PRAVILNIK
PRAVILNIK
O DOZVOLI ZA RAD NASTAVNIKA, VASPITAA I STRUNIH SARADNIKA
("Sl. glasnik RS", br. 22/2005 i 51/2008)
Predmet pravilnika
lan 1
Ovim pravilnikom ureuju se: program uvoenja u posao nastavnika,
vaspitaa i strunog saradnika, nain i postupak provere savladanosti
tog programa, program za sticanje dozvole za rad (u daljem tekstu:
licenca), nain provere savladanosti tog programa, trokovi polaganja
ispita za licencu i organ uprave pred kojim se polae ispit za
licencu, sadraj i nain voenja registra nastavnika, vaspitaa i
strunih saradnika kojima je izdata licenca i obrazac licence.
Program uvoenja u posao nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika
- pripravnika
lan 2
Uvoenje u posao nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika -
pripravnika ima za cilj da ga osposobi za samostalan
obrazovno-vaspitni, vaspitno-obrazovni, vaspitni i struni rad (u
daljem tekstu: obrazovno-vaspitni rad) i za polaganje ispita za
licencu.
Programom uvoenja u posao nastavnik, vaspita i struni saradnik -
pripravnik stie znanja i razvija vetine i sposobnosti potrebne za
ostvarivanje obrazovno-vaspitnog rada.
Program uvoenja u posao nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika
- pripravnika (u daljem tekstu: program), koji sadri i poseban deo
programa koji se odnosi na osposobljenost za rad sa decom i
uenicima sa smetnjama u razvoju, odtampan je uz ovaj pravilnik i
ini njegov sastavni deo.
Obaveza uvoenja u posao i polaganje ispita za licencu
lan 3
Obavezu uvoenja u posao i polaganje ispita za licencu ima
pripravnik i nastavnik, vaspita i struni saradnik koji ispunjava
uslove za nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika, a nije savladao
program uvoenja u posao i nema licencu (u daljem tekstu:
pripravnik).
Nastavnik, vaspita i struni saradnik sa ostvarenim radnim staom
van ustanove nema svojstvo pripravnika, ali se uvodi u posao i
polae ispit za licencu kao i pripravnik.
Ustanova
lan 4
Pripravnik se uvodi u posao savladavanjem programa u ustanovi u
kojoj je zaposlen ili u drugoj ustanovi iste vrste, ako se tako
obezbeuje uspenije pripremanje za obrazovno-vaspitni rad.
Ustanova prijavljuje ministarstvu nadlenom za poslove
obrazovanja (u daljem tekstu: Ministarstvo) pripravnika najkasnije
u roku od 15 dana od dana njegovog prijema u radni odnos.
Mentor pripravnika
lan 5
Za rad sa pripravnikom odreuje se mentor.
Za mentora moe biti odreen istaknuti nastavnik, vaspita ili
struni saradnik koji ima licencu, jedno od propisanih zvanja ili
najmanje pet godina radnog iskustva u oblasti obrazovanja i
vaspitanja.
Mentora odreuje direktor ustanove reenjem, poev od dana prijema
u radni odnos pripravnika, a po prethodno pribavljenom miljenju
strunog organa, i to za:
1) nastavnika - od strunog vea za oblast predmeta;
2) vaspitaa i strunog saradnika u dejem vrtiu i domu uenika - od
strunog aktiva;
3) strunog saradnika u koli - od pedagokog kolegijuma.
Direktor moe da odredi za mentora nastavnika, vaspitaa ili
strunog saradnika iz druge ustanove ako u ustanovi nema
odgovarajueg lica.
Mentor i pripravnik
lan 6
Mentor uvodi u posao pripravnika, i to:
1) pruanjem pomoi u pripremanju i izvoenju obrazovno-vaspitnog
rada;
2) prisustvovanjem obrazovno-vaspitnom radu najmanje 12 asova u
toku pripravnikog staa;
3) analiziranjem obrazovno-vaspitnog rada u cilju praenja
napredovanja pripravnika;
4) pruanjem pomoi u pripremi za proveru savladanosti
programa.
Nastavnik, odnosno vaspita pripravnik u dejem vrtiu prisustvuje
nastavi, odnosno aktivnostima mentora, a po preporuci mentora i
radu drugih nastavnika, odnosno vaspitaa u trajanju od najmanje 12
asova u toku pripravnikog staa.
Struni saradnik ustanove, odnosno vaspita u domu uenika
prisustvuje obliku obrazovno-vaspitnog rada mentora, a po preporuci
mentora i radu drugih strunih saradnika, odnosno vaspitaa, u
trajanju od najmanje 12 asova u toku pripravnikog staa.
Mentor podnosi izvetaj direktoru o osposobljenosti pripravnika
za samostalno izvoenje obrazovno-vaspitnog rada, najkasnije u roku
od 15 dana nakon navrenih godinu dana uvoenja u posao
pripravnika.
Evidencija
lan 7
Pripravnik vodi evidenciju o svom radu, i to: sainjava meseni
operativni plan i program rada; izrauje pripremu za odravanje asa,
odnosno aktivnosti; iznosi zapaanja o svom radu i radu sa decom,
odnosno uenicima, o poseenim asovima, odnosno aktivnostima, o
svojim zapaanjima i zapaanjima mentora i dostavlja ih mentoru.
Pripravnik kome prestane radni odnos u ustanovi pre isteka
pripravnikog staa prenosi u drugu ustanovu evidenciju o svom radu i
miljenje mentora o uvoenju u posao do prestanka radnog odnosa.
Mentor vodi evidenciju o radu pripravnika koja sadri podatke o:
vremenskom periodu u kome je radio sa pripravnikom, temama i
vremenu poseenih asova, odnosno aktivnosti, zapaanjima o radu
pripravnika u savladavanju programa, preporukama za unapreivanje
obrazovno-vaspitnog rada i oceni postupanja pripravnika po datim
preporukama.
Ustanova vodi evidenciju o zaposlenim pripravnicima, stvara
uslove za uspeno savladavanje programa i osposobljavanje za
samostalan obrazovno-vaspitni rad.
Provera savladanosti programa
lan 8
Provera savladanosti programa ostvaruje se najranije nakon
godinu dana rada u ustanovi, a najkasnije u roku od 15 dana od dana
podnoenja izvetaja mentora, i to: izvoenjem i odbranom asa
nastavnika u koli, odnosno izvoenjem aktivnosti i njenom odbranom u
dejem vrtiu, kao i prikazom i odbranom aktivnosti strunog saradnika
u ustanovi i vaspitaa u domu uenika (u daljem tekstu: odgovarajui
oblik obrazovno-vaspitnog rada).
Pripravnik bira, u saradnji sa mentorom, temu oblika
obrazovno-vaspitnog rada.
Komisija za proveru savladanosti programa
lan 9
Proveru savladanosti programa vri komisija u seditu ustanove u
kojoj je pripravnik zaposlen.
Komisiju obrazuje direktor reenjem.
Komisiju ine najmanje tri lana, i to:
1) za nastavnika u koli - direktor kao predsednik, lan strunog
vea za oblast predmeta, kolski pedagog ili kolski psiholog, odnosno
oba ako ih ima ustanova;
2) za vaspitaa u dejem vrtiu - direktor kao predsednik, lan
strunog aktiva, pedagog ili psiholog, odnosno oba ako ih ima
ustanova;
3) za strunog saradnika i vaspitaa u domu - direktor ustanove,
kao predsednik, struni saradnik druge ustanove i predstavnik
vaspitno-obrazovnog, nastavnikog ili pedagokog vea.
Mentor ne moe da bude lan komisije, ali ima obavezu da
prisustvuje proveri savladanosti programa.
Rad i izvetaj komisije
lan 10
Proveru savladanosti programa vri komisija u punom sastavu.
Pred komisijom pripravnik izvodi odgovarajui oblik
obrazovno-vaspitnog rada.
Ocenu o savladanosti programa daje komisija u pisanoj formi u
vidu izvetaja.
Prilikom sainjavanja izvetaja komisija razmatra: izvetaj
mentora, evidenciju pripravnika o njegovom radu, ocenu komisije o
pripremi, izvoenju i odbrani odgovarajueg oblika
obrazovno-vaspitnog rada.
Izvetaj komisije sadri: osnovne podatke o pripravniku, temu
odgovarajueg oblika obrazovno-vaspitnog rada i ocenu ostvarenosti
programa - "u potpunosti savladao program" ili "delimino savladao
program".
Kada komisija oceni da je pripravnik delimino savladao program,
daje mentoru i pripravniku preporuku za dalji rad sa rokom za
ponovnu proveru savladanosti programa.
Pripravnik koji u potpunosti savlada program stie pravo na
polaganje ispita za licencu.
Program za sticanje licence
lan 11
Provera savladanosti programa za sticanje licence vri se na
ispitu (u daljem tekstu: ispit za licencu).
Program za sticanje licence (u daljem tekstu: program za
licencu) odtampan je uz ovaj pravilnik i ini njegov sastavni
deo.
Ispit za licencu
lan 12
Ispit za licencu sastoji se iz pisanog rada i usmenog dela.
Pisani rad obuhvata: pripremu asa za nastavnika, pripremu
izvoenja aktivnosti za vaspitaa, odnosno pripremu eseja za strunog
saradnika.
Usmeni deo ispita sastoji se iz provere:
1) znanja, vetina i sposobnosti za samostalno izvoenje
odgovarajueg oblika obrazovno-vaspitnog rada i metodike struke;
2) osposobljenosti za reavanje konkretnih situacija u pedagokoj
praksi;
3) poznavanja propisa iz oblasti obrazovanja i vaspitanja.
Na ispitu za licencu vri se i prethodna usmena provera znanja
pripravnika koji u toku osnovnih studija nije poloio pedagogiju i
psihologiju, a u skladu sa programom koji je odtampan uz ovaj
pravilnik i ini njegov sastavni deo.
lan 13
Provera znanja, vetina i sposobnosti za samostalno izvoenje
obrazovno-vaspitnog rada i metodike struke ostvaruje se u
odgovarajuoj ustanovi, koju odredi ministar nadlean za poslove
obrazovanja (u daljem tekstu: ministar), i to:
1) izvoenjem odgovarajueg oblika obrazovno-vaspitnog rada;
2) razgovorom kandidata sa komisijom o odranom asu ili o
aktivnosti, odnosno o prikazu aktivnosti.
Osposobljenost pripravnika za reavanje konkretnih situacija iz
pedagoke prakse proverava se kroz razgovor kandidata i komisije o
odreenoj situaciji. Listu situacija iz pedagoke prakse priprema
Zavod za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja - Centar za
profesionalni razvoj zaposlenih.
Poznavanje propisa iz oblasti obrazovanja i vaspitanja proverava
se usmeno.
Komisija
lan 14
Ispit za licencu polae se u Ministarstvu pred komisijom koju
obrazuje ministar.
Komisiju ine: predsednik i etiri lana iz reda strunjaka za
odgovarajue oblasti iz kojih se polae ispit za licencu, i to:
1) predstavnik odgovarajueg fakulteta ili vie kole - nastavnik
metodike predmeta ili odgovarajueg predmeta, odnosno grupe predmeta
ili strunjak za odreeni predmet, grupu predmeta, odnosno oblast,
koga reenjem odredi ministar;
2) dva predstavnika Ministarstva - prosvetni savetnik i
pravnik;
3) dva predstavnika Zavoda za unapreivanje obrazovanja i
vaspitanja (u daljem tekstu: Zavod) - psiholog, pedagog, andragog,
defektolog.
lanovi komisije imaju najmanje isti stepen obrazovanja koji je
potreban za nastavnika, vaspitaa ili strunog saradnika.
Predsednika ispitne komisije odreuje ministar sa liste
nastavnika koju predloi nastavno-nauno vee fakulteta, odnosno
nastavno vee vie kole.
lanove ispitne komisije odreuje ministar iz reda zaposlenih
prosvetnih savetnika i pravnika Ministarstva i sa liste koju
predloi Zavod.
Ako Ministarstvo nema zaposlenog prosvetnog savetnika za odreenu
oblast, ministar moe da odredi za lana strunjaka za odreenu oblast
iz Zavoda ili Ministarstva.
Ako Zavod nema odgovarajueg zaposlenog iz stava 2. taka 3) ovog
lana, moe da predloi drugog odgovarajueg strunjaka. Drugog
odgovarajueg strunjaka moe da odredi i Ministarstvo.
Ministar imenuje vie ispitnih komisija.
Ispitivae za predmete iz lana 12 stav 4 ovog pravilnika odreuje
ministar, na predlog odgovarajuih fakulteta.
Administrativno-tehnike poslove za komisiju obavlja sekretar
komisije koga, iz reda zaposlenih u Ministarstvu, odreuje ministar
reenjem kojim imenuje i lanove ispitne komisije.
Zahtev za polaganje ispita
lan 15
Ustanova podnosi zahtev Ministarstvu za odobravanje polaganja
ispita za licencu posle isteka pripravnikog staa i savladanog
programa, uz saglasnost pripravnika.
Uz zahtev ustanova podnosi:
1) prepis ili overenu kopiju diplome o steenom obrazovanju;
2) reenje o prijemu u radni odnos;
3) izvetaj komisije ustanove o savladanom programu;
4) dokaz o uplati trokova polaganja ispita za licencu;
5) overena fotokopija indeksa ili uverenje fakulteta ili vie
kole o poloenim ispitima iz pedagogije i psihologije.
U sluaju da ustanova ne dostavi potpunu dokumentaciju iz stava
2. ovog lana, Ministarstvo daje primeren rok za njenu dopunu. Ako
ustanova u ostavljenom roku ne dopuni dokumentaciju, smatra se da
je odustala od zahteva.
Obavetenje o polaganju ispita za licencu - vremenu, mestu,
razredu, vaspitnoj grupi, predmetu, odnosno oblasti, Ministarstvo
dostavlja ustanovi najkasnije 15 dana pre dana odreenog za
polaganje ispita ako kandidat ispunjava uslove za polaganje ispita
za licencu.
Ministar donosi reenje kojim se odbija zahtev za odobravanje
polaganja ispita za licencu ako kandidat ne ispunjava propisane
uslove.
Tok ispita za licencu
lan 16
Polaganje ispita za licencu obavlja se, po pravilu, u toku
jednog dana.
Kandidat polae ispit za licencu po redosledu iz lana 12. ovog
pravilnika.
Predsednik komisije vri izbor odreenog broja tema asova, odnosno
aktivnosti sa liste koju Ministarstvu dostavlja Zavod za
unapreivanje obrazovanja i vaspitanja - Centar za razvoj programa i
udbenika, u skladu sa nastavnim planom i programom, optim osnovama
predkolskog, odnosno osnovama vaspitnog programa.
Ispit poinje odravanjem asa, izvoenjem aktivnosti, odnosno
prikazom eseja.
Obavetenje o temi asa, aktivnosti, odnosno eseja za kandidata
Ministarstvo dostavlja ustanovi, po pravilu, na dan koji prethodi
danu zakazanom za polaganje ispita. Kandidat sa pisanom pripremom
asa ili aktivnosti, odnosno pisanim esejem pristupa polaganju
ispita.
Priprema iz stava 5. ovog lana za nastavnika i vaspitaa u vrtiu
moe da iznosi do dve strane rukom pisanog teksta, a eseja do est
strana.
Izvoenje odgovarajueg oblika obrazovno-vaspitnog rada traje do
45 minuta.
Usmeni deo ispita traje do 60 minuta.
Odlaganje i odustajanje od polaganja ispita za licencu
lan 17
Ako je kandidat spreen da pristupi polaganju ispita za licencu,
o tome obavetava Ministarstvo najkasnije 24 asa pre poetka ispita i
dostavlja odgovarajue dokaze o opravdanosti nepristupanja
ispitu.
Ministarstvo procenjuje opravdanost izostanka. Ako je izostanak
opravdan, ispit se odlae, a ukoliko nije, kandidat se preko
ustanove obavetava da izostanak nije opravdan i da treba da podnese
novi zahtev za odobravanje polaganja ispita.
Ocenjivanje na ispitu za licencu
lan 18
Uspeh na ispitu ocenjuje se sa: "poloio" ili "nije poloio".
Komisija ocenjuje svaki deo ispita za licencu.
Kandidat dobija ocenu "poloio" ukoliko je pokazao da je savladao
sve delove ispita i stie pravo na izdavanje licence.
Kandidat dobija ocenu "nije poloio" ako nije savladao pojedini
ili sve delove ispita.
Ako kandidat ne poloi deo ispita, upuuje se na ponovno polaganje
tog dela nakon isteka najmanje 30 dana, dva dela ispita - nakon
isteka najmanje 60 dana, a ispita u celini, nakon najmanje 90 dana
od dana prethodnog polaganja ispita.
Kandidat koji prilikom ponovnog polaganja ne poloi deo ispita,
smatra se da nije poloio ispit u celini
Trokovi ispita za licencu
lan 19
Visinu trokova polaganja ispita za licencu utvruje ministar.
Trokove prvog polaganja ispita za licencu snosi ustanova u kojoj
je kandidat zaposlen.
Trokove ponovnog polaganja dela ili ispita u celini snosi sam
kandidat.
Zapisnik
lan 20
O toku ispita za licencu vodi se zapisnik koji potpisuju
predsednik i svi lanovi komisije.
Zapisnik sadri: sastav komisije, ime i prezime kandidata, broj i
datum odobrenja za polaganje ispita, vreme, mesto, naziv i adresu
ustanove u kojoj je izveden odgovarajui oblik obrazovno-vaspitnog
rada, ocene za svaki deo ispita i ispit u celini, podatke o
odlaganju ispita ili njegovog dela i druge podatke od znaaja za
polaganje ispita.
Sastavni deo zapisnika je i pisani rad kandidata.
Licenca
lan 21
Ministarstvo izdaje licencu pripravniku koji je poloio ispit za
licencu.
Poloen ispit za licencu priznaje se za rad u dejem vrtiu, koli i
domu uenika.
Licenca za nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika vodi se i
tampa u boji na obrascu veliine 13 x 18 cm, 200 - gramskoj hartiji
sa spoljnom stranom na kojoj se nalaze u pozadini teksta dva lika
Dositeja Obradovia.
Obrazac licence odtampan je uz ovaj pravilnik i ini njegov
sastavni deo.
Registar nastavnika, vaspitaa i strunih saradnika kojima je
izdata licenca
lan 22
Evidencija o ispitu za licencu vodi se u Ministarstvu i trajno
se uva.
Evidencija sadri: ime, prezime, datum i mesto roenja
pripravnika, jedinstveni matini broj graana, kada je i na kom
fakultetu ili vioj koli izdata diploma, koja ustanova je podnela
prijavu za polaganje ispita, tema asa, odnosno aktivnosti, vreme i
mesto polaganja ispita i ocena, kao i podaci o ponovnom polaganju
dela ili ispita u celini.
Registar nastavnika, vaspitaa i strunih saradnika kojima je
izdata licenca sadri naslovnu stranu i pojedinane listove za svakog
nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika.
Pojedinani list registra nastavnika, vaspitaa i strunog
saradnika sadri:
1) serijski broj licence;
2) registarski broj licence;
3) jedinstveni matini broj graana;
4) fotografiju sa potpisom;
5) ime i prezime;
6) datum roenja;
7) mesto roenja;
8) naziv posla;
9) struni naziv iz diplome;
10) datum izdavanja licence;
11) datum izdavanja duplikata licence i serijski broj;
12) podatke o suspenziji licence;
13) podatke o oduzimanju licence;
14) napomenu.
lan 23
Registar nastavnika, vaspitaa i strunih saradnika kojima je
izdata licenca vodi se elektronskim putem, pisaom mainom ili runo i
tampa se na obrascu veliine 210 x 297 mm, na 160 - gramskoj
hartiji.
Obrazac registra nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika kojima
je izdata licenca odtampan je uz ovaj pravilnik i ini njegov
sastavni deo.
Prelazne i zavrne odredbe
lan 24
Pripravniku koji je zasnovao radni odnos posle 25. juna 2003.
godine, a pre stupanja na snagu ovog pravilnika i koji je savladao
program za polaganje strunog ispita za nastavnike, strune saradnike
i vaspitae propisan Pravilnikom o polaganju strunog ispita
pripravnika nastavnika, strunih saradnika i vaspitaa ("Prosvetni
glasnik", br. 4/93 i 1/99), priznaje se taj program kao savladan
program uvoenja u posao, ako ustanova izvri proveru shodno lanu 10.
ovog pravilnika.
lan 25
Fakulteti i vie kole mogu da dostave Ministarstvu, u smislu lana
14 ovog pravilnika, listu nastavnika: metodike predmeta ili
odgovarajueg predmeta, odnosno grupe predmeta, pedagogije i
psihologije koje predloe nastavno-nauna, odnosno nastavna vea, u
roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
Ako fakultet, odnosno via kola ne dostavi listu nastavnika iz
stava 1. ovog lana, ministar moe samostalno da odredi predsednika
komisije za polaganje ispita za licencu iz reda nastavnika tog
fakulteta, odnosno vie kole.
lan 26
Zavod moe da dostavi Ministarstvu, u smislu lana 14. ovog
pravilnika, listu iz reda zaposlenih za lanove komisije za
polaganje ispita za licencu, u roku od 30 dana od dana stupanja na
snagu ovog pravilnika.
Ako Zavod ne dostavi listu zaposlenih za lanove komisije iz
stava 1. ovog lana, ministar moe samostalno da odredi lanove
komisije za polaganje ispita za licencu iz reda zaposlenih u
Zavodu.
lan 27
Zavod za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja - Centar za
razvoj programa i udbenika dostavie Ministarstvu listu tema,
odnosno aktivnosti iz lana 16. stav 3. ovog pravilnika, u roku od
30 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
Zavod za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja - Centar za
profesionalni razvoj zaposlenih dostavie Ministarstvu listu
situacija iz lana 13. stav 2. ovog pravilnika, u roku od 30 dana od
dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
Ako Zavod ne dostavi listu tema, aktivnosti, odnosno situacija
iz st. 1. i 2. ovog lana, ministar e samostalno odrediti liste
tema, aktivnosti, odnosno situacija.
lan 28
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da vai
Pravilnik o sadraju i nainu voenja registra nastavnika, vaspitaa i
strunih saradnika i obrazac licence nastavnika, vaspitaa i strunih
saradnika ("Slubeni glasnik RS", broj 5/2004).
lan 29
Pravilnik o polaganju strunog ispita pripravnika nastavnika,
strunih saradnika i vaspitaa ("Prosvetni glasnik", br. 4/93 i 1/99)
prestaje da vai 26. juna 2005. godine.
lan 30
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u
"Slubenom glasniku Republike Srbije", a primenjivae se po isteku 60
dana od dana stupanja na snagu.
Samostalni lan Pravilnika o izmenama i dopunamaPravilnika o
dozvoli za rad nastavnika, vaspitaa i strunih saradnika
("Sl. glasnik RS", br. 51/2008)
lan 12
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u
"Slubenom glasniku Republike Srbije".
I PROGRAM UVOENJA U POSAO NASTAVNIKA, VASPITAA I STRUNOG
SARADNIKA
Programom uvoenja u posao pripravnik, nastavnik, vaspita, struni
saradnik stie znanja i razvija vetine i sposobnosti potrebne za
ostvarivanje obrazovno-vaspitnog rada koji se odnose na:
1. Nastavnik
Na kraju pripravnikog staa nastavnik treba da:
1. Planiranje, programiranje, ostvarivanje i vrednovanje
obrazovno-vaspitnog rada
- poznaje strukturu plana i programa obrazovno-vaspitnog
rada;
- razume ulogu nastavnog predmeta u ostvarivanju ciljeva i
zadataka u obrazovanju i vaspitanju;
- razume povezanost izmeu ciljeva, zadataka, sadraja, metoda i
oblika rada;
- razume interdisciplinarnu prirodu predmetnih sadraja;
- koristi didaktike i metodike principe uspenog planiranja
obrazovno-vaspitnog rada;
- poznaje mogunosti i ogranienja razliitih vrsta nastave;
- planira razliite tipove i strukturu nastavnih asova;
- zna da povezuje razliite metode i oblike rada u procesu
uenja;
- zna da kreira podsticajnu sredinu za uenje i razvoj;
- bira sadraje, metode oblike i tehnike rada u skladu sa
uslovima u kojima radi;
- poznaje osnovne principa rada odeljenjskog stareine;
- podstie izgradnju zajednitva u odeljenju;
- zna da prilagoava zahteve razvojnim nivoima dece i stilovima
uenja dece;
- primenjuje individualni pristup deci u procesu
obrazovno-vaspitnog rada;
- razume ulogu uenikih radova u obrazovno-vaspitnom procesu;
- poznaje kriterijume dobrih udbenika, literature i didatkikih
sredstava za ostvarivanje obrazovno-vaspitnog rada;
- pomae uenicima u nalaenju i izboru literature za razliite
aktivnosti;
- koristi raznovrsna didaktika sredstva i razliitu
literaturu;
- poznaje razliite naine ostvarivanja vannastavnih i slobodnih
aktivnosti;
- koristi istraivaki pristup u obrazovno-vaspitnom radu;
- analizira sopstveni obrazovno-vaspitni rad;
2. Praenje razvoja i postignua uenika
- razume kako se uenici razvijaju i kako ue;
- poznaje razliite naine praenja, vrednovanja i ocenjivanja
postignua uenika;
- zna da prati i vrednuje postignue uenika u procesu uenja;
- prati individualni razvoj i napredovanje uenika i razvoj grupe
u celini;
- razume vrednovanje postignua u funkciji podrke napredovanju
uenika;
- podrava inicijativu uenika, motivaciju za rad i spontano
stvaralako izraavanje;
- potuje principe redovnosti u davanju povratnih informacija o
ostvarenim rezultatima;
- uvaava linost uenika u davanju povratnih informacija o
ostvarenim rezultatima;
- pomae ueniku da prepozna svoje potrebe i emocije i izrazi ih
na odgovarajui nain;
- poznaje naine i tehnike podsticanja procesa samoocenjivanja
uenika;
- zna da stvara atmosferu potovanja razliitosti;
- uvaava inicijativu i slobodu iskazivanja misli, stavova i
uverenja kod uenika;
- razvija kod uenika naviku za paljivim rukovanjem nastavnim
materijalima;
3. Saradnja sa kolegama, porodicom i lokalnom zajednicom
- gradi atmosferu meusobnog poverenja sa svim uesnicima u
obrazovno-vaspitnom radu;
- poznaje i primenjuje principe uspene komunikacije sa svim
uesnicima u obrazovno-vaspitnom radu;
- razume vanost negovanja partnerskog odnosa sa porodicom
uenika;
- potuje princip privatnosti u saradnji sa porodicom i
kolegama;
- potuje linost roditelja prilikom davanja povratnih
informacija;
- razmenjuje informacije o ueniku sa roditeljima potujui princip
redovnosti;
- poznaje razliite oblike saradnje sa porodicom radi
obezbeivanja podrke razvoju uenika;
- odrava dobre profesionalne odnose sa kolegama;
- razume vanost timskog rada u ustanovi;
- razmenjuje zapaanja i iskustva sa kolegama;
- poznaje razliite oblike saradnje sa lokalnom zajednicom u
cilju ostvarivanja obrazovno-vaspitnih ciljeva i zadataka;
- sarauje u organizovanju predstavljanja razliitih oblika
uenikog stvaralatva;
- razume vanost saradnje sa strunim institucijama;
4. Rad sa uenicima sa smetnjama u razvoju
- razume znaaj uticaja vrnjaka i sredine na razvoj i obrazovanje
uenika sa smetnjama u razvoju;
- razume znaaj stvaranja atmosfere potovanja razliitosti;
- poznaje naine ukljuivanja uenika sa smetnjama u razvoju u
obrazovno-vaspitnom radu;
- zna da organizuje aktivnosti za ukljuivanje uenika sa
smetnjama u razvoju u obrazovno-vaspitni rad;
- razume znaaj principa individualizacije procesa uenja uenika
sa smetnjama u razvoju;
- poznaje vanost praenja, individualnog napredovanja i postignua
uenika sa smetnjama u razvoju;
- razume znaaj obezbeivanja odgovarajue fizike sredine za
adekvatno ukljuivanje uenike sa smetnjama u razvoju u
obrazovno-vaspitni rad;
5. Profesionalni razvoj
- poznaje znaaj kontinuiranog profesionalnog razvoja;
- upoznat je sa razliitim oblicima i nainima strunog
usavravanja;
- razume naine i tehnike planiranja strunog usavravanja;
- poznaje strukturu strunih tela na nivou ustanove;
- poznaje elemente za planiranje sopstvenog strunog
usavravanja;
- uestvuje u raznim oblicima strunog usavravanja;
- prati razvoj savremene literature i obrazovne tehnologije;
6. Dokumentacija
- zna propise iz oblasti obrazovanja i vaspitanja;
- poznaje prava i dunosti na radnom mestu;
- upoznat je sa dokumentacijom na nivou ustanove;
- razume svrhu pedagoke dokumentacije;
- zna da vodi propisanu i potrebnu dokumentaciju;
- uva poverljive podatke o detetu/ueniku i njegovoj
porodici;
- vodi evidenciju o ueu u raznim oblicima strunog
usavravanja;
2. Vaspita u deijem vrtiu
Na kraju pripravnikog staa vaspita treba da:
1. Planiranje, programiranje, ostvarivanje i vrednovanje
obrazovno-vaspitnog rada
- poznaje strukturu programa vaspitnog i vaspitno-obrazovanog
rada;
- razume ulogu obrazovnih sadraja u ostvarivanju ciljeva i
zadataka vaspitanja i obrazovanja;
- razume povezanost izmeu ciljeva, zadataka, sadraja, metoda i
oblika rada;
- razume interdisciplinarnu prirodu obrazovnih sadraja;
- koristi didaktike i metodike principe uspenog planiranja
vaspitnog i vaspitno-obrazovanog rada;
- planira vaspitno-obrazovni rad u skladu sa razvojnim nivoom
vaspitne grupe;
- poznaje mogunosti i ogranienja razliitih tipova
aktivnosti;
- planira raznovrsne tipove aktivnosti;
- zna da povezuje razliite metode i oblike rada u procesu
uenja;
- zna da kreira podsticajnu sredinu za uenje i razvoj dece;
- bira sadraje, metode, oblike i tehnike rada u skladu sa
uslovima u kojima radi;
- podstie izgradnju zajednitva u vaspitnoj grupi;
- zna da prilagoava zahteve razvojnim nivoima dece i stilovima
uenja dece;
- primenjuje individualni pristup deci u procesu
vaspitno-obrazovnog rada;
- razume ulogu deijih radova u vaspitno-obrazovnom procesu;
- poznaje kriterijume deije literature i didaktikih sredstava za
ostvarivanje vaspitno-obrazovnog rada;
- pomae deci u nalaenju i izboru materijala za razliite
aktivnosti;
- koristi raznovrsna didaktika sredstva i razliitu
literaturu;
- poznaje razliite naine ostvarivanja slobodnih aktivnosti i
drugih oblika rada da decom;
- koristi istraivaki pristup u vaspitno-obrazovnom procesu;
- analizira sopstveni vaspitno-obrazovnom rad;
2. Praenje razvoja i postignua deteta
- razume kako se deca razvijaju i kako ue;
- poznaje razliite naine vrednovanja postignua deteta;
- zna da prati i vrednuje postignua dece u procesu uenja;
- prati individualni razvoj i napredovanje deteta i razvoj grupe
u celini;
- razume vrednovanje postignua u funkciji podrke napredovanju
deteta;
- podrava inicijativu dece, motivaciju za rad i spontano
stvaralako izraavanje;
- potuje principe redovnosti u davanju povratnih informacija o
ostvarenim rezultatima;
- uvaava linost deteta u davanju povratnih informacija o
ostvarenim rezultatima;
- pomae detetu da prepozna svoje potrebe i emocije i izrazi ih
na odgovarajui nain;
- poznaje naine i tehnike podsticanja procesa
samovrednovanja;
- zna da stvara atmosferu potovanja razliitosti;
- uvaava inicijativu i slobodu iskazivanja misli, stavova i
uverenja kod deteta;
- razvija naviku za paljivim rukovanjem didaktikim materijalima
kod dece;
3. Saradnja sa kolegama, porodicom i lokalnom zajednicom
- gradi atmosferu meusobnog poverenja sa svim uesnicima u
vaspitno-obrazovnom procesu;
- poznaje i primenjuje principe uspene komunikacije sa svim
uesnicima u vaspitno-obrazovnom procesu;
- razume vanost negovanja partnerskog odnosa sa porodicom
deteta;
- primenjuje individualni i grupni savetodavni rad sa
roditeljima;
- potuje princip privatnosti u saradnji sa porodicom i
kolegama;
- potuje linost roditelja prilikom davanja povratnih
informacija;
- razmenjuje informacije o detetu sa roditeljima potujui princip
redovnosti;
- poznaje razliite oblike saradnje sa porodicom radi
obezbeivanja podrke razvoju deteta;
- odrava dobre profesionalne odnose sa kolegama;
- razume vanost timskog rada u ustanovi;
- razmenjuje zapaanja i iskustva sa kolegama;
- poznaje razliite oblike saradnje sa lokalnom zajednicom u
cilju ostvarivanja vaspitno-obrazovnih ciljeva i zadataka;
- sarauje u organizovanju razliitih oblika predstavljanja dejeg
stvaralatva;
- razume vanost saradnje sa strunim institucijama;
4. Rad sa decom sa smetnjama u razvoju
- razume znaaj uticaja vrnjaka i sredine na razvoj i obrazovanje
dece sa smetnjama u razvoju;
- razume znaaj stvaranja atmosfere potovanja razliitosti;
- poznaje naine ukljuivanja dece sa smetnjama u razvoju u
vaspitno-obrazovnom procesu;
- zna da organizuje aktivnosti za ukljuivanje uenika sa
smetnjama u razvoju u obrazovno-vaspitni rad;
- razume znaaj principa individualizacije procesa uenja dece sa
smetnjama u razvoju;
- poznaje vanost praenja, individualnog napredovanja i postignua
dece sa smetnjama u razvoju;
- razume znaaj obezbeivanja odgovarajue fizike sredine za
adekvatno ukljuivanje dece sa smetnjama u razvoju u
vaspitno-obrazovni proces;
5. Profesionalni razvoj
- poznaje znaaj kontinuiranog profesionalnog razvoja;
- upoznat je sa razliitim oblicima i nainima strunog
usavravanja;
- razume naine i tehnike planiranja strunog usavravanja;
- poznaje strukturu strunih tela na nivou ustanove;
- poznaje elemente za planiranje sopstvenog strunog
usavravanja;
- uestvuje u raznim oblicima strunog usavravanja;
- prati razvoj savremene literature i obrazovne tehnologije;
6. Dokumentacija
- zna propise iz oblasti obrazovanja i vaspitanja;
- poznaje prava i dunosti na radnom mestu;
- upoznat je sa dokumentacijom na nivou ustanove;
- razume svrhu pedagoke dokumentacije;
- zna da vodi propisanu i potrebnu dokumentaciju;
- uva poverljive podatke o detetu/ueniku i njegovoj
porodici;
- vodi evidenciju o ueu u raznim oblicima strunog
usavravanja;
3. Vaspita u koli sa domom i domu uenika
Na kraju pripravnikog staa vaspita treba da:
1. Planiranje, programiranje, ostvarivanje i vrednovanje
obrazovno-vaspitnog rada
- poznaje strukturu programa vaspitnog i obrazovanog-vaspitnog
rada;
- razume ulogu obrazovnih sadraja u ostvarivanju ciljeva i
zadataka vaspitanja i obrazovanja;
- razume povezanost izmeu ciljeva, zadataka, sadraja, metoda i
oblika rada;
- koristi didaktike i metodike principe uspenog planiranja
vaspitnog i vaspitno-obrazovanog rada;
- planira raznovrsne tipove aktivnosti;
- poznaje mogunosti i ogranienja razliitih tipova
aktivnosti;
- zna da povezuje razliite metode i oblike rada u procesu
uenja;
- zna da kreira podsticajnu sredinu za uenje i razvoj
uenika;
- bira sadraje, metode oblike i tehnike rada u skladu sa
uslovima u kojima radi;
- podstie izgradnju zajednitva u vaspitnoj grupi;
- zna da prilagoava zahteve razvojnim nivoima uenika i stilovima
uenja uenika;
- primenjuje individualni pristup deci u procesu
vaspitno-obrazovnog rada;
- razume ulogu uenikih radova u obrazovnom-vaspitnom radu;
- poznaje kriterijume dobrih udbenika, literature i didaktikih
sredstava za ostvarivanje obrazovno-vaspitnog rada;
- pomae ueniku u nalaenju i izboru materijala za razliite
aktivnosti;
-koristi raznovrsna didaktika sredstva i razliitu
literaturu;
- poznaje razliite naine organizovanja slobodnog vremena uenika
stvara uslove za kvalitetno ispunjavanje slobodnog vremena
uenika;
- analizira sopstveni vaspitno-obrazovni rad;
2. Praenje razvoja i postignua uenika
- razume kako se uenici razvijaju i kako ue;
- zna da prati i vrednuje postignue uenika u procesu uenja;
- prati individualni razvoj i napredovanje uenika i razvoj grupe
u celini;
- podrava inicijativu uenika, motivaciju za rad i spontano
stvaralako izraavanje;
- potuje principe redovnosti u davanju povratnih informacija o
ostvarenim rezultatima;
- uvaava linost uenika u davanju povratnih informacija o
ostvarenim rezultatima;
- pomae ueniku da prepozna svoje potrebe i emocije i izrazi ih
na odgovarajui nain;
- poznaje naine i tehnike podsticanja procesa samovrednovanja
uenika;
- zna da stvara atmosferu potovanja razliitosti;
- uvaava inicijativu i slobodu iskazivanja misli, stavova i
uverenja kod uenika;
3. Saradnja sa kolegama, porodicom i lokalnom zajednicom
- gradi atmosferu meusobnog poverenja sa svim uesnicima u
vaspitno-obrazovnom procesu;
- poznaje i primenjuje principe uspene komunikacije sa svim
uesnicima u vaspitno-obrazovnom procesu;
- razume vanost negovanja partnerskog odnosa sa porodicom
uenika;
- potuje princip privatnosti u saradnji sa porodicom i
kolegama;
- potuje linost roditelja prilikom davanja povratnih
informacija;
- razmenjuje informacije o ueniku sa roditeljima potujui princip
redovnosti;
- poznaje razliite oblike saradnje sa porodicom radi
obezbeivanja podrke razvoju uenika;
- odrava dobre profesionalne odnose sa kolegama;
- razume vanost timskog rada u ustanovi;
- razmenjuje zapaanja i iskustva sa kolegama;
- poznaje razliite oblike saradnje sa lokalnom zajednicom u
cilju ostvarivanja vaspitno-obrazovnih ciljeva i zadataka;
- sarauje u organizovanju razliitih oblika predstavljanja
uenikog stvaralatva;
- razume vanost saradnje sa strunim institucijama;
4. Rad sa uenicima sa smetnjama u razvoju
- razume znaaj uticaja vrnjaka i sredine na razvoj i obrazovanje
uenika sa smetnjama u razvoju;
- razume znaaj stvaranja atmosfere potovanja razliitosti;
-poznaje naine ukljuivanja uenika sa smetnjama u razvoju u
vaspitno-obrazovni proces;
- zna da organizuje aktivnosti za ukljuivanje uenika sa
smetnjama u razvoju u obrazovno-vaspitni rad;
- razume znaaj principa individualizacije procesa uenja uenika
sa smetnjama u razvoju;
- poznaje vanost praenja, individualnog napredovanja i postignua
uenika sa smetnjama u razvoju;
- razume znaaj obezbeivanja odgovarajue fizike sredine za
adekvatno ukljuivanje uenika sa smetnjama u razvoju u
vaspitno-obrazovni proces;
5. Profesionalni razvoj
- poznaje znaaj kontinuiranog profesionalnog razvoja;
- upoznat je sa razliitim oblicima i nainima strunog
usavravanja;
- razume naine i tehnike planiranja strunog usavravanja;
- poznaje strukturu strunih tela na nivou ustanove;
- poznaje elemente za planiranja sopstvenog strunog
usavravanja;
- uestvuje u raznim oblicima strunog usavravanja;
- prati razvoj savremene literature i obrazovne tehnologije;
6. Dokumentacija
- zna propise iz oblasti obrazovanja i vaspitanja;
- poznaje prava i dunosti na radnom mestu;
- upoznat je sa dokumentacijom na nivou ustanove;
- razume svrhu pedagoke dokumentacije;
- zna da vodi propisanu i potrebnu dokumentaciju;
- uva poverljive podatke o detetu/ueniku i njegovoj
porodici;
- vodi evidenciju o ueu u raznim oblicima strunog
usavravanja.
4. Struni saradnik
Na kraju pripravnikog staa struni saradnik treba da:
1. Planiranje, programiranje, ostvarivanje i vrednovanje
obrazovno-vaspitnog rada
- zna osnovne principe planiranja i programiranja rada
ustanove;
- zna osnovne principe uspenog planiranja rada zaposlenih u
ustanovi;
- poznaje strukturu plana i programa obrazovno-vaspitnog
rada;
- razume ulogu nastavnih predmeta i obrazovnih sadraja u
ostvarivanju ciljeva i zadataka u obrazovanju i vaspitanju;
- razume povezanost izmeu ciljeva, zadataka, sadraja, metoda i
oblika rada;
- razume interdisciplinarnu prirodu predmetnih i obrazovnih
sadraja;
- poznaje mogunosti i ogranienja razliitih tipova nastave i
aktivnosti;
- zna da kreira podsticajnu sredinu za uenje i razvoj;
- zna da prilagoava zahteve razvojnim nivoima dece i stilovima
uenja dece;
-
- razume ulogu deijih i uenikih radova u obrazovno-vaspitnom
procesu;
- poznaje kriterijume dobrih udbenika, literature i didaktikih
sredstava za ostvarivanje obrazovno-vaspitnog rada;
- koristi raznovrsna didaktika sredstva i razliitu
literaturu;
- zna osnovne principe strukturiranja odeljenja/vaspitne
grupe;
- podstie izgradnju zajednitva u odeljenju/vaspitnoj grupi;
- poznaje razliite naine ostvarivanja vannastavnih i slobodnih
aktivnosti;
- analizira sopstveni obrazovno-vaspitni rad;
- ume da izrauje osnovne instrumente za realizaciju
obrazovno-vaspitnog rada;
- organizuje preventivni mentalno-higijenski rad;
- koristi istraivaki pristup u obrazovno-vaspitnom radu i
razmenjuje zapaanja i iskustva sa kolegama;
- pomae zaposlenima u izboru i primeni razliite literature za
obrazovno-vaspitni rad;
2. Praenje razvoja i postignua deteta/uenika
- razume kako se deca/uenici razvijaju i kako ue;
- zna da prati i vrednuje postignua dece/uenika u procesu
uenja;
- zna da identifikuje talentovanu decu/uenike kao i decu/uenike
sa tekoama u razvoju i uenju i radi na stvaranju podsticajne
sredine za njihov razvoj;
- primenjuje individualni/grupni savetodavno/vaspitni rad sa
decom/uenicima;
- prati individualni razvoj i napredovanje deteta/uenika i
razvoj grupe u celini;
- razume vrednovanje postignua u funkciji podrke napredovanja
deteta/uenika;
- poznaje razliite naine praenja, vrednovanja i ocenjivanja
postignua deteta/uenika;
- zna osnovne principe uspene profesionalne orijentacije;
- podrava inicijativu dece/uenika, motivaciju za rad i spontano
stvaralako izraavanje;
- potuje princip redovnosti u davanju povratnih informacija;
- uvaava linost i privatnost deteta/uenika;
- pomae detetu/ueniku da prepozna svoje potrebe i emocije i
izrazi ih na odgovarajui nain;
- poznaje naine i tehnike podsticanja procesa samovrednovanja
deteta/uenika;
- zna da stvara atmosferu potovanja razliitosti;
- uvaava inicijativu i slobodu iskazivanja misli, stavova i
uverenja kod deteta/uenika;
3. Saradnja sa kolegama, porodicom i lokalnom zajednicom
- gradi atmosferu meusobnog poverenja sa svim uesnicima u
obrazovno-vaspitnom radu;
- poznaje i primenjuje principe uspene komunikacije sa svim
uesnicima u obrazovno-vaspitnom radu;
- poznaje vanost negovanja partnerskog odnosa sa porodicom
deteta/uenika;
- potuje princip privatnosti u saradnji sa porodicom i
kolegama;
- potuje linost i privatnost roditelja;
- poznaje razliite oblike saradnje sa porodicom, radi
obezbeivanja podrke razvoju deteta/uenika;
- odrava dobre profesionalne odnose sa kolegama;
- razume vanost timskog rada u ustanovi;
- organizuje preventivni mentalno-higijenski rad u ustanovi;
- poznaje razliite oblike saradnje sa lokalnom zajednicom u
cilju ostvarivanja obrazovno-vaspitnih ciljeva i zadataka;
- sarauje u organizovanju razliitih oblika deijeg/uenikog
stvaralatva;
4. Rad sa decom/uenicima sa smetnjama u razvoju
- razume znaaj uticaja vrnjaka i sredine na razvoj i obrazovanje
dece sa smetnjama u razvoju;
- razume znaaj stvaranja atmosfere potovanja razliitosti;
- razume znaaj principa individualizacije procesa uenja uenika
sa smetnjama u razvoju;
- poznaje naine ukljuivanja dece/uenika sa smetnjama u razvoju u
obrazovno-vaspitni rad;
- zna da organizuje aktivnosti za ukljuivanje uenika sa
smetnjama u razvoju u obrazovno-vaspitni rad;
- poznaje vanost praenja napredovanja i postignua u skladu sa
stvarnim mogunostima dece/uenika sa smetnjama u razvoju;
- razume znaaj obezbeivanja odgovarajue fizike sredine za
adekvatno ukljuivanje dece/uenika sa smetnjama u razvoju u
vaspitno-obrazovni rad;
5. Profesionalni razvoj
- poznaje znaaj kontinuiranog profesionalnog razvoja;
- upoznat je sa razliitim oblicima i nainima strunog
usavravanja;
- razume naine i tehnike planiranja strunog usavravanja;
- poznaje strukturu strunih tela na nivou ustanove;
- uestvuje u pripremi razliitih oblika strunog usavravanja na
nivou ustanove;
- poznaje elemente za planiranje sopstvenog strunog
usavravanja;
- uestvuje u raznim oblicima strunog usavravanja;
- prati razvoj savremene literature i obrazovne tehnologije;
6. Dokumentacija
- zna propise iz oblasti obrazovanja i vaspitanja;
- poznaje prava i dunosti na radnom mestu;
- upoznat je sa dokumentacijom na nivou ustanove;
- razume svrhu pedagoke dokumentacije;
- zna da sainjava preglede, izvetaje i analize u vezi sa
razliitim pitanjima obrazovno-vaspitne prakse;
- zna da vodi propisanu i potrebnu dokumentaciju;
- uva poverljive podatke o detetu/ueniku i njegovoj
porodici;
- vodi evidenciju o ueu u raznim oblicima strunog
usavravanje.
5. Bibliotekar
Na kraju pripravnikog staa bibliotekar treba da:
1. Planiranje, programiranje, ostvarivanje i vrednovanje
obrazovno-vaspitnog rada
-poznaje strukturu plana i programa obrazovno-vaspitnog
rada;
- razume interdisciplinarnu prirodu predmetnih sadraja;
- zna da kreira podsticajnu sredinu za uenje i razvoj;
- primenjuje individualni pristup uenicima tokom
obrazovno-vaspitnog rada;
- razume ulogu uenikih radova u obrazovno-vaspitnom procesu;
- bira sadraje, metode, oblike i tehnike rada u skladu sa
uslovima u kojima radi;
- poznaje kriterijume dobrih udbenika, literature i didaktikih
sredstava za ostvarivanje obrazovno-vaspitnog rada;
- poznaje razliite naine ostvarivanja vannastavnih i slobodnih
aktivnosti;
-analizira sopstveni rad;
- koristi istraivaki pristup u obrazovno-vaspitnom radu;
- planira nabavke knjiga u skladu sa potrebama i interesovanjima
uenika i zaposlenih;
- pomae uenicima u nalaenju i izboru literature za razliite
aktivnosti;
-pomae zaposlenima u izboru i primeni razliite literature za
obrazovno-vaspitni rad;
- organizuje asove i razliite tipove aktivnosti u saradnji sa
zaposlenima;
2. Praenje razvoja i postignua uenika
- razume kako se uenici razvijaju i kako ue;
- podrava inicijativu uenika, motivaciju za rad i spontano
stvaralako izraavanje;
- zna da stvara atmosferu potovanja razliitosti;
- uvaava inicijativu i slobodu iskazivanja misli, stavova i
uverenja kod uenika;
- razvija kod uenika naviku za paljivim rukovanjem nastavnim
materijalima;
3. Saradnja sa kolegama, porodicom i lokalnom zajednicom
- gradi atmosferu meusobnog poverenja sa svim uesnicima u
obrazovno-vaspitnom procesu;
- poznaje i primenjuje principe uspene komunikacije sa svim
uesnicima u obrazovno-vaspitnom radu;
- potuje princip privatnosti u saradnji sa porodicom i
kolegama;
- odrava dobre profesionalne odnose sa kolegama;
- razume vanost timskog rada u ustanovi;
- razmenjuje zapaanja i iskustva sa kolegama;
- poznaje razliite oblike saradnje sa lokalnom zajednicom u
cilju ostvarivanja obrazovno-vaspitnih ciljeva i zadataka;
- informie korisnike o novim izdanjima;
- organizuje saradnju sa pozoritima, muzejima, galerijama i
drugim ustanovama i organizacijama iz oblasti kulture;
- organizuje knjievne susrete i tribine;
- sarauje u organizovanju razliitih oblika uenikog
stvaralatva;
4. Rad sa uenicima sa smetnjama u razvoju
- razume znaaj vrnjakog uticaja i uticaja sredine na razvoj i
obrazovanje uenika sa smetnjama u razvoju;
- razume znaaj stvaranja atmosfere potovanja razliitosti;
- razume znaaj principa individualizacije procesa uenja uenika
sa smetnjama u razvoju;
- zna da organizuje aktivnosti za ukljuivanje uenika sa
smetnjama u razvoju u obrazovno-vaspitni rad;
5. Profesionalni razvoj
- poznaje znaaj kontinuiranog profesionalnog razvoja;
- upoznat je sa razliitim oblicima i nainima strunog
usavravanja;
- razume naine i tehnike planiranja strunog usavravanja;
- poznaje strukturu strunih tela na nivou ustanove;
- poznaje elemente za planiranja sopstvenog strunog
usavravanja;
- prati razvoj savremene literature i obrazovne tehnologije;
- uestvuje u raznim oblicima strunog usavravanja;
- prati izdavaku produkciju u skladu sa potrebama kole;
6. Dokumentacija
- zna propise iz oblasti obrazovanja i vaspitanja;
- poznaje prava i dunosti na radnom mestu;
- upoznat je sa dokumentacijom na nivou ustanove;
- zna da vodi propisanu i potrebnu dokumentaciju;
- vodi evidenciju o ueu u raznim oblicima strunog
usavravanja.
II PROGRAM ZA STICANJE LICENCE
1. PROGRAM METODIKE OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA SA ELEMENTIMA
PEDAGOGIJE I PSIHOLOGIJE NASTAVNIKA, STRUNOG SARADNIKA U OSNOVNOJ I
SREDNJOJ KOLI I VASPITAA U DOMU UENIKA
Metodika kao nauna disciplina
Pojam i predmet metodike nastavnog predmeta. Zadaci metodike.
Odnos metodike teorije i nastavne prakse. Odnos izmeu metodika i
pedagokih i andragokih disciplina (opta pedagogija, didaktika i
dr.)
Odnos izmeu metodike i drugih nauka i naunih disciplina (nauke i
discipline iz kojih je preuzet sadraj nastave, filozofija,
sociologija, psihologija i dr.). Specifinosti strunih i naunih
metodikih prouavanja.
Specifinost nastave
Pojam nastave datog predmeta. Drutvena i pedagoka uslovljenost
uvoenja predmeta u nastavni plan. Specifina uloga nastavnog
predmeta u ostvarivanju opteg cilja vaspitanja i zadataka kole.
Posebni ciljevi i zadaci nastave, konkretizacija ciljeva i zadataka
nastave.
Mesto predmeta u nastavnom planu. Odnos prema drugim predmetima,
odnosno obaveznim i izbornim delovima nastavnog plana i programa.
Program vaspitnog rada i posebnih programa strunog osposobljavanja
i obuke. Nastava predmeta i vannastavne i vankolske aktivnosti.
Gnoseoloko-logike karakteristike nastavnog predmeta
Predmet nauke, odnosno naune discipline koja se ui. Osnovne
karakteristike procesa saznavanja u nauci, odnosno disciplini.
Specifina logika priroda pojmova, zakona, teorija, principa i
drugih znanja. Karakter misaone i drugih delatnosti u nauci.
Karakter umenja i navika. Karakter uih i irih sistema znanja u
nauci. Znaenje i znaaj ovih karakteristika za metodiku i
nastavu.
Odnos nastave i razvoja uenika
Nastavni predmet kao inilac razvoja uenika. Razliite teorije o
odnosu nastave i razvoja uenika. Mogunosti i efekti primene ovih
teorija u nastavi predmeta. Metodike pretpostavke uticanja na
razvoj uenika. Motivacija uenika za uenje u nastavnom procesu.
Primena teorija intelektualnog razvoja linosti uenika u nastavi.
Primena teorije razvoja linosti u nastavnom procesu. Razvijanje
sposobnosti uenika u procesu nastave.
Sadraj nastave
Pojam i uloga sadraja. Teorijske osnove nastavnog programa
predmeta. Kriterijumi izbori sadraja. Raspored gradiva u nastavnom
programu. Struktura programa - ciljevi i zadaci, sadraji, metodika
uputstva. Programske celine, teme i jedinice. Sutinska opta znanja
i posebna znanja - odnos.
Preciziranje sadraja nastave u udbeniku predmeta. Nastavnik kao
inilac odreivanja sadraja nastave.
Metodologija izrade, vrednovanja i usavravanja programa, odnosno
sadraja nastave predmeta.
Didaktiko-metodiki principi
Osnovni teorijski i metodoloki problemi didaktike. Didaktika kao
teorija o obrazovanju i nastavi. Didaktika i druge nauke.
Opti didaktiki principi i pravila. Zakonitosti, principi i
pravila nastave. Obeleja i sistematika didaktikih principa.
Karakteristike pojedinih principa.
Specifinosti primene didaktikih principa u nastavi predmeta.
Posebni metodiki principi i zahtevi.
Objekti nastave
Pojam i vrste objekata u nastavi predmeta. Metodike specifinosti
izbora i korienja objekata (kabinet, sala za fiziko vaspitanje,
kolski vrt, fabrika, muzej, spomenik i dr.). Saradnja sa
strunjacima izvan kole. Analiza pripremanja, ostvarivanja i efekata
nastave u pojedinim objektima.
Oblici nastavnog rada
Specifinosti frontalnog, grupnog, individualnog i drugih oblika
u nastavi predmeta. Kriterijumi izbora i kombinovanja oblika rada.
Metodiki zahtevi za organizovanje i ostvarivanje razliitih oblika i
novih kombinacija.
Nastavne metode
Metode i sredstva nastave. Pojam nastavnih metoda. Klasifikacija
nastavnih metoda. Specifinosti pojedinih nastavnih metoda.
Kriterijumi za izbor i primenu nastavnih metoda. Odnos nastavnih
metoda i nastavnih sredstava. Specifinosti primene optih nastavnih
metoda u nastavi predmeta. Posebne metode i metodski postupci u
nastavi predmeta. Kriterijumi izbora i kombinovanja metoda.
Nastavna sredstva
Nastavna sredstva, njihove karakteristike i nain korienja u
nastavi.
Specifina uloga nastavnih sredstava u nastavi predmeta. Primena
univerzalnih sredstava za nastavu predmeta. Specifina sredstva za
nastavu predmeta.
Kriterijumi izbora i kombinovanja nastavnih sredstava. Uee
nastavnika i uenika u pripremanju i izradi nastavnih sredstava.
Vrste nastave
Oblici i tipovi nastave. Problemska nastava. Programirana
nastava. Inividualizovana i diferencirana nastava. Timska nastava.
Dopunska i dodatna nastava. Nastavna ekskurzija. Mogunosti i
specifinosti primene pojedinih vrsta nastave u predmetu.
Planiranje nastave
Organizacija nastave. Problemi sadraja nastave. Shvatanja o
sadrajima nastave. Izbor nastavnih sadraja. Opte i struno
obrazovanje. Nastavni plan. Nastavni program. Sadraj planiranja u
nastavi predmeta. Vrste planiranja i planova nastavnog rada.
Didaktiki i metodiki zahtevi pretpostavke uspenog planiranja.
Koordinacija i korelacija sadraja predmeta sa drugim predmetima.
Subjekti planiranja.
Pripremanje za nastavu
Nunosti i specifinosti pripremanja za nastavu predmeta. Sadraj i
vrste pripremanja. Pojam nastavne jedinice. Odnos nastavne jedinice
i sadraja. Metodika izrade pripreme i skice za nastavni rad u
predmetu. Uloga nastavnika i uenika u pripremanju nastavnog
rada.
Tipovi i struktura nastavnih asova
Specifinosti didaktikih tipova asova i njihove strukture u
nastavi predmeta. Posebni tipovi asova u nastavi predmeta i njihova
struktura. Didaktiko-metodiki zahtevi organizacija i ostvarivanje
nastave na asu.
Ponavljanje, utvrivanje i vebanje
Pojam i specifina uloga u nastavi predmeta. Vrste ponavljanja,
utvrivanja i vebanja. Didaktiko-metodike pretpostavke uspenog
ponavljanja, utvrivanja i vebanja.
kolski i domai radovi
Specifina uloga i vrste kolskih i domaih radova u nastavi
predmeta. Osnovni metodiki zahtevi za zadavanje, proveravanje i
ocenjivanje kolskih i domaih radova uenika.
Prirunici, udbenici i druga literatura
Pojam, vrste i uloga u nastavi predmeta. Metodike karakteristike
udbenika i prirunika za uenike. Metodika korienja udbenika,
prirunika i razliite literature u nastavi predmeta. Osposobljavanje
uenika za korienje ovih izvora znanja.
Obrada sadraja i ostvarivanje zadataka nastave
Specifinosti procesa saznanja i uenja u nastavi predmeta.
Metodiki problemi obrade osnovnih programskih sadraja. Metodika
razvijanja intelektualnih i drugih sposobnosti. Formiranje umenja i
navika. Formiranje naunog pogleda na svet. Razvijanje motivacije za
uenje. Metodika vaspitanja moralnih, estetskih, fiziko -
zdravstvenih i drugih svojstava linosti uenika. Osposobljavanje
uenika za samoobrazovanje i samovaspitanje i samostalan rad.
Uloga uenika i nastavnika i njihovi odnosi u nastavi predmeta.
Odnosi uenika i uenika u nastavi.
Osnova i sutina nastavnog procesa. Zakonitosti i odlike
nastavnog procesa.
Ocenjivanje
Metodike specifinosti uloge, sadraja i vrste ocenjivanja i
vrednovanja u nastavi predmeta. Pretpostavke i sredstva objektivnog
ocenjivanja i vrednovanja. Ponavljanje, utvrivanje i vebanje u
nastavnom radu. Proveravanje rezultata nastave - ocenjivanje rada,
uspeha i razvitka uenika u nastavi. Neophodnost poznavanja praenja
razvoja linosti uenika. Uee uenika u ocenjivanju, samoocenjivanju i
vrednovanju.
Vannastavne i vankolske aktivnosti
Sadraj, organizacija i ostvarivanje vannastavnih i vankolskih
aktivnosti. Vankolske aktivnosti uenika. Povezivanje ovih
aktivnosti sa nastavom predmeta.
Praenje, vrednovanje i usavravanje nastave
Nain praenja obrazovno-vaspitnog rada u nastavnom predmetu.
Metode, sredstva i instrumenti istraivanja nastavnog procesa i
njegovi rezultati. Praenje novih naunih dostignua u metodici i sa
njom povezanim naunim disciplinama. Vrednovanje svih pojedinanih
reenja u nastavi i nastave u celini. Korienje svih ovih saznanja za
usavravanje nastave nastavnog predmeta.
Stalno obrazovanje i usavravanje nastavnika. Saradnja sa ostalim
nastavnicima, strunim saradnicima, roditeljima i odgovarajuim
strunim i naunim ustanovama i organima.
Vaspitanje
Znaaj vaspitanja za razvoj pojedinca i drutva. Mogunosti i
granice vaspitanja. Odluujui faktori u razvitku linosti.
Cilj i zadaci vaspitanja. Problemi konkretizacije ciljeva i
zadataka vaspitanja u praktinom radu. Principi, metode i sadraji
vaspitanja.
Vaspitanje i linost. Vaspitanje i drutvo. Vaspitanje i kultura.
Obrazovanje i vaspitanje odraslih. Vaspitanje i rad.
Najpoznatije koncepcije (teorije, kole, pravci vaspitanja).
Pedagogija
Pedagogija od uoptavanja iskustva do nauke. Istorijski pregled
razvoja vaspitanja i pedagoke nauke. Najpoznatiji pedagozi i
njihova dela. Sistem naunih disciplina u pedagogiji i odnos prema
drugim naukama.
Nauno istraivanje pojave u oblasti vaspitanja i obrazovanja -
metodologije pedagokih istraivanja. Praktina pitanja izrada
nauno-istraivakih instrumenata u pedagokim istraivanjima (izrade
testova znanja, anketnih listova i slino).
kola i kolski sistem. Od tradicionalnog do savremenog kolskog
sistema (predkolske ustanove, osnovna i srednja kola, visokokolske
ustanove). Struktura vaspitno-obrazovnih aktivnosti savremene kole.
Savremena kritika kole kao institucije.
kola i njeno okruenje; vaspitno u porodici, vaspitanje u
slobodnom vremenu, vaspitni znaaj sredstava masovnog komuniciranja
(tampe, radija, televizije, filma i pozorita), vaspitanje i
obrazovanje odraslih. kola kao pedagoki i kulturni centar lokalne
zajednice.
Nastavnik
Nastavnik kao inilac nastavnog procesa. Odlike poziva i linosti
nastavnika. Nastavnik u funkciji odeljenskog stareine.
Psihologija
Predmet psihologije i njen znaaj za uspeno obavljanje
vaspitno-obrazovne delatnosti. Zakonitosti psihofizikog razvoja.
Kritiki periodi u razvoju. Zrelost.
Nain prikupljanja podataka i zakljuivanja u psihologiji (metode
i tehnika psiholokih istraivanja).
Pojam uenja. Stilovi uenja. Racionalizacija procesa kolskog
uenja. Psiholoki faktori uenja. Uenje i razvoj. Razvoj i priroda
razvojnih promena. Zakonitosti psihikog razvoja. Pol, uzrast i
uenje. Pokretai psihikog razvoja uenika. Detinjstvo i njegov znaaj
u ivotu jedinke. Razvoj miljenja. Govor i miljenje. Razvoj
stvaralakog miljenja. Razvoj emocija i izraavanje emocija. Razvoj
linog identiteta. Uenje (pojam, vrste, karakteristike). Pamenje.
Zaboravljanje. Sposobnosti. Motivacija za uenje. Ekonomija i
tehnika procesa uenja. Rad i sticanje radnih navika. Rad i umor.
Transfer uenja. Programirano uenje (vrste, karakteristike,
mogunosti praktine primene).
Ispitivanje, ocenjivanje i vrednovanje znanja i napredovanja
uenika. Razliiti naini i pristupi ocenjivanja. Faktori koji utiu na
ocenjivanje. Testovi znanja, testovi postignua, njihove
karakteristike i mogunost primene.
Adolescencija kao period sticanja linog identiteta. Telesni
razvoj i promene u pubertetu i adolescenciji. Ukljuivanje
adolescenata u svet odraslih. Problemi u vezi sa osamostaljivanjem,
izborom poziva, prihvatanjem ivotne filozofije, sistema vrednosti,
seksualnim ponaanjem i dr. Adolescencija deaka i devojica. Psihiki
razvoj u adolescenciji, promene u intelektualnoj i emocionalnoj
sferi. Sukobi u adolescenciji.
Psihologija nastave. Razliite teorije nastave. Prilagoavanje
nastave individualnim razlikama uenika. kolovanje dece sa smetnjama
u razvoju. Rad sa obdarenom decom.
Psiholoki problemi vaspitanja i samovaspitanja. Jedinstvo linog
i socijalnog. Razvijanje moralne svesti, moralnog suenja i moralnih
stavova savesti kod uenika. kola i profesionalni razvoj uenika.
Frustracije i konflikti u kolskim situacijama. Psiholoki aspekti
formiranja odeljenskih zajednica uenika. Disciplina u koli.
Mentalno - higijenski problemi u koli.
2. PROGRAM METODIKE VASPITNO-OBRAZOVNOG RADA SA ELEMENTIMA
PEDAGOGIJE I PSIHOLOGIJE VASPITAA I STRUNIH SARADNIKA U DEJEM
VRTIU
Predkolsko vaspitanje i obrazovanje
Funkcije predkolskog vaspitanja i obrazovanja. Shvatanja o
detetu i njegovom razvoju. Igra - naelo za izbor metoda
vaspitno-obrazovnog rada.
Ciljevi i naela predkolskog vaspitanja i obrazovanja
Polazita programa. Opti cilj i ciljevi predkolskog vaspitanja.
Naela predkolskog vaspitanja i obrazovanja. Sistem aktivnosti. Cilj
i zadaci vaspitnog rada s decom do tri godine. Opta naela
vaspitanja dece ranog uzrasta. Vaspitni rad s decom uzrasta do tri
godine. Vaspitno-obrazovni rad s decom uzrasta od tri do sedam
godina. Ciljevi vaspitno-obrazovnog rada s decom predkolskog
uzrasta na jezicima nacionalnih manjina. Mogui izvori programskih
sadraja s decom nacionalnih manjina. Principi za izbor sadraja za
rad sa ovom decom.
Oblici, metode i sredstva u vaspitno-obrazovnom radu.
Oblici rada: pojam i vrste (individualni, grupni i frontalni
rad). Metode - pojam i vrste (poseban osvrt na igru). Posmatranje
dece. Pojam, cilj i faze posmatranja. Funkcija i tehnike
posmatranja.
Individualne razlike dece i njihovo dosledno potovanje u svim
fazama rada.
Sredstva za vaspitno-obrazovni rad
Upotreba i vrsta sredstava s obzirom na uzrast dece. Normativ
sredstava za vaspitni rad sa decom do tri godine. Normativ
sredstava za vaspitno-obrazovni rad sa decom od tri do sedam
godina. Uslovi za realizaciju programa vaspitno-obrazovnog
rada.
Realizacija pedagokog rada u predkolskoj ustanovi.
Organizacija vaspitnog rada u vaspitnoj grupi dece do tri
godine. Organizacija pedagokog rada u vaspitnoj grupi dece od tri
do sedam godina.
Programiranje vaspitno-obrazovnog rada
Opti principi. Pedagoka dokumentacija za rad sa decom do tri
godine - programiranje, posmatranje i realizacija rada.
Programiranje i planiranje vaspitno-obrazovnog rada sa decom od tri
do sedam godina. Otvoreni sistem vaspitanja i obrazovanja. Vrste i
nivoi planiranja (tematsko, projekti, aktivnosti). Evaluacija
vaspitno-obrazovnog rada.
Tim i timski rad
Pojam i funkcionisanje tima. Interakcija u timu. Faze razvoja
tima. Uloge u timu.
Pripremanje za vaspitno-obrazovni rad
Nunost i specifinost pripremanja za vaspitno-obrazovni rad
pojedinih profila strunih radnika. Sadraj i vrste pripremanja.
Uloga vaspitaa i dece u pripremanju aktivnosti. Uslovi za rad i
pripremanje fizike sredine.
Uloge vaspitaa. Uloge strunog saradnika u pedagokoj praksi.
Uloge vaspitaa - saradnika u pedagokoj praksi.
Pedagogija
Znaaj vaspitanja za razvoj pojedinca i drutva. Mogunosti i
granice vaspitanja. Odluujui faktori u razvitku linosti.
Cilj i zadaci vaspitanja. Problemi konkretizacije ciljeva i
zadataka vaspitanja u praktinom radu. Principi, metode i sadraji
vaspitanja.
Vaspitanje i linost. Vaspitanje i drutvo. Vaspitanje i rad.
Vaspitanje i kultura. Najpoznatije koncepcije (teorije, pravci)
vaspitanja.
Istorijski pregled razvoja vaspitanja i pedagoke nauke.
Najpoznatiji pedagozi u oblasti predkolskog vaspitanja i njihova
dela. Metodologija pedagokih istraivanja. Akciono istraivanje i
druga primenjena istraivanja.
Opti principi vaspitnog rada. Opte metode vaspitanja
linosti.
Psihologija
Predmet psihologije i njen znaaj u vaspitno-obrazovnom radu.
Uenje i razvoj. Razvoj i priroda razvojnih promena. Zakonitosti
psihikog razvoja. Pokretai psihikog razvoja deteta. Predkolski
uzrast i njegov znaaj u razvoju jedinke.
Razvoj miljenja. Govor i miljenje. Razvoj stvaralakog miljenja.
Razvoj emocija i njihovo izraavanje.
Uenje (pojam, vrste i karakteristike). Stilovi uenja, uenje
putem reavanja problema i otkria. Interaktivno uenje. Organizacija
interaktivnog uenja.
Motivacija za saznavanjem. Osnovni pojmovi: motivi, vrste i
struktura, spoljanja i unutranja motivacija. Razvoj motivacije i
uzrast dece. Primeri podsticanja motivacije.
Pamenje, zaboravljanje, sposobnosti. Psiholoki problemi
vaspitanja. Poremeaji u ponaanju dece.
3. PROPISI IZ OBLASTI OBRAZOVANJA I VASPITANJA
Prava dece, uenika i odraslih
Prava deteta na osnovu Univerzalne deklaracije o ljudskim
pravima OUN (1948. god.), Konvencije o pravima deteta OUN (1989.
god.), Ustavne povelje dravne zajednice Srbije i Crne Gore, Povelje
o ljudskim i manjinskim pravima i graanskim slobodama, Ustava
Republike Srbije, Zakona o osnovama sistema obrazovanja i
vaspitanja i posebnih zakona kojima se ureuje predkolsko vaspitanje
i obrazovanje i osnovno i srednje obrazovanje i vaspitanje.
Prava dece, uenika i odraslih na: dostupnost obrazovanja i
kvalitetno obrazovanje; pokretljivost u okviru sistema obrazovanja;
posebne obrazovne potrebe lica sa posebnim sposobnostima, sa
smetnjama u razvoju i odraslih; upis u deji vrti i kolu; besplatno
obrazovanje; bre napredovanje; organizovanje odeljenjske zajednice
i uenikog parlamenta; uee u radu odreenih organa kole; pohaanje
nastave i ocenjivanje; polaganje ispita; sticanje javnih isprava;
podnoenje prigovora, albe i zahteva za zatitu prava.
Nastavnici, vaspitai i struni saradnici
Zadaci nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika u obrazovanju;
Stepen i vrsta obrazovanja i uslovi i nain prijema u radni odnos;
uslovi za rad; pripravnici; licenca i registar izdatih licenci;
izdavanje, suspenzija i oduzimanje licence; struno usavravanje i
sticanje zvanja; rad na neodreeno i odreeno vreme sa punim i
nepunim radnim vremenom; ugovor o izvoenju nastave; upuivanje na
rad u inostranstvo; pedagoka norma; godinji odmor; pravo na plaeno
i neplaeno odsustvo; pravo na platu i druga primanja; udaljavanje
sa rada; disciplinska odgovornost; disciplinski postupak; prestanak
radnog odnosa; zatita prava zaposlenih.
Institucije za unapreivanje kvaliteta obrazovanja i
vaspitanja
Nacionalni prosvetni savet, sastav i nadlenost; Zavod za
unapreivanje obrazovanja i vaspitanja i vrste centara; Zavod za
vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja.
Ustanove i druge organizacije
Vrste ustanova; uslovi za osnivanje, poetak rada i obavljanje
delatnosti; obavljanje delatnosti u seditu i izdvojenom odeljenju;
autonomija ustanove; odgovornost ustanove za bezbednost dece i
uenika; pravila ponaanja u ustanovi; zabrana diskriminacije i
stranakog organizovanja; razvojno planiranje i strukovno
povezivanje.
Organi ustanove
Vrste i sastav organa ustanove; organ upravljanja, predlaganje i
njegovo imenovanje; nadlenost organa upravljanja; direktor
ustanove, uslovi i postupak za izbor i razreenje; prava, obaveze i
odgovornosti direktora; struni organi ustanove.
Programi obrazovanja i vaspitanja
Vrste programa obrazovanja i vaspitanja; donoenje nastavnog
plana i programa, predkolskog, kolskog i vaspitnog programa.
Ostvarivanje obrazovanja i vaspitanja
kolska godina; godinji program rada; predkolsko vaspitanje i
obrazovanje; trajanje osnovnog i srednjeg obrazovanja, strunog
osposobljavanja i obuke; ogled; udbenici.
Nadzor nad radom ustanova
Upravni nadzor; struno-pedagoki nadzor.
Finansiranje delatnosti ustanova
Sredstva iz budeta Republike; sredstva iz budeta jedinice
lokalne samouprave; obezbeivanje vieg standarda obrazovanja.
4. PROGRAM PEDAGOGIJE I PSIHOLOGIJE ZA PRIPRAVNIKA, NASTAVNIKA,
VASPITAA I STRUNOG SARADNIKA KOJI NIJE SAVLADAO OVE PREDMETE U TOKU
STUDIJA
Pedagogija
Vaspitanje
Znaaj vaspitanja za razvoj pojedinca i drutva. Mogunosti i
granice vaspitanja. Odluujui faktori u razvitku linosti.
Vaspitanje i linost. Vaspitanje i drutvo. Vaspitanje i kultura.
Vaspitanje i rad.
Najpoznatije koncepcije (teorije, kole, pravci vaspitanja). Cilj
i zadaci vaspitanja. Problemi konkretizacije ciljeva i zadataka
vaspitanja u praktinom radu.
Pedagogija
Pedagogija od uoptavanja iskustva do nauke. Istorijski pregled
razvoja vaspitanja i pedagoke nauke. Najpoznatiji pedagozi i
njihova dela. Sistem naunih disciplina u pedagogiji i odnos prema
drugim naukama.
Nauno istraivanje pojave u oblasti vaspitanja i obrazovanja -
metodologije pedagokih istraivanja. Praktina pitanja izrada nauno -
istraivakih instrumenata u pedagokim istraivanjima (izrade testova
znanja, anketnih listova i slino).
kola i kolski sistem. Od tradicionalnog do savremenog kolskog
sistema (predkolske ustanove, osnovna i srednja kola, visokokolske
ustanove). Struktura obrazovno-vaspitnih aktivnosti savremene kole.
Savremena kritika kole kao institucije.
kola i njeno okruenje; vaspitno u porodici, vaspitanje u
slobodnom vremenu, vaspitni znaaj sredstava masovnog komuniciranja
(tampe, radija, televizije, filma i pozorita), vaspitanje i
obrazovanje odraslih. kola kao pedagoki i kulturni centar lokalne
sredine.
Metodika pitanja vaspitnog rada
Neophodnost poznavanja praenja razvoja linosti uenika. Opti
principi vaspitnog rada. Opte metode vaspitanja linosti i sredstva
koja se najee koriste u vaspitnom radu.
Nastavnik: odlike poziva i linosti. Nastavnik u funkciji
odeljenskog stareine.
Osnovni teorijski i metodoloki problemi didaktike. Didaktika kao
teorija o obrazovanju i nastavi. Didaktika i druge nauke.
Osnova i sutina nastavnog procesa. Zakonitosti i odlike
nastavnog procesa. Primena teorija intelektualnog razvoja linosti
uenika u nastavi. Primena teorije razvoja linosti u nastavnom
procesu. Razvijanje sposobnosti uenika u procesu nastave.
Opti didaktiki principi i pravila. Zakonitosti, principi i
pravila nastave. Obeleja i sistematika didaktikih principa.
Karakteristike pojedinih principa.
Problemi sadraja nastave. Shvatanja o sadrajima nastave. Izbor
nastavnih sadraja. Opte i struno obrazovanje. Nastavni plan.
Nastavni program. Udbenici i priruna literatura za nastavnike i
uenike.
Metode i sredstva nastave. Pojam nastavnih metoda. Klasifikacija
nastavnih metoda. Specifinosti pojedinih nastavnih metoda.
Kriterijumi za izbor i primenu nastavnih metoda. Odnos nastavnih
metoda i nastavnih sredstava. Nastavna sredstva, njihove
karakteristike i nain korienja u nastavi.
Organizacija nastave. Motivacija uenika za uenje u nastavnom
procesu. Oblici i tipovi nastave. kolski i domai rad uenika.
Ponavljanje, utvrivanje i vebanje u nastavnom radu.
Proveravanje rezultata nastave - ocenjivanje rada, uspeha i
razvitka uenika u nastavi.
Planiranje nastavnog rada.
Nastavnik kao inilac nastavnog procesa.
Psihologija
Predmet psihologije i njen znaaj za uspeno obavljanje vaspitno -
obrazovne delatnosti.
Nain prikupljanja podataka i zakljuivanja u psihologiji (metode
i tehnika psiholokih istraivanja).
Uenje i razvoj. Razvoj i priroda razvojnih promena. Zakonitosti
psihikog razvoja. Pol, uzrast i uenje. Pokretai psihikog razvoja
uenika. Detinjstvo i njegov znaaj u ivotu jedinke. Razvoj miljenja.
Govor i miljenje. Razvoj stvaralakog miljenja. Razvoj emocija i
izraavanje emocija. Razvoj linog identiteta. Uenje (pojam, vrste,
karakteristike). Pamenje. Zaboravljanje. Sposobnosti. Motivacija za
uenje. Ekonomija i tehnika procesa uenja. Transfer uenja.
Programirano uenje (vrste, karakteristike, mogunosti praktine
primene).
Ispitivanje, ocenjivanje i vrednovanje znanja i napredovanja
uenika. Razliiti naini i pristupi ocenjivanja. Faktori koji utiu na
ocenjivanje. Testovi znanja, testovi postignua, njihove
karakteristike i mogunost primene.
Adolescencija kao period sticanja linog identiteta. Telesni
razvoj i promene u pubertetu i adolescenciji. Ukljuivanje
adolescenata u svet odraslih. Problemi u vezi sa osamostaljivanjem,
izborom poziva, prihvatanjem ivotne filozofije, sistema vrednosti,
seksualnim ponaanjem i dr. Adolescencija deaka i devojica. Psihiki
razvoj u adolescenciji, promene u intelektualnoj i emocionalnoj
sferi. Sukobi u adolescenciji.
Psihologija nastave. Razliite teorije nastave. kolovanje dece sa
smetnjama u razvoju. Rad sa obdarenom decom.
Psiholoki problemi vaspitanja i samovaspitanja. Jedinstvo linog
i socijalnog. Razvijanje moralne svesti, moralnog suenja i moralnih
stavova i savesti kod uenika. Frustracije i konflikti u kolskim
situacijama. Psiholoki aspekti formiranja odeljenskih zajednica
uenika. Disciplina u koli. Mentalno - higijenski problemi u
koli.
Preporuena literatura
1.Alan L. Bin "Uionica bez nasilnitva", Kreativni Centar, 2004,
Beograd
2. Anagnosti S.; Popadi, D. "Motivacijski model pismene provere
znanja iz fizike'', Psihologija, 1-2, 1986, Beograd
3. Auklender V. "Prozori u svet nae dece", Nolit, 1988,
Beograd
4. Vaspitno-obrazovni rad sa decom predkolskog uzrasta na
jezicima nacionalnih manjina, Prosvetni pregled, 1996, Beograd
5. Vigotski L.: "Miljenje i govor'', Nolit, 1977, Beograd
6. Vilotijevi M. "Didaktika", knjiga 1, 2. i 3, Nauna
knjiga/Uiteljski fakultet, 2000, Beograd
7. Geara I. i Dotli Lj. "Prirunik za podsticanje dejeg
samopotovanja", Izdavako preduzee matice srpske, 2000, Novi Sad
8. Grupa autora "Igra i igrake", Zavod za udbenike i nastavna
sredstva, 1983. Beograd
9. Grupa autora "Svako dete moe da ui", Zavod za udbenike i
nastavna sredstva, 1986, Beograd
10. Grupa autora "Uitelj u praksi'', Republiki zavod za
unapreivanje obrazovanja i vaspitanja,1991, Beograd
11. Grupa autora "Korak po korak 1", Kreativni centar, 1996,
Beograd
12. Grupa autora "Korak po korak 1", Kreativni centar, 1997,
Beograd
13. Daniels E. i Stafford K. "Integracija dece sa posebnim
potrebama", Centar za interaktivnu pedagogiju, 2001, Beograd
14. Dejvis H. "Savetovanje roditelja hronino obolele ili dece
ometene u razvoju", Insitut za mentalno zdravlje, 1996, Beograd
15. Erakovi T. "Osnovi specijalne pedagogije sa metodikom",
Budunost, 2001, Novi Sad
16. Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Slubeni
glasnik RS", br. 62/03, 64/03, 58/04 i 62/04)
17. Zakon o osnovnoj koli ("Slubeni glasnik RS", br. 50/92,
53/93, 67/93, 48/94, 66/93, 22/02, 62/03 i 64/03)
18. Zakon o srednjoj koli ("Slubeni glasnik RS", br. 50/92,
53/93, 67/93, 48/94, 24/96, 23/02, 25/02, 62/03 i 64/03)
19. lebnik L. "Psihologija deteta i mladih'', Delta-pres, 1972,
Beograd
20. Ivanovi R. "Vilingrad", Altera, 2000, Beograd
21. Ivanovi R. "Znaenje rei", Altera, 1999, Beograd
22. Ivi I. i saradnici "Vaspitanje dece ranog uzrasta", Zavod za
udbenike i nastavna sredstva, 1986. Beograd
23. Ivi I., Peikan A., Anti S. "Aktivno uenje 2", Beograd,
Institut za psihologiju, Ministarstvo prosvete i sporta Republike
Srbije, Ministarstvo za prosvjetu i nauku Crne Gore, 2001.
24. Ivi I. "Skica za jednu psihologiju osnovnokolskihudbenika -
Oblici uenja i udbenik '', Psihologija, br.3-4 ,1976, Beograd
25. Ivi I. "Skica za jednu psihologiju osnovnokolskih udbenika -
Razvoj intelektualnih sposobnosti i udbenik'', Psihologija,
br.1-2,1976, Beograd
26. Izli .D. i Mitel K. "Ocenjivanje na osnovu portfolija",
Kreativni Centar, 2004, Beograd
27. Kamenov E. "Metodika I i II", Dragon, 1997, Novi Sad
28. Kamenov E. "Metodika vaspitno-obrazovnog rada sa decom
predkolskog uzrasta", Zavod za udbenike i nastavnika sredstva,
1988, Beograd
29. Kasagi . i Bojanovi I. "Igre pokretom", Zavod za udbenike i
nastavna sredstva, 1995, Beograd
30. Klark A.M. i Klark A. D. B. Rano iskustvo", Zavod za
udbenike i nastavna sredstva, 1987., Beograd
31. Kol H. "Razvijanje teme'', Predkolsko dete, br. 2, 1980,
Beograd
32. Konvencija o pravima deteta OUN ,1989.
33. Krnjai Z. "Nadarenost mladih", str. 53-73 i 91-119, Institut
za psihologiju, 2002, Beograd
34. Leipzig J. i Lesch J. "Praenje i posmatranje dece u procesu
poduavanja", Centar za interaktivnu pedagogiju, 2001, Beograd
35. Maksi.S. "Darovito dete u koli", Institut za pedagoka
istraivanja, 1998, Beograd
36. Marinkovi S. "Neki pokuaji transformacije vrtia u otvoreni
sistem vaspitanja", Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofski
fakultet, 1995, Beograd
37. Medouz S. i Kedan A. "Kako pomoi deci da ue", Zavod za
udbenike i nastavna sredstva, 2000, Beograd
38. Mike M. uvari jezika", Zavod za udbenike i nastavna
sredstva, 1977, Beograd
39. Nelsen Dejn. "Pozitivna disciplina", IGT, 2001, aak
40. Nikovi R. "Uenje putem reavanja problema u nastavi'', Zavod
za udbenike i nastavna sredstva, 1970, Beograd
41. Ognjenovi V. "Zdravo da ste", Zdravo da ste, 1993,
Beograd
42. Osnove programa vaspitnog rada sa decom uzrasta do tri
godine, Prosvetni pregled, 1996, Beograd
43. Osnove programa predkolskog vaspitanja i obrazovanja,
Prosvetni pregled, 1996, Beograd
44. Pavlovski T. "Timski rad", Institut za pedagogiju i
andragogiju Filozofski fakultet, 1998, Beograd
45. Pavlovski T. i saradnici "Tematsko planiranje u dejem
vrtiu", Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofski fakultet,
1995, Beograd
46. Pei M. i saradnici "Pedagogija u akciji", Institut za
pedagogiju i andragogiju, 1998, Beograd
47. Pei M. "Motivacija predkolske dece za uenje", Biblioteka
"Univerzitet", Prosvetni pregled, 1985, Beograd
48. Pei M. "Vrednovanje predkolskih vaspitnih programa'', Zavod
za udbenike i nastavna sredstva'', 1987, Beograd
49. Povelja o ljudskim i manjinskim pravima i graanskim
slobodama ("Slubeni list SCG", broj 6/2003)
50. Prodanovi Lj. "Proverite kako vaspitavate u koli", Autor i
IP "Nauka", 1998, Beograd
51. Prodanovi Lj. "Individualna saradnja sa roditeljima", Autor,
2000, Beograd
52. Prodanovi Lj. i Stevanovi M. "Rad u parovima kao savremeni
nastavni oblik'', Nova prosveta, 1989, Beograd
53. Radonji S. "Psihologija uenja", Zavod za izdavanje udbenika
i nastavna sredstva, 1985, Beograd
54. Ruumovi Lj. "Bukvar dejih prava", UNICEF, 1995, Beograd
55. Saifer S, Baumann M, Isenberg J.P. i Renck Jatongo M.
"Individualizovani pristup poduavanju", Centar za interaktivnu
pedagogiju, 2001, Beograd
56. Stajls D. "Odeljenski sastanci", Kreativni Centar, 2005,
Beograd
57. Tomas G. "Kako biti uspean nastavnik", Kreativni Centar,
2003, Beograd
58. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima OUN, 1948.
59. Ustav Republike Srbije ("Slubeni glasnik RS", broj 1/90)
60. Ustavna povelja dravne zajednice Srbije i Crne Gore
("Slubeni list SCG, broj 1/2003)
61. Havelka N. "Uenik i nastavnik u obrazovnom procesu", Zavod
za udbenike i nastavna sredstva, 1996, Beograd
62. Havelka N. i Andrejevi G. "Prisutnost i reavanje
motivacijskih problema u niim razredima osnovne kole'',
Psihologija, 3-4, 1979, Beograd
63. Havelka N. "Psiholoke osnove grupnog rada'', Nauna knjiga,
1980, Beograd
64. Horvat L. "Predkolsko vaspitanje i intelektualni razvoj",
Zavod za udbenike i nastavna sredstva, 1986, Beograd
65. Hrnjica S. i saradnici "Ometeno dete - uvod u psihologiju
ometenih u razvoju", Zavod za izdavanje udbenika i nastavnih
sredstava, 1991, Beograd
66. Cvetanovi V. "Osnovi kulture govora i retorike", 2000,
Beograd
67. Coli V. "Deje jaslice - gledane iz antropolokog ugla",
Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofski fakultet, 1995,
Beograd
68. arpak .. "Ruka u testu", Drutvo fiziara Srbije, 2001,
Beograd
69. ekspir R. "Psihologija ometenih u razvoju", Nolit, 1997,
Beograd
REPUBLIKA SRBIJA
MINISTARSTVO PROSVETE
REGISTAR
NASTAVNIKA, VASPITAA I STRUNOG SARADNIKA
KOJIMA JE IZDATA DOZVOLA ZA RAD - LICENCA
BEOGRAD
_________________(serijski broj
licence)|_|_|_|_|_|_|_|_|(registracioni broj licence)JMBG
|_|_|_|_|_|_|_|_|_|_|_|_|_|
Ime, srednje slovo i prezime
(Fotografija)
Datum roenja
Mesto roenja
Licenca se izdaje
za__________________________________________(nastavnika, vaspitaa,
strunog saradnika)
____________
(potpis)
Struni naziv iz
diplome__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Datum izdavanja licence
Datum zamene licence i serijski broj
Datum izdavanja duplikata licence i serijski broj
SUSPENZIJA LICENCE (upisati broj i datum reenja suspenzije
licence, datum pravosnanosti suspenzije reenja i drugo)
ODUZIMANJE LICENCE (upisati broj i datum reenja oduzimanja
licence, datum pravosnanosti oduzimanja reenja i
drugo)NAPOMENE: