-
921.
Na osnovu lana 3a stav 2 Uredbe o bliim kriterijumima, uslovima
i nainu
dodjele dravne pomoi ("Slubeni list CG", br. 27/10, 34/11 i
16/14), Ministarstvo finansija donijelo je
PRAVILNIK O LISTI PRAVILA DRAVNE POMOI
lan 1
Listu pravila utvrenih regulativama Evropske komisije, Evropskog
Savjeta, Evropskog Parlamenta i prakse Evropskog suda koja se
primjenjuju na dravnu pomo ine: 1) za horizontalne dravne
pomoi:
a) Smjernice o regionalnoj dravnoj pomoi za 2014-2020
(52013XC0723(03), SL C 209, 23.7.2013, str. 1-45);
b) Odluka Komisije od 20. decembra 2011. godine o primjeni lana
106 stav 2 Ugovora o funkcionisanju Evropske unije na dravne pomoi
u obliku naknada odreenim preduzetnicima kojima je povjereno
obavljanje usluga od opteg ekonomskog interesa (C(2011) 9380)
(32012D0021, SL L 7, 11. 1. 2012., str. 3. -10.);
2) za dravne pomoi za pojedine sektore:
a) Uredba (EZ) br. 1370/2007 Evropskog Parlamenta i Savjeta od
23.10.2007. o uslugama javnog eljeznikog i drumskog prevoza putnika
i stavljanju van snage uredbi Savjeta (EEZ) br. 1191/69 i (EEZ) br.
1107/70 (32007R1370, SL L 315, 23.10.2007.);
b) Saoptenje Komisije o primjeni pravila o dravnim pomoima za
javne radiodifuzne usluge (52009XC1027(01) SL C 257, 27. 10.
2009.);
3) za dravne pomoi u formi posebnih instrumenata pomoi: a)
Obavjetenje Komisije o primjeni l. 87 i 88 Ugovora o EZ-u na
podruju dravnih
pomoi u obliku garancija (52008XC0620(02), SL C 155, 20. 6.
2008., str. 10. -22.);
b) Saoptenje Komisije o elementima dravne pomoi kod prodaje
zemljita i zgrada od strane organa dravne uprave (31997Y0710(01) SL
C 209, 10. 07.1997.);
4) za druga pravila za dravne pomoi, a naroito za pomo male
vrijednosti:
a) Uredba Komisije (EU), br. 1407/2013 od 18. decembra 2013.
godine o primjeni l. 107 i 108 Ugovora o funkcionisanju Evropske
unije na pomoi male vrijednosti (de minimis pomoi) (32013R1407, SL
L 352, 24.12.2013, str. 1-8).
lan 2
Prevod akata iz lana 2 ovog pravilnika dati su u Prilozima 1 do
7 koji su sastavni dio ovog pravilnika.
-
lan 3
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u
"Slubenom listu Crne Gore". Broj: 01-9189/1 Podgorica, 1. avgusta
2014. godine
Ministarstvo finansija Ministar,
dr Radoje ugi, s.r.
-
PRILOG 1
EVROPSKA KOMISIJA
Smjernice za regionalnu dravnu pomo za period 2014-2020.
(Tekst relevantan za EEP)
2013/C 209/01
UVOD
1. Na osnovu lana 107 stav 3 ta. (a) i (c) Ugovora o
funkcionisanju Evropske unije (UFEU), Komisija moe smatrati
usklaenom sa unutranjim tritem dravnu pomo za pospjeivanje
ekonomskog razvoja odreenih manje razvijenih podruja1 u Evropskoj
uniji. Ova vrsta pomoi poznata je kao regionalna pomo.
2. U ovim smjernicama, Komisija utvruje uslove pod kojima se
regionalna pomo moe smatrati usklaenom sa unutranjim tritem i
utvruje kriterijume za odreivanje podruja koja ispunjavaju uslove
iz lana 107 stav 3 ta. (a) i (c) Ugovora.
3. Prvenstveni cilj kontrole dravne pomoi u oblasti regionalne
pomoi je da se omogui pomo za regionalni razvoj a da se istovremeno
obezbijede jednaki uslovi u razliitim dravama lanicama, naroito
sprjeavanjem takmienja za subvencije do kojih moe doi kada drave
pokuavaju da privuku firme ili da ih zadre u manje razvijenim
podrujima Unije, i da se efekti regionalne pomoi na trgovinu i
konkurenciju svedu na neophodni minimum.
4. Cilj geografskog razvoja razlikuje regionalnu pomo od drugih
oblika pomoi, kao to je pomo za istraivanja, razvoj i inovacije,
zapoljavanje, obuku, energetiku ili za zatitu ivotne sredine, koje
imaju druge ciljeve od zajednikog interesa u skladu sa lanom 107
stav 3 Ugovora. U nekim okolnostima se za te druge vrste pomoi mogu
dozvoliti vei intenziteti pomoi, kada se dodjeljuju privrednim
drutvima osnovanim u manje razvijenim podrujima, zbog posebnih
potekoa sa kojima se suoavaju u tim podrujima2.
5. Regionalna pomo moe uspjeno djelovati samo ukoliko se koristi
umjereno i proporcionalno i ukoliko je usmjerena na regione
Evropske unije najnerazvijenim podrujima3. Dozvoljene gornje
granice pomoi naroito treba da odraavaju relativnu teinu problema
koji utiu na razvoj datih regiona. Nadalje, prednosti pomoi u
smislu razvoja manje razvijenog regiona moraju da budu vee od
naruavanja konkurencije koje imaju za posljedicu4. Znaaj koji se
pripisuje pozitivnim efektima pomoi vjerovatno e se razlikovati
zavisno od primijenjenog odstupanja od lana 107 stav 3 Ugovora,
tako da se za regione sa najnerazvijenijim podrujima iz lana 107
stav 3 taka (a) moe prihvatiti vee naruavanje konkurencije nego za
regione iz lana 107 stav 3 taka (c)5.
6. Pored toga, regionalna pomo moe biti djelotvorna u
podsticanju ekonomskog razvoja manje razvijenih podruja samo
ukoliko je dodijeljena da podstakne dodatna ulaganja ili privredne
djelatnosti u tim podrujima. U nekim vrlo ogranienim, strogo
odreenim sluajevima, prepreke na koje ova odreena podruja mogu naii
prilikom privlaenja ili zadravanja privrednih djelatnosti mogu biti
toliko ozbiljne ili trajne da pomo za ulaganja sama nije dovoljna
da se omogui razvoj tog podruja. Samo se u tim sluajevima
regionalna pomo za ulaganja moe dopuniti regionalnom operativnom
pomoi koja nije povezana sa ulaganjem.
7. U Saoptenju o modernizaciji dravne pomoi od 8. maja 2012.
godine6, Komisija je objavila tri cilja modernizacije kontrole
dravne pomoi: (a) podsticati odriv, pametan i inkluzivan rast na
konkurentnom unutranjem tritu; (b) usmjeriti prethodne (ex ante)
provjere koje vri Komisija na sluajeve koji najvie utiu na
unutranje trite uz jaanje saradnje sa
dravama lanicama prilikom sprovoenja pravila o dravnoj pomoi;
(c) racionalizovati pravila i obezbijediti bre donoenje odluka.
8. Komisija je naroito pozvala na zajedniki pristup prilikom
revizije razliitih smjernica i okvira u cilju jaanja unutranjeg
trita, podsticanjem vee djelotvornosti javne potronje kroz vei
doprinos dravne pomoi ciljevima od zajednikog interesa, vee
provjeravanje podsticajnog efekta, svoenjem pomoi na minimum, i
izbjegavanjem potencijalnih negativnih efekata pomoi na
konkurenciju i trgovinu. Uslovi usklaenosti predvieni ovim
smjernicama zasnivaju se na tim optim naelima ocjenjivanja i
primjenjuju se na prijavljene eme pomoi i individualnu pomo.
1. PODRUJE PRIMJENE I ZNAENJE IZRAZA
1.1. Podruje primjene regionalne pomoi 9. Regionalna pomo za
sektore elika7 i sintetikih vlakana8 nee se smatrati usklaenom sa
unutranjim tritem. 10. Komisija e primjenjivati naela predviena
ovim smjernicama na regionalnu pomo u svim sektorima privrednih
djelatnosti9, osim
ribarstva i akvakulture10, sektora poljoprivrede11 i saobraaja12
, za koje vae posebna pravila utvrena posebnim pravnim
instrumentima,
1 Podruja koja ostvaruju pravo na regionalnu pomo u skladu sa
lanom 107 stav 3 taka (a) Ugovora, i koja se najee navode kao
podruja a, esto su manje razvijena podruja u okviru Unije u smislu
ekonomskog razvoja. Podruja koja ostvaruju pravo na pomo u skladu
sa lanom 107 stav 3 taka (c) Ugovora, koja se navode kao podruja c,
takoe manje razvijena podruja ali u manjoj mjeri. 2 Regionalne
dodatne isplate za pomo odobrenu za te namjene stoga se ne smatraju
regionalnom pomoi. 3 Svaka drava lanica moe da odredi ova podruja
na mapi regionalnih pomoi na osnovu uslova iz Odjeljka 5. 4 V. u
vezi sa tim Predmet 730/79, Philip Morris [1980], ECR 2671, taka 17
i u Predmetu C-169/95, panija protiv Komisije [1997], ECR I-148,
taka 20. 5 V. u vezi sa tim Predmet T-380/94, AIUFFASS i AKT protiv
Komisije [1996], ECR II-2169, taka 54. 6 Saoptenje Komisije
Evropskom parlamentu, Savjetu, Evropskom ekonomsko-socijalnom
komitetu i Komitetu regija Modernizacija dravne pomoi EU (SAM),
COM/2012/0209 konano. 7 Kako je definisano u Prilogu IV. 8 Kako je
definisano u Prilogu IV. 9 Nakon isteka Okvira za dravnu pomo
brodogradnji (Sl. list C 364, 14.12.2011, str. 9.) 31. decembra
2013. god., i regionalna pomo za brodogradnju je obuhvaena ovim
smjernicama. 10 Kako je predvieno Regulativom Savjeta (EZ) br.
104/2000 od 17. decembra 1999. god. o zajednikom organizovanju
trita proizvoda ribarstva i akvakulture (Sl. list L 17, 21.1.2000,
str. 22).
-
koja mogu djelimino ili potpuno odstupati od ovih smjernica.
Komisija e primjenjivati ove smjernice na preradu poljoprivrednih
proizvoda u nepoljoprivredne proizvode i njihovo stavljanje na
trite. Ove smjernice primjenjuju se na mjere pomoi kojima se
podravaju djelatnosti van podruja primjene lana 42 Ugovora ali koje
su obuhvaene Regulativom o ruralnom razvoju i koje ili sufinansira
Evropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ili se dodjeljuju
kao dodatno nacionalno finansiranje za takve sufinansirane mjere,
osim ukoliko je sektorskim pravilima predvieno drukije.
11. Ove smjernice nee se primjenjivati na dravnu pomo koja se
dodjeljuje aerodromima13 ili u sektoru energetike14. 12. Regionalna
pomo za ulaganja u irokopojasne mree moe se smatrati usklaenom sa
unutranjim tritem ukoliko, uz opte uslove
predviene ovim smjernicama, ispunjava i sljedee posebne uslove:
(i) pomo se dodjeljuje samo podrujima u kojima nema mree iste
kategorije (ili osnovne irokopojasne mree ili mree za pristup
sljedee generacije - NGA) i u kojima se nijedna od njih u bliskoj
budunosti vjerovatno ne bi razvila; (ii) subvencionisani operator
mree nudi aktivni i pasivni veleprodajni pristup pod fer i
nediskriminatornim uslovima uz mogunost djelotvornog i potpunog
izdvajanja lokale petlje; (iii) pomo treba da bude dodijeljena na
osnovu konkurentnog postupka izbora u skladu sa stavom 78 ta. (c) i
(d) Smjernica za irokopojasne mree15.
13. Regionalna pomo za ulaganja u istraivake infrastrukture16
moe se smatrati usklaenom sa unutranjim tritem ukoliko je, uz opte
uslove predviene ovim smjernicama, pomo uslovljena omoguavanjem
transparentnog i nediskriminatornog pristupa ovoj
infrastrukturi.
14. Regionalne slabosti u smislu ulaganja ili odravanja
privredne djelatnosti u manje razvijenom podruju esto manje utiu na
velika privredna drutva nego na mala i srednja privredna drutva.
Prvo, velika privredna drutva mogu lake da pribave kapital i kredit
na globalnim tritima i u manjoj mjeri su ograniena slabijom ponudom
finansijskih usluga u odreenom manje razvijenom regionu. Drugo,
ulaganja velikih privrednih drutava mogu da proizvedu ekonomije
obima koje smanjuju poetne trokove vezane za pojedinu lokaciju i, u
mnogim pogledima, nisu vezane za region u kojem se vri ulaganje.
Tree, velika privredna drutva, koja ulau, obino posjeduju znatnu
pregovaraku mo u odnosu na javne organe, to moe dovesti do
dodjeljivanja pomoi a da nije bila potrebna ili propisno
utemeljena. Konano, vea je vjerovatnoa da su velika privredna
drutva vani akteri na datom tritu te, shodno tome, ulaganje za koje
se pomo dodjeljuje moe naruiti konkurenciju i trgovinu na
unutranjem tritu.
15. S obzirom na to da je malo vjerovatno da bi regionalna pomo
velikim privrednim drutvima za njihova ulaganja imala podsticajni
efekat, ne moe se smatrati usklaenom sa unutranjim tritem shodno
lanu 107 stav 3 ta. (c) Ugovora, osim ukoliko se dodjeljuje za
poetna ulaganja kojima se stvaraju nove privredne djelatnosti u tim
podrujima17, ili za diverzifikaciju postojeih poslovnih jedinica
kojom se preusmjeravaju na nove proizvode ili nove inovativne
postupke.
16. Regionalna pomo koja ima za cilj smanjenje tekuih rashoda
nekog privrednog drutva predstavlja operativnu pomo i nee se
smatrati usklaenom sa unutranjim tritem, osim ukoliko se dodijeli
radi rjeavanja posebnih ili trajnih slabosti sa kojima se suoavaju
privredna drutva u manje razvijenim regionima. Operativna pomo moe
se smatrati usklaenom ukoliko ima za cilj smanjenje odreenih
posebnih potekoa sa kojima se suoavaju mala i srednja privredna
drutva u regionima sa posebno ogranienim mogunostima koji spadaju u
podruje primjene lana 107 stav 3 taka (a) Ugovora, ili
nadoknaivanje dodatnih trokova obavljanja privredne djelatnosti u
najudaljenijim regionima ili spreavanje ili smanjenje pada broja
stanovnika u veoma rijetko naseljenim podrujima.
17. Operativna pomo dodijeljena privrednim drutvima ija glavna
djelatnost spada u Sektor K Finansijske djelatnosti i djelatnosti
osiguranja statistike klasifikacije djelatnosti NACE Rev. 218 ili
privrednim drutvima koja obavljaju djelatnosti unutar grupe i ija
glavna djelatnost spada u grupu 70.10 Upravljanje privrednim
subjektom ili grupu 70.22 Konsultantske aktivnosti u vezi sa
poslovanjem i ostalim upravljanjem NACE Rev. 2 nee se smatrati
usklaenim sa unutranjim tritem.
18. Regionalna pomo ne moe se dodijeliti firmama u potekoama,
kako su za potrebe ovih smjernica definisane smjernicama Zajednice
za dravnu pomo za spasavanje i restrukturiranje firmi u
potekoama19, kako su izmijenjene ili zamijenjene.
19. Prilikom ocjenivanja regionalne pomoi koja je dodijeljena
privrednom drutvu koje je predmet neizmirenog naloga za povraaj
koji je izdat po prethodnoj odluci Komisije kojom se pomo proglaava
nezakonitom i neusklaenom sa unutranjim tritem, Komisija e uzeti u
obzir iznos pomoi koji treba da se vrati20.
1.2. Znaenje izraza
20. U smislu ovih smjernica upotrebljavaju se sljedea znaenja
izraza: (a) podruja a su podruja oznaena na mapi regionalnih pomoi
primjenom odredaba lana 107 stav 3 ta. (a) Ugovora; podruja
c su podruja oznaena na mapi regionalnih pomoi primjenom
odredaba lana 107 stav 3 ta. (c) Ugovora; (b) ad hoc pomo je pomo
koja nije dodijeljena na osnovu eme; (c) usklaeni iznos pomoi je
maksimalni dozvoljeni iznos pomoi za veliki investicioni projekat,
izraunat po sljedeoj formuli:
maksimalni iznos pomoi = R (50 + 0,50 B + 0,34 C)
11 Dravna pomo za primarnu proizvodnju, preradu i stavljanje na
trite poljoprivrednih proizvoda iji su rezultat poljoprivredni
proizvodi iz Priloga I Ugovora i umarstvo predmet je pravila iz
Smjernica za dravnu pomo u sektoru poljoprivrede. 12 Saobraaj
podrazumijeva prevoz putnika u vazdunom saobraaju, pomorskom
saobraaju, drumskom saobraaju i unutranjim plovnim putevima ili
usluge prevoza tereta za iznajmljivanje ili za naknadu. 13
Smjernice Zajednice o primjeni l. 92 i 93 Ugovora EZ i lana 61
Sporazuma EEP na dravnu pomo sektoru vazduhoplovstva (Sl. list C
350, 10.12.1994, str. 5.), Smjernice Zajednice o finansiranju
aerodroma i pomoi za poetak poslovanja avioprevoznicima sa
odlascima sa regionalnih aerodroma (Sl. list C 312, 9.12.2005, str.
1.) kako je izmijenjena ili zamijenjena. 14 Komisija e ocjenjivati
usklaenost dravne pomoi sektoru energetike na osnovu buduih
smjernica za pomo za energetiku i ivotnu sredinu, kojima se
mijenjaju vaee smjernice o dravnoj pomoi za zatitu ivotne sredine,
gdje e se uzeti u obzir odreene slabosti podruja kojima se
dodjeljuje pomo. 15 Saoptenje Komisije, Smjernice EU za primjenu
pravila o dravnoj pomoi u vezi sa brzim postavljanjem irokopojasnih
mrea (Sl. list C 25, 26.1.2013, str. 1). 16 Kako je definisano u
Regulativi Savjeta (EZ) br. 723/2009 od 25. juna 2009. god. o
pravnom okviru Zajednice za Konzorcijum za evropsku istraivaku
infrastrukturu (ERIC) (Sl. list L 206, 8.8.2009, str. 1). 17 V.
stav 20 taka (i). 18 Regulativa (EZ) br. 1893/2006 Evropskog
parlamenta i Savjeta od 20. decembra 2006. godine o statistikoj
klasifikaciji djelatnosti NACE Revizija 2 i izmjenama i dopunama
Regulative Savjeta (EEZ) br. 3037/90, kao i nekih Regulativa EZ o
odreenim statistikim domenima (Sl. list L 393, 30.12.2006, str. 1).
19 Sl. list C 244, 1.10.2004, str. 2, kako su bile produene u Sl.
list C 156, 9.7.2009, str. 3 i Sl. list C 296, 2.10.2012, str. 3.
Kao to je objanjeno u stavu 20 tih smjernica, budui da je njeno
samo postojanje ugroeno, firma u potekoama ne moe se smatrati
odgovarajuim instrumentom za promovisanje drugih ciljeva javne
politike sve dok se ne osigura njena odrivost. 20 V. s tim u vezi
spojene predmete T-244/93 i T-486/93, TWD Textilwerke Deggendorf
GmbH protiv Komisije Evropskih zajednica, [1995] ECR II-02265.
-
gdje je R maksimalni intenzitet pomoi koji se primjenjuje u
datom podruju, izuzev uveanog intenziteta pomoi za mala i srednja
privredna drutva. B je dio opravdanih trokova izmeu 50 miliona eura
i 100 miliona eura. C je dio opravdanih trokova iznad 100 miliona
eura;
(d) datum dodjeljivanja pomoi je datum kada je drava lanica
preuzela pravno obavezujuu obavezu da dodijeli pomo, na koju se
mogue pozvati pred nacionalnim sudovima;
(e) opravdani trokovi su, u vezi sa pomoi za ulaganja,
materijalna i nematerijalna imovina povezana sa poetnim ulaganjem
ili trokovima zarada;
(f) bruto ekvivalent pomoi (BEP) oznaava diskontovanu vrijednost
pomoi izraenu kao procenat diskontovane vrijednosti opravdanih
trokova, koja je izraunata u vrijeme dodjeljivanja pomoi na osnovu
referentne stope vaee na taj dan;
(g) individualna pomo je pomo odobrena na osnovu eme ili na ad
hoc osnovi; (h) poetno ulaganje je:
(a) ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu u vezi sa: -
osnivanjem nove poslovne jedinice, - proirenjem kapaciteta postojee
poslovne jedinice, - diverzifikacijom proizvodnje poslovne jedinice
na proizvode koji se prethodno nisu proizvodili u toj poslovnoj
jedinici, ili - bitnom promjenom cjelokupnog proizvodnog procesa
postojee poslovne jedinice; ili
(b) sticanje imovine koja je neposredno povezana sa poslovnom
jedinicom ukoliko je zatvorena ili bi bila zatvorena da nije bila
kupljena, a kupio ju je investitor koji nije povezan sa prodavcem.
Samo sticanje akcija privrednog drutva ne smatra se poetnim
ulaganjem;
(i) poetno ulaganje u korist nove privredne djelatnosti je: (a)
ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu u vezi sa:
- osnivanjem nove poslovne jedinice, ili - diverzifikacijom
djelatnosti poslovne jedinice, pod uslovom da nova djelatnost nije
ista ili slina djelatnosti koja je
prethodno obavljana u toj poslovnoj jedinici; ili
(b) sticanje imovine koja pripada poslovnoj jedinici koja je
zatvorena ili bi bila zatvorena da nije bila kupljena, a kupio ju
je investitor koji nije povezan sa prodavcem, pod uslovom da nova
djelatnost koja e se obavljati steenom imovinom nije ista ili slina
djelatnosti koja je obavljana u toj poslovnoj jedinici prije
sticanja;
(j) nematerijalna imovina je imovina steena prenosom tehnologije
kao to su patentna prava, licence, tehnoloko znanje i iskustvo
(know-how) ili nepatentirano tehniko znanje;
(k) otvaranje novih radnih mjesta je neto poveanje broja
zaposlenih u datoj poslovnoj jedinici u odnosu na prosjek tokom
prethodnih 12 mjeseci, nakon oduzimanja svakog radnog mjesta
izgubljenog u navedenom periodu od nominalnog broja otvorenih
radnih mjesta u istom periodu;
(l) veliki investicioni projekat je poetno ulaganje sa
opravdanim trokovima koji prelaze 50 miliona eura, obraunat po
cijenama i deviznom kursu na dan dodjeljivanja pomoi;
(m) maksimalni intenziteti pomoi su intenziteti pomoi u bruto
ekvivalentu pomoi za velika privredna drutva, utvreni u pododjeljku
5.4 ovih smjernica i navedeni u relevantnoj mapi regionalnih
pomoi;
(n) prag za prijavu su iznosi pomoi koji prelaze pragove iz
sljedee tabele:
Intenzitet pomoi Prag za prijavu 10 % 7,5 million eura
15 % 11,25 million eura
25 % 18,75 million eura 35 % 26,25 million eura
50 % 37,5 million eura
(o) broj zaposlenih je broj godinjih jedinica rada (ALU, annual
labour unit), to jeste broj lica zaposlenih sa punim radnim
vremenom
u jednoj godini, pri emu se zaposleni sa skraenim radnim
vremenom ili sezonski radnici raunaju kao djelovi ALU; (p)
najudaljeniji regioni su regioni iz lana 349 Ugovora21; (q)
operativna pomo je pomo koja ima za cilj smanjenje tekuih rashoda
privrednog drutva koji nisu vezani za poetno ulaganje.
Ovo obuhvata kategorije trokova kao to su trokovi zaposlenih,
materijala, ugovorenih usluga, komunikacija, energije, odravanja,
zakupnina, administracije itd., ali ne ukljuuje trokove
amortizacije i trokove finansiranja ukoliko su oni obuhvaeni
opravdanim trokovima prilikom dodjeljivanja regionalne pomoi za
ulaganja;
(r) mapa regionalnih pomoi je lista podruja koja je drava lanica
oznaila u skladu sa uslovima utvrenim u ovim smjernicama i koje je
odobrila Komisija;
(s) ista ili slina djelatnost je djelatnost koja spada u istu
grupu (etvorocifreni numeriki kod) statistike klasifikacije
djelatnosti NACE Rev. 2;
(t) jedinstveni investicioni projekat je poetno ulaganje koje je
zapoeo isti korisnik (na nivou grupe) u periodu od tri godine od
datuma poetka radova u okviru drugog ulaganja koja je primilo pomo
u istom regionu NUTS 3;
(u) mala i srednja privredna drutva su privredna drutva koja
ispunjavaju uslove iz preporuke Komisije od 6. maja 2003. godine o
definiciji mikro, malih i srednjih preduzea22;
(v) poetak radova je ili poetak graevinskih radova na ulaganju
ili prva vrsta obaveza da se narui oprema ili druga obaveza zbog
koje ulaganje nije mogue opozvati, prema tome ta je hronoloki
ranije. Kupovina zemljita i pripremni radovi kao to je pribavljanje
dozvola i obavljanje prethodnih studija izvodljivosti ne smatraju
se poetkom radova. Kod preuzimanja, poetak radova je trenutak
sticanja imovine koja je neposredno povezana sa steenom poslovnom
jedinicom;
(w) rijetko naseljena podruja su podruja koja su oznaile
predmetne drave lanice u skladu sa stavom 161 ovih smjernica; (x)
materijalna imovina je imovina kao to su zemljite, zgrade, i
postrojenja, mehanizacija i oprema;
21 Trenutno: Gvadelup, Francuska Gijana, Martinik, Reinion,
Sveti Martin, Azorska ostrva, Madeira i Kanarska ostrva. U skladu
sa Odlukom Evrop-
skog savjeta (2010/718/EU) od 29. oktobra 2010. godine o izmjeni
statusa u odnosu na Evropsku uniju ostrva Sveti Bartolomej (Sl.
list L 325,
9.12.2010, str. 4), od 1. januara 2012. godine, Sveti Bartolomej
prestao je da bude najudaljeniji region i postao je prekomorska
zemlja ili teritorija iz Dijela etiri Ugovora. U skladu sa Odlukom
Evropskog savjeta (2012/419/EU) od 11. jula 2012. godine kojom se
mijenja status Majota u odnosu na Evropsku uniju (Sl. list L 204,
31.7.2012, str. 131), od 1. januara 2014. godine, Majot prestaje da
bude prekomorska zemlja ili teritorija i postaje
najudaljeniji region. 22 Sl. list L 124, 20.5.2003, str. 36.
-
(y) veoma rijetko naseljena podruja su regioni NUTS 2 sa manje
od 8 stanovnika po km (na osnovu podataka Eurostata o gustini
naseljenosti za 2010. godinu) ili djelovi takvih regiona NUTS 2
koje oznai data drava lanica u skladu sa stavom 162 ovih
smjernica;
(z) trokovi zarada je ukupni iznos koji korisnik pomoi treba
stvarno da plati u vezi sa predmetnim zaposlenjem koji obuhvata
bruto zarade prije plaanja poreza i obaveznih doprinosa kao to su
doprinosi za socijalnu zatitu, i trokovi djeije i roditeljske njege
u odreenom vremenskom periodu.
2. REGIONALNA POMO KOJU TREBA PRIJAVITI
21. U naelu, drave lanice moraju da prijave regionalnu pomo u
skladu sa lanom 108 stav 323 Ugovora, izuzev mjera koje ispunjavaju
uslove iz Regulative o grupnim izuzeima koju je Komisija usvojila u
skladu sa lanom 1 Regulative Savjeta (EZ) br. 994/98 od 7. maja
1998. godine o primjeni l. 92 i 93 Ugovora o osnivanju Evropske
zajednice na odreene kategorije horizontalne dravne pomoi (ovlaujua
regulativa)24.
22. Komisija e primjenjivati ove smjernice na prijavljene eme
dravne pomoi i individualnu pomo. 23. Individualna pomo odobrena u
okviru prijavljene eme ostaje predmet obaveze prijavljivanja u
skladu sa lanom 108 stav 3 Ugovora,
ukoliko pomo iz svih izvora pree prag za prijavljivanje25 ili
ukoliko je odobrena korisniku koji je ukinuo istu ili slinu
djelatnost u EEP dvije godine prije datuma kada je zahtijevao pomo
ili u trenutku zahtijevanja pomoi namjerava da ukine takvu
djelatnost u roku od dvije godine po zavretku ulaganja koje bi se
subvencionisalo.
24. Pomo za ulaganja odobrena velikom privrednom drutvu radi
diverzifikacije postojee poslovne jedinice u podruju c kojom se
preusmjerava na nove proizvode, ostaje predmet obaveze
prijavljivanja u skladu sa lanom 108 stav 3 Ugovora.
3. OCJENA USKLAENOSTI REGIONALNE POMOI
3.1. Zajednika naela ocjenjivanja
25. Za ocjenjivanje da li se prijavljena mjera pomoi moe
smatrati usklaenom sa unutranjim tritem, Komisija po pravilu
analizira da li koncept mjere pomoi obezbjeuje da pozitivni uticaj
pomoi na ostvarivanje cilja od zajednikog interesa bude vei od
njenih potencijalnih negativnih efekata na trgovinu i
konkurenciju.
26. Saoptenjem o modernizovanju dravne pomoi od 8. maja 2012.
godine pozvalo se na utvrivanje i definisanje zajednikih naela koja
bi se primjenjivala na ocjenjivanje usklaenosti svih mjera pomoi
koje vri Komisija. U tu svrhu, Komisija e smatrati mjeru pomoi
usklaenom sa Ugovorom samo ukoliko ispunjava svaki od sljedeih
kriterijuma: (a) doprinos precizno definisanom cilju od zajednikog
interesa: mjera dravne pomoi mora biti usmjerena na cilj od
zajednikog
interesa u skladu sa lanom 107 stav 3 Ugovora; (Odjeljak 3.2)
(b) potreba za intervencijom drave: mjera dravne pomoi mora biti
usmjerena na situaciju u kojoj pomo moe da donese bitno
poboljanje koje trite samo ne moe da ostvari, na primjer
otklanjanjem slabosti trita ili rjeavanjem problema u pogledu
jednakosti ili kohezije; (Odjeljak 3.3)
(c) primjerenost mjere pomoi: predloena mjera pomoi mora da bude
primjeren instrument politike za ostvarivanje cilja od zajednikog
interesa; (Odjeljak 3.4)
(d) podsticajni efekat: pomo mora da promijeni ponaanje
predmetnog privrednog drutva, odnosno privrednih drutava, na nain
da se pone baviti dodatnom djelatnou koju ne bi obavljalo bez pomoi
ili bi je obavljalo u ogranienom obimu ili na drugaiji nain ili na
drugoj lokaciji; (Odjeljak 3.5)
(e) proporcionalnost pomoi (pomo svedena na minimum): iznos
pomoi mora se ograniiti na minimum koji je potreban da se podstaknu
dodatna ulaganja ili djelatnost u predmetnom podruju; (Odjeljak
3.6)
(f) izbjegavanje neprimjerenih negativnih efekata na
konkurenciju i trgovinu izmeu drava lanica: negativni efekti pomoi
moraju biti dovoljno ogranieni, tako da opti rezultat mjere bude
pozitivan (Odjeljak 3.7)
(g) transparentnost pomoi: drave lanice, Komisija, privredni
subjekti, i javnost, moraju imati jednostavan pristup svim
relevatnim aktima i bitnim informacijama o pomoi koja je
dodijeljena u skladu sa istim. (Odjeljak 3.8)
27. Opti rezultati odreenih kategorija ema mogu nadalje biti
predmet zahtjeva naknadne (ex post) evaluacije kako je opisano u
Odjeljku 4 ovih smjernica. U takvim sluajevima, Komisija moe da
ogranii trajanje tih ema (obino na etiri godine ili krae) uz
mogunost naknadnog ponovnog prijavljivanja njihovog produenja.
28. Ukoliko su mjera dravne pomoi ili s njom povezani uslovi
(ukljuujui nain njenog finansiranja kada je nain finansiranja
sastavni dio mjere dravne pomoi) neodvojivo povezani sa povredom
prava EU, pomo se ne moe proglasiti usklaenom sa unutranjim
tritem26.
29. Prilikom ocjenjivanja usklaenosti individualne pomoi sa
unutranjim tritem, Komisija e uzeti u obzir sve postupke u vezi sa
povredom l. 101 ili 102 Ugovora koji se mogu odnositi na korisnika
pomoi i mogu biti relevantni za njeno ocjenjivanje u skladu sa
lanom 107 stav 3 Ugovora27.
3.2. Doprinos zajednikom cilju
30. Primarni cilj regionalne pomoi je da smanji razlike u
razvijenosti razliitih regiona u Evropskoj uniji. Kroz svoj cilj
jednakosti ili kohezije regionalna pomo moe da doprinese
ostvarivanju strategije Evropa 2020 obezbjeivanjem inkluzivnog i
odrivog rasta.
3.2.1. eme pomoi za ulaganja 31. eme regionalne pomoi treba da
budu sastavni dio strategije regionalnog razvoja sa jasno
definisanim ciljevima i treba da budu usklaene
sa tim ciljevima i da doprinose njihovom ostvarivanju. 32. Ovo
vai naroito za mjere koje se sprovode u skladu sa strategijama
regionalnog razvoja koje su definisane u kontekstu Evropskog
fonda
za regionalni razvoj (ERDF), Evropskog socijalnog fonda,
Kohezionog fonda, Evropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj
ili
Evropskog fonda za pomorstvo i ribarstvo da bi doprinijele
ostvarivanju ciljeva strategije Evropa 2020.
23 Komisija namjerava da oslobodi od obaveze prijavljivanja ad
hoc pomo za infrastrukturu koja ispunjava kriterijume usklaenosti
iz regulative o optim grupnim izuzeima bez obzira na to to se ne
odobrava kao dio eme. 24 Sl. list L 142, 14.5.1998, str. 1. 25 V.
stav 20 taka (n). 26 V. npr. Predmet C-156/98 Njemaka protiv
Komisije [2000] ECR I-6857, taka 78 i Predmet C-333/07 Rgie
Networks protiv Rhone Alpes Bourgogne [2008] ECR I-10807, ta.
94-116. 27 V. Predmet C-225/91 Matra protiv Komisije, [1993] ECR
I-3203, taka 42.
-
33. Za eme pomoi van operativnog programa koji se finansira iz
fondova kohezione politike, drave lanice treba da dokau da je mjera
dosledna i da doprinosi razvojnoj strategiji datog podruja. U tu
svrhu, drave lanice mogu se osloniti na evaluacije proteklih ema
dravne pomoi, procjene uticaja koje su obavili organi koji
dodjeljuju pomo, ili na miljenja strunjaka. Da bi se obezbijedilo
da ema pomoi doprinosi razvojnoj strategiji, mora da ukljuuje
sistem koji e omoguiti organima koji dodjeljuju pomo da odrede
prioritete i da izaberu projekte ulaganja prema ciljevima eme (na
primjer na osnovu formalnog sistema bodovanja)28.
34. eme regionalne pomoi mogu se uspostaviti u podrujima a da bi
se podrala poetna ulaganja malih i srednjih privrednih drutava ili
velikih privrednih drutava. U podrujima c eme se mogu uspostaviti
da bi se podrala poetna ulaganja malih i srednjih privrednih
drutava i poetno ulaganje za potrebe nove djelatnosti velikih
privrednih drutava.
35. Prilikom dodjeljivanja pomoi projektima poetnog ulaganja na
osnovu eme, organ koji dodjeljuje pomo mora da potvrdi da e
izabrani projekat doprinijeti cilju eme a time i razvojnoj
strategiji predmetnog podruja. U tu svrhu, drava lanica moe se
osloniti na informacije koje je podnosilac zahtjeva za pomo naveo u
obrascu datom u prilogu ovih smjernica u kojem se moraju opisati
pozitivni efekti ulaganja na predmetno podruje29.
36. Da bi se obezbijedilo da ulaganje stvarno i na odriv nain
doprinosi razvoju predmetnog podruja, ulaganje se mora ouvati u
predmetnom podruju najmanje pet godina, ili tri godine za mala i
srednja privredna drutva, po zavretku ulaganja30.
37. Ukoliko se pomo izraunava na osnovu trokova zarada, radna
mjesta moraju biti popunjena u roku od tri godine od zavretka
radova. Svako radno mjesto otvoreno kroz ulaganje mora se sauvati u
predmetnom podruju u periodu od pet godina od dana kada je radno
mjesto prvi put popunjeno. Za ulaganja svih malih i srednjih
privrednih drutava, drave lanice mogu skratiti ovaj petogodinji
period u kom ulaganje mora biti ouvano ili radna mjesta sauvana na
najmanje tri godine.
38. Da bi se obezbijedila odrivost ulaganja, drave lanice moraju
se postarati da korisnik obezbijedi finansijski doprinos od
najmanje 25%31 opravdanih trokova, iz sopstvenih sredstava ili
spoljnim finansiranjem, u obliku koji ne ukljuuje nikakvu javnu
finansijsku podrku32.
39. Da bi se sprijeilo da mjere dravne pomoi dovedu do tete po
ivotnu sredinu, drave lanice moraju obezbijediti i potovanje
propisa Unije o ivotnoj sredini, ukljuujui naroito potrebu da se
obavi procjena uticaja na ivotnu sredinu kada je to propisano
zakonom i da se obezbijede sve odgovarajue dozvole.
3.2.2. Prijavljena individualna pomo za ulaganja
40. Za dokazivanje regionalnog doprinosa individualne pomoi za
ulaganja, prijavljene Komisiji, drave lanice mogu koristiti
razliite pokazatelje kao to su nie navedeni pokazatelji a koji mogu
biti neposredni (na primjer, neposredno otvorena nova radna mjesta)
i posredni (na primjer, inovacije na lokalnom nivou):
(a) Broj radnih mjesta koja su neposredno otvorena ulaganjem
vaan je pokazatelj doprinosa regionalnom razvoju. Treba uzeti u
obzir i kvalitet otvorenih novih radnih mjesta i potreban stepen
strunosti.
(b) Jo vei broj novih radnih mjesta moe se otvoriti u lokalnoj
mrei (pod)dobavljaa ime se omoguava bolje integrisanje ulaganja u
predmetni region i obezbjeuju iri efekti prelivanja. Iz tog razloga
treba uzeti u obzir i broj posredno otvorenih radnih mjesta.
(c) Preuzeta obaveza korisnika da se ukljui u iroko
rasprostranjene aktivnosti obuke radi poboljanja strunih
sposobnosti (optih i posebnih) svoje radne snage smatrae se
faktorom koji doprinosi regionalnom razvoju. Naglasak treba staviti
i na obezbjeivanje obavljanja pripravnikog staa ili stairanja,
naroito za mlade ljude i na obuku kojom se unapreuje znanje i
zapoljivost radnika van tog privrednog drutva. Opta ili posebna
obuka za koju je odobrena pomo za obuku nee se raunati kao
pozitivan efekat regionalne pomoi da bi se sprijeilo dvostruko
raunanje.
(d) Spoljne ekonomije obima ili druge koristi sa stanovita
regionalnog razvoja mogu nastati kao posledica blizine (efekat
klastera). Povezivanje privrednih drutava iz iste privredne grane
pojedinim pogonima omoguava veu specijalizaciju, to vodi ka veoj
efikasnosti. Meutim, znaaj ovog pokazatelja u utvrivanju doprinosa
regionalnom razvoju zavisi od stepena razvoja klastera.
(e) Ulaganja ukljuuju tehniko znanje i mogu biti izvor znaajnog
transfera tehnologije (prelivanje znanja). Kod ulaganja u okviru
tehnoloki intenzivnih grana vea je vjerovatnoa da e ukljuivati
transfer tehnologije u region primalac. S tim u vezi, vani su i
stepen i specifinost irenja znanja.
(f) Moe se uzeti u obzir i doprinos projekata sposobnosti
regiona da, kroz inovacije na lokalnom nivou, stvori novu
tehnologiju. U vezi sa tim pozitivno se moe ocijeniti saradnja
novog proizvodnog pogona sa lokalnim visokokolskim ustanovama.
(g) Trajanje ulaganja i eventualna budua dodatna ulaganja znak
su trajne ukljuenosti privrednog drutva u predmetnom regionu. 41.
Drave lanice mogu i da se pozovu na poslovni plan korisnika pomoi
koji bi mogao da prui informacije o broju radnih mjesta koja
treba
budu otvorena, zaradama koje treba da budu isplaene (poboljanje
imovnog stanja domainstava kao efekat prelivanja), obimu nabavke od
lokalnih proizvoaa, promet ostvaren ulaganjem i eventualnoj koristi
za podruje kroz dodatne prihode od poreza.
42. Za ad hoc pomo33 drave lanice moraju da dokau, uz zahtjeve
iz st. 35 do 39, da je projekat usklaen sa razvojnom strategijom
predmetnog podruja i da doprinosi njenom ispunjenju.
3.2.3. eme operativne pomoi 43. eme operativne pomoi e
podstaknuti razvoj manje razvijenih podruja samo ukoliko se izazovi
sa kojima se suoavaju ova podruja
jasno unaprijed prepoznaju. Prepreke prilikom privlaenja ili
zadravanja privredne djelatnosti mogu biti toliko ozbiljne ili
trajne da sama pomo za ulaganja nije dovoljna da omogui razvoj tih
podruja.
44. to se tie pomoi za smanjenje odreenih posebnih potekoa sa
kojima se suoavaju mala i srednja privredna drutva u podrujima a,
predmetne drave lanice moraju da dokau postojanje i znaaj tih
posebnih potekoa i moraju da dokau da je potrebna ema operativne
pomoi jer se te posebne potekoe ne mogu prevazii kroz pomo za
ulaganja.
28 Za infrastrukturu irokopojasnih mrea, korisnik pomoi mora se
izabrati na osnovu konkurentnog postupka izbora u skladu sa stavom
78 ta. (c) i (d) Smjernica o irokopojasnim mreama, v. fusnotu 15.
29 V. Prilog V ovih smjernica. 30 Obaveza ouvanja ulaganja u
predmetnom podruju najmanje pet godina (tri godine za mala i
srednja privredna drutva) ne bi trebalo da sprijei zamjenu
postrojenja ili opreme koja je zastarjela ili se pokvarila u tom
periodu, pod uslovom da se privredna djelatnost zadri u predmetnom
podruju za navedeni najkrai period. Regionalna pomo ne moe se,
meutim, dodijeliti da se zamijeni to postrojenje ili oprema. 31
Zahtjev 25% sopstvenog doprinosa iz stava 38 ne primjenjuje se na
pomo za ulaganja koja je odobrena za ulaganja u najudaljenije
regione gdje maksimalni intenziteti pomoi mogu da preu 75 % bruto
ekvivalenta pomoi i da se poveaju do 90 % za mala i srednja
privredna drutva u skladu sa stavom 173 ovih smjernica. 32 Ovo ne
vai za, na primjer, subvencionisane zajmove, javne zajmove za
vlasniki kapital ili javna uea koja ne ispunjavaju naelo
investitora u trinoj ekonomiji, dravne garancije koje sadre
elemente pomoi, ili javnu podrku koja je odobrena u okviru pravila
de minimis. 33 Ad hoc pomo je predmet istih zahtjeva kao i
individualna pomo odobrena na osnovu eme, osim ukoliko nije drukije
navedeno.
-
45. to se tie operativne pomoi za nadoknaivanje odreenih
dodatnih trokova u najudaljenijim regionima, trajne slabosti koje
ozbiljno oteavaju razvoj najudaljenijih regiona predviene su lanom
349 Ugovora i obuhvataju udaljenost, ostrvski poloaj, malu veliinu,
nepovoljnu topografiju i klimu i ekonomsku zavisnost od malog broja
proizvoda. Predmetna drava lanica mora ipak da odredi posebne
dodatne trokove povezane sa tim trajnim slabostima koji bi se
pokrili emom operativne pomoi.
46. to se tie operativne pomoi za spreavanje ili smanjenje
opadanja broja stanovnika u veoma rijetko naseljenim podrujima,
predmetna drava lanica mora da dokae rizik od opadanja broja
stanovnika relevantnog podruja ukoliko ne bude dodijeljena
operativna pomo.
3.3. Potreba za intervencijom drave
47. Da bi se ocijenilo da li je dravna pomo neophodna da se
ostvari cilj od zajednikog interesa, prvo treba utvrditi problem
koji treba da se rijei. Dravna pomo treba da bude usmjerena na
situacije u kojima pomo moe da donese bitno poboljanje koje trite
samo ne moe da ostvari. Ovo vai naroito kada su na raspolaganju
ograniena javna sredstva.
48. Mjere dravne pomoi mogu zaista, pod odreenim uslovima,
otkloniti slabosti trita ime doprinose efikasnom funkcionisanju
trita i unapreuju konkurentnost. Nadalje, kada trita pruaju
efikasne rezultate ali se ti rezultati smatraju nezadovoljavajuim
sa stanovita jednakosti ili kohezije, dravna pomo moe se koristiti
da se ostvari poeljniji, praviniji trini rezultat.
49. to se tie pomoi koja je dodijeljena za razvoj podruja koja
su obuhvaena mapom regionalnih pomoi u skladu sa pravilima iz
Odjeljka 5 ovih smjernica, Komisija smatra da trite, bez
intervencije drave, ne ispunjava oekivane ciljeve kohezije iz
Ugovora. Stoga, pomo dodijeljenu u tim podrujima treba smatrati
usklaenom sa unutranjim tritem u skladu sa lanom 107 stav 3 ta. (a)
i (c) Ugovora.
3.4. Primjerenost regionalne pomoi
50. Prijavljena mjera pomoi mora da bude primjeren instrument
politike za ostvarivanje predmetnog cilja politike. Mjera pomoi nee
se smatrati usklaenom ukoliko se drugim manje naruavajuim
instrumentima politike ili drugim manje naruavajuim vrstama
instrumenata pomoi moe ostvariti isti pozitivni doprinos
regionalnom razvoju.
3.4.1. Primjerenost u poreenju sa drugim instrumentima
politike
3 .4 .1 .1 . eme p om o i za u lagan j a
51. Regionalna pomo za ulaganja nije jedini instrument politike
koji je dostupan dravama lanicama da podre ulaganja i otvaranje
novih radnih mjesta u manje razvijenim regionima. Drave lanice mogu
koristiti druge mjere kao to je razvoj infrastrukture, unapreenje
kvaliteta obrazovanja i obuke, ili unapreenje poslovnog
ambijenta.
52. Drave lanice moraju da navedu zbog ega je regionalna pomo
primjeren instrument za ostvarivanje zajednikog cilja jednakosti
ili kohezije ukoliko uvode emu van operativnog programa koji se
finansira iz fondova kohezione politike.
53. Ukoliko drava lanica odlui da uspostavi sektorsku emu pomoi
van operativnog programa koji se finansira iz fondova Unije iz
stava 32 ovih smjernica, mora dokazati prednosti takvog instrumenta
u odnosu na multisektorsku emu ili druge opcije politike.
54. Komisija e naroito uzeti u obzir sve procjene uticaja
predloene eme pomoi koje drava lanica moe staviti na raspolaganje.
Isto tako, prilikom ocjenjivanja primjerenosti predloene eme mogu
se uzeti u obzir rezultati naknadnih evaluacija opisanih u Odjeljku
4.
3 .4 .1 .2 . In d iv id u a ln a p o mo za u la ga n j a
55. Za ad hoc pomo, drava lanica mora da dokae da takva pomo vie
doprinosi razvoju predmetnog podruja u odnosu na pomo u okviru eme
ili druge vrste mjera.
3 . 4 .1 .3 . eme op era t i vn e p omo i
56. Drava lanica mora da dokae da je pomo primjerena za
ostvarivanje cilja eme za probleme za ije rjeavanje je pomo
namijenjena. Da bi dokazala da je pomo primjerena, drava lanica moe
unaprijed da izrauna iznos pomoi kao fiksni iznos za pokrivanje
oekivanih dodatnih trokova u datom periodu, kako bi se podstakla
privredna drutva da ogranie trokove i da vremenom efikasnije
razvijaju poslovanje34.
3.4.2. Primjerenost u poreenju sa razliitim instrumenatima
pomoi
57. Regionalna pomo moe se dodijeliti u razliitim oblicima.
Drave lanice treba, meutim, da obezbijede da se pomo dodjeljuje u
obliku koji e prouzrokovati najmanja naruavanja trgovine i
konkurencije. S tim u vezi, ukoliko se pomo dodjeljuje u oblicima
koji obezbjeuju neposrednu novanu korist (na primjer, direktna
bespovratna sredstva, osloboenja od plaanja poreza ili smanjenja
poreza, doprinosa za socijalno osiguranje ili drugih obaveznih
doprinosa, ili nabavka zemljita, robe ili usluga po povlaenim
cijenama itd.), drava lanica mora da dokae zbog ega drugi
potencijalno manje naruavajui oblici pomoi kao to su avansna
plaanja koje treba otplatiti ili oblici pomoi koji se zasnivaju na
dunikim ili kapitalnim instrumentima (na primjer zajmovi sa niskom
kamatnom stopom ili subvencionirane kamate, dravne garancije,
kupovina udjela u kapitalu ili drugi nain obezbjeivanja kapitala
pod povlaenim uslovima) nisu primjereni.
58. Za eme pomoi kojima se sprovode ciljevi i prioriteti
operativnih programa, instrument finansiranja izabran u tom
programu smatra se primjerenim instrumentom.
59. Rezultati naknadnih evaluacija opisanih u Odjeljku 4 mogu se
uzeti u obzir prilikom ocjenjivanja primjerenosti predloenog
instrumenta pomoi.
3.5. Podsticajni efekat
60. Regionalna pomo moe se smatrati usklaenom sa unutranjim
tritem samo ukoliko ima podsticajni efekat. Podsticajni efekat je
prisutan kada pomo mijenja ponaanje privrednog drutva na nain da
obavlja dodatnu djelatnost koja doprinosi razvoju podruja a koju ne
bi obavljalo bez pomoi ili bi tu djelatnost obavljalo samo u
ogranienom obimu ili na drugaiji nain ili na drugoj lokaciji. Pomo
ne
34 Meutim, kada je budua dinamika rashoda i prihoda okruena
visokim stepenom neizvjesnosti i postoji snana asimetrija
informacija, javni organ bi moda trebalo da usvoji modele
kompenzacije koji nisu u potpunosti ex ante i ex post, ve su vie
kombinacija ex ante i ex post modela kompenzacije (na primjer,
korienje mehanizma za vraanje sredstava da bi se omoguilo
dijeljenje nepredvienih dobitaka).
-
smije da subvencionie trokove djelatnosti koje bi privredno
drutvo svakako pretrpjelo i ne smije da kompenzuje uobiajeni
poslovni rizik privredne djelatnosti.
61. Postojanje podsticajnog efekta moe se dokazati u dva mogua
scenarija: (a) pomo podstie donoenje pozitivne odluke o ulaganju
jer ulaganje koje inae ne bi bilo dovoljno rentabilno za korisnika
moe da se
izvri u predmetnom podruju35 (scenario 1, odluka o ulaganju);
ili (b) pomo podstie izbor lokacije planiranog ulaganja u
relevantnom podruju a ne negdje drugo jer kompenzuje neto
nedostatke i
trokove povezane sa lokacijom u predmetnom podruju (scenario 2,
odluka o lokaciji). 62. Ukoliko pomo ne promijeni ponaanje
korisnika stimulisanjem (dodatnog) ulaganja u predmetno podruje,
moe se smatrati da bi se isto
ulaganje izvrilo u regionu i bez pomoi. Takvoj pomoi nedostaje
podsticajni efekat za ostvarivanje regionalnog cilja i ne moe se
odobriti kao usklaena sa unutranjim tritem.
63. Za regionalnu pomo dodijeljenu kroz fondove kohezione
politike u regionima a za ulaganja potrebna da se ostvare standardi
utvreni pravom Unije, moe se smatrati da pomo ima podsticajni
efekat, ukoliko bez pomoi ulaganje u datom podruju ne bi bilo
dovoljno rentabilno za korisnika, to bi dovelo da zatvaranja
postojee poslovne jedinice u tom podruju.
3.5.1. eme pomoi za ulaganja
64. Radovi na individualnom ulaganju mogu da ponu tek nakon
podnoenja obrasca zahtjeva za pomo. 65. Ukoliko radovi ponu prije
podnoenja zahtjeva za pomo, svaka pomo dodijeljena u vezi sa tim
individualnim ulaganjem nee se
smatrati usklaenom sa unutranjim tritem. 66. Drave lanice moraju
da uvedu standardni obrazac zahtjeva za pomo dat u prilogu ovih
smjernica36. Na obrascu zahtjeva, mala i srednja
privredna drutva i velika privredna drutva moraju hipotetiki da
objasne ta bi se desilo da nisu primili pomo i da navedu koji bi se
od scenarija opisanih u stavu 61 primjenjivao.
67. Pored toga, velika privredna drutva moraju da podnesu
dokumentovane dokaze kojima se potkrepljuje hipotetiki scenario
opisan u obrascu zahtjevu. Mala i srednja privredna drutva nemaju
takvu obavezu.
68. Organ koji dodjeljuje pomo mora da provjeri kredibilnost
hipotetikog scenarija i da potvrdi da regionalna pomo ima potrebni
podsticajni efekat koji odgovara jednom od scenarija opisanih u
stavu 61. Hipotetiki scenario je kredibilan ukoliko je
vjerodostojan i odnosi se na faktore odluivanja koji preovladavaju
u vrijeme kada korisnik odluuje o ulaganju.
3.5.2. Prijavljena individualna pomo za ulaganja
69. Uz zahtjeve iz st. 64 do 67, za prijavljenu individualnu
pomo37, drava lanica mora da dostavi jasne dokaze da ta pomo
stvarno utie na izbor ulaganja ili lokacije38. Mora navesti koji
scenario iz stava 61 se primjenjuje. Da bi se omoguila sveobuhvatna
ocjena, drava lanica mora da dostavi ne samo informacije o projektu
koji je dobio pomo ve i sveobuhvatni opis hipotetikog scenarija po
kojem korisniku nijedan javni organ u EEP ne bi dodijelio pomo.
70. U scenariju 1, drava lanica mogla bi da dokae postojanje
podsticajnog efekta pomoi dostavljenjem dokumenata privrednog
drutva koji prikazuju da ulaganje bez pomoi ne bi bilo dovoljno
rentabilno.
71. U scenariju 2, drava lanica mogla bi da dokae podsticajni
efekat pomoi dostavljanjem dokumenata privrednog drutva koji
prikazuju da je izvreno poreenje trokova i koristi lokacije u
predmetnom podruju i trokova i koristi lokacije(a) u drugom(im)
podruju(ima). Komisija provjerava da li takva poreenja imaju realnu
osnovu.
72. Drave lanice se, naroito, pozivaju da se oslanjaju na
zvanina dokumenta upravljakih organa, procjene rizika (ukljuujui
procjenu ri-zika povezanih sa odreenom lokacijom), finansijske
izvjetaje, interne poslovne planove, miljenja strunjaka i druge
studije povezane sa projektom ulaganja koji se ocjenjuje. Dravama
lanicama prilikom dokazivanja podsticajnog efekta mogu da pomognu
dokumenta koja sadre informacije o predvianjima tranje,
predvianjima trokova, finansijskim predvianjima, dokumenta koja su
dostavljena odboru za ulaganja i u kojima su podrobno obraeni
razliiti investicioni scenariji, ili dokumenta koja su dostavljena
finansijskim institucijama.
73. U ovom kontekstu, a naroito u scenariju 1, stepen
rentabilnosti moe se ocijeniti upuivanjem na metodologije koje su
standardna praksa u odreenoj privrednoj grani o kojoj je rije, i
koje mogu ukljuivati metode za ocjenjivanje neto sadanje
vrijednosti (NPV)39 , interne stope prinosa (IRR)40 ili prosjenog
prinosa na uloena sredstva (ROCE). Rentabilnost projekta treba da
se uporedi sa uobiajenim stopama prinosa koje privredno drutvo
primjenjuje u drugim slinim investicionim projektima. Ukoliko te
stope nisu dostupne, rentabilnost projekta treba uporediti sa
trokom kapitala privrednog drutva u cjelini ili sa stopama prinosa
koje su uobiajene u datom privrednom sektoru.
74. Ukoliko pomo ne promijeni ponaanje korisnika stimulisanjem
(dodatnog) ulaganja u predmetno podruje, nema pozitivnog efekta za
region. Iz tog razloga, pomo se nee smatrati usklaenom sa
unutranjim tritem u sluajevima kada se ini da bi isto ulaganje bilo
izvreno u regionu i bez dodijeljene pomoi.
3.5.3. eme operativne pomoi
75. Za eme operativne pomoi, smatrae se da je podsticajni efekat
pomoi prisutan ukoliko bi se, bez pomoi, nivo ekonomske aktivnosti
u predmetnom podruju ili regionu vjerovatno znatno smanjio zbog
problema za ije rjeavanje je pomo namijenjena.
76. Komisija e stoga smatrati da pomo podstie dodatnu ekonomsku
aktivnost u datim podrujima ili regionima, ukoliko je drava lanica
dokazala postojanje i veliki obim tih problema u datom podruju (v.
st. 44 do 46).
3.6. Proporcionalnost iznosa pomoi (pomo svedena na minimum)
77. U naelu, iznos regionalne pomoi mora se ograniiti na minimum
potreban da se podstakne dodatno ulaganje ili djelatnost u datom
podruju.
35 Takva ulaganja mogu stvoriti uslove koji omoguavaju dalja
ulaganja koja su odriva bez dodatne pomoi. 36 V. Prilog V. 37 Ad
hoc pomo mora da ispuni i zahtjeve iz st. 64 do 67 ovih smjernica,
uz zahtjeve iz Odjeljka 3.5.2. 38 Hipotetiki scenariji opisani su
stavu 61. 39 Neto sadanja vrijednost projekta je razlika izmeu
pozitivnih i negativnih gotovinskih tokova u periodu trajanja
ulaganja, diskontovana na njihovu trenutnu vrijednost (obino
primjenom trokova kapitala). 40 Unutranja stopa prinosa ne zasniva
se na raunovodstvenom dobitku u datoj godini, ve uzima u obzir i
prilive buduih novanih tokova koje investitor oekuje da primi u
cijelom periodu trajanja ulaganja. Definie se kao diskontna stopa
za koju je neto sadanja vrijednost priliva gotovinskih tokova
jednaka nuli.
-
78. Po optem pravilu, prijavljena individualna pomo smatrae se
svedenom na minimum, ukoliko iznos pomoi odgovara neto dodatnim
trokovima realizacije ulaganja u datom podruju u odnosu na
hipotetiki scenario da nema pomoi. Slino tome, u sluaju pomoi za
ulaganja koja se dodjeljuje velikim privrednim drutvima u okviru
prijavljenih ema, drave lanice moraju obezbijediti da je iznos
pomoi sveden na minimum na osnovu pristupa neto dodatnih
trokova.
79. Kod situacija po scenariju 1 (odluke o ulaganju) iznos pomoi
stoga ne bi trebalo da pree minimum koji je potreban da bi projekat
bio dovoljno rentabilan, npr. za poveanje njegove interne stope
prinosa iznad uobiajenih stopa prinosa koje primjenjuje dato
privredno drutvo u drugim slinim investicionim projektima ili,
ukoliko je dostupno, za poveanje njegove interne stope prinosa
iznad troka kapitala privrednog drutva u cjelini ili iznad stopa
prinosa koje su uobiajene u datom privrednom sektoru.
80. Kod situacija po scenariju 2 (podsticaji za izbor lokacije),
iznos pomoi ne bi trebalo da pree razliku izmeu neto sadanje
vrijednosti ulaganja u ciljnom podruju i neto sadanje vrijednosti
na alternativnoj lokaciji. Moraju se uzeti u obzir svi relevantni
trokovi i koristi, ukljuujui, na primjer, administrativne trokove,
trokove prevoza, trokove obuke koje ne pokriva pomo za obuku, kao i
razlike u zaradama. Ukoliko je, meutim, alternativna lokacija u
EEP, subvencije odobrene na toj drugoj lokaciji ne uzimaju se u
obzir.
81. Da bi se obezbijedila predvidljivost i jednaki uslovi
djelovanja, Komisija primjenjuje i maksimalne intenzitete pomoi41
za pomo za ulaganja. Ovi maksimalni intenziteti pomoi imaju
dvostruku namjenu.
82. Prvo, za prijavljene eme, ovi maksimalni intenziteti pomoi
imaju zatitnu funkciju za mala i srednja privredna drutva: sve dok
je intenzitet pomoi ispod dozvoljenog maksimuma, smatra se da je
ispunjen kriterijum pomo svedena na minimum.
83. Drugo, u svim ostalim sluajevima, maksimalni intenziteti
pomoi koriste se kao gornja granica za pristup neto dodatnih
trokova opisan u st. 79 i 80.
84. Maksimalni intenziteti pomoi se usklauju u odnosu na tri
kriterijuma: (a) socio-ekonomskog poloaja predmetnog podruja, kao
pokazatelja obima potrebe podruja za daljim razvojem i, eventualno,
obima
tekoa koje ima prilikom privlaenja i zadravanja privredne
djelatnosti; (b) veliine korisnika kao pokazatelja posebnih potekoa
u finansiranju ili realizaciji projekta u tom podruju; i (c) obima
investicionog projekta, kao indikatora oekivanog stepena naruavanja
konkurencije i trgovine.
85. Shodno tome, dozvoljeni intenziteti pomoi (i, potencijalno,
vea naruavanja trgovine i konkurencije kao posledica toga) su vei
to je manje razvijen ciljni region, i ukoliko je korisnik pomoi
malo i srednje privredno drutvo.
86. Zbog oekivanih veih naruavanja konkurencije i trgovine,
maksimalni intenzitet pomoi za velike investicione projekte mora se
smanjiti primjenom mehanizma iz stava 20 taka (c).
3.6.1. eme pomoi za ulaganja
87. Kod pomoi malim i srednjim privrednim drutvima, mogu se
koristiti uveani maksimalni intenziteti pomoi opisani u Odjeljku
5.4. Mala i srednja privredna drutva, meutim, ne mogu da koriste
ove uveane intenzitete ukoliko se ulaganje odnosi na veliki
investicioni projekat.
88. Kod pomoi velikim privrednim drutvima, drava lanica mora da
obezbijedi da iznos pomoi odgovara neto dodatnim trokovima
realizacije ulaganja u podruju o kojem je rije, u odnosu na
hipotetiki scenario u sluaju da nema pomoi. Mora se koristiti
metoda pojanjena u st. 79 i 80 zajedno sa maksimalnim intenzitetima
pomoi kao gornjom granicom.
89. Kod pomoi velikim investicionim projektima, mora se
obezbijediti da pomo ne prelazi smanjeni intenzitet. Ukoliko se
pomo korisniku dodijeli za ulaganje koje se smatra dijelom
jedinstvenog investicionog projekta, pomo se mora smanjiti za
opravdane trokove koji prelaze 50 miliona eura42.
90. Maksimalni intenzitet pomoi i iznos pomoi po projektu mora
izraunati organ koji dodjeljuje pomo prilikom dodjeljivanja pomoi.
Intenzitet pomoi mora se izraunati na osnovu bruto ekvivalenta
pomoi ili u odnosu na ukupne opravdane trokove ulaganja ili
opravdane trokove zarada koje je korisnik pomoi prijavio prilikom
podnoenja zahtjeva za pomo.
91. Ukoliko se pomo za ulaganje izraunata na osnovu trokova
ulaganja kombinuje sa regionalnom pomoi za ulaganje koja je
izraunata na osnovu trokova zarada, ukupna pomo ne smije da pree
najvei iznos pomoi po bilo kojem od obrauna do maksimalnog
dozvoljenog intenziteta pomoi za podruje o kojem je rije.
92. Pomo za ulaganja moe se dodijeliti istovremeno u okviru
nekoliko ema regionalne pomoi ili kumulativno sa ad hoc pomoi, pod
uslovom da ukupna pomo iz svih izvora ne pree maksimalni dozvoljeni
intenzitet pomoi po projektu koji unaprijed mora izraunati prvi
organ koji dodjeljuje pomo.
93. Kod poetnog ulaganja koje je povezano sa projektima Evropske
teritorijalne saradnje (ETC) koji ispunjavaju kriterijume
Regulative o posebnim odredbama za podrku cilju evropske
teritorijalne saradnje iz Evropskog fonda za regionalni razvoj43,
intenzitet pomoi koji se primjenjuje na podruje u kojem se nalazi
poetno ulaganje primjenjivae se na sve korisnike koji uestvuju u
projektu. Ukoliko se poetno ulaganje nalazi u dva ili vie podruja
koja primaju pomo, maksimalni intenzitet pomoi za poetno ulaganje
bie onaj koji se primjenjuje u podruju, koje prima pomo, u kojem
nastaje najvei dio opravdanih trokova. Poetna ulaganja koja vre
velika privredna drutva u podrujima c mogu da koriste regionalnu
pomo u okviru projekata evropske teritorijalne saradnje samo
ukoliko predstavljaju poetna ulaganja za nove djelatnosti ili nove
proizvode.
3 .6 .1 .1 . Op ravd an i t ro k o vi i z rau n a t i n a osn
ovu t r ok ova u lagan j a
94. Steena imovina treba da bude nova, osim za mala i srednja
privredna drutva ili u sluaju sticanja poslovne jedinice44. 95. Za
mala i srednja privredna drutva se do 50% trokova pripremnih
studija ili konsultantskih trokova povezanih sa ulaganjem isto
tako
moe smatrati opravdanim trokovima. 96. Kod pomoi dodijeljene za
bitnu promjenu u proizvodnom procesu, opravdani trokovi moraju da
budu vei od amortizacije imovine koja
je povezana sa djelatnou koju treba modernizovati, u prethodne
tri fiskalne godine. 97. Kod pomoi dodijeljene za diverzifikaciju
postojee poslovne jedinice, opravdani trokovi moraju za najmanje
200% da budu vei od
knjigovodstvene vrijednosti imovine, koja se ponovo koristi,
koja je bila evidentirana u fiskalnoj godini prije poetka radova.
98. Trokovi povezani sa zakupom materijalne imovine mogu se uzeti u
obzir pod sljedeim uslovima:
(a) za zemljite i zgrade, zakup se mora nastaviti najmanje pet
godina nakon oekivanog datuma zavretka ulaganja za velika privredna
drutva, i tri godine za mala i srednja privredna drutva;
41 V. pododjeljak 5.4 o mapama regionalnih pomoi. 42 Smanjeni
intenziteti pomoi rezultat su mehanizma definisanog u stavu 20 taka
(c). 43 Regulativa Evropskog parlamenta i Savjeta o posebnim
odredbama za podrku cilju evropske teritorijalne saradnje iz
Evropskog fonda za regionalni razvoj. Predlog Komisije COM(2011)
611 Regulativa ERDF/ETC. 44 Definisano u stavu 20 ta. (h) i
(i).
-
(b) za postrojenja ili mehanizaciju, zakup mora biti zakljuen u
formi finansijskog lizinga i mora sadrati obavezu korisnika pomoi
da po isteku perioda zakupa kupi tu imovinu.
99. U sluaju preuzimanja poslovne jedinice treba uzeti u obzir
samo trokove kupovine imovine od treih lica koja nisu povezana sa
kupcem. Transakcija se mora obaviti pod trinim uslovima. Ukoliko je
pomo za sticanje imovine ve bila dodijeljena prije njene kupovine,
nabavnu vrijednost te imovine treba oduzeti od opravdanih trokova
koji su povezani sa preuzimanjem poslovne jedinice. Ukoliko
preuzimanje poslovne jedinice prati dodatno ulaganje koje ispunjava
uslove za pomo, opravdane trokove tog drugog ulaganja treba dodati
trokovima kupovine imovine poslovne jedinice.
100. Kod velikih privrednih drutava, trokovi nematerijalne
imovine su opravdani samo do gornje granice od 50% ukupnih
opravdanih trokova ulaganja za projekat. Kod malih i srednjih
privrednih drutava, mogu se uzeti u obzir svi trokovi povezani sa
nematerijalnom imovinom.
101. Nematerijalna imovina koja je opravdana za izraunavanje
trokova ulaganja mora ostati vezana za predmetno podruje koje prima
pomo i ne smije se vriti transfer iste u druge regione. U tu svrhu,
nematerijalna imovina mora ispunjavati sljedee uslove: (a) mora se
koristiti iskljuivo u poslovnoj jedinici koja prima pomo; (b) mora
biti takva da se moe amortizovati; (c) mora biti kupljena pod
trinim uslovima od treih lica koja nisu povezana sa kupcem.
102. Nematerijalna imovina mora biti ukljuena u imovinu
privrednog drutva koje prima pomo i mora ostati vezana za projekat
za koji se pomo dodjeljuje najmanje pet godina (tri godine za mala
i srednja privredna drutva).
3 .6 .1 .2 . Op ravd an i t ro k o vi i z rau n a t i n a osn
ovu t r ok ova za rad a
103. Regionalna pomo moe se izraunati i u odnosu na oekivane
trokove zarada koji nastaju otvaranjem novih radnih mjesta kao
posljedica poetnog ulaganja. Pomo moe da nadomjesti samo trokove
zarada novozapoljenog radnika izraunate za period od dvije godine a
intenzitet koji se tako dobije ne smije da bude vei od intenziteta
pomoi koji se primjenjuje u podruju o kojem je rije.
3.6.2. Prijavljena individualna pomo za ulaganja
104. Kod situacija po scenariju 1 (odluka o ulaganju) Komisija e
provjeriti da li iznos pomoi prelazi minimum koji je potreban da bi
projekat bio dovoljno rentabilan, primjenom metode iz stava 79.
105. Kod situacija po scenariju 2 (odluka o lokaciji), Komisija
e za podsticanje odluke o lokaciji primjenom metode iz stava 80
uporediti neto sadanju vrijednost ulaganja za ciljno podruje i neto
sadanju vrijednost ulaganja na alternativnoj lokaciji.
106. Obrauni koji se koriste za analizu podsticajnog efekta mogu
se koristiti i da se ocijeni da li je pomo proporcionalna. Drava
lanica mora da dokae proporcionalnost na osnovu dokumentacije kao
to je dokumentacija iz stava 72.
107. Intenzitet pomoi ne smije da pree dozvoljeni usklaeni
intenzitet pomoi.
3.6.3. eme operativne pomoi
108. Drava lanica mora da dokae da je nivo pomoi srazmjeran
problemima za ije rjeavanje je pomo namijenjena. 109. Moraju biti
ispunjeni, naroito, sljedei uslovi:
(a) pomo mora biti odreena u odnosu na prethodno definisani niz
opravdanih trokova koji se u cjelini mogu pripisati problemima za
ije rjeavanje je pomo namijenjena, kako dokae drava lanica;
(b) pomo se mora ograniiti na odreeni dio tog prethodno
definisanog niza opravdanih trokova i ne smije da pree te trokove;
(c) iznos pomoi po korisniku mora biti proporcionalan obimu
problema sa kojima se stvarno suoava pojedini korisnik.
110. to se tie pomoi za kompenzovanje odreenih dodatnih trokova
u najudaljenijim regionima, opravdani trokovi moraju biti takvi da
se mogu u cjelini pripisati jednoj ili vie trajnih slabosti iz lana
349 Ugovora. Ti dodatni trokovi ne smiju ukljuivati trokove prevoza
niti bilo koje dodatne trokove koji se mogu pripisati drugim
faktorima i moraju biti kvantifikovani u odnosu na obim trokova
koje imaju slina privredna drutva osnovana u drugim regionima drave
lanice o kojoj je rije.
111. Kada je rije o pomoi za smanjenje odreenih posebnih potekoa
sa kojima se suoavaju mala i srednja privredna drutva u podrujima
a, nivo pomoi se mora za vrijeme trajanja eme postepeno
smanjivati45.
3.7. Izbjegavanje neprimjerenih negativnih efekata na
konkurenciju i trgovinu
112. Da bi pomo bila usklaena, negativni efekti mjere pomoi u
smislu naruavanja konkurencije i uticaja na trgovinu izmeu drava
lanica moraju biti ogranieni i manji od pozitivnih efekata u smislu
doprinosa ostvarivanju cilju od zajednikog interesa. Mogu se
identifikovati odreene situacije kada su negativni efekti oigledno
vei od svih pozitivnih efekata, to znai da se pomo ne moe smatrati
usklaenom sa unutranjim tritem.
3.7.1. Opta razmatranja
113. Regionalna pomo moe prouzrokovati dvije osnovne vrste
potencijalnog naruavanja konkurencije i trgovine. To su naruavanja
trita proizvoda i efekti na lokaciju. Obje vrste mogu dovesti do
neefikasnosti prilikom alokacije (koje naruavaju ekonomsku
uspjenost unutranjeg trita) i problema u vezi sa raspodjelom
(raspodjelom privredne djelatnosti po regionima).
114. Jedan potencijalno tetan efekat dravne pomoi je da
onemoguava trinom mehanizmu da ostvari efikasne rezultate
nagraivanjem najefikasnijih proizvoaa i vrenjem pritiska na one
najmanje efikasne da se poboljaju, restrukturiraju ili napuste
trite. Obimno irenje kapaciteta podstaknuto dravnom pomoi na
neefikasnom tritu moe naroito neopravdano da narui konkurenciju,
jer stvaranje ili odravanje prekomjernog kapaciteta moe dovesti do
ograniavanja stopa dobiti, smanjenja investicija konkurenata ili ak
izlaska konku-renata sa trita. To moe dovesti do situacije u kojoj
su konkurenti koji bi inae mogli da ostanu na tritu prinueni da
napuste trite. Moe takoe sprijeiti privredna drutva da uu ili se
ire na tritu i moe oslabiti podsticanje konkurenata na inovacije.
Ovo ima za rezu-ltat neefikasne trine strukture koje su dugorono i
tetne za potroae. Pored toga, raspoloivost pomoi moe kod
potencijalnih korisni-ka podstai pasivnost ili neopravdano rizino
ponaanje. Dugoroni uticaj na sveobuhvatnu uspjenost sektora
najvjerovatnije je negativan.
115. Pomo moe da ima i naruavajue efekte u smislu poveanja ili
odravanja velike trine moi na strani korisnika. ak i ukoliko pomo
ne jaa neposredno veliku trinu mo, moe to uiniti posredno, tako to
odvraa postojee konkurente od irenja ili podstie njihov izlazak sa
trita ili odvraa nove konkurente od ulaska na trite.
45 Takoe kada se eme operativne pomoi prijave za produenje
postojeih mjera pomoi.
-
116. Pored naruavanja trita proizvoda, regionalna pomo po svojoj
prirodi utie i na lokaciju privredne djelatnosti. Ukoliko jedno
podruje privlai ulaganje zbog pomoi, drugo podruje gubi tu priliku.
Ti negativni efekti u podrujima na koja pomo negativno utie mogu se
osjetiti kroz gubitak privredne djelatnosti i gubitak radnih mjesta
ukljuujui i na nivou podizvoaa. Mogu se osjetiti i kroz gubitak
pozitivnih spoljnih efekata (na primjer efekat klastera, prelivanje
znanja, obrazovanje i obuka itd.).
117. Geografska specifinost regionalne pomoi razlikuje tu pomo
od drugih oblika horizontalne pomoi. Posebna karakteristika
regionalne pomoi je da je namijenjena da utie na izbor investitora
u pogledu lokacije projekata ulaganja. Kada regionalna pomo
kompenzuje dodatne trokove, nastale zbog regionalnih slabosti i
podrava dodatna ulaganja u podrujima koja primaju pomo a da ih pri
tom ne odvlai od drugih podruja koja primaju pomo, doprinosi ne
samo razvoju regiona ve i koheziji i u krajnjem koristi itavoj
Uniji. Mogui negativni efekti regionalne pomoi u vezi sa lokacijom
ve su ogranieni u odreenoj mjeri mapama regionalnih pomoi koje
iscrpno definiu podruja u kojima se moe odobriti regionalna pomo,
vodei rauna o ciljevima jednakosti i kohezione politike, kao i
maksimalnim dozvoljenim intenzitetima pomoi. Meutim, da bi se
procijenio stvarni uticaj pomoi u okviru cilja kohezije i dalje je
vano da se razumije ta bi se desilo da nema pomoi.
3.7.2. Oigledni negativni efekti
118. Komisija utvruje brojne situacija u kojima su negativni
efekti pomoi oigledno vei od pozitivnih efekata, tako da se pomo ne
moe proglasiti usklaenom sa unutranjim tritem.
119. Komisija utvruje maksimalne intenzitete pomoi. Oni
predstavljaju osnovni zahtjev za usklaenost, iji je cilj da se
sprijei korienje dravne pomoi za projekte u kojima se odnos izmeu
iznosa pomoi i opravdanih trokova smatra veoma visokim i da je
posebno vjerovatno da je naruavajui. Uopte vai da to su vei
pozitivni efekti koji e vjerovatno proistei iz projekta koji prima
pomo i to je vea vjerovatna neophodnost pomoi, to e biti vea i
gornja granica za intenzitet pomoi.
120. Ukoliko u sluajevima po scenariju 1 (odluke o ulaganju)
projekat stvara kapacitet na tritu koje je strukturno u apsolutnom
padu, Komisija taj kapacitet smatra negativnim efektom koji
vjerovatno nee biti kompenzovan nijednim pozitivnim efektom.
121. U sluajevima po scenariju 2 (odluke o lokaciji), ukoliko bi
bez pomoi ulaganje bilo locirano u regionu sa intenzitetom
regionalne pomoi koji je vii ili isti kao ciljni region ovo e
predstavljati negativni efekat koji vjerovatno nee biti kompenzovan
nijednim pozitivnim efektom jer je u suprotnosti sa samom logikom
regionalne pomoi46.
122. Ukoliko korisnik zatvori istu ili slinu djelatnost u drugom
podruju u EEP i preseli tu djelatnost u ciljno podruje, ukoliko
postoji uzrono-posledina veza izmeu pomoi i preseljenja, to e
predstavljati negativan efekat koji vjerovatno nee biti kompenzovan
nikakvim pozitivnim elementima.
123. Prilikom ocjenjivanja prijavljenih mjera, Komisija e
zahtijevati sve informacije potrebne da bi razmotrila da li bi
dravna pomo prouzrokovala gubitak znatnog broja radnih mjesta na
postojeim lokacijama u EEP.
3.7.3. eme pomoi za ulaganja
124. eme pomoi za ulaganja ne smiju da dovedu do znaajnog
naruavanja konkurencije i trgovine. Naroito, ak i ukoliko se
naruavanje moe smatrati ogranienim na individualnom nivou (pod
uslovom da su svi uslovi za pomo za ulaganja ispunjeni), eme
kumulativno ipak mogu dovesti do visokih nivoa naruavanja. Takva
naruavanja mogla bi da se odnose na trita proizvoda stvaranjem ili
pogoranjem stanja prekomjernog kapaciteta ili stvaranjem, poveanjem
ili odravanjem velike trine moi nekih primalaca na nain koji e
negativno uticati na dinamine podsticaje. Pomo dostupna u okviru
ema moe dovesti i do znatnog gubitka ekonomske aktivnosti u drugim
podrujima EEP. U sluaju eme koja se koncentrie na odreene sektore
rizik od takvih naruavanja je jo izrazitiji.
125. Iz tog razloga, drava lanica mora da dokae da e ovi
negativni efekti biti svedeni na minimum imajui u vidu, na primjer,
veliinu datih projekata, pojedinane i kumulativne iznose pomoi,
oekivane korisnike kao i karakteristike ciljnih sektora. Da bi
omoguila Komisiji da ocijeni vjerovatne negativne efekte, drava
lanica bi mogla da dostavi sve procjene uticaja kojima raspolae,
kao i naknadne evaluacije slinih prethodnih ema.
126. Prilikom dodjeljivanja pomoi u okviru eme individualnim
projektima, organ koji dodjeljuje pomo mora da provjeri i potvrdi
da pomo ne prouzrokuje oigledne negativne efekte opisane u stavu
121. Ova provjera moe se zasnivati na informacijama primljenim od
korisnika prilikom podnoenja zahtjeva za pomo i na izjavi datoj na
standardnom obrascu zahtjeva za pomo na kojem treba navesti
alternativnu lokaciju u sluaju da se ne dodijeli pomo.
3.7.4. Prijavljena individualna pomo za ulaganja
127. Prilikom ocjenjivanja negativnih efekata prijavljene pomoi,
Komisija razlikuje dva hipotetika scenarija opisana u st. 104 i 105
ovih smjernica.
3 .7 .4 .1 . Scen a r i o 1 ( od lu k e o u lagan j u ) 128.
Komisija u sluajevima po scenariju 1 stavlja poseban naglasak na
negativne efekte povezane sa izgradnjom prekomjernog kapaciteta
u
opadajuim industrijama, spreavanjem izlaska sa trita, i pojmom
velike trine moi. Ovi negativni efekti opisani su u st. 129-138
ovih smjernica i moraju se kompenzovati pozitivnim efektima pomoi.
Meutim, ukoliko se utvrdi da bi pomo prouzrokovala oigledne
negativne efekte opisane u stavu 120 pomo se ne moe smatrati
usklaenom sa unutranjim tritem jer vjerovatno nee biti kompenzovana
nijednim pozitivnim elementom.
129. Da bi se utvrdila i ocijenila potencijalna naruavanja
konkurencije i trgovine, drave lanice bi trebalo da prue dokaze
koji Komisiji omoguavaju da identifikuje trita proizvoda o kojima
je rije (tj. proizvode na koje utie promjena ponaanja korisnika
pomoi) i da identifikuje konkurente i korisnike/potroae na koje
utiu.
130. Komisija e za ocjenjivanje ovih potencijalnih naruavanja
koristiti razliite kriterijume, kao to su trina struktura datog
proizvoda, uspjenost trita (opadanje ili rast trita), postupak
izbora korisnika pomoi, barijere ulasku na trite i izlasku sa
trita, diferencijacija proizvoda.
131. Sistematsko oslanjanje privrednog drutva na dravnu pomo moe
da ukae da privredno drutvo nije sposobno samo da izdri
konkurenciju ili da uiva neopravdane prednosti u odnosu na svoje
konkurente.
132. Komisija razlikuje dva glavna izvora potencijalnih
negativnih efekata na trita proizvoda: (a) sluajevi znatnog irenja
kapaciteta koji prouzrokuju ili pogoravaju postojee stanje
prekomjernog kapaciteta, naroito na
opadajuem tritu; i (b) sluajevi kada korisnik pomoi ima veliku
trinu mo.
46 Za potrebe ove odredbe, Komisija e koristiti standardnu
gornju granicu pomoi koja se primjenjuje u podrujima c koja se
granie sa podrujima a bez obzira na uveane intenzitete pomoi u
skladu sa stavom 176.
-
133. Da bi Komisija ocijenila da li pomo moe da poslui da se
uspostave ili odre neefikasne trine strukture uzee u obzir dodatni
proizvodni kapacitet koji je ostvario projekat i funkcionisanje
trita.
134. Ukoliko trite o kome je rije raste, obino je manje razloga
za zabrinutost da pomo moe negativno uticati na dinamine podsticaje
ili da e neopravdano sprijeiti izlazak sa trita ili ulazak na
trite.
135. Zabrinutost je opravdanija ukoliko trita opadaju. U vezi sa
tim, Komisija razlikuje sluajeve kod kojih dugorono gledano
relevantno trite strukturno opada (tj. pokazuje negativnu stopu
rasta), i sluajeve kod kojih relevantno trite relativno opada (tj.
pokazuje pozitivnu stopu rasta, ali ne prelazi referentnu stopu
rasta).
136. Slabo funkcionisanje trita e se uobiajeno mjeriti u odnosu
na BDP EEP u zadnje tri godine prije poetka projekta (referentna
stopa); moe se utvrditi i na osnovu projektovanih stopa rasta u
narednih tri do pet godina. Pokazatelji mogu da obuhvate predvieni
budui rast predmetnog trita i na osnovu toga oekivane stope
iskorienosti kapaciteta, kao i vjerovatni uticaj poveanja
kapaciteta na konkurente kroz njegove efekte na cijene i stope
dobiti.
137. U nekim sluajevima, ocjenjivanje rasta trita proizvoda u
EEP moda nije primjereno da bi se potpuno ocijenili efekti pomoi,
naroito ukoliko je geografsko trite svjetsko trite. U takvim
sluajevima, Komisija e razmotriti efekat pomoi na predmetne trine
strukture, a naroito, njen potencijal da istisne proizvoae iz
EEP.
138. Da bi ocijenila da li postoji velika trina mo, Komisija e
uzeti u obzir poloaj korisnika u odreenom vremenskom periodu prije
primanja pomoi i oekivani trini poloaj po okonanju ulaganja.
Komisija e uzeti u obzir trine udjele korisnika, kao i trine udjele
njegovih konkurenata i druge relevantne faktore, kao na primjer
trinu strukturu posmatrajui koncentraciju na tritu, mogue barijere
ulasku na trite47, kupovnu mo48 i barijere irenju na tritu ili
izlasku sa trita.
3 . 7 .4 .2 . Scen a r i o 2 ( od lu k e o l ok ac i j i )
139. Ukoliko analiza hipotetikog scenarija ukazuje da bi bez
pomoi ulaganje bilo izvreno na drugoj lokaciji (scenario 2) koja
pripada istom geografskom tritu u pogledu datog proizvoda, i
ukoliko je pomo proporcionalna, mogui ishodi u smislu prekomjernog
kapaciteta i velike trine moi bili bi, u naelu, isti bez obzira na
pomo. U takvim sluajevima, pozitivni efekti pomoi vjerovatno bi
bili vei od ogranienih negativnih efekata na konkurenciju. Meutim,
ukoliko je alternativna lokacija u EEP, Komisiju naroito zanimaju
negativni efekti vezani za alternativnu lokaciju i stoga, ukoliko
pomo dovede do oiglednih negativnih efekata opisanih u st. 121 i
122, pomo se ne moe smatrati usklaenom sa unutranjim tritem jer
vjerovatno nee biti kompenzovani nijednim pozitivnim elementom.
3.7.5. eme operativne pomoi 140. Ukoliko je pomo potrebna i
proporcionalna da se ostvari zajedniki cilj opisan u pododjeljku
3.2.3, negativni efekti pomoi vjerovatno e
biti kompenzovani pozitivnim efektima. U nekim sluajevima,
meutim, pomo moe imati za rezultat promjene u strukturi trita ili u
karakteristikama sektora ili industrije koje bi mogle znatno da
narue konkurenciju kroz barijere ulasku na trite ili izlasku sa
istog, efekte zamjene, ili kroz preusmjeravanje trgovinskih tokova.
U tim sluajevima, identifikovani negativni efekti vjerovatno nee
biti kompenzovani nijednim pozitivnim efektom.
3.8. Transparentnost
141. Drave lanice moraju objaviti na centralnoj internet
stranici ili na jednoj internet stranici koja prikuplja informacije
sa vie internet stranica (na primjer, regionalne internet stranice)
sve sljedee informacije o prijavljenim mjerama dravne pomoi: tekst
prijavljene eme pomoi i odredaba o njenom sprovoenju, organ koji
dodjeljuje pomo, pojedini korisnici, iznos pomoi po korisniku, i
intenzitet pomoi. Ovi zahtjevi vae i za individualnu pomo odobrenu
u okviru prijavljenih ema kao i za ad hoc pomo. Takve informacije
moraju se objaviti nakon donoenja odluke o dodjeli pomoi, moraju se
uvati najmanje 10 godina i moraju biti dostupne iroj javnosti bez
ogranienja49.
4. EVALUACIJA
142. Da bi se dodatno obezbijedilo da su naruavanja konkurencije
i trgovine ograniena, Komisija moe zahtijevati da se za odreene eme
primjenjuje vremensko ogranienje (obino etiri godine ili manje) i
da se za njih obavi evaluacija iz stava 27.
143. Evaluacija e se vriti za eme kod kojih su potencijalna
naruavanja naroito velika, tj. koje mogu znatno ograniiti
konkurenciju, ukoliko se njihovo sprovoenje blagovremeno ne
preispita.
144. Imajui u vidu ciljeve evaluacije i da se dravama lanicama
ne bi nametnulo nesrazmjerno veliko optereenje kod manjih iznosa
pomoi, ova obaveza moe se propisati samo za eme pomoi sa velikim
budetima pomoi, koji imaju nove karakteristike ili ako su predviene
znatne trine, tehnoloke ili regulatorne izmjene. Evaluaciju mora
obaviti strunjak, koji je nezavisan od organa koji dodjeljuje
dravnu pomo, na osnovu zajednike metodologije50 i mora se objaviti.
Evaluacija se mora dostaviti Komisiji blagovremeno da bi mogla da
ocije-ni potencijalno produenje eme pomoi a u svakom sluaju po
isteku eme. Precizni opseg i metodologija ove evaluacije bie
definisani odlukom kojom se odobrava ema pomoi. Kod svake kasnije
mjere pomoi sa slinim ciljem moraju se uzeti u obzir rezultati
evaluacije.
5. MAPE REGIONALNIH POMOI
145. U ovom odjeljku, Komisija utvruje kriterijume za odreivanje
podruja koja ispunjavaju uslove iz lana 107 stav 3 ta. (a) i (c)
Ugovora. Podruja koja ispunjavaju ove uslove i koja drava lanica
eli da oznai kao podruja a ili podruja c moraju biti odreena u mapi
regionalnih pomoi koja se mora prijaviti Komisiji i koju Komisija
mora odobriti prije nego to se regionalna pomo moe dodijeliti
privrednim drutvima koja se nalaze u oznaenim podrujima. U mapama
se moraju precizirati i maksimalni intenziteti pomoi koji se
primjenjuju u ovim podrujima.
5.1. Udio stanovnitva koje ostvaruje pravo na regionalnu
pomo
146. S obzirom na to da dodjeljivanje regionalne dravne pomoi
odstupa od opte zabrane dravne pomoi iz lana 107 stav 1 Ugovora,
Komisija smatra da ukupno stanovnitvo podruja a i c u Uniji mora da
bude manje od stanovnitva podruja koja nisu oznaena. Ukupni udio
stanovnitva tih oznaenih podruja treba stoga da bude manji od 50%
stanovnitva Unije.
47 Ove barijere ulasku na trite ukljuuju pravne barijere
(naroito prava intelektualne svojine), ekonomije obima i ekonomije
raspona, barijere pristupu mreama i infrastrukturi. Ukoliko se pomo
odnosi na trite u kome je korisnik pomoi uhodan, mogue barijere
ulasku na trite mogu da ojaaju eventualnu veliku trinu mo koju ima
korisnik pomoi pa tako i eventualne negativne efekte te trine moi.
48 Kada su na tritu prisutni kupci velike kupovne moi, manje je
vjerovatno da korisnik pomoi moe poveati cijene za takve kupce. 49
Ove informacije treba redovno aurirati (na primjer svakih est
mjeseci) i treba da budu dostupne u formatu sa nezatienim pravima.
50 Takvu zajedniku metodologiju moe obezbijediti Komisija.
-
147. U Smjernicama o nacionalnoj regionalnoj pomoi za period
2007-201351 cjelokupni udio stanovnitva podruja a i c bio je odreen
na 42% stanovnitva EU-25 (45,5% stanovnitva EU-27). Komisija smatra
da ovaj poetni nivo cjelokupnog udjela stanovnitva treba
prilagoditi kako bi odraavao teku ekonomsku situaciju u mnogim
dravama lanicama.
148. Shodno tome, gornju granicu cjelokupnog udjela stanovnitva
podruja a i c za period 2014-2020 treba utvrditi na 46,53%
stanovnitva EU-2752.
5.2. Odstupanje u lanu 107 stav 3 taka (a)
149. lanom 107 stav 3 taka (a) Ugovora predvieno je da se pomo
za unapreenje ekonomskog razvoja podruja u kojima je ivotni
standard izuzetno nizak ili je nezaposlenost izuzetno visoka, kao i
regiona iz lana 349, s obzirom na njihov strukturni, ekonomski i
socijalni poloaj moe smatrati usklaenom sa unutranjim tritem. Po
Sudu pravde korienje rijei izuzetno i visoka u lanu 107 stav 3 taka
(a) ukazuje da se izuzee odnosi samo na podruja u kojima je
ekonomska situacija izuzetno nepovoljna u odnosu na [Uniju] u
cjelini53.
150. Komisija smatra da su uslovi iz lana 107 stav 3 taka (a)
Ugovora ispunjeni u regionima NUTS 254 u kojima je bruto domai
proizvod (BDP) po stanovniku nii ili jednak 75% prosjeka
Unije55.
151. Shodno tome, drava lanica moe oznaiti sljedea podruja kao
podruja a: (a) regione NUTS 2 iji je BDP po stanovniku u
standardima kupovne moi (SKM)56 nii ili jednak 75% prosjeka EU-27
(na osnovu
prosjeka u zadnje tri godine za koje su dostupni podaci
Eurostata57);
(b) najudaljenije regione. 152. Podruja a koja ostvaruju pravo
na pomo navedena su po dravama lanicama u Prilogu I.
5.3. Odstupanje iz lana 107 stav 3 taka (c)
153. lanom 107 stav 3 taka (c) Ugovora predvieno je da se pomo
za olakavanje razvoja odreenih privrednih djelatnosti ili odreenih
privrednih podruja, kada takva pomo ne utie negativno na uslove
trgovanja u obimu koji bi bio suprotan zajednikom interesu moe
smatrati usklaenom sa unutranjim tritem. Po Sudu pravde, izuzee iz
lana 107 stav 3 taka (c) [...] doputa razvoj odreenih podruja a da
ne budu ograniena ekonomskim uslovima iz lana 107 stav 3 taka (a),
pod uslovom da takva pomo ne utie negativno na uslove trgovanja u
obimu koji bi bio suprotan zajednikom interesu. Ta odredba daje
Komisiji ovlaenje da odobri pomo ija je namjena da pospjei
ekonomski razvoj manje razvijenih podruja drave lanice u odnosu na
dravni prosjek58.
154. Gornja granica ukupnog udjela stanovnitva koje ostvaruje
pravo na pomo za podruja c u Uniji (u daljem tekstu: obuhvaenost
stanovnitva u podrujima c) izraunava se oduzimanjem stanovnitva
podruja a u Uniji koja ostvaruju pravo na pomo od gornje granice
cjelokupnog udjela stanovnitva iz stava 148.
155. Postoje dvije kategorije podruja c: (a) podruja koja
ispunjavaju odreene prethodno utvrene uslove i koja drava lanica
moe stoga oznaiti kao podruja c bez bilo
kakvog dodatnog obrazloenja (u daljem tekstu: prethodno
definisana podruja c); (b) podruja koja drava lanica moe, po
slobodnoj ocjeni, oznaiti kao podruja c pod uslovom da drava lanica
dokae da takva
podruja ispunjavaju odreene socio-ekonomske kriterijume (u
daljem tekstu: podruja c koja nisu prethodno definisana).
5.3.1. Prethodno definisana podruja c
5 .3 .1 .1 . Pos eb n a a lok ac i j a ob u h vaen os t i s t an
o vn i tva u p od ru j i ma c za p r e th od n o d e f in i san a p
od ru j a c
156. Komisija smatra da svaka drava lanica o kojoj je rije mora
da ima dovoljnu obuhvaenost stanovnitva u podrujima c da bi mogla
da oznai kao podruja c regione koji su u mapi regionalnih pomoi u
periodu 2011-2013 bili podruja a59.
157. Komisija takoe smatra da svaka drava lanica o kojoj je rije
mora da ima dovoljnu obuhvaenost stanovnitva u podrujima c da bi
mogla da oznai kao podruja c regione sa niskom gustinom
naseljenosti.
158. Shodno tome, prethodno definisanim podrujima c smatrae se
sljedea podruja: (a) ranija podruja a: regioni NUTS 2 koji su u
periodu 2011-201360 bili oznaeni kao podruja a; (b) rijetko
naseljena podruja: regioni NUTS 2 sa manje od 8 stanovnika po km
ili regioni NUTS 3 sa manje od 12,5 stanovnika po km
(na osnovu podataka Eurostata o gustini naseljenosti za 2010.
godinu). 159. Posebna alokacija obuhvaenosti stanovnitva u
prethodno definisanim podrujima c navedena je po pojedinim dravama
lanicama u
Prilogu I. Ova posebna alokacija stanovnitva moe se koristiti
samo za oznaavanje prethodno definisanih podruja c.
51 Sl. list C 54, 4.3.2006, str. 13. 52 Ova gornja granica
utvrena je na osnovu podataka Eurostata o stanovnitvu za 2010.
godinu. Nakon pristupanja Hrvatske Uniji, gornja granica e iznositi
47,00 % stanovnitva EU-28. 53 Presuda od 14. oktobra 1987. godine u
Predmetu 248/84 Njemaka protiv Komisije (ECR 1987, str. 4036, taka
19); presuda od 14. januara 1997. godine u Predmetu C-169/95 panija
protiv Komisije (ECR 1997, str. I-148, taka 15); i presuda od 7.
marta 2002. godine u Predmetu C-310/99 Italija protiv Komisije (ECR
2002, str. I-2289, taka 77). 54 Regulativa Komisije (EU) br.
31/2011 od 17. januara 2011. godine o izmjenama i dopunama priloga
Regulative (EZ) br. 1059/2003 Evropskog parlamenta i Savjeta o
uspostavljanju zajednike klasifikacije teritorijalnih jedinica za
statistiku (NUTS) (Sl. list L 13, 18.1.2011, str. 3). Podaci
korieni u ovim smjernicama zasnivaju se na nomenklaturi NUTS 2010.
55 Pozivanje na regione u kojima je BDP po stanovniku nii od 75%
prosjeka [Zajednice] uvedeno je saoptenjem Komisije o nainu
primjene lana 92 stav 3 ta. (a) i (c) na regionalnu pomo (Sl. list
C 212, 12.8.1988, str. 2). 56 U svim daljim pozivanjima na BDP po
stanovniku, BDP se mjeri u SKM. 57 Podaci obuhvataju period
2008-2010. U svim daljim pozivanjima na BDP po stanovniku u odnosu
na prosjek EU-27, podaci se zasnivaju na prosjeku podataka
Eurostata o regionima za period 2008-2010. 58 Presuda od 14.
oktobra 1987. godine u Predmetu 248/84 Njemaka protiv Komisije (ECR
1987, str. 4036, taka 19). 59 Lista podruja a izmijenjena je 2011.
godine (v. Saoptenje Komisije o reviziji statusa dravne pomoi i
gornje granice pomoi za regione statistikog efekta za period
1.1.2011-31.12.2013. (Sl. list C 222, 17.8.2010, str. 2)). 60 S
obzirom na to da su ranija podruja a bila odreena na osnovu regiona
NUTS 2 navedenih u nomenklaturi NUTS 2003, samo oni regioni koji su
bili podruja a u periodu 2011-2013 mogu biti oznaeni kao prethodno
definisana podruja c, bez obzira na izmjene uvedene nomenklaturom
NUTS 2006 ili nomenklaturom NUTS 2010 za te regione.
-
5 .3 .1 .2 . Ozn aa van j e p r e th od n o d ef in i san ih p
od ru j a c
160. Drava lanica moe kao podruja c oznaiti prethodno definisana
podruja c iz stava 158. 161. Za rijetko naseljena podruja, drava
lanica bi, u naelu, trebalo da oznai regione NUTS 2 sa manje od 8
stanovnika po km ili regione
NUTS 3 sa manje od 12,5 stanovnika po km. Meutim, drava lanica
moe oznaiti djelove regiona NUTS 3 sa manje od 12,5 stanovnika po
km ili druga susjedna podruja koja se granie sa tim regionima NUTS
3, pod uslovom da tako oznaena podruja imaju manje od 12,5
stanovnika po km i da se oznaavanjem tih podruja ne prekorai
posebna alokacija obuhvaenosti stanovnitva u podrujima c iz stava
160.
5.3.2. Podruja c koja nisu prethodno definisana
5 .3 .2 .1 . Metod a za a lok ac i j u ob u h vaen o s t i s t
an ovn i tva u p od ru j ima c k o j a n i su p re th od n o d ef
in i san a , p o d ra vama lan i cama
162. Gornja granica ukupnog udjela stanovnitva koje ostvaruje
pravo na pomo u podrujima c u Uniji, koja nisu prethodno
definisana, izraunava se oduzimanjem stanovnitva podruja a koja
ostvaruju pravo na pomo i prethodno definisanih podruja c od gornje
granice cjelokupnog udjela stanovnitva koje ostvaruje pravo na pomo
iz stava 148. Alokacija obuhvaenosti stanovnitva u podrujima c koja
nisu prethodno definisana, izmeu drava lanica, vri se primjenom
metode iz Priloga II.
5 .3 .2 .2 . Za t i t n a mr ea i min ima ln i u d i o s t an
ovn i t va
163. Da bi se rijeile potekoe drava lanica na koje je naroito
uticala ekonomska kriza, Komisija smatra da ukupni udio stanovnitva
pojedine drave lanice koje prima finansijsku pomo u okviru aranmana
za obezbjeivanje srednjorone finansijske pomoi za drave lanice,
koje nisu lanice euro zone, uspostavljenog Regulativom Savjeta (EZ)
br. 332/200261, Evropskog instrumenta za finansijsku stabilnost (u
daljem tekstu: EFSF)62, Evropskog mehanizma za finansijsku
stabilizaciju (u daljem tekstu: EFSM)63 ili Evropskog
mehanizma za stabilnost (u daljem tekstu: ESM)64 ne bi trebalo
smanjivati u odnosu na period 2007-2013. 164. Da bi se obezbijedio
kontinuitet mapa regionalnih pomoi i minimalni obim djelovanja za
sve drave lanice, Komisija smatra da nijedna
drava lanica ne bi smjela da izgubi vie od pola svog ukupnog
udjela u poreenju sa periodom 2007-2013 i da svaka drava lanica
treba da ima minimalni udio stanovnitva.
165. Shodno tome, odstupanjem od gornje granice cjelokupnog
udjela stanovnitva iz stava 148, obuhvaenost stanovnitva u
podrujima c se za svaku dravu lanicu o kojoj je rije poveava po
potrebi na nain da: (a) se ukupna obuhvaenost stanovnitva u
podrujima a i c pojedinih drava lanica o kojima je rije, koje, na
dan usvajanja ovih
smjernica, koriste finansijsku pomo u okviru aranmana za
obezbjeivanje srednjorone finansijske pomoi za drave lanice, koje
nisu lanice euro zone, EFSF, EFSM ili ESM ne smanji u odnosu na
period 2007-2013;
(b) se ukupna obuhvaenost stanovnitva u podrujima a i c
pojedinih drava lanica o kojima je rije ne smanji za vie od 50% u
odnosu na period 2007-201365;
(c) udio stanovnitva svake drave lanice iznosi najmanje 7,5%
njenog ukupnog stanovnitva66 . 166. Obuhvaenost stanovnitva u
podrujima c koja nisu prethodno definisana, ukljuujui zatitnu mreu
i minimalni udio stanovni