-
Na temelju odredbe lanka 130. Zakona o radu ("Narodne novine"
br. 137/04.-proieni tekst), i odredbe lanka 24. Statuta Klinikog
bolnikog centra Zagreb (u daljnjem tekstu: KBC) Upravno vijee,
nakon obavljenog savjetovanja s Radnikim vijeem, na svojoj 21.
sjednici odranoj 20. rujna 2005. godine donosi
PRAVILNIK o plaama i drugom dohotku
I. OPE ODREDBE
lanak 1. Ovim Pravilnikom o plaama i drugom dohotku (u daljnjem
tekstu: Pravilnik)
ureuju se plae, naknade plaa i druga materijalna prava radnika
KBC-a, nain obrauna i rokovi isplate.
lanak 2. Radnik zaposlen u KBC-u ima pravo na plau najmanje u
visini plae koja je
ovim Pravilnikom utvrena primjenom osnova i mjerila propisanih
Zakonom o plaama u javnim slubama (Narodne novine br. 27/01.) i
propisima donesenim na temelju tog Zakona.
lanak 3. Pravo radnika na plau utvruje se u Ugovoru o radu. Ako
radnik stekne pravo na poveanje plae o tome se izdaje rjeenje.
l
-
I I . PLACE I NAKNADE PLACE
1. P l a e Osnovna plaa i dodaci
lanak 4. Plau radnika ini osnovna plaa i dodaci na osnovnu plau.
Osnovnu plau radnika ini umnoak koeficijenta sloenosti poslova
radnog
mjesta na koje je rasporeen i osnovice za izraun plae, uvean za
0,5% za svaku navrenu godinu radnog staa.
Dodaci na osnovnu plau su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete
rada, poloajni dodaci i uveanja plaa.
lanak 5. Koeficijenti sloenosti poslova radnih mjesta u KBC-u
ureuju se Uredbom
Vlade Republike Hrvatske. Popis radnih mjesta s koeficijentima
sloenosti i stalnim dodacima utvruje se
Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta
KBC-a.
lanak 6. Osnovica za izraun plae utvruje se Kolektivnim ugovorom
za djelatnost
zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine br.
9/05.).
Isplata plae lanak 7.
Plaa se isplauje jednom mjeseno za prethodni mjesec, s time da
razmak izmeu dviju isplata ne smije biti dulji od 30 dana.
Radnici imaju pravo izabrati banku preko koje e im se isplaivati
plaa. KBC je duan na zahtjev radnika vriti uplatu obustava
(kredita, uzdravanja,
sindikalne lanarine, osiguranja i si.).
Odsutnost tajnosti plaa lanak 8.
U djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema tajnosti
plaa. Javnost plaa osigurava se pravom uvida sindikalnog
povjerenika u obraun
plaa, ako to zahtijeva radnik.
2
-
Uveanje place lanak 9.
Osnovna plaa radniku uveat e se: - za rad nou 40% - za rad
subotom 25 % - za rad nedjeljom 35 % - za prekovremeni rad 50% - za
rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u dvokratnom radu, u
smjenskom radu ili u turnusima. Smjenski rad je svakodnevni rad
radnika prema utvrenom radnom vremenu
KBC-a koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena),
poslijepodnevnom (druga smjena) ili nonom dijelu dana (trea smjena)
tijekom mjeseca.
Smjenski rad je i rad radnika koji mijenja smjene ili obavlja
poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.
Smjenski rad je i rad radnika koji naizmjenino ili najmanje dva
radna dana u tjednu, odnosno tjedan dana u mjesecu obavlja rad u
drugoj smjeni.
Dvokratni rad je rad radnika koji obavlja poslove tijekom dvije
smjene u jednom danu s prekidom duim od 1 sata.
Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrenom rasporedu
radnog vremena KBC-a koji radnik obavlja naizmjenino tijekom tjedna
ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48.
Uveanje plae iz stavka 1. podstavka 5. ovoga lanka utvruje se za
efektivno odraene sate u drugoj smjeni, odnosno od 14 - 22
sata.
Noni rad je rad radnika u vremenu izmeu 22 sata uveer i 6 sati
ujutro idueg dana.
Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada dui od predvienog
rada utvrenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada dui od
redovnog mjesenog fonda radnih sati. Redovni mjeseni fond radnih
sati su sati koje radnik treba odraditi u tekuem mjesecu. Mjeseni
fond radnih sati tvori umnoak radnih dana u tekuem mjesecu s 8
sati. Umjesto uveanja plae po osnovi prekovremenog rada iz stavka
1. podstavka 4. ovoga lanka KBC moe predloiti radniku koritenje
slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru
1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta za utvrivanje
ukupnog broja sati i slobodnih dana). Dodaci iz stavka 1. ovoga
lanka meusobno se ne iskljuuju.
3
-
Rad na blagdan lanak 10.
Za rad u dane blagdana i neradne dane utvrene Zakonom o
blagdanima i neradnim danima te za rad na Uskrs, radnik ima pravo
na plau uveanu za 150%.
Ako radnik na dan blagdana ili neradnog dana utvrenog zakonom te
na Uskrs radi u smjenskom radu u drugoj smjeni ili nou, plaa mu se
dodatno uveava za 10%, odnosno 40% za sate koje je na dan blagdana,
neradnih dana, odnosno na Uskrs odradio u drugoj smjeni, odnosno
nou.
Primjena dodataka iz stavka 1. i 2. ovoga lanka iskljuuje
primjenu dodataka iz lanka 10. ovoga Pravilnika.
Sati odraeni na blagdan, neradni dan u smislu Zakona o
blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa ubrajaju se u redovitu
mjesenu satnicu.
Naknada za deurstvo i pripravnost lanak 11.
Naknada za deurstvo utvruje se tako da: a) radnim danom iznosi
9% od osnovne plae radnika, a obraunava se na
sljedei nain: - prvih osam sati obraunava se kao redoviti rad, -
drugih osam sati obraunava se kao redoviti rad jer radnik
odrauje
sljedei radni dan, - treih osam sati deurstva (nonih) obraunava
se u paualnom iznosu u
visini 9% od osnovne plae radnika. b) radnim danom pred neradni
dan, subotom i nedjeljom naknada za
deurstvo iznosi 13,5% od osnovne plae radnika, a obraunava se na
sljedei nain: - prvih osam sati obraunava se kao redoviti radni
dan, - daljnjih esnaest sati obraunava se u paualnom iznosu 13,5%
od
osnovne plae radnika. c) blagdanom se naknada za deurstvo
obraunava u paualnom iznosu 18%
od osnovne plae radnika. Nakon odraenog deurstva subotom,
nedjeljom i blagdanom, radnik ima
pravo na jedan plaeni slobodan dan. Za poslove transplantacije
solidnih organa koja se zbog hitnosti ne moe
obaviti u redovno radno vrijeme, zdravstveni radnik ima pravo na
naknadu za rad izvan radnog vremena u visini jednog deurstva, pod
uvjetom da je izvan radnog vremena proveo na radu najmanje tri
sata.
Ovisno o danu kada se obavljaju poslovi iz stavka 3. ovog lanka
deurstvo se obraunava kao deurstvo radnim danom, subotom, nedjeljom
ili blagdanom.
4
-
lanak 12. Naknada za pripravnost obraunava se od naknade
obraunate za deurstvo,
ovisno o tome u koji dan pada pripravnost, u paualnom iznosu od
30%. Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a subotom, nedjeljom i
blagdanom 24
sata.
Obraun naknada za deurstvo i pripravnost lanak 13.
Prilikom obrauna naknada za deurstvo i pripravnost ne uzimaju se
istodobno i poveanja osnovne plae za noni rad, prekovremeni rad,
rad subotom, rad nedjeljom, rad blagdanom, rad u smjenskom radu u
drugoj smjeni, dvokratnom radu, rad u turnusima te uveanje plae s
osnova uvjeta rada.
Odredbe o deurstvu odnose se i na radnike koji su upueni na
specijalistiku edukaciju ili edukaciju iz ue specijalizacije iz
drugih zdravstvenih ustanova u KBC.
Rad po pozivu lanak 14.
Rad po pozivu, kao poseban oblik rada, koristi se u KBC-u kada
nastane problem iz sadraja rada djelatnosti KBC-a koji nazoni
zdravstveni radnici ne mogu rijeiti, niti se rjeavanje problema moe
odgoditi, a nije odreena pripravnost.
Rad po pozivu plaa se kao prekovremeni rad. Predstojnik klinike
odnosno klinikog zavoda u kojem je obavljen rad po pozivu
podnosi ravnatelju pismeni zahtjev za odobrenje prekovremenog
rada, s time da u zahtjevu obvezno obrazloi opravdanost obavljenog
rada po pozivu.
Uveanje plae s osnova posebnih uvjeta rada lanak 15.
Radniku u KBC-u na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod
kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na
plau.
Osnovna plaa uveat e se radnicima na sljedeim radnim mjestima i
poslovima:
5
-
POPIS RADNIH MJESTA I POSLOVA ZDRAVSTVENIH I NEZDRAVSTVENIH
RADNIKA KOJI IMAJU PRAVO NA DODATAK
Radna mjesta I vrste Dodatak % 1. - lijenik specijalist
kirurgije
- lijenik specijalist anesteziologije i reanimatologije -
lijenik specijalist urologije-operater - lijenik specijalist
maksilofacijalne kirurgije - lijenik specijalist
ortopedije-operater - lijenik specijalist oftalmologije-operater -
lijenik specijalist otorinolaringologije-operater - lijenik
specijalist radiologije-intervencijski radiolog - lijenik
specijalist djeje kirurgije - lijenik specijalist ginekologije i
porodnitva-operater - stomatolog specijalist oralne
kirurgije-operater - lijenik specijalist neurokirurgije-operater -
lijenik specijalist u primjeni citostatika ili u izloenosti
otvorenom izvoru zraenja (2/3 radnog vremena)
- zdravstveni i nezdravstveni radnik na otvorenim - izvorima
zraenja (2/3 radnog vremena) - lijenik specijalist u jedinici
intenzivnog lijeenja - lijenik specijalist interne
medicine-intervencijski gastroenterolog
- lijenik specijalist interne medicine-intervencijski
kardiolog
- lijenik specijalist psihijatrije na zatvorenim psihijatrijskim
odjelima
- lijenik specijalist patologije-obducent - lijenik specijalist
u dijagnostici i lijeenju pacijenata za
koje je potreban 3. i 4. stupanj biozatite
20
2. - zdravstveni radnik specijalist u bolnici - zdravstveni
radnik bez specijalizacije u bolnici
16
4. - nezdravstveni radnik u bolnici koji sudjeluje u procesu
dijagnostike ili lijeenja 8
-
Poloaji I I . vrste 1. glavna sestra KBC-a 50 3. glavna sestra
klinike 40 4. glavna sestra, zdravstveni radnik - voditelj odjela
15%
vie u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom
odjelu
5. - voditelj odsjeka 10% vie u odnosu na dodatak koji dobivaju
zdravstveni radnici u tom odsjeku
6. - voditelj tima 5% vie u odnosu na dodatak koji dobivaju
zdravstveni radnici u tom timu
Radna mjesta I I . i I I I . vrste 1. zdravstveni radnik:
- u intenzivnoj skrbi i operaciji (instrumentiranje i
anesteziologija)
- na primjeni citostatika (2/3 radnog vremena) - na otvorenim
izvorima zraenja (2/3 radnog vremena) - ing. med. radiologije
25
2. zdravstveni radnik: - koji sudjeluje u lijeenju i
dijagnostici za koje je
potreban 3. i 4. stupanj biozatite - neurokirurgija i
traumatologija
20
-
3. zdravstveni radnik: - na hemodijalizi - na psihijatriji - na
neurologiji i prosekturi - na intrahospitalnim infekcijama - u
hitnoj kirurkoj slubi
16
5. zdravstveni radnik: (2/3 radnog vremena) - u hitnoj slubi -
raaoni - transfuziji - patologiji 12 zdravstveni i nezdravstveni
radnik (2/3 radnog vremena)
12
- rad s infektima - rad s otrovima - rad na citoskineru
6. zdravstveni radnik: - na bolnikim odjelima
10
7. zdravstveni radnik: - u laboratoriju 8 - fizioterapeuti 8
- u poliklinikama - u centralnoj sterilizaciji
8. vatrogasac i kotlovniar sa ATK ispitom 7 9. nezdravstveni
radnik: 6
- na poslovima ienja u operacijskoj sali i prosekturi 6 1.
Ostala radna mjesta i poslovi I, I I , III i IV vrste 5
lanak 16. Uveanja osnovne plae zaposlenima na radnim mjestima i
poslovima iz
lanka 16. ovoga Pravilnika ne mogu se meusobno kumulirati.
Uveanja osnovne plae na radnim mjestima i poslovima iz lanka 16.
ne
odnose se na pripravnike I, II i III vrste.
lanak 17. Pravo na uveanje osnovne plae imaju radnici koji su u
zdravstvenim
ustanovama i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje
ostvarili radni sta i to:
-od 20-29. godina 4%
8
-
-od 30-34. godina 8% -od 35 i vie godina 10%.
Drugi dohodak lanak 18.
Zdravstvenom djelatniku pripada drugi dohodak za rad na
znanstvenom projektu.
Sredstva znanstvenog projekta raspodjeljuju se na nain da KBC-u
za reiju pripada 20% od ukupnih sredstava znanstvenog projekta, a
ostala sredstva raspodjeljuju se prema pravilima pojedinog
znanstvenog projekta.
Nositelj projekta odluuje o raspodjeli sredstava koja su prema
pravilima znanstvenog projekta raspodijeljena za naknadu za rad
zdravstvenim djelatnicima koji rade na znanstvenom projektu, to se
smatra drugim dohotkom.
lanak 19.
Zaposlenik koji svojim zalaganjem osigura KBC-u dodatni posao
ima pravo na drugi dohodak u iznosu 30% od dobiti iz navedenog
posla.
Odluku o pravu na drugi dohodak iz stavka 1. donosi ravnatelj u
obliku rjeenja, a drugi dohodak se isplauje nakon to je KBC u
cijelosti naplatio izvreni posao iz stavka 1. ovog lanka i pod
uvjetom da je ostvarena dobit. Zaposleniku kojem je redoviti posao
u ime KBC-a dogovaranje poslova s drugim pravnim i fizikim osobama
ne pripada pravo na drugi dohodak iz stavka 1. ovog lanka.
lanak 20.
Zdravstveni djelatnici koji pruaju zdravstvenu zatitu
osiguranicima privatnog zdravstvenog osiguranja imaju pravo na
drugi dohodak i to:
- lijenik 20% od naplaenog iznosa od osiguravajueg drutva za
zdravstvenu uslugu koju je on osobno pruio osiguraniku, umanjenog
za materijalne trokove,
9
-
- zdravstveno osoblje i zdravstveni suradnici koji su pruali
zdravstvenu njegu ili sudjelovali u pruanju zdravstvene usluge
zajedno 20% od naplaenog iznosa od osiguravajueg drutva za pruenu
zdravstvenu njegu ili zdravstvenu uslugu i to u jednakim
dijelovima, s time da je naplaeni iznos umanjen za materijalne
trokove.
Odluku o pravu na drugi dohodak iz stavka 1. donosi ravnatelj u
obliku rjeenja na temelju izvjea predstojnika klinike odnosno
klinikog zavoda o izvrenom radu i udjelima pojedinih
djelatnika.
lanak 21. Zdravstveni djelatnici koji obavljaju ili sudjeluju u
obavljanju sistematskih pregleda i drugih slinih zdravstvenih
usluga, osim zdravstvenih usluga iz opsega obveznog i dopunskog
zdravstvenog osiguranja, imaju pravo na drugi dohodak i to: -
lijenik 30% od iznosa cijene zdravstvene usluge koja je dio
ugovorenog
sistematskog pregleda, umanjenog za materijalne trokove, -
zdravstveno osoblje koje je sudjelovalo u pruanju zdravstvene
usluge zajedno
15% od iznosa cijene zdravstvene usluge koja je dio ugovorenog
sistematskog pregleda i to u jednakim dijelovima, umanjenog za
materijalne trokove.
Odluku o pravu na drugi dohodak iz stavka 1. ovog lanka donosi
ravnatelj u obliku rjeenja na temelju izvjea o obavljenim
sistematskim pregledima ili drugim slinim zdravstvenim
uslugama.
lanak 22. Sredstva teaja koji se provodi u KBC-u raspodjeljuju
se na nain da KBC-u pripada 20% od sredstava teaja nakon to se
odbiju materijalni trokovi. Ostali dio sredstava raspodjeljuje se
kao drugi dohodak zaposlenicima koji su radili na teaju, a
pojedinana raspodjela obavlja se prema prijedlogu voditelja teaja.
Odluku o odravanju teaja donosi ravnatelj na prijedlog voditelja
teaja. Uz prijedlog obvezno se prilae financijski proraun
teaja.
Plaa vjebenika lanak 23.
Za vrijeme trajanja vjebenikog staa vjebenik ima pravo na 85 %
plae poslova radnog mjesta najnie sloenosti njegove vrste i
struke.
10
-
Placa i smanjena radna sposobnost radnika lanak 24.
U sluaju kada tijekom radnog vijeka radnika doe do smanjenja
njegove radne sposobnosti utvrene rjeenjem nadlenog tijela i jednog
od slijedeih uvjeta:
- starosti - 5 godina pred starosnu mirovinu ili - profesionalne
bolesti ili - povrede na radu KBC je obvezan radniku osigurati
povoljniju normu i to bez smanjenja njegove
plae koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih
okolnosti. Radniku pripada od dana nastanka invalidnosti, odnosno
utvrenog smanjenja
radne sposobnosti te od dana zavretka prekvalifikacije ili
dokvalifikacije, do rasporeivanja na odgovarajue radno mjesto, plaa
u iznosu plae radnog mjesta na koje je do tada bio rasporeen.
lanak 25. Radnike 5 godina pred starosnu mirovinu, majke s malim
djetetom do tri
godine starosti i samohranog roditelja ne moe se rasporediti u
rad nou, deurstvo i pripravnost bez njihovog pristanka.
2. N a k n a d e p l a e lanak 26.
Radnik ima pravo na naknadu plae kada ne radi zbog: - plaenog
dopusta, - dravnih blagdana i neradnih dana utvrenih zakonom, -
obrazovanja, prekvalifikacije i strunog osposobljavanja na koje je
upuen od
strane KBC-a, - obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti, -
zastoja u poslu do kojeg je dolo bez njegove krivnje, - drugih
sluajeva utvrenih zakonom. Naknada se utvruje u visini plae koju bi
radnik ostvario kao da je radio
redovno radno vrijeme uz normalan uinak.
Naknada za vrijeme bolovanja lanak 27.
Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana pripada
mu naknada plae u visini 85% osnovice utvrene Zakonom o
zdravstvenom osiguranju.
u
-
Naknada u 100% iznosu osnovice utvrene Zakonom o zdravstvenom
osiguranju pripada radniku kada je na bolovanju zbog profesionalne
bolesti ili povrede na radu.
Isplata plae za skraeno radno vrijeme lanak 28.
KBC je obvezan radniku koji radi skraeno radno vrijeme zbog
smanjene radne sposobnosti nastale povredom na radu bez njegove
krivnje ili zbog profesionalne bolesti, isplatiti plau za skraeno
radno vrijeme i naknadu u visini razlike izmeu naknade koju
ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plae radnog mjesta
na koje je postavljen, odnosno rasporeen.
Naknada za vrijeme koritenja godinjeg odmora lanak 29.
Za vrijeme koritenja godinjeg odmora radniku se isplauje naknada
plae u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.
Radniku ija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili
nou ili nedjeljom, odnosno zakonom predvienim neradnim danom,
pripada pravo na naknadu plae za godinji odmor u visini prosjene
mjesene plae isplaene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za
njega povoljnije.
Regres lanak 30.
Radniku pripada pravo na regres za koritenje godinjeg odmora u
visini koju za svaku godinu dogovore Vlada Republike Hrvatske i
sindikati javnih slubi.
Ako se strane u postupku donoenja dravnog prorauna ne dogovore o
visini regresa, isplata e se izvriti u iznosu od najmanje 1.000,00
kuna.
Isplata regresa izvrit e se u cijelosti najkasnije do dana
poetka koritenja godinjeg odmora.
III. DRUGA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA
Otpremnina pri odlasku u mirovinu lanak 31.
Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u
iznosu tri proraunske osnovice.
12
-
Pomo lanak 32.
Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na pomo u sluaju: - smrti
radnika koji izgubi ivot u obavljanju ili povodu obavljanja,
slube
odnosno rada - 3 proraunske osnovice i trokove pogreba - smrti
radnika - 2 proraunske osnovice - smrti suprunika, djeteta i
roditelja - 1 proraunske osnovice.
lanak 33. Radnik ima pravo na pomo u sluaju: - bolovanja duljeg
od 90 dana - jednom godinje u visini 1 proraunske
osnovice, - nastanka teke invalidnosti radnika, djece ili
suprunika radnika - u visini 1
proraunske osnovice, - kupnje medicinskih pomagala i prijeko
potrebnih lijekova za radnika, dijete
ili suprunika u visini stvarnih trokova, a najvie do 1
proraunske osnovice godinje.
Slubeno putovanje lanak 34.
Kada je radnik upuen na slubeno putovanje u zemlji, ima pravo na
punu naknadu prijevoznih trokova, dnevnica i naknadu punog iznosa
hotelskog rauna za spavanje.
Visina dnevnice ureuje se na nain kako je to utvreno za dravna
tijela. Obraun putnih trokova i dnevnica obavlja se u roku tri (3)
dana nakon
primljenog izvjetaja o slubenom putovanju, a nalog za isplatu
trokova daje ravnatelj.
Prisustvovanje strunim skupovima i struni boravci nisu slubena
putovanja i na njih se primjenjuje Pravilnik o strunom
usavravanju.
Terenski dodatak lanak 35.
Za vrijeme rada izvan sjedita KBC-a i izvan mjesta njegova
stalnog boravka radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja
mu pokriva poveane trokove ivota zbog boravka na terenu.
Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li radniku osigurani
smjetaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.
13
-
Iznos terenskog dodatka isplauje se u visini koja je kao
neoporeziva utvrena Pravilnikom o porezu na dohodak.
Terenski dodatak isplauje se unaprijed, najkasnije posljednji
radni dan u mjesecu za idui mjesec.
Dnevnica i terenski dodatak meusobno se iskljuuju.
Naknada za koritenje privatnog automobila lanak 36.
Ako je radniku odobreno koritenje privatnog automobila u slubene
svrhe, nadoknadit e mu se trokovi u visini 30 % cijene litre
benzina (euro-super) po prijeenom kilometru.
Ravnatelj odobrava koritenje privatnog automobila u slubene
svrhe.
Jubilarna nagrada lanak 37.
Radniku se isplauje jubilarna nagrada za neprekidni radni sta u
javnim slubama bez obzira na promjenu poslodavca kad navri:
- pet (5) godina radnog staa u visini 1 osnovice, - deset (10)
godina radnog staa u visini 1,25 osnovice, - petnaest (15) godina
radnog staa u visini 1,50 osnovice, - dvadeset (20) godina radnog
staa u visini 1,75 osnovice, - dvadeset i pet godina (25) godina
radnog staa u visini 2 osnovice, - trideset (30) godina radnog staa
u visini 2,50 osnovice, - trideset i pet (35) godina staa u visini
3 osnovice, - etrdeset (40) godina staa u visini 4 osnovice. Visina
osnovice za isplatu jubilarne nagrade utvruje se kolektivnim
ugovorom
koji obvezuje KBC. Jubilarna nagrada isplauje se sljedeeg
mjeseca nakon to radnik ostvari
pravo na jubilarnu nagradu.
Dar za djecu lanak 38.
Djetetu radnika do 15 godina starosti pripada pravo na dar u
prigodi dana Svetog Nikole u visini utvrenoj sukladno odredbama
kolektivnog ugovora koji obvezuje KBC.
14
-
Sredstva iz stavka 1. ovog lanka isplauju se radniku-roditelju
koji ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdravanje lana obitelji
prema Zakonu o porezu na dohodak, ili radniku-roditelju koji ne
podlijee oporezivanju prema propisima o porezu na dohodak, a dijete
je preko njega zdravstveno osigurano.
Boinica lanak 39.
Radniku pripada pravo na isplatu godinje nagrade za boine
blagdane u visini koju za svaku godinu dogovore Vlada Republike
Hrvatske i sindikati javnih slubi.
Ako se strane u postupku donoenja dravnog prorauna ne dogovore o
visini boinice, isplata e se izvriti u iznosu od najmanje 1.000,00
kuna.
Isplata nagrade za boine blagdane izvrit e se u cijelosti
najkasnije do 31. prosinca tekue godine.
Osiguranje lanak 40.
Radnici KBC-a imaju pravo na osiguranje od posljedica nesretnog
sluaja za vrijeme obavljanja rada kao i u slobodnom vremenu tijekom
24 sata.
IV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 41. Za sluajeve koji nisu ureeni ovim Pravilnikom,
neposredno se primjenjuju
odredbe zakona i kolektivnog ugovora.
lanak 42. Ako radniku pripada pravo na plau prema ovom
Pravilniku koja je razliita od
plae utvrene u ugovoru o radu izdat e mu se rjeenje o plai prema
ovom Pravilniku, ako je plaa za radnika povoljnija, a ako je
nepovoljnija otkazat e se ugovor o radu s ponudom izmijenjenog
ugovora.
lanak 43. Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na nain i
po postupku
propisanim Statutom KBC-a.
15
-
lanak 44. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objave na oglasnoj ploi
KBC-a.
Broj: 01-4793/1-05/006 Zagreb, 20. rujna 2005.
16
-
KLINIKI BOLNIKI CENTAR ZAGREB Z A G R E B , Salata br. 2
Broj: 01-4793/1-05/006 Zagreb, 29. rujna 2005.
Utvruje se da je ovaj Pravilnik objavljen na oglasnoj ploi KBC-a
dana 21.
rujna 2005. te je stupio na snagu dana 29. rujna 2005.
godine.
Rav
Prof. dr. s t /Ze l jko Reiner