bolesti i imaju
povienu temperaturu (svinje preko 41C, a goveda i ovce preko
40,4C), koje nisu u stanju da se podiu i kreu, ivotinje sa potkonim
edemima, apscesima ili drugim promenama, nerastovi i kriptorhidi
moraju se odvojiti u posebnu prostoriju za sumnjive ivotinje u
kojoj e se detaljno pregledati i posmatrati do donoenja odluke o
klanju.
ivotinje iz stava 1. ovog lana pored oznaka iz lana 8. stav 1.
ovog pravilnika, moraju se oznaiti slovom "S". Ova oznaka kod
svinja i ovaca nanosi se neizbrisivom plavom bojom, tetoviranjem
ili unom markicom plave boje sa brojem, a kod goveda - unom
markicom plave boje sa brojem.
lan 11
Oduzimanje i ubijanje ivotinja vri se ako se pregledom ivotinja
pre klanja utvrdi:
1) da pokazuje simptome antraksa, utavca i drugih gasnih edema,
besnila, sakagije, durine, govee kuge, plune zaraze goveda,
listerioze, afrike kuge svinja, kuge svinja, kuge konja, slinavke i
apa, vezikularnog oboljenja svinja, zarazne uzetosti svinja,
septikeminog oblika crvenog vetra, boginja ovaca, melitokokoze i
akutne salmoneloze;
2) da pokazuju simptome bolesti zbog kojih se posle
postmortalnog pregleda moraju oduzeti trupovi i organi;
3) da sumnjive ivotinje, posle 24 sata, ponovo imaju povienu
temperaturu (svinja preko 41,0 oC, a goveda i ovaca preko 40,4
oC);
4) da su u agoniji ili kontuzovane u veem stepenu;
5) da boluju od epitelioma oka ili pokazuju simptome oboljenja
orbitalne regije ako su im oi razorene ili zamuene neoplazmatinim
tkivom, ako imaju intenzivnu infekciju, gnojenje i nekrozu praenu
neprijatnim mirisom, kao i kahektine ivotinje.
ivotinje iz stava 1. ovog lana ubijaju se bez muenja u
prostoriji za sumnjive ivotinje ili na izdvojenom prostoru pogodnom
za pranje i dezinfekciju.
Leevi ivotinja uginulih u transportu i depou i ubijenih u depou
oduzimaju se i oznaavaju unim markicama crvene boje sa oznakom "K"
i brojem, prelivaju i ubrizgavaju 3% rastvorom karbolne kiseline,
uz dodatak metilenskog plavog ili kreolina sa metilenskim plavim
(dekarakterizacija).
Leevi se stavljaju u posebne nepropustljive i crvenom bojom
obeleene kontejnere sa poklopcima i transportuju u kafileriju,
odnosno na mesto za nekodljivo uklanjanje.
O patoloko-anatomskom nalazu i uzroku uginua izvetava se nadleni
organ u klanici.
O trupovima uginulih ili ubijenih ivotinja koji se oduzimaju
(konfiskati) vodi se evidencija propisana u lanu 202. ovog
pravilnika.
Zabrana klanja
lan 12
Nee se dozvoliti klanje:
1) ivotinje za koju nije podneseno uverenje o zdravstvenom
stanju po prispeu u depo;
2) ivotinje za koju nije dostavljen izvetaj o pregledu pre
klanja;
3) ivotinje koja je oznaena prema odredbama lana 8. ovog
pravilnika;
4) ivotinje koje pokazuju bilo koje simptome iz lana 10. stav 1.
ovog pravilnika;
5) ivotinja koja je u poslednjoj treini graviditeta ili ako nije
prolo osam dana od dana poroaja ivotinje;
6) ivotinje cepljene ivim virusom besnila, a nije prolo 14 dana
od dana cepljenja;
7) ivotinje koja je umorna, uznemirena ili povreena;
8) ivotinje koja je prljava;
9) ivotinje koja je leena ili je primala supstancije sa
farmakolokim dejstvom u profilaktike ili nutritivne svrhe, a nije
prolo potrebno vreme za izluivanje iz organizma ivotinje, prema
uputstvu proizvoaa o njihovoj upotrebi (karenca);
10) ivotinje koja je leena hormonalnim sredstvima, a nije prolo
vreme propisane karence;
11) ivotinje koja potie sa podruja na kome se ne prati prisustvo
biolokih ostataka i radionuklida.
Klanje
lan 13***
ivotinje se moraju istovariti i smestiti u staje i obore i
odvoditi na omamljivanje i klanje bez uzbuivanja, nanoenja bola i
povreda.
Za prenoenje povreene ivotinje do mesta omamljivanja i klanja
mora da se obezbedi oprema prema veliini ivotinje.
lan 14
Pre klanja ivotinje se moraju omamiti na human i struan nain, i
to konji i goveda ureajima sa penetrirajuim klinom ili elektrinom
strujom, a svinje i ovce elektrinom strujom ili
ugljen-dioksidom.
ivotinje se ne omamljuju u sluaju ritualnog klanja.
lan 15
Ako nadleni organ utvrdi neodgovarajuu konstrukciju opreme,
nehuman postupak sa ivotinjom ili nepravilno omamljivanje,
zabranjuje klanje do otklanjanja nedostatka.
lan 16
Omamljene ivotinje treba odmah iskrvariti. Tek posle potpunog
iskrvarenja moe se pristupiti daljoj obradi zaklanih ivotinja.
lan 17
Krv zaklanih ivotinja moe se koristiti za javnu potronju ako
potie od ivotinja ije je meso ocenjeno kao higijenski ispravno za
javnu potronju i ako je krv prikupljena na higijenski nain.
Sudovi za prikupljanje krvi moraju biti obeleeni tako da se u
sluaju potrebe moe utvrditi od koje ivotinje krv potie.
Pre svakog prikupljanja krvi sud treba prethodno oprati hladnom
vodom, a zatim vodom ija je temperatura iznad 83C.
lan 18
Ako se donese odluka o klanju ivotinja iz lana 9. ovog
pravilnika, one se moraju klati u posebnoj prostoriji opremljenoj
za klanje. Ako takva prostorija ne postoji, klanje se sme obaviti i
u prostoriji za klanje zdravih ivotinja, ali posle klanja zdravih
ivotinja. U tom sluaju, odmah po zavrenom klanju obavezna je
dezinfekcija prostorije i opreme.
Prinudno klanje
lan 19
Pod prinudnim klanjem ivotinja podrazumeva se klanje bez
prethodnog pregleda pre klanja i ono se moe obaviti samo u sledeim
sluajevima, i to:
1) ako je ivotinja teko povreena ili zbog povrede jako
krvari;
2) ako se ivotinja nadula usled ishrane ili ako zdravoj ivotinji
preti opasnost od uguenja zbog zastoja stranog tela u jednjaku ili
u duniku;
3) ako je ivotinja povreena elektrinom strujom ili udarom
groma.
lan 20
Pregled mesa i organa prinudno zaklanih ivotinja vri nadleni
organ koji utvruje da li je ivotinja zaklana jo za ivota ili u
agoniji i da li su na vreme izvaeni trbuni i grudni organi.
lan 21
Trup ivotinje prinudno zaklane van klanice moe se dopremiti u
klanicu radi obrade i prerade, sa uputom nadlenog organa u kome se
moraju naznaiti: vrsta, rasa, starost, pol i osobeni znaci
ivotinje, firma, odnosno naziv i adresa draoca ivotinje, datum
klanja ivotinje i nalaz, kao i lekovi ako je ivotinja leena pre
klanja.
lan 22
Meso i organi prinudno zaklanih ivotinja ne smeju se koristiti
za javnu potronju, niti se smeju odstraniti ili unititi pre
pregleda.
Ako se na osnovu pregleda mesa i organa prinudno zaklanih
ivotinja ne moe doneti odluka o njihovoj upotrebljivosti za javnu
potronju, izvrie se mikrobioloki pregled, odnosno drugi potrebni
laboratorijski pregledi. Te preglede treba izvriti i kad dralac
ivotinje odustane od upotrebe mesa za javnu potronju ako postoji
sumnja na neku zaraznu bolest.
Klanje bolesnih ivotinja
lan 23
Pod klanjem bolesnih ivotinja, u smislu ovog pravilnika,
podrazumeva se klanje ivotinja obolelih od bolesti kod kojih nije
zabranjeno klanje. Bolesna ivotinja moe se uputiti u klanicu radi
klanja, sa uputom nadlenog organa u kome se moraju naznaiti: vrsta,
rasa, starost, pol i osobeni znaci ivotinje, stavljene oznake
(tetovir, una markica), firma, odnosno naziv i adresa draoca
ivotinje, datum pregleda i dijagnoza, kao i lekovi ako je ivotinja
leena.
lan 24
Klanje ivotinja iz lana 23. ovog pravilnika vri se u posebnom
objektu opremljenom za klanje obolelih ivotinja (sanitarna klanica)
ili u objektu za redovno klanje ivotinja, ali posle klanja zdravih
ivotinja, u kom sluaju je obavezna pojaana dezinfekcija posle
klanja.
lan 25
Meso i organi zaklanih bolesnih ivotinja ne smeju se koristiti
za javnu potronju, niti se smeju odstraniti ili unititi pre
pregleda.
Ako se na osnovu pregleda mesa i organa zaklanih bolesnih
ivotinja ne moe doneti odluka o njihovoj higijenskoj ispravnosti za
javnu potronju, izvrie se mikrobioloki pregled, odnosno drugi
potrebni laboratorijski pregledi. Ove preglede treba izvriti i kad
se posumnja na neku zaraznu bolest.
Pripremanje trupova zaklanih ivotinja za pregled
lan 26
Zaklane ivotinje moraju se posle klanja pripremiti za pregled,
odnosno obraditi na sledei nain:
1) zaklanim ivotinjama, osim svinja koje se ure, treba odmah
posle iskrvarenja skinuti kou;
2) kod pojedinih vrsta ivotinja (ovce, jagnjad, koze i sl.),
radi lakeg skidanja koe, dozvoljava se uduvavanje vazduha pod kou
samo kompresorima snabdevenim filtrom za preiavanje vazduha, pri
emu se kanila uvlai pod kou iznad karpalnog ili tarzalnog
zgloba;
3) trbuni i grudni organi se moraju izvaditi najkasnije 45
minuta posle omamljivanja ili, u sluaju ritualnog klanja, 30 minuta
posle klanja.
lan 27
Pre skidanja koe sa trupom goveda, junadi, teladi, bivola i
kopitara mora se odvojiti koa sa glave i podvezati jednjak. Rogovi
se odstranjuju pre skidanja koe sa glave. Odvajanje glave od trupa
u atlantookcipitalnom zgobu vri se posle odvajanja koe sa glave ili
skidanja koe sa trupa. Odvojene glave peru se tako to se prvo
ispiraju nosne upljine i usna upljina, a zatim se peru spoljne
povrine glave. Pre pregleda glave odstranjuju se svi zaprljani
delovi i ostaci koe. Jezik se oslobaa od svojih prirodnih veza u
toku pregleda. One jabuice i tonzile odstranjuju se posle pregleda
glave.
Pre skidanja koe s trupa odstranjuju se prednje noge u karpalnom
i zadnje noge u tarzalnom zglobu. Pri skidanju koe s trupa najpre
se oslobaaju najistureniji delovi trupa. Skinutu kou sa trupova
goveda, junadi, teladi, bivola i kopitara treba obeleiti ili tako
ostaviti da se do zavretka pregleda moe utvrditi sa kog trupa koa
potie.
U toku skidanja koe sa butova rektum treba krunim rezom
osloboditi od prirodnih veza, zatititi kesom od plastine mase i
obavezno podvezati.
Mukim ivotinjama pre otvaranja trbune i grudne upljine
odstranjuju se spoljanji genitalni organi.
enskim ivotinjama, osim teladi i junica, vime se odvaja od trupa
zajedno sa koom, tako da se sprei izlivanje mleka, pri emu Lnn.
supramammarii ostaju na trupu.
Posle rasecanja trbune i grudne upljine vade se unutranji
organi, osim bubrega. Pre odvajanja creva od eluca, kod zaklanih
goveda, junadi, teladi, bivola i kopitara treba podvezati
dvanaestopalano crevo na dva mesta u razmaku od 10 cm. Jednjak se
pre odvajanja od eluca mora podvezati na dva mesta. Dvanaestopalano
crevo i jednjak odsecaju se izmeu dva podvezana mesta.
Posle odstranjivanja unutranjih organa, trup se raseca uzduno po
kimenom stubu.
Glavu kopitara treba rasei uzduno, po sredini, a nosnu pregradu
izvaditi tako da ostane u vezi sa prednjim delom nosa i da sluzokoa
nosne pregrade sa obe strane ostane nedirnuta.
Teladima do est nedelja starosti glava se moe odstraniti zajedno
sa koom ako se glava posle toga uri. Ostali postupci obrade
zaklanih teladi istovetni su sa obradom zaklanih goveda, junadi,
bivola i kopitara.
lan 28
Ovce, jagnjad, koze i jarad obrauju se na taj nain to se
odstranjuju koa sa trupa, prednje noge u karpalnom zglobu i zadnje
noge u tarzalnom zglobu. Grudni i trbuni organi moraju se
osloboditi za pregled tako to se trbuni organi potpuno odstranjuju
iz trupa, dok grudni organi, preko dela dijafragme i medijastinuma,
ostaju u vezi sa trupom. Glava osloboena od koe, uiju i neistoe
ostaje u vezi sa trupom.
lan 29
Zaklane svinje se ure i opaljuju plamenom ili se sa njih skida
koa. Sa povrine trupova ourenih i opaljenih plamenom zaklanih
svinja treba u potpunosti odstraniti ekinje i izmenjeni epitel.
Trup se moe zasecati, otvarati i rasecati samo posle potpunog
ienja i zavrnog pranja trupa. Sa opranih trupova zaklanih svinja
najpre se isecaju oroali epitel izmeu papaka prednje i zadnje noge,
srednje uvo i one jabuice sa kapcima. Rektum se krunim rezom
oslobaa od prirodnih veza i obavezno podvezuje. Mukim ivotinjama
odstranjuju se spoljanji genitalni organi. Posle otvaranja karline,
trbune i grudne upljine vade se svi unutranji organi zajedno, osim
bubrega. Rektum se odstranjuje iznad raseene karlice. Jezik se vadi
posebno. Bremenitim ivotinjama, pre vaenja ostalih unutranjih
organa, odstranjuje se materica. Bubreg se oslobaa iz masne i
vezivnotkivne aure pre pregleda i ostavlja u prirodnoj vezi sa
trupom. Trupove zaklanih svinja, posle vaenja unutranjih organa,
treba rasei uzduno po kimenom stubu.
Zaklana prasad se ure i oslobaaju od ekinja, izmenjenog epitela
i roine papaka. Postupak obrade trbunih i grudnih organa zaklane
prasadi isti je kao i kod zaklane jagnjadi.
lan 30
Ni jedan deo zaklane ivotinje ne sme se odstraniti ni obraditi
dok se ne zavri pregled mesa i organa.
Posle pregleda, meso i organi zaklane ivotinje, koji su ocenjeni
upotrebljivim za javnu potronju, osim ako se odmah ne upotrebe za
preradu, moraju se ohladiti tako da se u dubini miinog tkiva
postigne temperatura do +7C, a u organima do +3C.
Ako se meso zaklane ivotinje smrzava, mora se obezbediti
temperatura mesa najmanje - 12C za smrznuto meso, odnosno najmanje
- 18C za duboko smrznuto meso.
lan 31
U toku klanja ivotinja i obrade trupova zaklanih ivotinja treba
spreiti svaku kontaminaciju mesa i organa.
Ako u toku klanja ivotinje i obrade trupova i organa zaklane
ivotinje doe do ograniene - lokalne kontaminacije mesa i organa,
kontaminirani delovi moraju se odstraniti isecanjem ili
obrezivanjem.
Unutranji organi ne smeju se prati pre pregleda.
Meso zaklane ivotinje ne sme se brisati krpom ili sunerom.
Ako se oprema koja se koristi pri klanju, obradi i pregledu mesa
i organa zaklane ivotinje uprlja sadrajem digestivnog trakta,
patoloki promenjenim tkivom ili drugom neistoom, mora se pre dalje
upotrebe oprati hladnom vodom, a zatim vodom ija temperatura iznosi
najmanje + 83C.
lan 32
Ako je pre pregleda odstranjen neki organ zaklane ivotinje koji
je neophodan za ocenu upotrebljivosti mesa te ivotinje za javnu
potronju, odluka o upotrebljivosti mesa za javnu potronju ne moe se
doneti bez prethodnog mikrobiolokog ili drugog potrebnog
ispitivanja.
Oznaavanje trupova i organa zaklanih ivotinja
lan 33*
(Prestao da vai)
Pregled trupova i organa zaklanih ivotinja
lan 34
Trupovi i organi zaklanih ivotinja pregledaju se:
1) vizuelno (adspekcija);
2) opipavanjem (palpacija);
3) zarezivanje mesa, organa i limfnih vorova (incizija);
4) prema potrebi, mikrobiolokim i drugim laboratorijskim
ispitivanjima.
Pregledaju se:
1) krv;
2) trup, pri emu se ocenjuje da li je trup pravilno i higijenski
pripremljen za pregled, ugojenost, stepen iskrvarenja i da li ima
krvnih podliva zbog udaraca, eventualnih deformacija trupa i
zglobova, odnosno preloma kostiju. Ocenjuju se i boja i izgled
miinog i masnog tkiva, porebrice i potrbuine.
Pri pregledu trupova zaklanih svinja utvruje se da li na trupu,
a naroito u podruju repa postoje rane od ugriza;
3) glava s pripadajuim limfnim vorovima (Lnn. parotidei, Lnn.
retropharingei mediales et laterales, Lnn. mandibulares) i
krajnicima (Tonsillae pharyngicae), a kod goveda jo i tvrdo i meko
nepce (Palatum durum et molle);
4) jezik, jednjak, dunik i plua sa pripadajuim limfnim vorovima
(Lnn. bifurcationes, Lnn. mediastinales), i kod goveda - (Lnn.
eparteriales);
5) srce s osrjem;
6) jetra sa pripadajuim limfnim vorovoma (Lnn. portales) i unom
beikom;
7) slezina;
8) eludac, creva i trbuna maramica sa pripadajuim limfnim
vorovima (Lnn. gastrici, Lnn. mesenterici);
9) bubrezi sa pripadajuim limfnim vorovima (Lnn. renales);
10) dijafragma, porebrica, potrbuina, slanina, salo, loj,
vidljive kosti, karlica, zglobovi i ovojnice tetiva;
11) veliki limfni vorovi crvene kosti (Lnn. iliaci) i povrinski
preponski i limfni vorovi (Lnn. inguinales superficiales);
12) vime sa pripadajuim limfnim vorovima (Lnn.
supramamarii);
13) polni organi i mokrana beika;
14) mozak, upljina glave, guteraa i dr.).
lan 35
Limfni vorovi trupova i organa zaklanih ivotinja, prilikom
pregleda, zarezuju se na sledei nain:
1) kod zaklanih goveda:
a) na glavi: Lnn. parotidei, Lnn. mandibulares i Lnn.
retrophyryngei mediales et laterales;
b) na pluima: Lnn. mediastinales caudales et craniales, Lnn.
bifurcationes dorsales sinistra et dextra i Lnn. eparteriales;
v) na jetri: Lnn. portales;
2) kod zaklanih svinja:
a) na glavi: Lnn. mandibulares, odnosno Lnn. mandibulares
accesorii;
b) na trupu: Lnn. supramamarii kod krmaa.
Ostali limfni vorovi na organima i trupovima zaklanih goveda i
svinja (Lnn. cervicales superficiales, Lnn. axillares, Lnn.
poplitei, Lnn. ischiadici, Lnn. subiliaci; Lnn. iliaci mediales et
laterales, Lnn. sacrales, Lnn lumbales, Lnn. renales, Lnn.
sternales i Lnn mesenteriales) zarezuju se samo ako se sumnja na
neko oboljenje ili kad to zahteva zemlja uvoznica.
Limfni vorovi zarezuju se uzduno, tako da se dobije to vei broj
tankih listova, odnosno preseka za pregled.
Srce zaklanih goveda, junadi, teladi i bivola treba prvo
osloboditi osrja, a zatim zarezati uzdunim rezovima kojima se
otvaraju komore i pretkomore. Srana pregrada (septum) raseca se sa
dva do tri reza. Srce svinja mora se osloboditi osrja i zarezati
uzdunim rezom kroz komore i pretkomore radi pregleda.
Dunik i njegove glavne ogranke treba zarezati uzduno, a donju
treinu oba pluna krila popreno tako da se prereu glavni bronhusi.
Na isti nain pregledaju se plua svinja urenih u vertikalnom
poloaju.
Jetru zaklanih goveda, junadi i bivola treba zarezati na
unutranjoj strani na dva mesta tako da se jednim rezom uzduno
otvori glavni uovod, a drugi rez ispod pigelovog renja treba da
bude toliki da se prereu uovodi. unu beiku treba opipati. Ako je
potrebno zarezuju se i drugi delovi jetre. Kod teladi, ovaca i
jagnjadi, koza i jaradi jednim rezom se zaseca unutranja povrina
jetre radi pregleda unih kanala. Kod svinja, jetru treba pregledati
adspekcijom i palpacijom, a po potrebi - i zarezivanjem.
Bubrege kod svih vrsta ivotinja treba odvojiti od masnog omotaa,
a kod goveda, svinja i ovaca i od vezivnotkivnog omotaa i
pregledati adspekcijom i palpacijom, a ako je potrebno - i
zasecanjem da bi bubrena karlica bila dostupna za pregled. Kod
zaklanih teladi, jagnjadi, jaradi i prasadi bubrezi se vade iz
masne i vezivnotkivne aure samo ako je potrebno.
Ako se kod teladi posumnja na salmonelozu, treba zarezati pupak
i zglobove.
Ako se pri pregledu zaklanih ovaca i koza ne posumnja da su one
bolesne, limfni vorovi glave, kao i srce ne zarezuju se.
lan 36
Prilikom pregleda mesa i organa zaklanih goveda, junadi i bivola
mora se izvriti poseban pregled radi utvrivanja da li postoji
bobiavost, i to na sledei nain;
1) sa najmanje dva paralelna reza zarezati svaki spoljni vakai
mii (M. masseter) i jednim rezom svaki unutranji (M. pterygoideus)
vakai mii, tako da povrina reza bude to vea;
2) jednim uzdunim rezom zarezati donju (ventralnu) povrinu
jezika;
3) srce pregledati shodno stavu 4. lana 34. ovog pravilnika;
4) jednjak pregledati adspekcijom i palpacijom, a po potrebi i
zarezivanjem;
5) pregledati povrinu svih miia, a naroito paljivo miini deo
dijafragme koji je prethodno osloboen trbune i grudne opne i
meurebarne miie.
Ako se pri zarezivanju vakaih miia i srca i pregledom i
opipavanjem organa nae samo jedna ili vie bobica, potrebno je, zbog
utvrivanja stepena invazije, razrezati u tanke listie jezik,
jednjak, srce i miine delove dijafragme i zarezati na nekoliko
mesta miie buta i pleke.
Zaklanoj teladi do est nedelja, prilikom pregleda radi
utvrivanja da li postoji bobiavost, zarezuje se samo srce. Ako se
pregledom srca nae jedna ili vie bobica, treba izvriti detaljan
pregled kao kod zaklanih goveda, junadi, teladi starije od est
nedelja i bivola.
Zaklanim ovcama i kozama, radi utvrivanja da li postoji
bobiavost, adspekcijom se pregledaju svi vidljivi miii trupa i
glave, srce i miini deo dijafragme.
Radi utvrivanja da li postoji bobiavost svinja od masnog tkiva,
oslobaa se unutranji slabinski mii (M. Psaos major) i adspekcijom
se pregledaju svi ostali vidljivi miii trupa i glave, srce i miini
deo dijafragme.
lan 37
Na glavi zaklanih kopitara, radi utvrivanja da li postoji
sakagija, pregleda se sluzokoa nosne pregrade i nosnih upljina.
lan 38
Prema vrsti ivotinja koje se kolju, veterinarsko-sanitarni
pregled vri se:
1) kod goveda i svinja: pregled glave, pregled unutranjih
organa, pregled polutki i pregled zadranih organa i polutki;
2) kod ovaca i koza: pregled trupa sa glavom, pregled unutranjih
organa i pregled zadranih trupova i organa.
Pregled mesa svinja na trihinelozu
lan 39
Pri pregledu trupova zaklanih svinja ije je meso namenjeno
javnoj potronji ili preradi mora se izvriti ispitivanje mesa svinja
radi utvrivanja da li su svinje zaraene trihinelom (Trichinella
spiralis).
Za pregled mesa svinja na trihinelozu koristi se metoda
kompresije ili metoda vetake digestije zbirnih uzoraka mesa.
lan 40
Kod metode kompresije iz svake polutke svinja za ispitivanje
uzima se po jedan komadi miia dijafragme (veliine lenika), i to na
prelazu miinog dela u tetivu, na mestu na kome se dijafragma vezuje
za kimu (koren). Od svakog komadia za ispitivanje treba uzeti po
sedam odseaka (ukupno 14) veliine zrna ovsa.
Ako postoji samo jedan koren dijafragme, od njega treba uzeti 14
odseaka za pregled na kompresionom staklu.
Ako je pre uzimanja uzoraka za pregled, metodom kompresije,
odstranjen koren dijafragme, za pregled se uzimaju dva uzorka iste
veliine od grudnog ili rebarnog dela dijafragme i pregleda sa 14
iseaka.
Ako na polutkama potpuno nedostaje dijafragma, uzorci se uzimaju
od jezika ili podjezine muskulature, a ako nedostaje jezik - od
muskulature za vakanje ili trbune muskulature i pregleda se 28
odseaka veliine zrna ovsa.
Lice koje pomou trihinoskopa pregleda uzorke mesa moe da
pregleda do 840 iseaka na kompresionim staklima, a izuzetno do 1050
iseaka mesa u toku radnog vremena.
Trihinoskopski pregled 14 iseaka uzetih od korena dijafragme
svinje mora da traje najmanje tri minuta, a 28 iseaka - najmanje
est minuta. Ako se u toku trihinoskopskog pregleda otkriju sumnjiva
mesta i ne moe se postaviti prava dijagnoza i pomou velikog uveanja
trihinoskopom, treba izvriti mikroskopski pregled.
Pregled uzoraka uzetih od drugih miia trupa mora da traje
najmanje est minuta.
lan 41
Prilikom ispitivanja mesa svinja na prisustvo larvi trihinele
vetakom digestijom zbirnih uzoraka, mogu da se koriste metode
vetake digestije pomou magnetne mealice ili stomacher ureaja.
Pri korienju metode vetake digestije zbirnih uzoraka za
ispitivanje od jedne polutke svinje treba uzeti komadi mesa (5 g)
od korena dijafragme.
Ako je koren dijafragme odstranjen, za ispitivanje se uzima
uzorak iste veliine od grudnog ili rebarnog dela dijafragme, jezike
muskulature, vakaih ili trbunih miia.
Od svakog uzorka (5 g) treba isei 1 g za ispitivanje metodom
vetake digestije zbirnih uzoraka.
lan 42
U sluaju nalaza trihinele pregledom jednog zbirnog uzorka od 100
svinja, treba ponovo uzeti uzorak od 20 g od svake svinje, i to od
jednog korena dijafragme na prelazu miinog u tetivasti deo. Ako
nema korena dijafragme, treba uzeti istu koliinu od rebarnog ili
grudnog dela dijafragme ili od miia za vakanje ili trbunih miia.
Svih 100 svinja ponovo se ispituje prema navedenim metodama vetake
digestije zbirnih uzoraka, u grupama od po pet svinja. Uzorci od
pet svinja po 20 g predstavljaju zbirni uzorak od 100 g. Ako se
otkrije trihinela u jednom uzorku od pet svinja, iz te grupe treba
uzeti po 20 g uzorka miia od svake svinje (trupa) i ispitati ih do
konane identifikacije trupa ivotinje.
lan 43
Prilikom pregleda mesa svinja u komadima uzorci se uzimaju od
svakog komada mesa, i to po 5 g od skeletne muskulature bez masnog
tkiva blizu kosti ili tetiva.
Za metod kompresije priprema se ukupno 28 odseaka, a za metod
vetake digestije zbirnih uzoraka iseca se po 2 g.
Kod pojedinanih pregleda proizvoda od mesa (kobasice, sueno meso
i suva slanina), metodama vetake digestije pomou magnetne mealice
ili stomacher ureaja uzorci se uzimaju:
1) od svakih 50 kg kobasica po jedan zbirni uzorak od 500 g;
2) od svakog komada suenog mesa po 40 g pored kostiju ili
tetiva;
3) od svakog komada suve slanine po 40 g miinog tkiva.
Higijenska ispravnost mesa i organa zaklanih ivotinja za javnu
potronju
lan 44
Na osnovu pregleda, kao i na osnovu rezultata eventualnog
mikrobiolokog ili drugog ispitivanja, meso i organi zaklanih
ivotinja ocenjuju se kao:
1) higijenski ispravni za javnu potronju;
2) higijenski neispravni za javnu potronju;
3) uslovno higijenski ispravni za javnu potronju;
4) higijenski ispravni za preradu.
Meso i organi zaklanih ivotinja, higijenski ispravni za javnu
potronju
lan 45
Meso i organi zaklanih ivotinja higijenski su ispravni za javnu
potronju u sledeim sluajevima:
1) ako su ivotinje i trupovi na osnovu rezultata pregleda pre i
posle klanja proglaeni zdravim ili ako su ivotinje pri pregledu pre
klanja proglaene zdravim, a na mesu i organima se utvrde
lokalizovane patoloke promene koje se mogu odstraniti;
2) ako su kod afebrilnih ivotinja opaeni znaci bolesti pre
klanja, a posle klanja je utvreno da su u pitanju lokalizovane
patoloke promene na pojedinim organima koje se mogu odstraniti;
3) ako sumnjive ivotinje privedene na klanje ne pokazuju
simptome zaraznih bolesti iz lana 10. stav 1. ovog pravilnika, ali
su posle klanja na pojedinim organima utvrene lokalizovane patoloke
promene koje se mogu odstraniti, a mikrobiolokim pregledom mesa
nisu naeni mikroorganizmi zbog kojih bi ga trebalo oceniti uslovno
higijenski ispravnim ili higijenski neispravnim za javnu
potronju;
4) ako je kod goveda utvrena bruceloza prouzrokovana Brucelom
abortus, testise i vime treba odstraniti i oceniti higijenski
neispravnim za javnu potronju;
5) ako je meso organoleptiki besprekorno, a mikrobiolokim
pregledom uzoraka iz dubine mesa nisu izolovani mikroorganizmi
prema odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu mikrobioloke
ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice u
prometu;
6) ako meso i organi sa pripadajuim limfnim vorovima ivotinja
koje su pre klanja bile povreene ne pokazuju nikakve organoleptike
promene.
Meso i organi zaklanih ivotinja higijenski neispravni za javnu
potronju
lan 46
Meso i organi zaklanih ivotinja nisu higijenski ispravni za
javnu potronju u sledeim sluajevima:
1) ako su promene organoleptikih svojstava mesa specifine za
pojedine vrste ivotinja izraene u jaem intenzitetu, bez obzira na
njihov uzrok. Promena mirisa mesa ocenjuje se 24 asa, odnosno 48
asova posle klanja. Promena mirisa i ukusa u nejasnim sluajevima
moe se oceniti i na osnovu rezultata probe kuvanja i peenja;
2) ako je ivotinja pre klanja bila bolesna od trovanja krvi ili
se sumnjalo na trovanje krvi, a posle klanja, iz bilo kog razloga,
nije izvren mikrobioloki pregled mesa;
3) ako su bolesne ivotinje zaklane bez prethodnog pregleda;
4) ako nisu pregledani posle klanja;
5) ako je ocenjeno da su uslovno higijenski ispravni za javnu
potronju, a nije mogue izvriti njihovo osposobljavanje;
6) ako je ocenjeno da su higijenski neispravni za javnu potronju
zbog tuberkuloznih promena;
7) ako su ivotinje bolovale od zaraznih bolesti iz lana 11. taka
1) ovog pravilnika;
8) ako su prinudno zaklanim ivotinjama pre pregleda odstranjeni:
jetra, slezina, bubrezi ili creva sa elucem ili su ti organi oteeni
tako da se pregledom ne moe utvrditi da li su i koliko patoloki
promenjeni;
9) ako su u miiima, limfnim vorovima mesa ili u kostima naene
metastaze malignih tumora;
10) ako miino tkivo sadri larve trihinele spiralis;
11) ako iz zaklane ivotinje 45 minuta posle omamljivanja nisu
odstranjeni eludac i creva, a nije izvren mikrobioloki pregled ili
je ivotinja uginula pre klanja;
12) ako potiu od fetusa i mrtvoroenih ivotinja;
13) ako potiu od ivotinja koje su potpuno izmravile iz bilo kog
razloga;
14) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu
mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice
u prometu;
15) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o koliinama pesticida
i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji
se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;
16) ako je utvrena kontaminacija radionuklidima iznad
dozvoljenog nivoa aktivnosti.
lan 47
Meso, srce i mesnata slanina zaklane ivotinje nisu higijenski
ispravni za javnu potronju:
1) ako je kod zaklanih goveda, junadi, teladi, bivola, ovaca,
koza i svinja utvrena jaka bobiavost. Meso se ocenjuje kao jako
bobiavo ako se na mestima koja se obavezno pregledaju zarezivanjem
i u ostalim miiima trupa nae ukupno vie od 10 bobica ili ako je
meso bobiavih ivotinja organoleptiki promenjeno, bez obzira na broj
naenih bobica. Meso koje sadri degenerisane i kalcificirane bobice
ocenjuje se isto kao i u sluaju nalaza ivih bobica;
2) ako je meso zaklane ivotinje zbog invazije sarkocistama
organoleptiki promenjeno;
3) ako su u miinom tkivu naene metastaze malignih tumora.
Ostali unutranji organi i loj goveda, ovaca i koza i ostali
unutranji organi, salo i vrsto masno tkivo svinja uslovno su
higijenski ispravni za javnu potronju ako su utvrene patoloke
promene navedene u ta. 1) do 3) ovog lana.
lan 48
Za javnu potronju nisu higijenski ispravni delovi mesa i organi
zaklanih ivotinja u sledeim sluajevima:
1) meso i organi ako su paraziti nekodljivi za zdravlje ljudi
naeni u tolikoj meri da se ne mogu potpuno odstraniti. Ako se
paraziti mogu odstraniti izrezivanjem, ostalo meso, odnosno delovi
organa uslovno su higijenski ispravni za javnu potronju;
2) meso i organi ako su naene difuzne patoloke promene koje se
ne mogu odstraniti izrezivanjem, bez obzira na njihov uzrok;
3) meso i ogani ako su zagaeni sadrajem eluca ili creva, urinom,
ui, gnojem, raznim produktima zapaljenja, mlekom krava bolesnih od
zapaljenja vimena ili bilo kakvom neistoom;
4) meso i organi ako sadre otrove koji su uzeti hranom ili su na
bilo koji drugi nain uneseni u organizam ivotinje;
5) limfni vor i organ kome on pripada ako je utvren tuberkulozni
proces;
6) testisi ili vime bruceloznih goveda;
7) plua koja su zagaena vodom iz bazena, sadrajem eluca ili
krvlju;
8) krv koja je zagaena bilo kakvom neistoom ili je dobijena
prerezom vrata;
9) polni organi (osim testisa), puzdra (prepucijum), vime krava,
oi, mar (anus), izresci iz uiju (unutranji rskaviavi delovi
spoljnjeg uva), krajnici, pupak, roina papaka, rogovi, zubi,
kontaminirani delovi mesa i unutranjih organa, povrina ubodne rane
pri klanju i oiljci.
lan 49
Meso i organi zaklanih ivotinja pri nalazu tuberkuloznih promena
ocenjuju se na sledei nain:
1) higijenski je neispravan za javnu potronju ceo trup svinja i
goveda:
a) ako su utvreni progresivni oblici tuberkuloze (plua, vimena,
materice, bubrega, seroza, akutne kazeozne promene sa zapaljivom
hiperemijom u organima i limfnim vorovima, hronine generalizovane
tuberkuloze limfnih vorova mesa, kostiju, zglobova, centralnog
nervnog sistema i miinog tkiva ili kongenitalna tuberkuloza mladih
ivotinja), kao i tuberkulozne promene u portalnom limfnom voru koje
pokazuju da je bolest zahvatila ceo organizam;
b) ako se utvrdi da je poviena temperatura ivotinje prilikom
pregleda pre klanja u vezi sa aktivnim tuberkuloznim promenama
uoenim prilikom pregleda posle klanja;
v) ako su promene praene potpunim izmravljenjem;
g) ako se promene utvrde u nekom miiu ili kostima, ili zglobu,
ili trbunom organu (iskljuujui eludano-crevni trakt), ili nekom
limfnom voru miia, kosti, zgloba ili abdominalnog organa
(iskljuujui gastrointestinalni trakt) ili u nekom limfnom voru koji
prima limfu iz miia, kostiju, zglobova ili trbunog organa
(iskljuujui eludano-crevni trakt);
d) ako su promene rasprostranjene u tkivima grudne ili trbune
upljine;
) ako su promene mnogostruke, akutne i aktivno progresivne;
e) ako karakter ili obim promena ne ukazuje na lokalizovano
stanje;
2) higijenski je neispravan za javnu potronju organ ili pojedini
deo trupa svinje ili goveda ako su na njemu utvrene promene ili ako
su promene utvrene na pripadajuem limfnom voru;
3) uslovno higijenski ispravni za javnu potronju su delovi trupa
i trup goveda:
a) ako se na trupu pokau promene koje nisu tako jako izraene ili
tako brojne kao to su promene opisane u taki 1) ovog stava.
Nezahvaeni deo trupa uslovno je higijenski ispravan za javnu
potronju ako su priroda i obim promena lokalizovani i ako su
promene kalcifikovane ili inkapsulirane i pod uslovom da se
zahvaeni organ ili drugi zahvaeni deo trupa proglasi higijenski
neispravnim za javnu potronju;
b) ako je ivotinja reagovala na tuberkulin-test, a pregledom
trupa zaklane ivotinje nisu utvrene promene;
4) higijenski ispravni za javnu potronju bez ogranienja su
delovi trupa i trup zaklane svinje ako su promene lokalizovane samo
na jednom primarnom mestu (primarna mesta su mandibularni,
cervikalni, medijastinalni i mezenterijalni limfni vorovi). Organ
ili deo trupa zaklane svinje na kome su utvrene promene ocenie se
kao higijenski neispravan za javnu potronju.
Trup zaklane svinje sa lokalizovanom tuberkuloznom promenom na
dva primarna mesta uslovno je higijenski ispravan za javnu
potronju.
lan 50
Meso i organi pri nalazu leukoznih promena ocenjuju se na sledei
nain:
1) higijenski je neispravan za javnu potronju ceo trup svinja i
goveda ako su pregledom utvrene promene na mesu i telesnim limfnim
vorovima ili samo na limfnim vorovima trupa, bez obzira na to da li
su utvrene promene na organima ili na limfnim vorovima organa;
2) meso je higijenski ispravno za preradu u proizvode koji se
obrauju toplotom:
a) ako su pri pregledu organa i mesa zaklane ivotinje utvrene
promene samo na organima ili limfnim vorovima organa, a nisu naene
promene na mesu i limfnim vorovima trupa. Organi na kojima su
utvrene promene ocenjuju se higijenski neispravnim za javnu
potronju;
b) ako meso potie od ivotinje koja je serolokim ispitivanjem
bila proglaena sumnjivom ili je bila pozitivna, a na organima i
njihovim limfnim vorovima i mesu i u limfnim vorovima trupa nisu
utvrene promene;
3) higijenski ispravni za javnu potronju bez ogranienja su meso
i organi zaklanih svinja i goveda ako potiu od ivotinje iz
sumnjivog zapata koja prilikom pregleda nije pokazivala simptome
bolesti, serolokim ispitivanjem bila negativna, a na organima i
njihovim limfnim vorovima i mesu i limfnim vorovima trupa nisu
utvrene nikakve promene.
Kod ivotinja kod kojih su prilikom pregleda posle klanja utvrene
tumorozne promene treba izvriti patohistoloka ispitivanja organa,
limfnih vorova i mesa radi donoenja ocene njihove higijenske
ispravnosti.
Meso i organi zaklanih ivotinja uslovno higijenski ispravni za
javnu potronju
lan 51
Meso i organi su uslovno higijenski ispravni za javnu
potronju:
1) ako potiu od ivotinja koje su bolesne od bruceloze
prouzrokovane Brucelom suis, hemoragine septikemije, crvenog vetra
svinja (osim septikeminog oblika), Aujeczkijeve bolesti, gripa
prasadi, Q groznice, leptospiroze, toksoplazmoze i infektivne
anemije konja;
2) ako se pretpostavlja da je meso zagaeno uzronicima antraksa,
sakagije i salmoneloze;
3) ako je kod zaklanih goveda, junadi, teladi, bivola, ovaca,
koza i svinja utvrena slaba bobiavost (kod goveda Cysticercus bovis
s. inermis, kod ovaca i koza Cysticercus bovis, a kod svinja
Cysticercus cellulosae), odnosno kad se na mestima koja se obavezno
pregledaju zarezivanjem i u ostalim miiima trupa nae ukupno manje
od 10 bobica i ako su naene bobice odstranjene.
Osposobljavanje uslovno higijenski ispravnog mesa i organa
zaklanih ivotinja za javnu potronju
lan 52
Uslovno higijenski ispravno meso i organi zaklanih ivotinja
osposobljavaju se za javnu potronju;
1) kuvanjem ili sterilizacijom unutranjih organa, odnosno
topljenjem sala, vrstog masnog tkiva i loja u sluajevima navedenim
u lanu 47. ovog pravilnika;
2) kuvanjem, sterilizacijom, soljenjem ili salamurenjem mesa i
organa slabo bobiavih svinja;
3) smrzavanjem, kuvanjem, sterilizacijom, soljenjem ili
salamurenjem mesa i organa slabo bobiavih goveda, ovaca i koza;
4) kuvanjem ili sterilizacijom mesa i organa, odnosno topljenjem
slanine, sala i loja u sluajevima navedenim u lanu 51. ovog
pravilnika.
Ako uslovno higijenski ispravno meso nije osposobljeno na nain
propisan u stavu 1. ovog lana, smatrae se higijenski neispravnim za
javnu potronju i mora se uiniti nekodljivim.
Meso za koje se sumnja da je kontaminirano uzronicima antraksa
mora se prokuvati ili sterilizovati najdocnije u roku od est asova
posle klanja. Ako se meso ne prokuva ili ne sterilizuje u navedenom
roku, smatra se higijenski neispravnim za javnu potronju i mora se
uiniti nekodljivim.
Uslovno higijenski ispravno meso moe se posle izvrenog
osposobljavanja upotrebiti za javnu potronju samo preraeno u
proizvode od usitnjenog mesa koji se obrauju toplotom.
lan 53
Uslovno higijenski ispravno meso osposobljava se za javnu
potronju na sledei nain:
1) slaninu, salo i loj treba istopiti suvim ili vlanim postupkom
na temperaturi od najmanje 100C;
2) meso pre kuvanja ili sterilizacije treba rasei u komade
debljine do 10 cm i kuvati u vodi najmanje dva i po sata ili
sterilizovati najmanje dva sata, tako da se u sredini komada mesa
postigne temperatura od 80C i odri najmanje 30 minuta. Smatra se da
je meso dovoljno kuvano ako u najdubljim delovima promeni boju,
odnosno kad govee meso postane sivo, a svinjsko, ovije i kozje
sivkastobelo i kad sok koji se pri zarezivanju cedi nije vie
crvenkast;
3) ako se meso slabo bobiavih svinja, goveda, ovaca i koza
osposobljava za javnu potronju soljenjem ili salamurenjem, treba ga
rasei u tanke komade najvie do 2 kg i usoliti ih suvim postupkom
ili potopiti u 25-procentni rastvor kuhinjske soli ili u smeu za
salamurenje. Usoljeno meso ili meso potopljeno u salamuru mora se
drati najmanje 21 dan. Ako se rastvor kuhinjske soli ili salamure
ubrizgava u meso, dovoljno je da meso stoji 14 dana;
4) ako se meso slabo bobiavih svinja, goveda, ovaca i koza
osposobljava za javnu potronju smrzavanjem, trup, glava i organi se
moraju drati u prostoriji za smrzavanje dok se u dubini miia ne
postigne temperatura od - 10C koja e se odravati najmanje 10 dana
ili temperatura od - 20C koja e se odravati najmanje tri dana.
Meso i organi zaklanih ivotinja higijenski ispravni za
preradu
lan 54
Meso i organi zaklanih ivotinja higijenski su ispravni za
preradu:
1) ako se njihova organoleptika svojstva razlikuju od specifinih
svojstava mesa ivotinjske vrste kojoj pripadaju;
2) ako potiu od premladih ivotinja pa pokazuju znake
nerazvijenosti, odnosno nezrelosti;
3) ako nisu dovoljno iskrvarili;
4) ako su sa mesa uklonjene prvobitno utvrene organoleptike ili
druge promene zbog kojih je meso bilo privremeno zadrano pod
kontrolom nadlenog organa.
Ako se utvrdi da su meso i organi promenili boju, miris i ukus,
odnosno da se pojavila vodnjikavost, takvo meso i organi privremeno
se zadravaju pod kontrolom nadlenog organa, a odluka se donosi
najranije 24 asa posle klanja.
Meso i organi ocenjeni kao higijenski ispravni mogu da se
koriste za preradu samo u proizvodima koji se obrauju toplotom.
Obeleavanje mesa i organa zaklanih ivotinja
lan 55 - 62*
(Prestali da vae)
Postupak sa mesom i organima zaklanih ivotinja koji su ocenjeni
kao higijenski neispravni za javnu potronju
lan 63
Meso i organi zaklane ivotinje ili njihovi delovi koji su
ocenjeni kao higijenski neispravni za javnu potronju uinie se
nekodljivim na jedan od sledeih naina:
1) kuvanjem ili sterilizacijom dok se ne raspadnu mekani
delovi;
2) suvom destilacijom;
3) hemijskim postupcima.
lan 64
Ako se konfiskati i leevi ne mogu uiniti nekodljivim ni na jedan
od naina iz lana 63. ovog pravilnika, treba ih otpremiti u jamu -
grobnicu ili spaliti.
Pre stavljanja u jamu - grobnicu, konfiskate i leeve treba
politi petroleumom, karbolnom kiselinom, kreom i sl.
Trihinelozno meso treba uiniti nekodljivim samo na nain propisan
u lanu 63. ovog pravilnika ili spaljivanjem.
lan 65
Konfiskati i leevi otpremaju se do objekta ili mesta za
nekodljivo uklanjanje u zatvorenom prevoznom sredstvu koje ne
proputa tenost ili pneumatskim transportom.
Ako u klanici nema uslova za pravilno uvanje konfiskata i leeva
uginulih ivotinja, na temperaturi do + 4C, oni se moraju svakog
dana po zavretku klanja otpremati do objekta ili mesta za
nekodljivo uklanjanje.
Zabranjen je svaki istovar konfiskata i leeva na putu do objekta
ili mesta za nekodljivo uklanjanje.
Zabranjeno je preraivati u krugu klanice leeve uginulih ivotinja
i konfiskata koji nisu iz tog kruga.
lan 66
Nadleni organ moe dozvoliti upotrebu nejestivih proizvoda za
pripremanje hrane za ribe, krznae, pse i make pod uslovom da ne
sadre uzronike zaraznih bolesti i ehinokoke.
Nejestive proizvode koji e se upotrebiti za ishranu riba i
krznaa treba pre otpremanja preliti metilenskim plavilom i
otpremiti u posudama koje se mogu zatvoriti ili otpremiti u
zatvorenim prevoznim sredstvima.
III PREGLED PERNATE IVINE
Prijava klanja
lan 67
Dralac pernate ivine, najdocnije 12 asova pre klanja,
prijavljuje nadlenom organu klanje pernate ivine.
lan 68
Pernata ivina se ne sme hraniti najmanje osam asova pre
utovara.
Pregled pre klanja
lan 69
Pernatu ivinu za klanje pregleda nadleni ogan u mestu porekla 24
asa pre prispea u klanicu i o tome izdaje uverenje o zdravstvenom
stanju. Pregled mora da se ponovi ako je prolo vie od 24 asa od
prvog pregleda do klanja.
Ako je ivina pregledana u mestu porekla u poslednja 24 asa i ako
je tom prilikom utvreno da je zdrava, premortalnim pregledom u
klanici utvruje se zdravstveno stanje i povrede nastale u toku
transporta, pri emu se naroita panja poklanja oteanom disanju,
cijanozi kreste, tekoama pri stajanju ili hodanju i sl.
lan 70
Pregledom pre klanja mora da se utvrdi:
1) da li je pernata ivina obolela od zaraznih bolesti koje se
prenose na ljude ili ivotinje i da li postoje simptomi koji ukazuju
na mogunost pojavljivanja ovakvih bolesti;
2) da li postoje znaci drugih bolesti ili poremeaj opteg stanja
koji bi mogli uiniti meso higijenski neispravnim za javnu
potronju;
3) da li postoje znaci koji ukazuju na to da su pernatoj
ivotinji davane materije sa farmakolokim dejstvom ili druge
materije koje se kao bioloki ostaci zadravaju u mesu ili
organima.
lan 71
Pri premortalnom pregledu, sumnja da postoji oboljenje postavlja
se ako je utvreno da je pernata ivina apatina i da ne reaguje na
normalne nadraaje, da ima proliv, da je veoma mrava, da puta
nenormalan glas kad se uznemiri, da pokazuje znake poremeaja
centralnog nervnog sistema, da ima oteenu glavu i oi, iscedak iz
oiju ili nosnih upljina, otok kreste i zamuenu ili nepravilnu
ronjau i da kija, zeva ili epa, odnosno da ima ozlede na pojedinim
delovima tela. Sumnjiva ivina se kolje posle klanja zdravih
ivotinja, uz pojaanu dezinfekciju prostorija i opreme posle
klanja.
Zabrana klanja
lan 72
Nee se dozvoliti klanje pernate ivine:
1) ako nije podneseno uverenje o zdravstvenom stanju;
2) ako se pri pregledu utvrde znaci agonije ili teki poremeaji
zdravlja iz bilo kog razloga;
3) ako boluje ili se sumnja da boluje od generalizovane
difterije, salmoneloze, kuge peradi i njukastl-bolesti, ornitoze,
psitakoze, kolere pernate ivine, besnila i influence gusaka i ako
je utvreno trovanje bilo kojim otrovom;
4) ako je leena antibioticima, sulfonamidima ili
kokcidiostaticima ili je primala ove supstancije u profilaktike ili
nutritivne svrhe, a nije prolo potrebno vreme za izluivanje iz
organizma ivotinje prema uputstvu proizvoaa o njihovoj
upotrebi;
5) ako je hrana kojom je hranjena sadrala jedinjenja arsena;
6) ako je pernata ivina namenjena klanju bila u kontaktu sa
ivinom zaraenom jednom od bolesti navedenih u taki 3) ovog
lana;
7) ako se zdrava pernata ivina namenjena klanju nae u istoj
klanici istovremeno sa ivinom koja boluje od bolesti navedenih u
taki 3) ovog lana;
8) ako postoji sumnja da se meso i organi pernate ivine ne mogu
oceniti upotrebljivim za javnu potronju.
Klanje i pripremanje zaklane pernate ivine za pregled
lan 73
Pernatu ivinu pre klanja treba omamiti na human i struan nain,
primenom elektrine energije ili ugljen-dioksida.
Omamljivanje pernate ivine ne primenjuje se kod ritualnog
klanja.
Pernata ivina kolje se prerezom krvnih sudova vrata spoljnim ili
unutranjim rezom.
Zabranjeno je zaklanu pernatu ivinu unositi u bazen za urenje
pre nego to dovoljno iskrvari.
lan 74
Trupovi zaklane pernate ivine moraju se oistiti od perja i
paperja, moraju biti bez veih krvnih podliva, oteenja koe i
ekstremiteta i ne smeju biti zaprljani sadrajem unuranjih
organa.
Posle urenja i upanja perja i paperja trupovi zaklane pernate
ivine se za pregled pripremaju tako to se unutranji organi (eludac,
creva, jetra, slezina i srce) izvade iz telesne upljine i ostave u
prirodnoj vezi sa trupom.
Nije dozvoljeno odstranjivati glavu, delove trupa i organe,
praviti rezove ili obraivati trup ivine pre nego to se zavri
veterinarsko-sanitarni pregled.
Pregled zaklane pernate ivine
lan 75
Pri pregledu zaklane pernate ivine nadleni organ vizuelno
pregleda glavu, spoljnu i unutranju povrinu trupa i unutranje
organe, a po potrebi, i palpira ili i zaseca. Ako su utvrene bilo
kakve patoloke promene, trup i organe zaklane pernate ivine treba
zadrati i naknadno detaljnije pregledati.
Ako je potrebno, ispitivanje treba proiriti na bioloke ostatke,
inhibitore, biostimulatore, mikrobioloka ispitivanja i dr.
Veterinarsko-sanitarni pregled zaklane pernate ivine sadri:
1) pregled glave;
2) pregled unutranjih organa;
3) pregled trupova;
4) pregled zadranih trupova.
Higijenska ispravnost mesa i organa zaklane pernate ivine za
javnu potronju
lan 76
Na osnovu pregleda, kao i na osnovu rezultata eventualnog
mikrobiolokog ili drugog ispitivanja, meso i organi zaklane pernate
ivine ocenjuju se kao:
1) higijenski ispravni za javnu potronju;
2) higijenski neispravni za javnu potronju,
3) higijenski ispravni za preradu.
lan 77
Meso i organi zaklane pernate ivine su higijenski ispravni za
javnu potronju:
1) ako su dobro iskrvarili i ako su higijenski i organoleptiki
ispravni;
2) ako na njima nisu naene patoloke promene.
Ako su na zaklanoj pernatoj ivini naene patoloke promene koje su
lokalizovane samo na organe ili na pojedine organe, meso je
higijenski ispravno za javnu potronju, a organi na kojima su naene
navedene promene nisu higijenski ispravni.
lan 78
Meso i organi zaklane pernate ivine nisu higijenski ispravni za
javnu potronju:
1) ako su utvreni razlozi zbog kojih nije dozvoljeno klanje
prema odredbi lana 72. ovog pravilnika;
2) ako se utvrdi: tuberkuloza, difterija, aspergiloza,
stafilokokoza, spirohetoza, boginje u generalizovanom obliku,
leukoza, sarkomatoza, limfomatoza, kuga peradi i njukastl-bolest,
salmoneloza, ornitoza i psitakoza, nekrobaciloza, infektivni
sinusitis u septikeminom obliku, influenca gusaka, avitaminoza,
listerioza, kolibaciloza, mikoplazmoza i utica;
3) ako se utvrdi da je ivina veoma mrava, da postoje promene u
mirisu i boji, kao i znaci trulei, slabog iskrvarenja i trovanja
ili ako se utvrde proliferacije i apscesi;
4) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu
mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice
u prometu;
5) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o koliinama pesticida
i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji
se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;
6) ako je utvrena kontaminacija radionuklidima iznad dozvoljenog
nivoa aktivnosti.
Meso i organi smrznute zaklane pernate ivine nisu higijenski
ispravni za javnu potronju ako su na njima utvrene pojave trulei,
ueglosti ili plesnivosti.
lan 79
Za javnu potronju nisu higijenski ispravni: dunik, voljka,
jednjak, creva, kloaka, bursa fabricii, jajovodi sa ovarijumima,
grkljan, plua odvojena od trupa i glave i noge odvojene od trupa
pre pregleda.
lan 80
Meso zaklane pernate ivine higijenski je ispravno samo za
preradu:
1) ako su mu specifina organoleptika svojstva promenjena u
manjoj meri;
2) ako se utvrde lokalno ograniene promene ili oteenja koja ne
utiu na higijensku ispravnost ostalih delova;
3) ako se utvrdi zaprljanost trupa;
4) ako se utvrde vea oteenja trupa u toku obrade.
Promenjene, zaprljane i oteene delove pre korienja ostatka trupa
treba odstraniti isecanjem.
Meso ocenjeno higijenski ispravnim samo za preradu mora se
koristiti za izradu proizvoda koji se obrauju toplotom.
lan 81
Zaklanoj pernatnoj ivini treba posle pregleda izvaditi srce,
slezinu i jetru, a miini i lezdani deo eluca odvojiti od creva. Sa
jetre treba odstraniti unu kesu. lezdani deo eluca treba oistiti od
sadraja i skinuti sluzokou. Iz miinog eluca treba odstraniti
sadraj, a sa sluzokoe odvojiti ronati sloj.
Ako se unutranji organi posle pregleda, obrade i hlaenja ponovo
stavljaju u trbuno-grudnu upljinu, moraju se prethodno upakovati u
plastinu kesu ili foliju.
lan 82
Posle pregleda trup zaklane pernate ivine, jestive delove i
unutranje organe treba ohladiti tako da se u dubini miinog tkiva
trupa postigne temperatura do + 4C, a jestivih delova i organa do +
3C.
Meso pernate ivine, jestivi delovi i unutranji organi mogu se
hladiti: strujanjem vazduha, ureajima sa ugljen-dioksidom ili tenim
azotom i kombinacijom tueva pijae vode strujanjem vazduha i u
bazenima sa protonom pijaom vodom.
Ako se meso zaklane pernate ivine smrzava, mora se obezbediti
temperatura od najmanje - 12C za smrznuto meso, odnosno od najmanje
- 18C za duboko smrznuto meso.
Jednom odmrznuti trupovi zaklane pernate ivine ne smeju se
ponovo smrzavati, osim ako su namenjeni za preradu.
lan 83
Trupovi zaklane pernate ivine rasecaju se i pakuju u prostoriji
ija temperatura iznosi do + 10C. Delovi raseenih trupova moraju se
pakovati neposredno posle rasecanja i uvati u prostoriji u kojoj se
obezbeuje da temperatura u dubini miinog tkiva iznosi do + 4C.
Rasecanje trupova mora se izvriti najdocnije 48 asova posle
klanja.
Obeleavanje mesa zaklane pernate ivine
lan 84*
(Prestao da vai)
IV PREGLED KUNIA
lan 85
Dralac kunia, najdocnije 12 asova pre klanja, prijavljuje
nadlenom organu klanje kunia.
Uz prijavu iz stava 1. ovog lana mora se podneti i uverenje o
zdravstvenom stanju kunia ako se kunii otpremaju u klanicu radi
klanja.
Kunii pre klanja moraju gladovati najmanje tri asa.
lan 86
Kunie za klanje pregleda nadleni organ u mestu porekla 24 asa
pre prispea u klanicu i o tome izdaje uverenje o zdravstvenom
stanju. Pregled mora da se ponovi ako je prolo vie od 24 asa od
prvog pregleda do klanja.
Ako su kunii pregledani u mestu porekla u poslednja 24 asa i ako
je tom prilikom utvreno da su zdravi, premortalnim pregledom u
klanici utvruju se zdravstveno stanje i povrede nastale u toku
transporta.
lan 87
Nee se dozvoliti klanje kunia:
1) ako nije podneseno uverenje o zdravstvenom stanju;
2) ako su u stadijumu linjanja;
3) ako su mravi ili ozleeni;
4) ako prilikom pregleda pokazuju znake poremeenog zdravlja;
5) ako boluju ili postoji sumnja da boluju od tularemije,
stafilokokoze i miksomatoze;
6) ako potiu iz uzgoja u kome je 15 dana pre klanja utvrena
tularemija.
lan 88
Kunie pre klanja treba omamiti na human i struan nain primenom
elektrine energije ili ugljen-dioksida.
Kunii se kolju prerezom krvnih sudova vrata.
lan 89
Zaklani kunii se obrauju na sledei nain:
1) zaklanim kuniima treba odmah posle iskrvarenja skinuti kou
zajedno sa uima, odrezati noge u karpalnom i tarzalnom zglobu,
otvoriti trbunu i grudnu upljinu i izvaditi creva i eludac;
2) jetru, srce i plua treba ostaviti u prirodnoj vezi s
trupom.
Ako se zaklani kunii ostavljaju u koi, odmah posle iskrvarenja
treba odstraniti organe trbune i grudne upljine.
lan 90
Pri pregledu mesa i organa zaklanih kunia moraju se pregledati
glava, spoljna i unutranja povrina trupa i svi unutranji
organi.
lan 91
Na osnovu pregleda, kao i na osnovu rezultata eventualnog
mikrobiolokog ili drugog ispitivanja, meso i organi zaklanih kunia
ocenjuju se kao:
1) higijenski ispravni za javnu potronju;
2) higijenski neispravni za javnu potronju.
Meso i organi zaklanih kunia su higijenski ispravni za javnu
potronju ako su organoleptiki besprekorni.
Meso i organi zaklanih kunia su higijenski neispravni za javnu
potronju:
1) ako su utvreni razlozi zbog kojih nije dozvoljeno klanje
prema lanu 87. ovog pravilnika;
2) ako je utvreno da su bolovali od tuberkuloze,
pseudotuberkuloze, pastereloze, listerioze, salmoneloze i trovanja
krvi (sepse);
3) ako su organoleptiki promenjeni iz bilo kog razloga.
Meso kunia ocenjeno kao higijenski neispravno za javnu potronju
mora se odmah uiniti nekodljivim.
lan 92
Za javnu potronju nisu higijenski ispravni organi zaklanih kunia
ako su na njima utvrene patoloke promene.
Meso zaklanih kunia iz stava 1. ovog lana higijenski je ispravno
za javnu potronju samo ako je organoleptiki besprekorno.
lan 93*
(Prestao da vai)
lan 94
Posle pregleda zaklanih kunia, trupove i organe treba ohladiti
tako da se u dubini miinog tkiva trupa dostigne temperatura do +
4C, a organa do + 3C.
lan 95
Odredbe l. 82. i 83. ovog pravilnika koje se odnose na hlaenje i
smrzavanje mesa zaklane pernate ivine primenjuju se i na hlaenje i
smrzavanje mesa zaklanih kunia.
V PREGLED DIVLJAI
l. 96-102****
(Prestali da vae)
Obeleavanje mesa divljai
lan 103-105*
(Prestali da vae)
Hlaenje i smrzavanje mesa divljai
lan 106****
(Prestao da vai)
VI PREGLED JAJA I PROIZVODA OD JAJA
lan 107
Proizvoa jaja, u roku od 12 asova pre stavljanja u promet,
prijavljuje nadlenom organu pregled jaja.
Jaja se mogu staviti u promet za javnu potronju ako je nadleni
organ koji je izvrio pregled na mestu proizvodnje i izda uverenje o
njihovoj ispravnosti.
lan 108
Jaja se pregledaju vizuelno radi ocenjivanja istoe povrine i
oblika i prosvetljavanjem (lampiranjem), a, po potrebi, i
razbijanjem i pregledom njihovog sadraja, kao i odgovarajuim
laboratorijskim ispitivanjem.
lan 109
Na osnovu pregleda, kao i na osnovu rezultata eventualnog
mikrobiolokog ili drugog ispitivanja, jaja se ocenjuju kao:
1) higijenski ispravna za javnu potronju;
2) higijenski neispravna za javnu potronju;
3) uslovno higijenski ispravna za javnu potronju;
4) higijenski ispravna za preradu.
lan 110
Higijenski ispravna za javnu potronju su jaja zdravih nosilja
koja su organoleptiki nepromenjena.
lan 111
Higijenski neispravna za javnu potronju su jaja:
1) koja sadre uzronike tuberkuloze;
2) koja sadre uzronike salmoneloze;
3) koja su od pernate ivine leene antibioticima i drugim
lekovima koji prelaze u jaja ili koja je primala supstancije sa
farmakolokim dejstvom u profilaktike ili nutritivne svrhe i nije
prolo potrebno vreme za izluivanje iz organizma ivotinje, prema
uputstvu proizvoaa o njihovoj upotrebi (karenca);
4) koja ne odgovaraju odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu
mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice
u prometu;
5) koja ne odgovaraju odredbama Pravilnika o koliinama pesticida
i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji
se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;
6) ako je utvrena kontaminacija radionuklidima iznad dozvoljenog
nivoa aktivnosti;
7) ako obojenost umanca potie od sintetikih organskih boja iz
hrane;
8) koja su zahvaena procesom trulei;
9) koja su plesniva;
10) koja sadre krvave mrlje ili strana tela;
11) ako su umanac i belanac izmeani;
12) koja imaju strani miris i ukus;
13) ako je pri prosvetljavanju vidljiv zametak;
14) ako su bila inkubirana vie od 24 asa.
lan 112
Uslovno higijenski su ispravna paja jaja i jaja koja potiu iz
zapata sumnjivih na salmonelozu.
Na ambalau u koju su paja jaja upakovana mora se staviti oznaka
"Paja jaja" i upozorenje da se moraju kuvati najmanje 10
minuta.
lan 113
Higijenski ispravna za preradu su jaja:
1) koja su deformisana i napukla;
2) ako je lampiranjem utvreno da umanac nalee na unutranji zid
ljuske;
3) koja su u veem stepenu prljava:
4) koja su bila inkubirana do 24 asa.
lan 114
Jaja se uvaju u skladitima (hladnjacima) objekta na temperaturi
vazduha od - 0,5 do + 2C.
Jaja moraju biti uskladitena tako da budu lako pristupana za
pregled.
Jaja se pregledaju pre i u toku uskladitenja.
O pregledima jaja vodi se evidencija iz koje se moraju videti
datum stavljanja jaja u hladnjau i datum otpreme.
lan 115
Proizvodi od jaja ocenjuju se kao higijenski ispravni za javnu
potronju na osnovu organoleptikih i, po potrebi, odgovarajuih
laboratorijskih ispitivanja.
lan 116
Proizvodi od jaja su higijenski neispravni za javnu
potronju:
1) ako su kontaminirani uzronicima zoonoza;
2) ako su bili u dodiru sa licima obolelim od zaraznih bolesti
koje se mogu preneti tim proizvodima;
3) ako su mehaniki zagaeni toliko da se primese kojima su
zagaeni ne mogu ni na koji nain otkloniti;
4) ako su obojeni ili konzervisani nedozvoljenim
konzervansima;
5) ako su promenjenih organoleptikih svojstava;
6) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu
mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice
u prometu;
7) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o koliinama pesticida
i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji
se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;
8) ako je utvrena kontaminacija radioaktivnim supstancijama
iznad dozvoljenog nivoa aktivnosti.
VII PREGLED MLEKA I PROIZVODA OD MLEKA
lan 117
Mleko i proizvodi od mleka su higijenski ispravni za javnu
potronju ako potiu od zdravih ivotinja i ako su u toku dobijanja,
prerade, uskaditenja i transporta ispunjeni uslovi predvieni ovim
pravilnikom.
lan 118
Radi pregleda mleka i proizvoda od mleka namenjenih za javnu
potronju, dralac ivotinja i objekata za proizvodnju mleka i
proizvoda od mleka mora prijaviti nadlenom organu:
1) vrstu proizvoda;
2) namenu i naziv objekta;
3) vrstu i broj ivotinja.
lan 119
Mleko i proizvodi od mleka namenjeni javnoj potronji mogu se
proizvoditi od ivotinja koje je nadlena veterinarska sluba
pregledala i koje su ispitane na zarazne bolesti (bruceloza,
tuberkuloza i dr.) i mastitise prouzrokovane strepto i
stafilokokama.
Nadlena veterinarska sluba izdaje draocu ivotinje zdravstveni
list za muzaru (mlena karta), kao dokaz da je ivotinja zdrava.
lan 120
Nadleni organ kontrolie izvrene preglede ivotinje, voenje
evidencije i mesto proizvodnje mleka i proizvoda od mleka. Ako
utvrdi da su ivotinje zdrave, da su ispunjeni propisani uslovi za
objekte u kojima se proizvode i skladite mleko i proizvodi od mleka
i da su mleko i proizvodi od mleka namenjeni javnoj potronji
higijenski ispravni, dozvolie draocu ivotinje i objekta, sabirnoj
stanici, odnosno mlekari proizvodnju mleka ili proizvoda od mleka
za javnu potronju.
Ako uslovi iz stava 1. ovog lana nisu ispunjeni, nadleni organ
zabranie rad objekta i stavljanje u promet mleka i proizvoda od
mleka za javnu potronju.
lan 121
Prostorije u kojima se mleko uskladitava i prerauje, kao i
posude i oprema koje dolaze u dodir sa mlekom u toku dobijanja,
prerade i transporta moraju ispunjavati propisane higijenske
uslove.
Nadleni organ proverava propisane higijenske uslove, i to:
1) najmanje dva puta godinje proverava da li su ispunjeni
higijenski uslovi u toku dobijanja i transporta mleka do
sabiralita;
2) pri predaji mleka u sabirnoj stanici od svakog proizvoaa
mleka uzima uzorke i ispituje:
a) ukupan broj mikroorganizama - najmanje dva puta godinje;
b) broj somatskih elija - najmanje dva puta godinje;
v) zaraenost brucelozom, mleno-prstenastom probom (ABR-MPP test)
najmanje dva puta godinje;
3) uzima zbirni uzorak mleka svih proizvoaa jednog sabirnog
mesta - jedanput meseno za redukcioni test;
4) uzima uzorke mleka i proizvoda od mleka od proizvoaa koji
proizvode stavljaju u promet na trnice ili predaju otkupnim
stanicama i ispituje:
a) ukupan broj mikroorganizama - najmanje etiri puta
godinje;
b) broj somatskih elija - najmanje etiri puta godinje;
v) zaraenost brucelozom, mleno-prstenastom probom (ABR-MPP test)
- najmanje etiri puta godinje.
lan 122
Nadleni organ, najmanje jedanput meseno, vizuelno pregleda
kante, cisterne, mlekovode, ambalau i drugu opremu za mleko i uzima
ispirke ili briseve za mikrobioloki pregled.
Mikrobioloki rezultati procenjuju se na sledei nain:
1) unutranja povrina kanti, boca ili drugih posuda za mleko
dovoljno je ista ako na 1 ml zapremine posude nema vie od pet
kolonija mikroorganizama;
2) unutranja povrina ambalae (tetrapak, pergapak i dr.)
prihvatljivog je higijenskog stanja ako na 1 ml zapremine nema vie
od jedne kolonije mikroorganizama, odnosno ako na 1 cm2 unutranje
povrine nema vie od jedne kolonije mikroorganizama;
3) unutranja povrina cisterni, mlekovoda i druge mlekarske
opreme dovoljno je ista ako na 1 cm2 nema vie od pet kolonija
mikroorganizama.
Ako je mikrobioloka kontaminacija ambalae i opreme iznad granica
navedenih u ta. 1) do 3) stava 2. ovog lana, nadleni organ nee
dozvoliti upotrebu takve ambalae i opreme i naredie preduzimanje
potrebnih mera radi smanjenja kontaminacije.
lan 123
Radi kontrole efikasnosti termike obrade mleka, svaki list
termograma za registraciju temperature pasterizacije, odnosno
sterilizacije mora se pre poetka termike obrade oznaiti datumom i
overiti peatom nadlenog organa.
Za vreme pasterizacije, odnosno sterilizacije i pranja
pasterizatora, odnosno sterilizatora termograf treba da je
zakljuan. Posle pasterizacije, odnosno sterilizacije moraju se na
termogram upisati podaci o koliini termiki tretiranog mleka i
eventualne promene temperature i vreme termike obrade. Posle
termike obrade nadleni organ svojim potpisom overava termogram,
koji se mora uvati 12 meseci od dana pasterizacije, odnosno
sterilizacije.
lan 124
U toku rada termografa na termogramu moraju se jasno ispisati
visina temperature i vreme pasterizacije, odnosno sterilizacije,
odnosno trajanje ienja i temperatura ienja pasterizatora.
Ako se utvrdi da mleko nije preieno i da nije primenjena
propisana termika obrada, zabranie se stavljanje u promet takvog
mleka kao pasterizovanog ili sterilizovanog.
Efikasnost termike obrade pasterizovanog mleka u proizvodnom
pogonu kontrolie se dokazom fosfataze, odnosno peroksidaze.
lan 125
Za vreme skladitenja i transporta radi ouvanja higijenske
ispravnosti, mleko mora biti ohlaeno pre otpremanja, a mleko i
proizvodi od mleka zatieni od eventualnih zagaenja, delovanja
sunevih zraka i spoljne temperature.
Ako se na mestu dobijanja mleko uva do 24 asa, mora biti ohlaeno
do + 8C, a ako se uva do 48 asova onda mora biti ohlaeno od + 1 do
+ 4C.
Mleko i pavlaka moraju se posle pasterizacije ohladiti i
uskladititi na temperaturi od + 5C, a meki sirevi do + 5C.
Temperatura mleka, pasterizovanog mleka, jogurta i mekih sireva
ne sme za vreme transporta biti via od + 10C.
lan 126
Mleko i proizvodi od mleka ocenjuju se organoleptiki i
laboratorijskim ispitivanjima kao:
1) higijenski ispravni za javnu potronju;
2) higijenski neispravni za javnu potronju;
3) uslovno higijenski ispravni za javnu potronju.
lan 127
Mleko i proizvodi od mleka ocenjuju se kao higijenski ispravni
za javnu potronju ako potiu od zdravih ivotinja.
lan 128
Mleko se ocenjuje kao higijenski neispravno za javnu potronju
ako potie od muzara;
1) koje boluju ili se sumnja da boluju od tuberkuloze, kao i
muzara koje pozitivno reaguju na tuberkulinsku probu;
2) koje su zaraene brucelama;
3) koje boluju od leptospiroze, listerioze, Q groznice i
kravljih boginja;
4) koje boluju ili se sumnja da boluju od: govee kuge, plune
zaraze goveda, slinavke i apa, antraksa, utavca, hemoragine
septikemije, besnila, infektivne bulbarne paralize, ovijih boginja,
bradsota i melitokokoze ili se sumnja da su zaraene tim
bolestima;
5) koje su cepljene ivim virusom besnila, a nije prolo 14 dana
od dana cepljenja,
6) koje su zaraene salmonelama ili su trajni izluivai tih
bakterija;
7) koje boluju od akutnog ili hroninog zapaljenja vimena, a
mleko sadri St. agalactiae ili Staphylococcus aureus;
8) ije je zdravstveno stanje teko poremeeno;
9) koje izluuju gnoj iz polnih organa;
10) koje slue za proizvodnju cepiva u vreme te proizvodnje i
posle tog vremena dok izluuju patogene bakterije ili viruse;
11) koje su leene lekovima koji prelaze u mleko za vreme leenja
i posle poslednje aplikacije lekova nije prolo potrebno vreme za
izluivanje iz organizma ivotinja, prema uputstvu proizvoaa o
njihovoj upotrebi (karenca).
Mleko se ocenjuje kao higijenski neispravno za javnu potronju
i:
1) ako je kontaminirano uzronicima zaraznih bolesti ivotinja iz
ta. 1. do 5. stava 1. ovog lana;
2) ako je kontaminirano uzronicima zaraznih bolesti ljudi:
Vibrio cholerae, Corinobacterium diphteriae, Streptococcus
scarlatinae, Enteropatogeni E. coli, Shigellae, Mycobacterium
tuberculosis, S. Typhi i paratyphi A, B, C, virus epideminog
hepatitisa i virus poliomielitisa;
3) ako u 1 ml sadri vie od 500.000 elija;
4) ako je vidljivo zagaeno neistoama;
5) ako je konzervisano hemijskim sredstvima, odnosno ako sadri
druge aditive i biostimulatore;
6) ako su boja, miris, ukus i konzistencija promenjeni;
7) ako ne odgovara odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu
mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice
u prometu;
8) ako ne odgovara odredbama Pravilnika o koliinama pesticida i
drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji
se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;
9) ako je utvrena kontaminacija radionuklidima iznad dozvoljenog
nivoa aktivnosti.
lan 129
Nisu higijenski ispravni za javnu potronju:
1) ostaci posle preiavanja mleka;
2) ostaci mleka u kantama posle izlivanja i ostaci iz maine za
pranje posuda.
Ostaci iz ta. 1) i 2) ovog lana moraju se uiniti
nekodljivim.
lan 130*
Mleko se ocenjuje kao uslovno higijenski ispravno za javnu
potronju ako potie od:
1) zdravih muzara iz staje u kojoj je utvrena zaraza ili se
sumnja da u toj staji ima muzara obolelih ili se sumnja da su
obolela od sledeih zaraznih bolesti: salmoneloze, tuberkuloze,
bruceloze, Q groznice ili kravljih boginja;
2) muzara koje su reagovale sumnjivo na tuberkulinsku probu ili
se sumnja da boluju od bruceloze, leptospiroze, listerioze, Q
groznice i kravljih boginja;
3) muzara 14 dana posle cepljenja protiv antraksa i od 14 do 90
dana posle cepljenja protiv besnila.
Uslovno higijenski ispravno mleko mora se pasterizovati,
sterilizovati ili prokuvati pod kontrolom nadlenog organa. Posle
pasterizacije, sterilizacije, odnosno kuvanja mleko je upotrebljivo
za javnu potronju.
Uslovno higijenski ispravno mleko sme se transportovati u
mlekaru na termiku obradu samo odvojeno od mleka koje je higijenski
ispravno za javnu potronju. Na kanti, cisterni, odnosno drugoj
ambalai u kojoj se transportuje uslovno higijenski ispravno mleko
mora biti vidna oznaka u obliku slova "T" crvene boje visine 25
cm.
Ako se termika obrada ne moe izvriti, uslovno higijenski
ispravno mleko je higijenski neispravno za javnu potronju.
lan 131
Termiki obraeno mleko i proizvodi od mleka ocenjuju se kao
higijenski neispravni za javnu potronju:
1) ako su kontaminirani uzronicima zaraznih bolesti koje se od
oveka na oveka prenose namirnicama ili ako su kontaminirani
uzronicima zoonoza iz lana 128. ovog pravilnika;
2) ako su mehaniki zagaeni primesama koje mogu biti tetne za
javnu potronju;
3) ako sadre aditive u koliini veoj od dozvoljene ili ako sadre
nedozvoljene aditive;
4) ako su njihov sastav i organoleptika svojstva zbog hemijskih,
mikrobiolokih i drugih procesa toliko izmenjeni da nisu vie
higijenski ispravni za javnu potronju;
5) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu
mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice
u prometu;
6) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o koliinama pesticida
i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji
se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;
7) ako je utvrena kontaminacija radionuklidima iznad dozvoljenog
nivoa aktivnosti.
lan 132
Ako je mleko ocenjeno kao higijenski neispravno za javnu
potronju, nadleni organ nee dozvoliti promet tog mleka i njegovu
preradu u bilo koji proizvod od mleka za javnu potronju.
Mleko iz stava 1. ovog lana moe se koristiti u tehnike svrhe ili
upotrebiti za stonu hranu posle odgovarajue obrade.
Izuzetno od odredbe stava 2. ovog lana, nadleni organ e
zapleniti mleko higijenski neispravno za javnu potronju i narediti
njegovo unitenje ako postoji opasnost od irenja zarazne
bolesti.
VIII PREGLED RIBA, RAKOVA, KOLJKI, ABA, PUEVA I PROIZVODA
DOBIJENIH NJIHOVOM PRERADOM
Ribe
lan 133
Ribe namenjene za javnu potronju moraju se najdocnije 12 asova
od momenta ulova prijaviti nadlenom organu radi pregleda.
lan 134
Ribe se pregledaju adspekcijom koe, oiju, krga, analnog otvora i
mesa, a, po potrebi, i zarezivanjem mesa. Ribama kojima nisu
izvaeni unutranji organi u sluaju sumnje na kvar otvara se telesna
upljina i pregledaju unutranji organi i seroze.
Ako je potrebno, izvrie se proba kuvanjem, mikrobioloki pregled,
hemijski pregled i ispitivanje radioaktivnosti i prisustva soli
tekih metala, kao i biolokih ostataka.
Svee ribe
lan 135
Na osnovu pregleda, ribe se mogu oceniti kao:
1) higijenski ispravne za javnu potronju;
2) higijenski neispravne za javnu potronju.
lan 136
Higijenski ispravne za javnu potronju su svee ribe bez
organoleptikih promena.
lan 137
Higijenski neispravne za javnu potronju su svee ribe:
1) mrene sa ikrom za vreme mresta (od poetka marta do kraja
aprila);
2) obolele od zaraznih bolesti u akutnom stadijumu;
3) morske i rene paklare pre nego to im se skine koa;
4) karpine, pauk belac, mrkulja, morski golub i morske
lastavice, ako im nisu odstranjene otrovne bodlje;
5) ako zbog bolesti imaju izrazite patoloke promene na koi i u
miinom tkivu (mesu);
6) ako im je pre pregleda odstranjena glava, ili oi ili
krge;
7) ako su im krge obojene krvlju ili kakvom bojom;
8) ako odaju miris koji nije svojstven vrsti svee ribe ili koji
je posledica kvara;
9) ako su napadnute bobicama Diphyllobotrium latum ili larvama
Opistorchis felineus ili larvama Anisacis ili drugim parazitima ili
njihovim razvojnim oblicima patogenim za ljude;
10) ako su napadnute parazitima ili njihovim razvojnim oblicima
koji nisu patogeni za ljude, a prouzrokovali su organoleptike
promene;
11) ako su izrazito mrave;
12) ako su im oi upale i kornea zamuena;
13) ako su im krge pokrivene mleno zamuenom sluzi i ako odaju
nesvojstven miris ili intenzivniji miris ribe ili su sivomrke boje
i sasuene;
14) ako im je koa pokrivena lepljivom mleno zamuenom sluzi;
15) ako im je meso toliko mekano da na njemu ostaju otisci
prstiju;
16) ako im je analni otvor ispupen i sivozelen i ako iz njega
izlazi sadraj creva;
17) ako su im izvaeni unutranji organi, a potrbuina zamuena i
pokrivena lepljivom sluzi;
18) ako su otrovane ili uginule usled dejstva nekog hemijskog
sredstva ili ubijene eksplozivom;
19) ako im je ubodom oteen digestivni trakt;
20) ako organi pokazuju znake kvarenja, a sadraj creva se razlio
po trbunoj upljini;
21) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu
mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice
u prometu;
22) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o koliinama pesticida
i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji
se mogu nalaziti u ivotnim namiricama;
23) ako je utvrena kontaminacija radionuklidima iznad
dozvoljenog nivoa aktivnosti.
lan 138
Sitna plava i ostale vrste sitne ribe tanke koe higijenski su
ispravne za javnu potronju iako im je koa na trbuhu delimino
ispucana, ali bez izliva sadraja creva.
Sitna plava i ostale vrste sitne dubinske ribe tanke koe
higijenski su ispravne za javnu potronju i kad im se na krnom
poklopcu i oko oiju mogu nai sitna krvarenja.
Smrznute ribe
lan 139
Smrzavati se smeju samo ribe za koje je pregledom utvreno da su
higijenski ispravne za javnu potronju i da su prikladne za
smrzavanje.
Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na ribe koje se
smrzavaju neposredno posle ulova na brodu koji ima odgovarajue
ureaje za smrzavanje i prostor za uvanje smrznute ribe.
lan 140
Smrznutom ribom, u smislu ovog pravilnika, smatra se riba koja
je neposredno posle ulova podvrgnuta smrzavanju i uskladitena na
temperaturi od - 18C.
lan 141
Ribe se mogu smrzavati sa glavom ili bez glave, raseene u
delove, pojedinano, odnosno u bloku ili konfekcionisane.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, male ribe mogu se smrzavati i sa
unutranjim organima ili bez njih.
lan 142
Pre stavljanja smrznute ribe u promet, pregledom odmrznutih
uzoraka treba utvrditi da li je tokom uskladitenja dolo do promena
zbog kojih ribe nisu vie higijenski ispravne za javnu potronju.
Smrznuta riba, radi ouvanja higijenske ispravnosti, mora se
transportovati prevoznim sredstvima koja imaju ureaj za odravanje
niskih temperatura.
lan 143
Higijenski neispravni za javnu potronju su smrznuta riba i
smrznuti delovi riba koji posle odmrzavanja imaju:
1) kou sa obojenim mrljama i pegama na trbunom delu, nastalim
usled raspadanja digestivnog trakta;
2) meso ribe promenjene boje, mirisa, ukusa i konzistencije;
3) meso ribe koje sadri bobice Diphylobotrium latum, ili larve
Opistorchis felineus, ili larve Anisacis ili druge parazite ili
njihove razvojne oblike patogene za ljude;
4) meso ribe koje sadri parazite ili njihove razvojne oblike
koji nisu patogeni za ljude, a prouzrokovali su organoleptike
promene;
5) meso ribe koje ne odgovara odredbama Pravilnika o uslovima u
pogledu mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne
namirnice u prometu;
6) meso ribe koje ne odgovara odredbama Pravilnika o koliinama
pesticida i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i
mikotoksina koji se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;
7) meso ribe kontaminirano radionuklidima iznad dozvoljenog
nivoa aktivnosti.
Zabranjeno je jednom odmrznutu ribu ponovo smrzavati, osim ako
je namenjena za preradu. U tom sluaju, odmrzavanje se vri pod
kontrolom nadlenog organa.
Rakovi
lan 144
Higijenski ispravni za javnu potronju su samo ivi slatkovodni
rakovi. Od morskih rakova: hlap, jastog i rakovica (grmalj) mogu se
upotrebljavati za javnu potronju ivi ili smrznuti, a kozice, kampi
i druge vrste rakova - ivi, mrtvi ili smrznuti.
Nadleni organ pregledom repova smrznutih rakova utvruje njihovu
higijensku ispravnost za javnu potronju.
lan 145
Higijenski neispravni za javnu potronju su rakovi:
1) koji su u agoniji (rakovi su u agoniji ako ne reaguju na
dodir ili ako reaguju nenormalno);
2) mrtvi rakovi:
a) ako imaju nesvojstven miris;
b) ako im je boja potpuno izbledela i bez sjaja;
v) ako im meso nije staklasto sjajno nego zamueno i mekano, a
pri odvajanju od oklopa se raspada;
3) kampi crno-smee boje;
4) koji ne odgovaraju odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu
mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice
u prometu;
5) koji ne odgovaraju odredbama Pravilnika o koliinama pesticida
i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji
se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;
6) koji su kontaminirani radionuklidima iznad dozvoljenog nivoa
aktivnosti.
koljke
lan 146
Pregledom se utvruje da li su koljke ive i da li imaju vrsto
zatvorene ljuture.
lan 147
Higijenski neispravne za javnu potronju su koljke:
1) koje su uginule, tj. kojima su ljuture otvorene, a na dodir
se ne zatvaraju vrsto:
2) koje potiu iz zagaenih voda;
3) koje nisu dobro oiene od obrataja i imaju nesvojstven
miris;
4) koje sadre biotoksine poreklom iz morskih algi;
5) koje ne odgovaraju odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu
mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirinice
u pometu;
6) koje ne odgovaraju odredbama Pravilnika o koliinama pesticida
i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji
se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;
7) koje su kontaminirane radionuklidima iznad dozvoljenog nivoa
aktivnosti.
abe i puevi
lan 148
Higijenski ispravni za javnu potronju su samo ablji bataci bez
koe, i to bataci zelene abe (Rana esculenta) i bataci smee male abe
(Rana temporaria).
lan 149
Higijenski neispravni za javnu potronju su ablji bataci:
1) kojima je miino tkivo (meso) tamne boje i vodnjikavo ili koji
imaju miris trulei;
2) koji su napadnuti parazitima;
3) koji ne odgovaraju odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu
mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice
u prometu;
4) koji ne odgovaraju odredbama Pravilnika o koliinama pesticida
i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji
se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;
5) koji su kontaminirani radionuklidima iznad dozvoljenog nivoa
aktivnosti.
lan 150
Nisu higijenski ispravni za javnu potronju krakovi aba krastaa,
tj. aba iji su bataci krai, a boja tamnija od boje krakova zelenih
ili smeih aba.
lan 151
Za javnu potronju mogu se upotrebljavati samo veliki vrtni pu
(Heliy pomatia) i njemu srodni H. adspersa, H. arbustorium i H.
nemoralis.
Puevi iz stava 1. ovog lana upotrebljavaju se za javnu potronju
samo ivi, sa neoteenom kuicom ili konzervisani smrzavanjem. Za
smrzavanje puevi se vade iz kuica i oslobaaju sluzi, smrzavaju i
uskladitavaju na temperaturi od - 18 oC.
Proizvodi od riba, rakova, koljki, aba i pueva
lan 152
Za proizvode od riba (riblje konzerve, riblje polukonzerve,
soljena riba, dimljena riba, suena riba, proizvodi od usitnjenog
ribljeg mesa i dr.) mogu se koristiti samo sirovine koje su
pregledom ocenjene kao higijenski ispravne za javnu potronju.
lan 153
Odredbe l. 163. i 164. ovog pravilnika, koje se odnose na
pregled proizvoda od mesa, primenjuju se i na pregled proizvoda iz
lana 152. ovog pravilnika.
IX PREGLED MEDA
lan 154
Med namenjen za javnu potronju prijavljuje se nadlenom organu
radi pregleda u roku od 12 asova pre stavljanja u promet.
lan 155
Med se pregleda organoleptiki i, po potrebi, laboratorijskim
ispitivanjima.
lan 156
Na osnovu pregleda med se moe oceniti kao:
1) higijenski ispravan za javnu potronju;
2) higijenski neispravan za javnu potronju.
lan 157
Med je higijenski ispravan za javnu potronju:
1) ako je dobijen iz pelinjeg drutva koje ne boluje od zaraznih
bolesti pela;
2) ako je organoleptiki nepromenjen i higijenski ispravan.
lan 158
Med je higijenski neispravan za javnu potronju:
1) ako je dobijen iz pelinjaka u kome je utvrena kuga pelinjeg
legla, akarioza i nozemoza;
2) ako je sakupljen sa cvetova biljaka vrste azalea,
rododendron, oleander i gorska lovorika;
3) ako je mehaniki zagaen stranim primesama;
4) ako je obojen ili konzervisan hemijskim sredstvima koja
sniavaju kiselost;
5) ako je plesniv;
6) ako je zahvaen mlenokiselinskim ili siretnokiselinskim
vrenjem;
7) ako ima nesvojstven miris i ukus;
8) ako ne odgovara odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu
mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice
u prometu;
9) ako ne odgovara odredbama Pravilnika o koliinama pesticida i
drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji
se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;
10) ako je kontaminiran radionuklidima iznad dozvoljenog nivoa
aktivnosti.
X PREGLED OBJEKATA I OPREME
lan 159
Na mestu proizvodnje i uskladitenja proizvoda nadleni organ
kontrolie:
1) da li su pre poetka i za vreme rada u proizvodnim objektima
ispunjeni higijenski uslovi u pogledu istoe svih radnih prostorija,
prostorija za uskladitenje opreme, sanitarnih prostorija i
transportnih sredstava;
2) da li se u proizvodnim objektima pravilno primenjuju
odgovarajua sredstva za dezinfekciju, dezinsekciju i
deratizaciju;
3) nain skladitenja i higijensku ispravnost uskladitenih
sirovina, poluproizvoda i proizvoda;
4) higijensku ispravnost vode u proizvodnim prostorijama, kao i
vode za pripremanje salamure, leda i hlaenje proizvoda;
5) hlorisanje vode i koliinu rezidualnog hlora u vodi,
6) sprovoenje obaveznog pregleda kompaktnosti avova limenki po
visini i debljini;
7) istou kruga objekta za proizvodnju proizvoda.
lan 160
Nadleni organ mora, pre poetka rada, da pregleda sve proizvodne
prostorije i opremu i utvrdi njihovo higijensko stanje i
prikladnost za upotrebu. Neodgovarajue prostorije i opremu nadleni
organ iskljuuje iz upotrebe postavljanjem oznaka.
Pod neodgovarajuom opremom, u smislu ovog pravilnika,
podrazumeva se oprema koja u direktnom ili indirektnom kontaktu moe
izazvati kontaminaciju proizvoda (npr. nepropisno oprane i oiene
maine, posude, kolica, stolovi, koloseci, prostorije i dr.).
Pokretna oprema koja se zbog oteenja ne moe koristiti mora se
iskljuiti iz dalje upotrebe i odstraniti iz radne prostorije. Na
pokretnu opremu postavlja se odgovarajua kartica - oznaka i pri tom
se na oznaci zaokruuje broj 1 ispred rei "ODSTRANITI", uz unoenje
svih ostalih podataka. Na isti nain obeleava se i nepokretna oprema
(npr. velike maine i dr.) koja se nee opravljati.
Ako se iz upotrebe iskljuuje neista, teko pokretna oprema ije
delove treba opraviti ili zameniti ili prostorija ili deo
prostorije, na odgovarajue mesto stavie se oznaka kojom se
zabranjuje njihova upotreba i zaokruiti u kvadratiu te oznake broj
2 ispred rei "OSPOSOBITI", to znai da e zabrana prestati da vai tek
posle njihovog osposobljavanja za upotrebu.
Ako se iz upotrebe iskljuuje grupa predmeta (npr. posude za meso
i sl.), ne mora se oznaavati svaki predmet posebno, nego se oznaka
stavljena na jedan predmet odnosi na celu grupu. U kartici se,
pored predmeta ija se upotreba zabranjuje, navodi i broj predmeta
koje treba osposobiti za upotrebu.
Ako neka prostorija ne ispunjava higijenske ili druge propisane
uslove, odnosno ako takvu prostoriju treba opraviti, ona se mora
zakljuati i na vrata privrstiti kartica - oznaka o zabrani njene
upotrebe. Ako samo deo prostorije ne ispunjava higijenske ili druge
propisane uslove, on se mora izdvojiti improvizovanom lakom ogradom
na koju se stavlja kartica - oznaka o zabrani korienja tog dela
prostorije. Ova mera moe biti samo p