PRAVILNIK 315 - podaci.net · (5) Podaci o dimenzijama planuma, ukljuþujuüi širinu bankine (rubne staze) u službenim mjestima i na otvorenoj pruzi, nalaze se u Pravilniku o održavanju

Utorak, 21. 5. 2013. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Stranica 153

. .

(2) .

, ,

.

. 61.

( ) (1) ,

. (2)

, 60, (3) .

: - 20 / , - 25 / , - 30 / , - 35 / .

35 / ,

. (3)

, , :

- ( ): ,

, 2,5 3,0 . - :

.

5 15 , 1,0 1,5 .

, ,

.

- .

VII. 62.

( )

" ", ,

,

I "

" (" " .11/12). 10-01-29-7-127-1/13

23. 2013.

, . .

Na osnovu lana 8. ta ka A. stav 1. i 2. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05), Regulatorni odbor željeznica BiH donosi

315 PRAVILNIK

O ODRŽAVANJU DONJEG STROJA PRUGA I. OP E ODREDBE

lan 1. (Sadržaj Pravilnika)

Ovim Pravilnikom propisuje se na in održavanja, redovite kontrole i povremeni pregledi podvozja pruga na mreži ŽS BiH, kao i na industrijskim prugama i kolosjecima na kojima prometuju vozila ŽS BiH i drugih operatera. Odredbe Pravilnika se odnose na održavanje podvozja konvencionalnih željezni kih pruga (pruge za brzine do 160 km/h).

lan 2. (Podvozje)

Pod donjim strojem pruga u smislu ovoga Pravilnika podrazumijeva se: zemljani trup, mostovi, vijadukti i propusti, tuneli, objekti i postrojenja u službenim mjestima (pješa ki prelazi iznad pruge, pothodnici ka peronima, peroni, kolske vage, i sl.) i objekti za zaštitu pruge od površinskih voda i atmosferskih utjecaja.

lan 3. (Održavanje)

Pod održavanjem u smislu ovoga Pravilnika podrazumijeva se: vo enje tehni kih i drugih podataka, stalni nadzor, povremena pregledavanja, ispitivanja, poduzimanje mjera u cilju blagovremenog otkrivanja i otklanjanja nepravilnosti i ošte enja podvozja konvencionalnih željezni kih pruga. II. ODRŽAVANJE ZEMLJANOG TRUPA

lan 4. (Sastav zemljanog trupa)

(1) Zemljani trup pruge, ovisno od relativnog visinskog položaja terena i nivelete pruge, ine nasipi (sl. 1), usjeci (sl. 2) i zasjeci, uklju ivo sa planum pruge.

(2) U odre enim uvjetima, kao sastavni dio zemljanog trupa ispod tucani ke zastorne prizme ugra uje su tamponski sloj.

(3) U sastav zemljanog trupa ulaze i vješta ke gra evine ugra ene u sam trup pruge ili pokraj njega, kao što su jarkovi i kanali za odvodnju zemljanog trupa s postoje im objektima za propuštanje vode kroz trup pruge, otvora do 1,0 m, obloge, obložni i potporni zidovi, drenaže, vegetacioni pokriva na kosinama i padinama, i dr.

Postoje e objekte za propuštanje vode kroz trup pruge otvora ispod 1,0 m, ukoliko su potrebni i dalje, zamjenjivati objektima otvora 1,0 m, u protivnom ih ukinuti.

(4) Sa zemljanim trupom cjelinu ini i padina na kojoj leži trup, kao i padina više i niže u širini pružnog pojasa.

(5) Podaci o dimenzijama planuma, uklju uju i širinu bankine (rubne staze) u službenim mjestima i na otvorenoj pruzi, nalaze se u Pravilniku o održavanju gornjeg stroja pruga (Pravilnik 314 ŽS BiH).

(6) Periodi ni pregled zemljanog trupa pruge sa vješta im objektima iz ta ke 3. ovog lana, vrše Sekcije za održavanje pruge, kod Upravitelja infrastrukture (UI), jednom godišnje. Ovisno od stupnja ugroženosti trupa, mogu se organizirati i posebni pregledi, o emu donosi odluku nadležno UI.

Broj 39 - Stra

Sl. 1. E

Sl. 2. E

(1) Pri prijeeksploatrekonstrprijam p

Sl.

(2) Prijam pa) ko

plab) ko

plana

c) kod) ko

(3) Stupanj propisujCODE 7UIC KoželjezniNasip:

d (zapreminska msuhom stanju)

anica 154

Elementi poprije no

Elementi poprije no

(Plaemu novih prugtaciji poslije izrukciji postojeplanuma pruge

. 3. Položaj planuma

planuma obavljontrolu kota plananuma,

ontrolu osnovnianuma (zbijeno

a mraz i sl.), ontrolu izvedeniontrolu tampons

zbijenosti i miju za svaki slo719: Earthwork

od 719: Zemljakih pruga):

masa u

mv

og presjeka zemljan

og presjeka zemljan

lan 5. anum pruge) ga na redovito zvršene glavneih pruga, mora (slika 3).

a pruge u poprije n

a se zapisni ki numa u osi kol

ih geomehani kost, vlažnost, k

ih površina planskog sloja. inimalni moduloj, su generalnoks and track beani radovi i nos

95% maksimalne zastanju odre ene pommodificiranog Prokvrsti pruge, visine n

S L U Ž B E

og trupa pruge u na

og trupa pruge u us

održavanje i pre opravke, kao

se prethodno o

om presjeku

i obuhva a: osjeka i na rubo

kih karakteristikapilarnost, otpo

numa,

l deformacije, ko sljede i (vided for railway lse i slojevi pod

apreminske mase u mo u Standardnog i

ktorovog opita (ovisnnasipa i države)

E N I G L A S

asipu

s eku

ruga u o i pri obaviti

ovima

ika tla ornost

koji se di UIC lines - dvozja

suhom ili

sno o

V2

V2/

d (zapsuhom

EV2

EV2/E

d (zapsuhom

EV2

EV2/E

(4) O

(5)

pojavotklaAko dolazpojavprugeisprezapaždosegkrunudobro

S N I K B i H

V1

Prelazni (poboljšan

preminska masa u m stanju)

EV1

Zaštitni sloj:

preminska težina u m stanju)

EV1

Otpornost na mr

Sl. 4. Dijagram za Uzroci nestabplanuma, te sispitati stanje pVidni znaci dea) Prskanje

vlakova.Prskanja blata

ve. Ako su ona anjati obi nom z

je u pitanju razi naj eš e na ve izradom proe na mjestu gdd i iza ovog žaju poreme ajgne do 10 cm iu nasipa ili usjo nabiti. Kada

45 MN/m60 MN/m

2.2 za EVpropisan

n) sloj:

100% mastanju odrProktorovzapreminspomo u m

80 MN/m

2.2 za EVpropisanekonvenciogranice)

100-103%odre eneopita, ili suhom stmodificir

120 MN/

2.2 za EVpropisan

az prema Rukli

a ocjenu osjetljivost

bilnosti kolosjee, zbog toga, planuma. eformacija u pla

(špricanje) b

a iz kolosjekavezana samo z

zamjenom tucanaskvašavanje pl

sastavima šinosjeka kroz tucadje se prskanjemjesta. Prosjei u zemljanomznad dna odvoeka zamjeniti tje dubina rask

Utorak

m2 za sitnozrna tla m2 za pjeskovita ili

V1 manje od minimne za EV2

aksimalne zapreminre ene pomo u Stanvog opita, ili 95% m

nske mase u suhom smodificiranog Prokt

m2

V1 manje od minimae za EV2 (u nekim zonalnim prugama k

% maksimalne težine pomo u Standardn98-100% maksima

tanju odre ene pomranog Proktorovog

/m2

V1 manje od minimne za EV2 (u nekim

ijevom dijagram

ti tla na mraz po Ru

eka naj eš e suu takvim slu

anuma su: blata za vrije

a otklanjati odza zaprljanost zanika u zastoru nlanuma, usljed na, onda utvrdani ki zastor i e pojavljuje, i ecati do dubin

m materijalu. Akodnih jarkova satamponski sloj

kvašavanja ve a

k, 21. 5. 2013.

šljun ana tla

malne vrijednosti

ske mase u suhom ndardnog

maksimalne stanju odre ene torovog opita

alne vrijednosti zemljama se koriste blaže

ne u suhom stanju nog Proktorovog

alne težine u mo u

opita

malne vrijednosti zemljama)

mu (slika 4.)

uklijevom kriteriju

u deformacije ajevima mora

eme prolaska

dmah kada se astora, onda ih na tom mjestu.

ega prskanje diti uzrok ove

zemljani trup na 2 do 4 m

ne do koje se ko ova dubina a strane, cijelu , koji se mora a, postupiti po

Utorak, 21. 5

lanku 6. ozastorne džep

b) SliSlijegan

poslije jakih je u pitanju poreme aja dplanum u trupili "vre a" (sl

c) IzdIzdizanj

za vrijeme vevezanom matgornjem dijelVoda koja jematerijala, odledene kristamaterijala, uprolje e, po leda i znatnoovakva mjesta podaci uva

d) IzdIzdizanj

kosina nasipakorita ili vreispod bankinaprethodnoj popotrebi sanaodredbama zau pitanju bubr

. 2013.

ovog pravilnikapove, korita i vrijeganje kolosje

nje kolosjeka, kiša, kada trajeporeme aj u

dolazi uslijed pp pruge u vidu. 5., 6. i 7.). dizanje kolosjekje kolosjeka je elikih hladno aterijalu od kojlu ispod planume prodrla kroz dozgo ili kapilaale - ledena leusljed ega dprestanku djel

og provlažavanta moraju se snati do donošenja

Sl.

Sl

Sl

dizanje bankinaje bankina je sia. Uzrok treba

a, odnosno u a, ili u bubrenjodta ki c. Mjeacije nasipa a duboke zastorrenje vezanog m

a, prema odrre e. eka

koje se može duže vremenazemljanom tru

propadanja tucau zastonih "džep

ka esta pojava u

a. Uzroci ovomega je izra en

ma za vrijeme dplanum u trup

arno odozdo, koe e, uz znatnoolazi do izdizlovanja mraza,nja materijala nimiti i poslije pa odluke o potre

. 5 Zastorni džepovi

. 6. Zastorno korito

l. 7. Zastorna vre a

a iguran znak detražiti u pojavnjihovom poveju materijala isere da se ovo (postupiti po rne džepove, komaterijala, taka

S L U Ž B E

edbama za du

e pojaviti, naa, siguran je zn

upu pruge. Do ani kog zastorapova uvala", "k

u zimskom razde su stvaranje lnasip, a naro

dugotrajnih mrap pruge od veod smrzavanja o pove anje obzanja kolosjek dolazi do otaispod planumapregleda evidenebnim radovim

i

eformacije planvi zastornih džee avanju i prošpod planuma, psprije i sastoje

lanku 6. porita i vre e). Av materijal uklo

E N I G L A S

duboke

aro ito nak da

ovog a kroz korita"

doblju, leda u ito u

azeva. ezanog stvara bujma ka. U apanja a. Sva ntirati,

ma.

numa i epova, širenju prema e se u prema Ako je oniti.

nasipkoje bankkontrPrombankuvaj

trupunabijodmazemlj(6)

(7)

(8)

poseb

(1)

S N I K B i H

e) SlijeganjDo slijeganja b

pa. Tada treba se sastoji u p

ini zemljanog rolira deforma

matranje se obini zemljanog ju se do donošef) PukotinePukotine na b

u pruge, slijegaen, ili kao znakah zatvoriti istjani trup. Bankine, kaopravilno održaa) održavati

skladu sab) uklanjati c) odbaciti

preostaned) ne dozvoe) ne dozvo

trupa, kojake i slaza vodovkontaktnuprojekt.

Dopušteno je bankine. Udaljodre ena je vstroja pruga. U ta ki 3. ovzadovoljiti maplanum prugetreba pristupitiZaštitne mjerea) postavlja

kruni trunjega,

b) postavljaod šljakemuljevitipragova,

c) primjeni sprje avavrste kregornjeg materijal

Izbor mjera kbnoj radnoj sku

Mora se organasipa (sl. 1.)uvjetima.

e bankina bankina dolazi odmah pristuppostavljanju so

trupa, preko acija trupa i bavlja pomo u

trupa. Rezultaenja odluke o vr

na bankinama bankinama, ka

anje nasipa kojik predstoje eg om vrstom ma

otvoreni dijavati, i to: i nagib bankina projektom,

vegetaciju sa bi o istiti sa

e od rešetanja tuoliti deponiranjeoliti ugra ivan

oji je izra en odabe struje, raznihvod, naftu, paruu mrežu, ukoli

ugra ivanje pjenost ovih oznavaže im propis

vog lanka navaterijal u planue po ne pokazi mjerama za njsastoje se od:

anja zaštitnog-taupa s davanjem

anja zaštitnog se, pjeska ili pih mjesta i omoi zaštitnih sreds

aju upijanje voe a, bentonit, e

sloja krune om otpornim nakoje e se pr

upini.

Sl. 8. Zaštitni sl

lan 6(Nasipi

anizirati stalna, pod prometom

Broj 39

usljed klizanjapiti ispitivanju ondažnih cijev kojeg se, pi razinu podu nivelman poati ispitivanja rsti potrebnih ra

ao posljedica di nije kod graškoljkanja kosaterijala od ko

jelovi planuma

na od 4 posto

bankina, bankina sav

ucanika ili iše tra nica na banje u bankinamd vezanog matih vodova odnou, i sl., kao i teškiko za to ne po

pružnih oznakanaka i signala odsima o održav

vedeno je kojeum pruge. Akozivati znakovejegovu zaštitu.

tamponskog slom ve eg nagiba

sloja u bankinapiritne troske, ogu avanja otje

stava na planuode odozgo, kaoemulzije i sli n

zemljanog na smrzavanje. redvidjeti mora

loj u bankinama

6. i) a kontrola ponm i pod raznim

- Stranica 155

a ili školjkanja i promatranju,

vi po kosini i omo u viska,

dzemne vode. ostavljenih po i promatranja

adova.

deformacija u enja dovoljno ina, moraju se

oga je izra en

a, moraju se

o, odnosno u

materijal koji enja jaraka,

ankinama, i ma zemljanog terijala: kabele sno cjevovoda kih stupova za ostoji odobren

a i signala u d osi kolosjeka vanju gornjeg

e uvjete mora o i pored toga e deformacija,

oja ( lan 8.) u podlozi ispod

ama (slika 8.) radi odvodnje ecanja od ela

um pruge koja o što su razne no, ili zamjeni trupa novim

a se povjeriti

našanja novih m vremenskim

Broj 39 - Stra

Ova kona) kob) viz

poc) sni

bi d) pro

imi

e) jedposasutvza

(2) Slijeganom, letvkontroliplanumanasipa.

(3) Ponašanu sljedea) po

vlab) poc) pod) pro

tradrvsli

e) ugko

U ovim odrediti novinosivost samo(4) Radi pr

stoje ih odnošenpravodopijeskomne smije

(5) U slu aokolnospostojepravodoshodno

(6) U slu aja) erob) zac) klid) rase) tonf) bu

uzek-

-

-

anica 156

ntrola se sastojiontrola slijeganjzualno promatr

ogledu nagiba, eimanje i zatvarulazila u nasip omatranje okol

ma pojava izdiza

danput godišnjeojedinim mjeststava) prosjek vrdilo kako se pstora na mjestim

nje nasipa konvom i podravnjairati slijeganja a, a letvom i

nje ve stabiliziim slu ajevim

ove anje obujakova),

ove anje osovinove anje brzina,omjena konstra nice, ugradnvenih, zamjenai no), i gradnja u naontaktne mreže,

slu ajevima mi utjecaji na zog trupa. reventivne zašt

h voda, gdje pnja u vrijemeobno spremiti dm, ži anih korpe se deponira poaju promjene

sti (nasip prui nasip por

obno donijeti onovim uvjetimaju pojave deforozija kosina nasstorni džepovi, izanje i školjkansplinjavanje (slnjenje nasipa,

ubrenje usljed zroka koji su ksploatacije, pod

Na nasipim(pod utjecajradovi osigu( lan 16.); Ako se u duboki zast5., 6. i 7.), nasipa. Prina elima: Kada je dub5.), nasip do

i u sljede em: ja nasipa, ranje postojanoerozije, izbo enranje vidnih pui raskvašavala

lnog zemljišta anja, slijeganja,

e, u ljetnjem ptima (najbolje

u zastoru doponaša planum ma gdje je opte

ntrolirati nivelma om. Nivelma

nasipa u sredi podravnja om

iranih nasipa, oma:

ma prometa

nskog pritiska, , rukcije gornjenja betonskih a šljun anog z

asip novih p zgrada, signalaoraju se obavez

zemljani trup p

tite nasipa porpostoji opasnoe poplava, mdovoljne koli ipi (gabiona) i so bankinama i k

uloge nasipa uge postaje ied vješta ih

odluka o na inua.

rmacija nasipa, sipa, korita i vre e (

nje kosina (sl. 9. 9b),

smrzavanja, mimali utjecaj

duzeti i sljede ema ije su kosijem vode, vjetruranja biološko

nasipu vezanotorni džepovi, k

mora se odmai tome se ru

bina ovih deforo te dubine zam

S L U Ž B E

osti kosina nasnja i sli no, ukotina kako vo

ga, radi uo avanja, pomjeranja i s

periodu, naprave ispod tra n planuma da odnosno nasip re enje najve e

manskim instruanskim instrumedini i na rubom slijeganje k

obavezno kontr

(pove anje

eg stroja (japragova um

zastora tucani

ostrojenja (stua i sli no). zno ra unskim ppruge, kao i i

red rijeka, potost od ošte enoraju se u bine kamena, vrli no. Ovaj makosinama nasip

zbog novonaobrambeni

jezera), moru njegovog oja

kao što su:

(sl. 5., 6. i 7.), 9a),

moraju se, ovisnja na njih tije mjere: ine podložne era) moraju se oo-tehni kim mj

og materijala korita ili vre e ah pristupiti saukovoditi slje

rmacija do 1,0 mjeniti novim n

E N I G L A S

sipa u

oda ne

a da li sli no,

viti na ni kog

bi se ispod e. ument-entom ovima kosine

rolirati

broja

i tip mjesto kim i

tupova

putem spitati

toka i nja ili blizini re a s

aterijal pa. astalih nasip,

ra se a anja

no od jekom

eroziji obaviti erama

stvore (slike

anaciji de im

m (sl. nasipni

-

(7)

(8)

(9)

S N I K B i H

matuvje

- Akoprvvremat(sl. ocje

- Tamnapinjestak

S

Kada se pojavplanum, promkkosina) organodre ivanja poU slu aju raspa) dugotrajnb) izbo enjec) izdizanjed) raskvašav

vode, preprometa. grupu ramjera, i

e) znaci tonsa nasipoi bo no konstatirpodloga do lomrasplinjav

Ovo se nasipamaterijal sadržmjere sastoje materijala, da indeks plasti nmm. Pored navedennasipa ovisno izgra en nasipa) ugradnja

terijal uz ugretima za gra eno je dubina defoo iznad dijela a postaviti slo

terijala debljine7.). Dna zasto

editi drenažom mo gdje nije mprijed navedeniektiranju cemeklom, bitumensk

Sl. 9a. Tipi ni slu aj

Sl. 9b. Rasplinjve prvi znaci kene u osi i niv

nizirati istražneotrebnih mjera zlinjavanja nasipno slijeganje koe - nadimanje k okolnog tla sa vanje nasipa edvidjeti hitne

Nadležni UI, adi pregleda i

njenja nasipa suom, koje je u po

istiskivanje -a tonjenje, kojnasipa slaba, te

ma tla, postupvanja nasipa. a pojavljuje se ži preko 10% frse u poboljšanjbi se dobio stupnosti I 5, i m

nih mjera pod od vrste pomje mogu se primjpopre nih kam

Utorak

ra ivanje premnje pruga; formacija nasipazastornih džepoj dobro nabije 20 cm, koji sornih džepova, (primjer na sl.

mogu e primjeih mjera, mora

mentnim mortoskom emulzijom

ajevi klizanja kosina

njavanje nasipa klizanja nasipveleti kolosjeke radove, radza stabilizaciju pa, kome obi nolosjeka, kosina,

strane, usljed kapilarmjere u pogleodmah e obrpoduzimanja

u slijeganje koloo etku lagano, - izdizanje terje se obi no doe je usljed opte

upiti isto kao

u zimskom rafrakcija d <0,02nju granulometrpanj neravnomj

manje od 3% fra

stavkom (6), zeranja i materijajeniti i sljede e

menih rebara u n

k, 21. 5. 2013.

ma tehni kim

a preko 1,0 m, pova, korita ili enog vezanog

služi kao brtva korita i vre a 7.);

eniti jednu od a se pristupiti om, vodenim m i dr.

a

a (pukotine u a, deformacija

di mogu nosti nasipa. o prethode:

rnog penjanja edu osiguranja razovati radnu daljih nužnih

osjeka zajedno a zatim naglo, rena. Ako se oga a kada je ere enja došlo o u slu aju

azdoblju, kada 2 mm. Zaštitne rijskog sastava jernosti U 7, akcija d <0,02

za stabilizaciju ala od kojeg je mjere:

nasip (sl. 10.),

Utorak, 21. 5

b) vašlj

c) injmo

d) žbe) izrf) ugg) oja

nah) poi) elej) injk) po

maKamena

prosjecaju naraskvašenog materijala, vr

(8) U slu ajproširenmaterijanasipa željezniuputstavinfrastru

(1) Ve prvda li je Ovaj nakod stjnevezan

. 2013.

anjska zaštita unkovitim matejektiranje trupaortom (aerocem

bukanje kosina, rada termakadamgradnja pješ ania anje nasip

apunjenih pjeskoobijanje armiranektroosmoza, jektiranje trupa

ostavljanje izolaaterijala ispod za rebra u nasipuasip popre no

materijala. rše i mehani ku

Sl. 10.

aju potrebe za pnje izvesti premalom od kojeg jraditi prema kih pruga, ko

va izdaje nadukture.

Sl.11. Pro

(vih godina na p

nagib kosina agib kod zemljjenovitih matenom materijalu

nasipa od erijalom, a nasipa ovaz

m),

m u planum pruih šipova, a putem eom, nobetonskih šip

nasipa kemijskacijskog sloja -zastora na planuu rade se po tipna os kolosijeOva rebra,

u stabilizaciju na

Kameno rebro u na

proširenjem poma slici 11. pje izra en nasiTehni kim uv

oje na temelju dležni UI uz

oširenje postoje eg

lan 7. (Usjeci)

prugama u ekspusjeka (slika 2e, po pravilu, erijala od 4:1u (pijesak, šlju

S L U Ž B E

vezanog mate

dušenim ceme

uge,

eksplodiranih

ova,

kim sredstvima,- folija od vješum. pu drenažnih ispeka do dubine pored prosušiasipa.

asipu

stoje eg nasipapo pravilu istop. Sam prošire

vjetima za gravaže ih pravilnsuglasnost vla

nasipa

ploataciji pokaz2.) pravilno odriznosi najviše 1 do vertikalunak i sl.) N

E N I G L A S

erijala

entnim

rupa

, i šta og

puna i ispod

ivanje

a, ovo orodne eni dio a enje lnika i asnika

zuje se re en. 1:1, a le. U

Najve i

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

kosinnagibispitiposto

protivispod

dovokanalmatersl.).

se npostizadov

S N I K B i H

nagib kosina trenja za odnootpornosti tla nU slu aju pojakosina, sli no odmah ispitatmoglo odmah usjeka. Naj eš i radova) osiguranjb) osiguranj

prugu (vjc) održavan

osiguranjlavina (d

d) uklanjanjpasti na(ankerov

Na kosinama padanja kameuvara kosina

mreža koji susignalima u upozorenja da Ako na kospodzemna vodi rušenja kosinvoda se mora nagib kosinakosinama momjerama ( lanNa kosinama obzira je li podvesti sa kosiU glinovitim mprodire voda i za sprije avanja) UblažavaKao naju inko

na, po pravilu, ba kosina obaivanjem ukolikoje ve ste ena

b) Optere eOptere enje

vteret kod klizad nožice kosine

Ovu mjeru priljno prostora la (sl. 12.). Prrijala (kamen, b

Sc) OdvodnjOdvodnjavanje

a njima pojavže se drenažvoljiti i sljede e

usjeka može osni materijal, na smicanje i odave masovnih d

kao na kosinai koji je najppristupiti rado

vi na održavanjuje od erozije, je od obrušavaješta ke gra evnje i obnavljanjeje usjeka od zaio VI, lanovi 6je sa kosina nesa prugu, odnoanje) za podlogusjeka, gdje

ena koji može a ili postaviti u izravno povez

susjednim sje došlo do obr

sinama u nevda, može do i dona. U ovakvimna vrijeme uhv

ublažiti. Poraju se odma16.). u vezanom m

površinska ili pine kao i iz sammaterijalima eizaziva poremeje ovih deformaanje nagiba kosovitiju mjeru zprimjeniti ubla

avezno se moko za sli an miskustva. nje nožice kosinožice kosine

anja kosina za s. imjeniti samo uizme u nožicerotivteret se rabetonski blokov

Sl.12. Optere enje na kosina: e kosina usjeka

vljuju izvori, pžnim rebrima e uvjete:

Broj 39

biti jednak pra u vezanom

d visine kosine.deformacija izvama nasipa (sl.povoljniji nagibovima na ublaž

u kosina usjeka

anja kamenog vine), e raslinja na koavejavanja, osu60. i 61.), i stabilnog kameosno njegovo gu ili okolni tere

postoji stalnaugroziti saobr

elektri ne vodzani s elektri nslužbenim mjrišavanja s kosivezanom mat

do ispiranja sitnom slu ajevima svatiti drenovimojave erozije ah otklanjati o

materijalu mora podzemna, naj

mog usjeka. esto nastaju pue aje ravnotežeacija su sljedesina za sprije avanjažavanje nagib

ora utvrditi gematerijal na to

ina e usjeka uposlu ajeve kada j

u slu ajevima ke kosine usjekadi isklju ivo ovi, gabiona, kr

nožice kosine usjeka

a u vezanom mpištoljine i mo

(slika 13.),

- Stranica 157

rirodnom kutu ovisno je od

. vedenih nagiba . 9a), mora se b, kako bi se žavanju nagiba

a su:

materijala na

sini ( lan 16.), lina i snježnih

enja koje može u vrš ivanje

en. a opasnost od ra aj, odrediti

dove u obliku nim alarmnim jestima, radi ne. terijalu izbija ozrnog pijeska sva podzemna

ma i po potrebi na ovakvim

odgovaraju im

se voda, bez kra im putem

ukotine u koje e kosina. Mjere e:

je poreme aja ba kosina. Kut eomehani kim om terenu ne

otrijebiti kao je klizna ravan

kada za to ima ka i odvojnog od nevezanog upan šljunak i

a

materijalu, ako okre površine,

koja moraju

Broj 39 - Stra

- Da budu- Da izlje

bude naj- Prilikom

poremet

d) UgUgradnj

kolosjeka sprrebra se u noili na oja anenaslage ili od

e) ZaRadi za

materijala, kastepenasto izodgovaraju e

f) Veg) Ob

14

anica 158

u ukopana najmev u odvodni jajmanje 30 cm im ugradnje drti kosina i ne iz

Sl. 13. D

Sl.14. gradnja kamenijom kamenih rrje avaju se škožici kosine osle jarkove. Potp

d gabiona ukolikatvaranje pukotiatvaranja pukotao i radi sprijezra ene podlo

e zasa ivanje (egetativno vezivbloge, potporni4.).

manje do ispod garak ili u dubiznad njihovog renažnih rebar

zazovu klizanja.

Drenažno rebro u u

Kameno rebro u usjih rebara i potporebara (slika 1

koljkanja na kolanjaju na potpporni zid može ko za to postoji ina ina nastalih priavanja dalje po

oge nanijeti slan 16. ta ka h

vanje kosina (i i obložni zid

S L U Ž B E

granice smrzavainsko odvodnjadna, ra paziti da s.

sjeku

jeku ornih zidova 14.) upravno nosinama usjekaorni zid pored se raditi od kadovoljno prost

i skupljanju ovojave pukotina, loj od pijesk

h.). lan 16.), i

dovi ( lanovi 1

E N I G L A S

anja, avanje

se ne

na osu a. Ova

pruge amene tora.

vakvih preko

ka, uz

12. do

(8)

(9)

(10)

(1)

(2)

S N I K B i H

Kada se na knjihov daljnji mjerenjem ustporeme aja. Ukosine postavta ke izvan povisina svake razmjeri unoskako bi se naodgovaraju e mZa stabilizacijneotpornom nastvaranjem tersuho od kamenvrhu kosine pomaterijal na kobaražnih zidov

Za nestabilne kU ovu knjigu kosini tijekomskicama koji su

U slu ajevimaod glinovite slijeganja kolozemljanog trublatni sastavi, zemlje, proširemora se uklotamponski sloj

Granulometrijsimati sljede e

osinama usjekarazvoj mora

tanoviti veli inuU tu svrhu, u po

iti kontrolne ooreme aja. Priku

kontrolne ozniti u situacioni

a osnovu ovih mjere. u duga kih kosa atmosferske uasa. Ovo se posnja koje se nalaostoji relativno osinu, na tom pva (slika 15.) ja

Sl. 15. Bara

kosine mora seunose se sve p

m eksploatacije,u izvršeni ili se

lan 8(Tamponsk

a kada se na naszemlje primje

osjeka i nesigurupa pruge (pro

prodiranje blaenje bankina), ioniti slaba zem (slika 16.) od n

Sl. 16. Tam

ski sastav matekarakteristike:

Utorak

a pojave znacise pratiti mjeru, pravac i vre

odru ju poremeoznake i vezatupljeni podaci

nake moraju sei plan i predstzapažanja mog

sina u kamenitutjecaje, nagib kstiže izradom nazi na površini

o mali prolaz krprolazu izgradit

ih nego za tera

ažnu zidovi

e ustanoviti knjipromjene koje , kao i opis s

e vrše na pojedi8. ki sloj) sipima i usjecimete pojave kojrne vožnje usljeopadanje šljunatne kaše u zaispod nivelete kmlja i kao zanevezanog mat

mponski sloj

erijala za tampo

k, 21. 5. 2013.

i nestabilnosti, renjem. Ovim

emenski razvoj aja ravnoteže

i ih na stalne o promjenama e u pogodnoj taviti grafi ki, gle predvidjeti

tom materijalu kosine ublažiti

niskih zidova u kosine. Ako u

roz koji dolazi ti jedan ili više ase.

iga evidencije. se javljaju na vih radova sa nim mjestima.

ma izgra enim je dovode do ed nestabilnog anog zastora,

astor, bubrenje krune planuma amjena nasuti terijala.

onski sloj mora

Utorak, 21. 5

a) Stubitpijtamkrusampomagrapotampro-

-

- -

-

-

b) Prod(slprodijpraimbi

Primjer:dijagrama tam

B85 tloordinati D15.

Kriva gpogodan za tai F1 ili lijevo

. 2013.

upanj neravnoti . Optimalanjesak, šljunkovmponski sloj upno e, tj. od smo takav mo

otrebnu nosivaterijala za tamanulometrijskog

ostižu upotrebmponski slojopozicijama su

otpornost szamrzavanjasigurnost pvoda, Efikasna odpoja ana vnasivosti posigurnost ppodloge, i sigurnost pru podlogu.

omjer zrna mdgovara ordinatl. 17.) ne smomjera frakcijejagrama podloavilom odre en

mati zrna pijeskaprodiralo u tam: Iznalaženje mponskog sloja o = 44 * 0,07

granulometrijskamponski sloj mod toga.

Slika 17. D

mjernosti tampn zemljani m

viti pijesak ili pda se sastoji

sitnih, srednjih iže dobro da

vost. Kriterijumponski sloj g sastava podlbom zemljanj prema nasljede i:

samog sloja naa, protiv štetnog

dvodnja oborinsvrsto a ležišta

odloge, protiv prodiran

rotiv prodiranja

materijala za ti 15% granulom

mije biti ve i e tla kod 85%

oge (Terzaghien je najmanji pa da glinovito z

mponski sloj. ta ke F1,

za vrstu tla u p72 = 0,288 mm

kog sastava mamora da sije e o

Dijagonalni granulo

S L U Ž B E

ponskog sloja materijal (krupnpjeskoviti šljunai od zrna razi krupnih frakcise zbije i da

um o pogoddobiva se analoge. U inci k

nog materijalaaprijed naved

a mraz i zašti

utjecaja kapi

ske vode, a zastorne priz

nja blatne ko

zastornog mate

tamponski slojmetrijskog dijag

od etvorost% granulometrevo pravilo). promjer koji m

zemljište u podl

granulometripodlozi (sl. 17.)m daje ta ku F

aterijala koji bordinatu D15 na

ometrija

E N I G L A S

mora nozrni ak) za

azli ite ija, jer a ima dnosti

alizom koji se a za denim

ita od

ilarnih

zme i

oše iz

erijala

j koji grama trukog rijskog

Ovim moraju lozi ne

rijskog : F1 na

bi bio a ta ki

(krite(3)

(4)

(5)

spojit(6)

(7)

(1)

(2)

(3)

(4)

S N I K B i H

c) Materijalneravnom3% frakcmraz, odn= 5.

Me uvrijednoserij CasagrandeUkoliko u tamfrakcija, deblj50 cm. Ne dozvoljavafrakcija, tj. danaspe sloj prapijeska. Ako je zemljadebljina tampoPri ugra ivansljede i uvjeti:a) materijal

do 20 cmb) ispod za

raskvašendužini odPodlogu planiranusloj.

Odvodnja tamstrane. U usjecima i

ti na postoje e Tamponski sloprekida, u sludjelovanja mraAko se pri pošljunka do dontampon, a prtucanika, moraodgovara za tovome se morplanuma. Akotamponski sloj

(Osim održavanstabilnosti padmaterijala sa kKada se pojav(pukotine, zapromjene, pokolosjeku, i vrto aka. Istovremeno, pa) odvesti

jarkovimvode u tl

b) zatvoriti nabiti,

c) kaldrmiszemljane

d) izraditi kprimijeti podrivanj

Pored toga, napodzemne vosondažnih jamprojekata za sa

l za tampomjernosti U = 1cija manjih od 0nosno pviše od

sti se morajuu). mponski sloj nina tamponsko

a se ugra ivanjea se na glinoviašinastog pijesk

ani trup izgra eonskog sloja monju tamponskog

se mora ugra

m, koje treba dobpuštenih blatnini materijal trupd 1 m od sastizvesti u nagib

u i zbijenu po

mponskih slojev

i službenim modvodne jarkov

oj se postavlja daju da postoji

aza. opravku pruge znjeg ruba pragareko ovog uga se prethodno uampon i da li

ra voditi ra unao to nije slu aj

odnosno povelan 9

(Padine, klizištanja zemljanog tdine u vidu p

kosina, usjeka i ve prvi znaci patalasanost i ostaviti nadzoršiti opažanja pr

predvidjeti sljedvodu izvan m

ma, da bi se spro na poreme ensve pukotine g

ati u cemen odvodne i zaštkameni naba a

da je do ja teku om ili u

astojati utvrditi ode sondažnimma, radi dobianiranje klizišta

Broj 39

onski sloj 15 ne smije sadr0,02 mm da bi bd 10% za materi

u pravolinijski

nema dovoljnoog sloja mora s

e tampona u dvito vezana zemka a zatim sloj

en od vrlo slabože iznositi i dog sloja moraj

ivati u slojevimbro zbiti, ih šinskih sast

upa pruge do dntava u pravcu bu 4 do 10 poodlogu stavlja

va uvijek se mo

mjestima odvove i drenaže. duž itave dionopasnost od za

zadržava postoa, da bi se taj slogradila zastornutvrditi da li ovima propisanu

a da se održi prj, mora se ugr

ati debljina ov9. a i odroni) trupa, mora se proklizavanja, padina iznad i

poreme aja stabdr.), Odmah

rne oznake nromjena sniman

de e: mjesta poremerije ilo prodirannom dijelu padiglinom, koja s

ntnom maltetitne jarkove, aj u nožici p

poreme aja ujezerenom vodpoložaj klizne

m bušenjem ivanja podatak

a.

- Stranica 159

sa stupnjem ržavati više od bio otporan na ijale sastava U

i interpolirati

finih (sitnih) se pove ati na

va sloja raznih mljište najprije oj šljunkovitog

bog materijala, o 70 cm. ju se ispuniti

ma debljine 15

tava odstraniti na udubine, na osi kolosjeka. sto. Na ovako se tamponski

ora izvoditi sa

dnju redovito

nice pruge bez amuljivanja ili

oje i zastor od oj koristio kao

na prizma od vaj sloj šljunka u debljinu. Pri ropisana širina aditi studenog

vog sloja.

voditi briga o kao i odrona ispod pruge. bilnosti padine

snimiti ove na klizištu i njem sa stalnih

aja zaštitnim nje površinske ine. se mora dobro

ru postoje e

padine ako se došlo uslijed

dom. ravni i razinu ili kopanjem ka za izradu

Broj 39 - Stranica 160 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 5. 2013.

(5) Odredbe za saniranje jako strmih padina sa pojavama erozije dane su u lanku 55.

(6) Za stabilizaciju padina više trupa pruge u kamenitom materijalu neotpornom na atmosferske utjecaje važe odredbe lan 7. ta ke i.).

(7) Ovisno o stupnju mehani ke ošte enosti stijenske mase, kosina usjeka i padina od odrona, primjenjuju se kao zaštita sljede a rješenja: a) izrada galerija, b) izrada betonskih zidova i rebara, c) izrada pregrada od tra nica i pragova, d) postavljanje zaštitnih mreža, e) pošumljavanje padina, f) miniranje i uklanjanje pokrenutog stijenskog

materijala, g) drenje pokrenutih stijenskih blokova, h) torkretiranje kosina usjeka, i) injektiranje pukotina.

(8) Kao preventivne mjere za zaštitu pruga od odrona primjenjuju se: a) periodi ni pregledi potencijalno ugroženih mjesta, b) uvo enje uvarske službe, c) ugra ivanje oznaka za pra enje pokreta stijenskih

blokova, d) izrada ure aja za automatsko otkrivanje odrona, e) upoznavanje voznog i stani nog osoblja o

potencijalno ugroženim mjestima na pruzi. (9) Na padinama gdje postoji stalna opasnost od odrona

kamena koji može ugroziti saobra aj uvodi se stalna ili periodi na uvarska služba, o emu odlu uje nadležni UI.

(10) Ako se na padinama ili kosinama trupa pruge pojave znaci nestabilnosti, koji ukazuju na klizanje (pukotine, slijeganje kolosjeka, naboranost, naginjanje drve a ili stupova), treba odmah uvesti uvarsku službu za pra enje deformacija. Nadležni UI e, na temelju vlastite procjene, donijeti odluku o trajanju uvarske službe.

(11) Na ve im i složenijim klizištima, koja zahtijevaju rješavanje na dulji rok, treba uraditi projekat, koji e propisati kontrolna i druga mjerenja.

(12) Za nestabilne padine u pogledu klizanja i odrona mora se ustanoviti knjiga evidencije. U ovu knjigu unose se sve promjene koje se javljaju na padini tijekom eksploatacije, kao i opis svih radova (sa skicama) koji su izvršeni ili se vrše na pojedinim mjestima.

(13) Periodi ni pregledi kosina, usjeka i padina vrše se obavezno jedan puta godišnje, u prolje e poslije otapanja snijega. Ovisno od stupnja ugroženosti pruge i vremenskih nepogoda (velike oborine i ekstremne temperature), ovi pregledi mogu biti i eš i, o emu odluku donosi nadležni UI.

(14) Za složenije i teže slu ajeve može se organizirati i posebni pregled kosina i padina, u koji se, pored predstavnika UI, mogu angažirati odgovaraju e stru ne institucije i stru njaci izvan željeznice.

lan 10. (Željezni ko podru je, pružni pojas i zaštitni pružni pojas)

(1) Željezni ko podru je je površina zemljišta na kojem se nalaze željezni ka pruga, objekti, postrojenja i ure aji koji neposredno služe za obavljanje željezni kog prometa.

(2) Pružni pojas je prostor izme u željezni kih kolosjeka, kao i pored krajnjih kolosjeka, na odstojanju od najmanje 8 m, a ako željezni ka pruga prolazi kroz naseljeno mjesto - na odstojanju od najmanje 6 m, ra unaju i od osi krajnjeg kolosijeka.

(3) Zaštitni pružni pojas je zamišljeni pojas s obje strane željezni ke pruge, širine 200 m, ra unaju i od ose krajnjih kolosjeka.

(4) Željezni ko podru je mora biti ome eno kamenim ili betonskim grani nim znacima po BAS-u, ukopanim na odgovaraju u dubinu, s tim da znak vlasnika bude okrenut ka osi pruge.

(5) Na situacionom planu pruge, koji se prilikom preuzimanja pruge u eksploataciju predaje službi održavanja, moraju biti ucrtane i granice željezni kog podru ja.

(6) Provjeravati da li se grani ni znaci nalaze na svojim mjestima i brinuti se o održavanju i kre enju ovih znakova, s tim što se kre e jedanput godišnje, i to u prolje e.

(7) U pružnom pojasu sa odstojanja od najmanje 8 m na otvorenoj pruzi, odnosno najmanje 6 m od osi krajnjih kolosjeka u kolodvorima, mogu se graditi samo željezni ki objekti i postrojenja. Iznimno se, uz suglasnost nadležnog UI, mogu graditi i postrojenja drugih organizacija ukoliko služe za utovar i istovar robe na željeznici.

(8) U zaštitnom pružnom pojasu mogu se graditi gra evinski i drugi objekti, podizati postrojenja na odrenjenoj udaljenosti od pruge, zavisno od njihove vrste i namjene, i saditi drve e, prema uvjetima i uz primjenu mjera koje jam e sigurnost prometa i sigurnost ljudi.

(9) Služba za održavanje pruga provjerava da li gra evni i drugi objekti u zaštitnom pružnom pojasu, izgra eni prema odre enim uvjetima i uz primjenu potrebnih mjera, jam e sigurnost prometa i sigurnost ljudi.

(10) Na željezni kom podru ju poduzeti potrebne protupožarne mjere na mjestima gdje željezni ka pruga prolazi kroz šumu ili pored šume odnosno zemljišta zasa enog poljoprivrednim kulturama lako zapaljivim u vrijeme sazrijevanja. U zaštitnom pružnom pojasu van željezni kog podru ja

provjeravati da li su i nositelji prava korištenja odnosno vlasnici šuma i zemljišta iz stavka 1. ove ta ke poduzeli potrebne protupožarne mjere radi osiguranja od požara.

lan 11. (Jarkovi za odvodnju zemljanog trupa)

(1) Zaštitni jarkovi (sl. 2): - U toku izgradnje novih pruga, rijetko se iznad

usjeka grade zaštitni jarkovi. Ove jarkove mora izraditi služba održavanja pruga u cilju sprje avanja prodiranja oborinskih voda s brdske padine na kosine usjeka, ako na ovima voda po ne izazivati poreme aje.

- Jarkovi moraju biti najmanje 5,0 m udaljeni od gornjeg ruba kosine usjeka ili zasjeka, što zavisi od vrste materijala padine.

- Padina uzvodno od zaštitnog jarka mora biti pravilno isplanirana tako da se omogu i pravilan uljev vode u zaštitni jarak.

- Zaštitne jarkove izvoditi, po pravilu, u pravcu, a gdje to nije mogu e, u zavojima sa što ve im polumjerom kako bi voda što bolje oticala i odnosila mulj.

- Sistem zaštitnih jarkova na kliznim podru jima ima obuhvatiti u potpunosti cijelo klizno podru je, a vodu iz njih odvesti najkra im putem niz padinu van kliznog podru ja neposredno do propusta i mostova.

(2) Odvodni jarkovi: - Prema položaju u odnosu na zemljani trup,

razlikovati:

Utorak, 21. 5. 2013. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Stranica 161

- odvodne jarkove pored planuma pruge u usjeku (slika 2) i zasjeku,

- odvodne jarkove pored nasipa (slika 1). i - odvodni jarkovi pored planuma pruge u usjeku i

zasjeku moraju primiti vodu s kosine usjeka i zasjeka, kao i s planuma pruge i odvesti je do najbližeg propusta ili mosta.

Zadatak ovih jarkova je tako er primiti vodu iz drenaža postavljenih u kosine usjeka, iza potpornih zidova, kao i iz drenaža ugra enih u trup pruge. - Odvodni jarkovi sa uzbrdne strane nožice nasipa moraju

primiti i odvesti svu vodu koja se slijeva sa padine u smjeru nasipa i vodu koja se slijeva sa kosine nasip.

- Voda iz ovih jarkova ne smije podlokavati nožicu nasipa niti ulaziti u podlogu nasipa, te ovi jarkovi naj eš e moraju biti obzidani.

- Ukoliko se primijeti da voda koja se slijeva sa kosine nasipa ka nizbrdnoj strani štetno djeluje na nožicu nasipa, kao i na padini ispod i niže nasipa, i sa donje strane nasipa izgraditi odvodne jarkove.

- Sva mjesta na padini niže i više trupa pruge, gdje povremeno izvire ili se sakuplja oborinska voda, moraju se povezati mrežom odvodnih jarkova kako ne bi na tim mjestima došlo do pojave klizišta. Ukoliko se na padini više trupa pruge pojavi klizanje

terena uslijed izvorskih ili akumuliranih voda, moraju se odmah izraditi odvodna korita za brzu evakuaciju ovih voda. Ova korita, kao privremena, izraditi od dasaka ili drugog prikladnog materijala, radi što bolje evakuacije voda preko ugroženog podru ja. Po izvršenom saniranju klizišta ova privremena korita zamjeniti stalnim jarkovima u sklopu projekta za saniranje klizišta.

- Odstojanje odvodnog jarka od osi kolosjeka na prugama gdje se ugra uju temelji za elektri ne stupove rješavati od slu aja do slu aja, prema terenskim uvjetima, pri emu dolazi u obzir devijacija jarka, propuštanje jarka kroz temelj stupova i dr., s tim da ne bude ugrožena odvodnja vode. U svakom pojedinom slu aju mora postojati suglasnost jedinice za održavanje pruge. Isto vrijedi i za druge ure aje za odvod vode pored pruge. (3) Zajedni ke odredbe za sve vrste jarkova. - Poslije prijema novih pruga u eksploataciju, kao i kod

postoje ih pruga, služba održavanja mora obratiti pažnju na pravilno funkcioniranje jarkova odvodnje. Pri ovome naro ito konstatirati:

- da li se u jarku taloži mulj, - da li se erozijom odnosi dno jarka i kosine jarka, - da li voda iz jarka ponire u trup pruge i tako na njega

štetno djeluje, - kako se drži i ponaša obloga jarka, l - je li proticajni profil izra enog jarka dovoljan da primi

maksimalne koli ine oborinskih voda. - Da bi se izbjeglo usporavanje vode i taloženje nanosa,

polumjer krivine jarka, u pravilu, ne smije biti manji od 10,0 m.

- Da bi jarkovi mogli pravilno funkcionirati, moraju se, po pravilu, raditi u neprekidnom padu. Produžni pad odvodnih jarkova ne smije biti manji od 2

do 3 ‰ ni ve i od 25 ‰. Podužni pad zaštitnih jarkova iznad poreme enih kosina

usjeka ne smije biti manji od 4 ‰, a zaštitnih jarkova iznad klizišta i njihovih odvodnih jarkova niz padinu ne ve i od 50‰.

Ovo su samo osnovni parametri, me utim, pri odre ivanju najve eg pada jarkova mora se voditi ra una o koli ini vode, na inu osiguranja jarkova i vrsti terena.

(4) Nagib kosina neobzidanih jarkova odre ivati prema vrsti zemljišta. U slu aju sitnog pijeska i slabo vezanih materijala, nagib stranica ovakvih jarkova ne smije biti strmiji od 1:2, u vezanom materijalu 1:1,5, a u stjenovitom materijalu 1:1 do 2:1. Nagibi stranica obzidanih jarkova kre u se od 1:1 do 5:1.

(5) Ako brzina vode u neobzidanim jarkovima prelazi brzine navedene u tablici 1, mora se, zbog opasnosti od odnošenja materijala u kome je jarak izra en, izvesti obzi ivanje - oblaganje jarka.

Tablica 1. Maksimalna dozvoljena brzina vode u neobzidanim jarkovima

Vrsta brdskog materijala Maksimalna dozvoljena brzina vode pri dnu jarka u m/sec

Rastresit materijal 0,10 Sitan pijesak 0,25 Krupan pijesak 0,60 Glinovit materijal 0,40 do 0,75 Sitan šljunak do 2,5 cm 1,00 Krupan šljunak 1,20 Kompaktna glina 1,50 Kameniti materijali 2,15

vrsta stijena 3,10 i više (6) Po potrebi, obzi ivanje - oblaganje postoje ih jarkova

može se izvesti busenom, kamenom u cementnom malteru, betoniranjem na licu mjesta ili polaganjem po dnu betonskih rigola od 1/3 cijevi Ø 400 mm sa stranicama obzidani lomljenim kamenom u cementnom malteru, ili drvetom. Dozvoljene brzine ovisno od osiguranja jarka vide se iz tablice 2.

Tablica 2. Dozvoljene brzine ovisno od osiguranja jarka

Vrsta osiguranja jarka Najve a dopuštena brzina vode pri dnu jarka u m/sec

Busen položen pljoštimice 0.60 Busen položen nasatice 1.50 Kaldrma u žbuci 3.40 Beton 4.20 Drvo 6.00 Tesani granit 10.00 (7) Ako bi brzina vode u obzidani jarkovima prelazila i brzine

navedene u tablici 2, erozija dna korita jarka mora se sprije iti izradom: - pojaseva (rebra, slika 18a) radi ustaljivanja dna, i - kaskada od kamena (slika18b), betona (slika18c) ili

drugog materijala. (8) Oblaganje dna jarkova kaldrmom, betonom i sli no mora

se obavezno izvesti iu slu aju malih padova u vodonepropustljive zemljištu, kako ne bi došlo do razaranja i stvaranja mulja u jarku.

(9) Kod kaldrmisanih ili betonskih jarkova mora se paziti da voda ne na e put ispod kamene obloge ili betona. Svatko, pa i najmanje prodiranje vode ispod kaldrme odmah sprije iti. Ošte eno mjesto brižljivo otvoriti, nastale šupljine dobro ispuniti i ponovo položiti kaldrmu odnosno zabetonirati ovo mjesto.

(10) Ukoliko se rušenje jarkova, pod utjecajem velikih voda i sli nog, periodi no ponavlja, moraju se komisijski utvrditi mjere za njihovu trajniju sanaciju.

Broj 39 - Stra

(11) Jarkovi uvijek mobavljatPrilikom

se naruši ravprirodni oslosmije prekora

Materijase ne e ponovdeponirati na (12) Pratiti

poduzim

(1) Radi zsprje avkosine Oblagankaldrmosli no, p

- Roliranjnasipa, paralelneksploatkamenihi radi droliranje(1:1).

anica 162

Sl. 18. Sprij

se moraju stalmoraju biti isti ljeti, au ostalam iš enja, jarkvnoteža zemljišnac; zato se p

a iti. al od iš enja javo vra ati - spikosinama nasipuzroke zamulj

manja odgovaraj

(zaštite kosinavanja proklizav

se moraju, nje nasipa ostvom, betonskim pri emu je: je, tj. slaganje probranog iz s

no s njegovomtacije može h nasipa u ciljudavanja nasipu em se po potreb

je avanje erozije dn

lno održavati usti. Glavno iša godišnja dobakovi se ne smijušta, odnosno d

prvobitna dubin

arka mora se odirat u jarak, tj. pa i bankina. jivanja jarkov

aju ih mjera. lan 12.

(Obloge) a nasipa od vanja i ispirakada nastupi

aruje se roliranplo ama, beto

kamena rukomsamog nasipa, m izradom. Mse javiti potr

u sprije avanja rljepšeg izgled

bi može održati

S L U Ž B E

na jarkova

u ispravnom stš enje jarkova a po potrebi. u produbiti toli

da se kosini odna jarka pri tom

dvesti na mjestomaterijal se ne

a, radi mogu

vanjskih utjanja materijala

potreba, obnjem (kameni nonskim blokov

m na kosinu kamizvodi se po p

Me utim, i tijreba za rolirraspa avanja ka

da. Kod nižih ni strmiji nagib k

E N I G L A S

tanju i treba

iko da duzme me ne

o gdje smije

u nosti

jecaja, a, ove bložiti. nasip), vima i

menog potrebi jekom

ranjem amena nasipa kosina

-

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(1)

S N I K B i H

Kaldrma i betod utjecaja vosloju krupnog se, uz nužno Kaldrma možeistinjenim spojOdržavanje ug- kontroli st- popravci iNa svim mjesdeformacije obPrethodno se obloga nasipatrupa, pa zatimod kojeg je ranAko se deformneotpornosti, oblogu, kako obloge nastupiKada se na noslijeganjem namjere da se pose otkloniti cjenalazi, izvršitinasipa, pa tek Naknadno oslu ajevima: - kada se

kao obram- kada se i

konsolidistalno natmosfer

- kada suodnosno nedovoljnblagim n

Preko obloge n

Pravilno održamaterijalu kojutjecaja postižima veliku kookomito, a u m19.). Njihove temelju iskustkamena u suho

onske plo e iliode. Kaldrma s

pijeska ili sitndotjerivanje, pe biti u suho ijnicama (fugira

gra enih oblogatanja i rekonstrukciji

stima gdje se bloga nasipa, mna tom mjest

a i izvršiti prm ponovo izradinije bila ura enamacije obloga n

na takvim mne bi zbog u

ile ve e deformovoizgra enim pasipa, sleže i ootpuno izgubi belokupna oblogi dosipanje (onda ponovo iz

oblaganje nas

o ekuje da bi nmbeni nasip za izgra ene kosinirati nikakvim na njima osskih voda, i

u pitanju pnasipa pruge zbnom prostoru zagibom. ne smije se baca

lan 13(Obložni zi

avanje kosina uji se lako ra

že se obložnim oheziju ovi zidmaterijalu s mandimenzije se ntva, a mogu o, u žbuci i od b

Sl. 19. Oblož

Utorak

i blokovi služese radi ja ine onog šljunka. Lopolaže u vezu, ili u cementno

anje). a nasipa sastoji

obloga. iz razli itih r

mora se odmahtu mora otkloravilno nabijan

diti obloga od isna.

nasipa javljajumjestima odmuništenja pojed

macije nasipa. prugama, paral

obloga, što esbankina u krunga i podloga nalan 6. ta ka h

zraditi obloga. sipa raditi i

nasip pruge movrijeme poplav

ne zemljanog tbiološkim mje

sje a erozivn

proširenja zemzbog rekonstrukza izradu kosin

ati zemljani ma3. idovi) usjeka i zasjekaspada uslijed

zidovima. U mdovi se mogu njom kohezijomne odre uju ra

biti izra eni betona.

žni zid

k, 21. 5. 2013.

za osiguranje oko 30 cm na omljen kamen bez ivijanja.

om malteru sa

u:

azloga pojave h intervenirati. oniti postoje a nje zemljanog stog materijala

u zbog njihove mah zamjeniti dinih dijelova

lelno s trajnim sto ide i do te i napisa, mora a kojoj se ona h.) i nabijanje

iu sljede im

gao poslužiti i va, trupa ne mogu erama, ve se

no djelovanje

mljanog trupa, kcije pruga, pri na nasipa pod

aterijal.

ka izvedenih u atmosferskih

materijalu koji izvoditi skoro

m u nagibu (sl. unom, ve na od lomljenog

Utorak, 21. 5

(2) Ako poskoji je ionda izana površ

(3) Održavasljede e- ko- pro

zid- po- odKontrol

položaja oblobiljega na pukštetnog djelomehani kog opisu stanja pritiska na zpokreti zida imase iza zidmehani ko i voda), službamjere.

Za pravotvori za prredovito prootvorima se onemogu ujei da ga putem(4) Naknadn

sljede im- Ka

natogškod

- Kakomaatm

(5) Osim obposti i n- po

be- po

usjko

- izrpood

- prstreutj

- po- pre

mr(6) Pored o

mogu sesprije av

. 2013.

stoji mogu nosizra en djelomia zida izraditi mšinu kroz otvoranje ugra enihem: ontrola stanja obo iš avanje odovima, opravka i rekonsdstranjivanje vea stanja obložožnog zida, pokotinama koje ovanja mraza i kemijskog obrdske mase

zid i pukotina i dalje nastavlj

da ili kakva drukemijsko dje

a održavanja

vilno odvodnjaražnjenje podziš avaju. Naronataloži led i

e pražnjenje vodm smrzavanja razdnu izradu novm slu ajevima:ada je brdski ma smrzavanje i ga na kosini staoljkanja brdsk

dvodni jarak i plada je u pitanjuojima se s vremase pod dejmosferilija, podbložnih zidova,na sljede e na iostavljanje preketona preko nje,ostavljanje sidrajeka radi spr

omada kamena urada gabiona odnožju kosindvodnog jarka, skanje kosina eba sprije iti jecajima atmosf

ovršinska zaštitaekrivanje kamerežama. obložnih zidovae raditi i na pavanje raspadanj

st da voda dospi no ili cijeli umanju drenažu,re u zidu (barbah obložnih zi

bloženih zidovaotvora (barba

strukcija obložngetacije na zidožnih zidova saostavljanju konse eventualno pna zid, opisu

od površinskih iza zida u pu brdskoj maaju, i ako se puga ošte enja zelovanje površpoduze e prav

avanje potrebnozemnih voda o ito u zimskoi na taj na inde iza zida, kojzara. vih obložnih z

materijal u koserozivno dejstv

alno javljaju osikog materijalalanum pruge, u zaštita kosinamena na vrijemjstvom tempedzemnih voda i , stabilizacija koine:

ko kosine eli n a (anker) od erje avanja odvu usjeku (sl. 20( eli ne koša

e usjeka u

usjeka bitumendodir brdske ferilija, a kosina biotorkenitih kosina

a koji se rade adini iznad usjja i osipanja pa

S L U Ž B E

ije iza obložnogu žbuci ili od b sa izvo enjemkan). idova sastoji

a, akan) u oblo

nih zidova, i ovima. astoji se u: kontrolnih ubetonpojave na zidu, u štetnog djelo

i podzemnih pogledu eventusi iza zida. Aojave pokreti bzida (dejstvo minskih i podzevovremeno pot

o je da se ugriza obložnog

om periodu, u n stvori se epa može pritisku

zidova predvidj

ini usjeka neotvo voda, pa seipanja, odvaljiv

a na prugu, t

a kamenih usjeme otkidaju kaeraturnih promsli no. osina usjeka mo

ne mreže i špr

eli nih šipki u kvaljivanja poje),

are s kamenocilju sprije a

nozni smjesommase sa van

kretom, o pocin anim ži

na kosinama ueka ako je u p

adine u usjek.

E N I G L A S

g zida betona, m vode

se u

ožnim

ontroli niranih opisu ovanja voda,

ualnog Ako se brdske mraza, emnih trebne

ra eni g zida

ovim p koji uje zid

djeti u

tporan e zbog vanja i tj. na

eka na amene mjena,

ože se

ricanje

kosine edinih

om) u avanja

m koja njskim

anim

usjeka, pitanju

(1)

(2)

S N I K B i H

Sl. 20. Stabili

Tamo gdje jepadini prihvatobrušavanjimakamena u suho21, 22, 22a i monolitni (slikc). Potporni zidov(slike 21 i 21(gornji rub pranastane opasnskratiti nožicuili kada u noži(put i dr.). Potporne zidoodvodnim jarkosi kolosjeka mravnini GIP (smoraju ostavipredvidjeti knestabilno tlo (slika 22d). Aku slu aju veodozgo nadolje

izacija kosina usjek

lan 14(Potporni zi

potrebno da ti pritisak zema brdske padineo, od kamena u 22b) ili armira

ke 21a), montaž

vi ispod niveleta), u kosini naaga) (slika 22)nost od podlok

nasipa na terenci ili kosini nas

ove iznad nivkovima ija gornmože biti u ravnslika 22b), u koiti otvori za ada se iznadsklono klizanj

ko se ovi zidoviih visina radove, naporedo sa i

Broj 39

ka pomo u eli nih

4. idovi) se u zemljano

mlje, kao i da e, izvesti potpo

u žbuci, od nearranog betona, kažni i ukotvljen

te pruge, i to uasipa do planum), moraju se prkavanja nasipanu sa nagibom sipa treba izves

velete, i to knja površina zid

vnini planuma (ojem slu aju seotjecanje vode

d nivelete nanju (slika 22c) i ukotvljavaju (vi se mogu iziskopom.

- Stranica 163

sidra (ankeri)

om trupu i na se suprotstavi

orne zidove od miranog (slike koji mogu biti ni (slike 21 b i

u nožici nasipa ma ili do GIP redvidjeti kada a, kada treba ve im od 1:3,

sti drugi objekt

kombinirane s da jarka prema slika 22a) ili u e u ovom zidu e s planuma,

alazi prirodno ili nasuto tlo

(slike 21 b i c), zvoditi etapno,

Broj 39 - Stra

(3) Služba održavadeformauslijed:

- Pove anPove an

nastaje uslijeuslijed poveprekora enja slijeganja zidsli no.

Prevrtanstrane zida

Prevrtannasip iza zidaneka svoja gklizanja ve ihKlizanje zida

Klizanjekomponenta trenjem o podnaro ito ako t- Izdizanj

Izdizanjklizišta s klizzajedno sa pomasa u gornje- Nejedna

Zbog npotpornih zidslaganje pojepucanje samo- Ošte en

Potpornili betona upismrzavanja r

anica 164

održavanja duanju potpornihacije koje se na

nja rubnih naponje rubnih naped nekih unutaanja optere endozvoljenog

da, pojave puko

nja zidova ili p

nje potpornih a, odnosno brdgeomehani ka h masa brdskog

e potpornog zidsile na zid po

dlogu ne može temelji nisu uraja zida je zida nastajeznom ravnini isokrenutom masem dijelu spuštaakog slijeganja nejednakog brddova podijeljenedinih kampadog zida. nja uslijed djeloni zidovi koji nijaju u sebe vorazara zidnu m

užna je voditi h zidova. Prnjima pojavlju

ona na tlo pona na tlo u arnjih promjennja na tlo samo

optere enja totina, nejednako

postupne prom

zidova obi no dska padina u u

svojstva uslijeg materijala.

da obi no nastuove a do te msuprotstaviti ov

a eni u vidu zub

e na mjestimaspod potpornogsom u nožici iza.

dskog materijalnih na kampadada, a u slu aju

vanja mraza i anisu ura eni oddu koja u zims

masu. Zato je n

S L U Ž B E

ra una o pravri tome utvruju i koje su pro

temelju zida ona na samom tog zida. Vidni tla odraziti u og pomjeranja

mjene nagiba va

se doga a kausjecima promied upijanja vo

upa kada se okmjere da se samvoj sili. To se dbaca.

gdje se pojag zida, tako da zdiže, dok se b

la, u temelju a javlja se nejeu duljih kamp

atmosferilija d kvalitetnog kaskom periodu unaro ito važno

E N I G L A S

vilnom r ivati oizašle

obi no tlu ili znaci vidu

zida i

anjske

ada je ijenila

ode ili

komita m zid

doga a

avljuju se zid

brdska

dugih dnako

pada i

amena uslijed da se

krunavodo-

ako nesto

koja zidu prera

(4)

(5)

-

S N I K B i H

a zida pravilnom. Zamuljivanja dUkoliko posto

nisu dobro zašo se zamuljuju.

nepredvi eno moraju s vre

a ivati pojedini

Sl. 22b. Potporni

Kada se primpoložaja zida, to posebno nazida. Ove kontveli ini pokrednevnik. Ukolobrazovati struza sprije avanjRadi otklanjamogu se, premsljede e mjereizrada upornjatemeljima (sliki klizanja zidousjecima dozv

Sl. 23. O

održava kako

drenaža iza zidaoje drenaže iza ti ene vertikalnTada se iznad pritiskuje sam

emena na vrijedijelovi drenaž

zid iznad nivelete s

mijete deformodmah postavi

a svakoj kampatrolne ta ke moeta i podaci oiko se kretanja u nu radnu skuje ovih pomjeranja deformacij

ma potrebi i mj: ka (kontrafor) u

ka 23) ako je u pova, i ukoliko oljava,

Osiguranje potpornih

Utorak

se zid ne bi od

a a potpornog zidnim i horizontzida skuplja po

m zid. Zbog togeme pro iš avže iza zida.

sa zidom jarka do go

macije u pogliti kontrolne taada u kruni zioraju se promao tome unosipoja avaju i du

upinu radi predanja. ja na potpornjesnim prilikam

upravnih na zidpitanju mogu nto slobodan p

h zidova pomo u up

k, 21. 5. 2013.

dozgo natapao

da (slika 22a), talnim filtrom, odzemna voda ga se otvori u vati, pa ak i

ornjeg ruba praga

adi promjena ke, na zidu, i

ida i u osnovi trati zavisno o iti u poseban uže traju, hitno dlaganja mjera

nim zidovima, ma, predvidjeti

d sa zup astim nost prevrtanja profil pruge u

pornjaka

Utorak, 21. 5

- ojaslij

- izrse ma

- injodna

- izrprapro

- izrsm

(6) U okvirza ugrazidovi m

(7) Na mjezemljanizraditi vodu, a

(8) Na mjeusjeka jarkove 24). Kritoliko dvoda izzemljištpotrebi m

(1) Za prijapruge, p- drenažZa odv

prijelaza, skreI na mj

odvodni jarkoSvi ovi

projektu. (2) Slu ajev

jedna odeksploat- san

dž- san

od- san- od- san- ka

(3) Održava- Kontrol

Kontroludoba velikih ksadržavati: kzamuljenost, deformacije n

. 2013.

a avanje temeijeganje, rada drenaža i s

potporni zidasom, jektiranje brd

dgovaraju om sa zid, rada paralelnih avilnog prikuposušivanje tla izrada kamenih

manje zemljani pru sanacije zemadnjom novih mogu se izvodit

estima gdje je nog trupa, kao p

blokovi od gadobro se supro

estima gdje treod obrušavanjod lomljenog k

ilo jarka koje seda se kroz njegaz drenaža izratu ovo krilo trebmogao dozidati

(Dam i odvodnju po potrebi, predža. vodnjavanje setnica i sl. po pojestima gdje novi, predvidjeti i radovi mogu

vi kada drenažd mjera za sanataciji su sljedenacija planum

žepovima, koritinacija padine n

dnosno padine vnacija potpornih

dvodnju stani nnacija klizišta s

aptaža izvora naanje ugra enih i pravilnog funku pravilnog fukiša. Pri ovoj k

koli ine vode npojavu izvor

na drenaži i sli

elja zidova g

sanacija klizištd izdiže zajed

ske mase ilimjesom u cilju

drenaža iza popljanja podzemza zida (slika 2naslaga iza z

potisak na potpmljanog trupa m

potpornih zidti samo po odob

hitno potrebnoprivremeni potpabiona, koji prtstavljaju nadireba osigurati sja i erozije, ikamena u žbuce nalazi prema ka mogu izraditienih iza ovih

ba biti ja ih dimi i manji potpor

lan 15. Drenaže)

podzemne vodvidjeti sistem p

stani nih platootrebi dolaze u

nema uvjeta daplitke drenaže.

u se izvoditi s

žni sistem možaciju zemljanogi:

ma pruge defoima ili vre amana kojoj je izgviše ili niže zemh zidova iznad ih platoa,

svih oblika, a kosinama usjedrenažnih sistekcioniranja dre

funkcioniranja kontroli voditi ena oknima, bura u neposredno.

S L U Ž B E

gdje se primj

a u slu ajevimadno sa pokren

i nasipa iza smanjivanja pr

otpornog zida unih voda iza z2), i zida, koje treborni zid.

može se javiti podova. Novi pobrenom projektu

o izvršiti osiguporni zidovi moropuštaju podzanju brdske masamo nožicu kizvesti tzv. oj

ci ili od betona kosini treba je vi barbakan i prjarkova; u sla

menzija kako birni zid.

de iz padina i podzemnih gra

oa, perona, pobzir plitke dre

a se izrade pro amo po odobr

že do i u obzig trupa na pruga

ormiranog zasta, gra en zemljanimljanog trupa,

i ispod nivelete

eka ili u padini.ma sastoji se u:naža drenaža obavlj

evidenciju, kojaunarima i izljednoj blizini iz

E N I G L A S

mje uje

a gdje nutom

zida ritiska

u cilju zida i

ba da

otreba otporni u.

uranje ogu se zemnu ase. kosine ja ane (slika

visoko ropusti abijem i se po

trupa evina

putnih enaže. ropisni

renom

ir kao ama u

tornim

i trup,

e,

:

ljati u a treba evima, zljeva,

-

da po

tako -

ne prpro i

est sli nootjec-

zemljzaraspokla

stvarporem

sljede

(4)

mjestgdje toga drenasvim (5)

S N I K B i H

Pravilnom odvZa održavanje

ovršinska voda Odvodni jarkoobloženi da ne Pro iš avanje Kada se preko

rotje e drenažoiš avanje sistemje slu aj da se o, gdje uginu ianje vode. Održavanju izlNa izljevima d

jom iz stranstanja izljeva uapaca (gdje ih imVoditi ra una

ao uspor vodme aje u podlozPreradi neispraPreradi neispr

e im slu ajevim- kada se k

tajac zbog- kada se d

podzemne- kada je zb

drenaže.

U postoje im obavezno, uudaljenostima bunari, preko kontrolirati pgra evine mopropisanim pbunarima morradnik može spOkna odnosn

tima gdje se supojedine drenai na svakih 5

ažne bunare prmastima gdje iOdredbe ta keanalogno i za p

vo enju površinpostoje ih dre

ne ulazi u drenaovi koji prelazepropuštaju voddrenaža kontrolnih oka

om iako je prijema drenažnih gr

kroz izljev u tai na taj na in s

ljeva drenaža drenaža (slika 2nica jarka, zau korov, nepravma) i sli no. da izljev uvij

de u drenaži, zi i trupu prugeaviiih dijelova davnih dijelova

ma: onstatira da se

g poreme aja u ndrenaža zamule vode koja se ubog površinskih

Sl. 25. Izlidrenažnim sist

ukoliko ne ugraditi revizijkojih e se

pravilno funkoraju biti jasoklopcima. U

raju biti ugra epustiti do tajac o drenažne beljavaju dvije

že mijenjaju pr50 m odstojanjredvidjeti na odima kaskada i tae (1) do (4) opodzemne jarko

Broj 39

nske vode izvanenaža od naro iažu, da je ne bie preko drenaž

du u drenažu.

ana i izljeva uste toga tekla, mra evina od muajac uvla e ježstvaraju preprek

25) obi no dolazavejavanja, stvilnog funkcion

jek bude ist kkoji može iz

e. drenaža. drenaža mora

e voda iz drenanjoj, ljuje zbog slabu nju ulijeva, h pokreta porem

iv drenaže temima svih vr

postoje, naijska okna odnmo i tijekom

kcioniranje dsno ozna ene

U dubljim oknene penjalice pdrena.

bunare predvidili više drenaža

ravac pod oštrimja. U drenažnidstojanju 50 dajac. ovog lanka pove - kanalizaci

- Stranica 165

n drenaže itog je zna aja zamuljivala. že moraju biti

tanovi da voda mora se izvršiti ulja i prepreka. evi, kornja e i ku za pravilno

zi do zasipanja varanja leda, niranja žabljih

kako se ne bi zazvati velike

se pristupiti u

aža izljeva van

bog filtriranja

me en položaj

rsta, moraju se a odre enim nosno drenažni

eksploatacije drenaža. Ove

i zatvorene nima odnosno preko kojih se

djeti na svim a i na mjestima m kutom; osim im potkopima

do 100 m i na

primjenjuju se iju.

Broj 39 - Stra

(1) Osim prza zaštizasjeka,vegetacibiološkokombinaod reljef

(2) Vegetaczaštita tpostiže (zidovi,

(3) Vegetacod erozklima, ktako i odgovarmjesto. raznolikposebno

(4) Prije pvegetacioborinskprivremodržavazaštitu.

(5) Na strmzahva eodgovarzaštita tneuspješ

(6) Na onimaktivna radovi predvi etla.

(7) Kosine uvjeta ztreba namjestimrazvija uispuniti od 1:1,zemlje, eš e ko

(8) Kao nep- naZatravl

primjenjivati ima prirodne

Sije se uplaninskim pr

Sjeme p3,5 do 4,0 kgvrste koje izsistem s proddijelovima (rautohtone vrtapkalicom i Tijekom prvetijekom sljedmoraju biti kodržavanjem:

- tra

anica 166

(Biološkorimjene gra evitu od erozije , kao i padinija. Da li eo-tehni kih iacijom jednih ifnih, geoloških,cija se ne smtla na nagibima

kombinacijompleteri, rovovi

cija se kao živi zije, može uspkao i elementi pedološke, po raju biljnim v

Biljni materijk, te se odabiro za svaki objeko etka radovaijom, kosina seke vode sa p

menih zaštitnih a sve dok bilj

mim padinama izene procesomraju e mjere ztla samo na kšna. m kosinama i i odgovara preozelenjavanja enom planu, uz

i padine u kojza razvoj odgoasipati plodnom

ma gdje e se sau dubinu, prethplodnom zeml

,5 radi sprje aizraditi zaštitne

olje ili sli no. posredne mjere a kosinama nasiljivanje po mskoro na svim vlage i gdje pou pravilu tijekoredjelima iu prvpripremiti kao mg/ar, tj. 35 do zdržavaju sušu

dorom u dubinurizomi) i koje trste. Zasijanu sve do nicanj

e godine travu de ih godina pkompaktni, što : avnjake istiti o

lan 16. o-tehni ki radovvinskog materija

postoje ih kosna, po potrebe se zaštita pili gra evins drugih, ovisi u, pedoloških i k

mije primjenjiv strmijim od 1:

m raslinja i gri dr.). materijal za za

pješno primijenzemljišne podlfizi kim i ke

vrstama planirjal po svojim r i kombinacijkt prema op ima na zaštiti t mora osiguratipadine. Ovo

jarkova, zidni pokriva n

znad kosina usjm erozije, mozaštite, jer bezkosinama usjek

padinama gdjeedvi enim biljnmogu se izv

z prethodno rav

ima je zemlja ovaraju ih biljn

m zemljom debljaditi rastinje ijhodno pripremlljom. Na kosinavanja osipanje niske pleter, z

mogu se primijpa: metodi sijanjamjestima; narostoje uvjeti za z

om ožujka ili trvoj polovici svimješavinu više 40 g na 1 m2.

u, koje imaju u, koje se razmntraju više godi

površinu tapja po mogu nokositi najmanj

po potrebi. Trase postiže redo

od korova,

S L U Ž B E

vi) ala ( lanci 12. sina nasipa, usjbi se primjenjprovesti izvoskih radova,u konkretnom slklimatskih uvjetvati kao samo1, ve se tada z

ra evinskih obj

aštitu kosina i pniti pod uvjetologe, kako geoemijskim osobiranim za odr

osobinama vrja vrsta mora mesnim uvjetim

la u kosini ui od naglog slijese postiže po

dova, pletera ne preuzme po

jeka i zasjeka, aoraju se podz ovoga vegetka i zasjeka b

e je zemlja binim vrstama, zoditi odmah p

vnanje i prekopa

sterilna i gdje nih vrsta, prethljine 15 do 30cmi se korijenov sljene rupe mor

nama s padom vja donesene pzidove u suho,

jeniti:

a, ru no, možo ito je uspješnozalijevanje. ravnja, au šumobnja. vrsta trava u ko U obzir dolazrazgranat kori

nožavaju podzena, i to prvenspkati grabuljomosti eš e zalij

nje 2 do 3 putaavnjaci na kosiovitim njegovan

E N I G L A S

i 13.), jeka i juje i enjem , ili lu aju ta.

ostalna zaštita

bjekata

padina om da ološke, inama

re eno rlo je vršiti

ma. usjeka evanja omo u itd. i

otpunu

ako su duzeti

tativna bila bi

ološki aštitni prema avanje

nema hodno m. Na sistem raju se ve im

plodne pobiti

že se o gdje

ovitim

oli ini ze one ijenov

emnim stveno m ili jevati. a, dok inama njem i

padomsjeme

debljvrsta okolimanjnaizm

poprabusenslaga1:1,225cmodržase nmjest-

zatravu ink

nagib

klimaraslindugoorezipovje

uvjetdo 3 šahovodresistem

(listo

vidu što ese za

S N I K B i H

- gdje pojizumiru,

- na mjestna inom ponovno

Pobusavanjem ve im od 1ena. Buseni, isje eine 15 cm, mos jakim korij

ine. Poslije vaim naslagama

mjeni no okrenuKosine na ko

aviti i grabuljne re ati sa preati busen preko2, svaki drugi bm, promjera Ø avaju se kao i na pojedinim btima popravka sna kosinama uRastinje razn

vnjivanjem ilkovitiju zaštitu

SKombinaciju

bima ve im od Na istoj kosini

atskim uvjetimnja, ili samo jetrajno, da im

ivanje. Izbor reriti odgovarajuStarost sadnica

tima terena. Prvgodine. Rastinjvskom poretku,uje se prema

mu sa enja, i krSadi se tijekom

opad, studeni). PRaslinje redovda prve godineeš e zalijevati. amjenjuju. U tr

edine vrste traizvršiti odmah tima gdje je

ošte en, popsijanje trave. po potrebi, p

:1,2, gdje je ot

eni naj eš e uoraju biti vrstijenom, izva enenja, busenje

a najduže 4 uto trava na travojima e se pjom izbrazdatieklopom spojnbusena (slika

busen pri vrstit1 do 2 cm. Ttravnjaci postabusenima travse može izvršitisjeka i padinam

nih vrsta, samoli pobusavanjod erozije.

l. 26. Pobusavanje: zatravljivanja

1:2. Rastinje sai odnosno padinma, upotrijebitedna vrsta. Raa razvijen korraslinja, prvenu em stru njakua odre uje se pvenstveno se pje saditi u pojed, u rovovima ila nagibu terenre e se od 0,25 m prolje a (ožujPovoljnije je jesvito njegovati i e po sa enju saTijekom prve d

re oj godini sa

Utorak

ava iz (bilo kdosejavanje, travni pokriv

praviti ga odm

predvidjeti natežano humuzi

u komadima 3ti, od mješavinni sa suhog mse može držatdana, zašti en

avu. polagati buseni. Na priprem

nica, ili ako to 26). Na padov

ti za podlogu kTravnjaci postalali sjetvom sjemva nije održali sjetvom sjeme

ma, još i: ostalno ili u k

njem upotreblj

busen preko buseni raslinja p

aditi prije sijanjni može se, premiti kombinacijastinje mora darijenov sistem

nstveno autohtou. prema predvi eprimjenjuju saddina no iskopanli sadiljkom. Rana, predvi enido 1,0 m. jak, travanj) ili senje sa enje. i održavati, pri adnice treba, pdvije godine os

adnice se orezu

k, 21. 5. 2013.

kojeg razloga)

a ma kojim mah i izvršiti

a kosinama s iranje i sijanje

30 x 30 cm, ne više travnih mjesta najbliže ti na lageru u no od sunca,

nje prethodno mljenoj kosini

nije dovoljno, vima ve im od koljem duljine li busovanjem mena. Ukoliko a, na takvim ena.

kombinaciji za ljava se za

na primijeniti na a sjemena. ma terenskim i a više vrsta a je otporno i

m, da podnosi ono, mora se

enim vrstama i nice starosti 1 nim rupama, u azmak sadnica im vrstama i

tijekom jeseni

emu imati u o mogu nosti, sušene sadnice uju i formiraju

Utorak, 21. 5

prema namjenpokrije tlo, tbolesti, morProre ivanje

- Pleterda olakšaju(zatravljivanjzaspu kameno

Mrtve pvrbovog, lesksistemu (mreod pada kosinvegetacija neodnete dijelov

Žive ple(Salix vinali(Populus canpotrebno odm

Živi plepo ukrštenomkolja (slika 2tvrdog drvetarupe. Poslije nabiti, naro it

Živi plejeseni po istrazlikom što jožiljene.

Na slobpretežno niskkorijena.

Živi pledobro ne ožipru a odstran

Poslije pizbojaka, obaili ošte ene ži(9) Starati

odgovar

. 2013.

ni i uvjetima teteren istiti odraju se pravovsadnica obavlja

r mrtvi ili živi, u i ubrzaju e ili pobusavanom. pleter raditi odkovog i drugoža, slika 27). Vna, sastava tla ie preuzme zaštive pletera odma

Seter od pru a iliis, Salix purpunadensis), podimah sprije iti sneteri od pru a pm sistemu sa po28b). Pru e i ka ili uskije u

ubadanja u rto u donjem dijeteri od reznicom sistemu kaje materijal pri

bodnom prostokog rasta, sa o

Seteri se morajuile i nadzemno

njivati. potpunog oživljaviti orezivanjeive pleter zamje

se o praviraju ih objekata

erena. Svake god korova. U sluvremeno podua se prema potrpodižu se na k podizanje nje), ili se polj

d jednogodišnjog podesnog pVeli ina polja ii namjene. Oveitu od erozije. Iah zamjeniti.

l. 27. Mrtvi pleteri i jedno ili dvogurea, Salix caizati na strmimnošenje materijapodižu se u ranomo nim koljemkolje ubadaju su prethodno nerupu zemlja seelu.

ca podižu se pao i živi pleteipremljen u ras

oru izme u plosobinama raz

Sl. 28. Živi pleteri u održavati i no ne razgranat

javanja u slu aje s proredom. Neniti novim. ilnom održava na kosinama i

S L U Ž B E

odine, dok raslinu aju pojave buzeti mjere zebi. kosinama i pad

biljnog pokrja stvorena ple

jeg ili dvogodpru a po ukršti visina pletera pleter održavaIstrulela, ošte e

odišnjih reznicaaprea), rje e tm kosinama kaala. no prolje e, najm (slika 28a) ise pomo u kolešto šire naprave okolo mora

prvenstveno tijeni od pru a, sadnicima, tj. re

letera saditi razgranatog i dub

njegovati sve dti. Osušene dij

ajevima izbijanjNeprimljeni, os

vanju vegetaci padinama.

E N I G L A S

nje ne biljnih zaštite.

dinama kriva a eterom

dišnjeg tenom

a ovisi ati dok ene ili

a vrbe topole ada je

aj eš e ili bez lca od

avljene dobro

jekom s tom eznice

astinje bokog

dok se jelove

ja više sušene

cije i

(1)

ovog

(2)

(3)

(4)

projemagi(5)

(6)

(7)

(8)

terenu hitodržatehni(9)

(10)

III. O

(1)

S N I K B i H

(ZajednSlužba održavzemljanog trupimati posljedicZemljani trup

ga Pravilnika mo- ja ih obo- osetnijih - naglog to- dužih kišNa temelju izvpo potrebi omjesta. Premastru njaci izvaZadatak stru npregled ugrožnjihovu sanacnapraviti prodokumentacijeTehni ku dokpotrebnu za sapruge i okolnoprojektna orgaProjekti moraj

ektiranje željeznstralnim prugamNadzor nad izvpo stavku (4)održavanja pruTijekom radostru ni organ sgra evinski dodnosno ovlaslužba održavaRadovi se morza gra enje žusvojenim od infrastrukture.U toku i poslitehni ku dokumunijeti sve promI manji radovi

na koji se izvodtnim slu ajevimavanje pruga, mi ku dokumentaU hitnim slu apoduzimanja prometa, a istkoji e, kada stavku 3. ovogPoslije izvršezemljanog truizvršenim radoponašanju santerena.

ODRŽAVANJ

Pod mostovimpodrazumijevapodvožnjaka, josnovna sredsperonima, sign

lan 17ni ke odredbe zvanja je dužna pa radi uo avanca po sigurnost

po definiciji uora se pregledatorina, pljuskova

temperaturnih popljenja snijega šnih perioda. vješ a po stavk

odrediti stru nja složenosti z

an željeznice. njaka po stavkuenih mjesta, piju tako da se ojektni zadate. kumentaciju p

anaciju i stabilizog terena, možeanizacija. ju biti u skladni kih pruga i ma moraju biti uvršenjem radov) ovog lankauga, o emu odlva koji se izvslužbe održavandnevnik ako rašteni stru ni oanja obavlja samraju izvoditi poželjezni kih prstrane nadležni

ije završetka ramentaciju, kojamjene nastale ui na održavanjue u toku eksploma, ako su odmoraju se naknaciju. ajevima predvid

mjera u ciljtodobno tražiti

vremenske prga lanka. enih radova upa, mora se ovima da bi seiranog trupa po

E MOSTOVAlan 18

(Pojmovi, obma i propustima aju se, osimjoš i pješaci prtva željezni ke

nalni mostovi i s

Broj 39

7. za zemljani trup organizirati knja svih promjeprometa. u lanku 4. tati poslije:

a, promjena,

a i

ku (1), služba jake za preglzadatka mogu

u (2) ovog lanpredložiti potre

na temelju prtak za izra

prema projektzaciju ugroženie projektirati s

du sa važe im manjih objekatu skladu s UIC

va prema odobra mora biti polu uje nadležni vode po projenja vodi gra evradove izvodi organ izvo a amo nadzor. o važe im tehniruga i objekatih UI, uz sugla

adova na postoa se uva u služu toku izvo enju zemljanog troatacije pruge bd bitnog utjecanadno unijeti u

djeti mogu nosju privremenoizlazak na ter

rilike dozvole,

na sanaciji e organizirati e dobili iskustod prometom,

A I PROPUSTA8. bveze) po lanku 2. ov

m mostova, relazi iznad prue organizacije, signalne konzo

- Stranica 167

p) kontrolu stanja ena koje mogu

ke (1) do (4)

održavanja e led ugroženih

se pozvati i

nka je da izvrši ebne mjere za ijedloga može

adu tehni ke

tnom zadatku ih mjesta trupa amo ovlaštena

propisima za ta. Projekti na Kodom 719. enom projektu ovjeren službi UI.

ektu, ovlašteni vinsku knjigu i

sama služba, a radova, ako

kim uvjetima ta i tipovima

asnost vlasnika

oje oj pruzi, u žbi održavanja, a radova.

rupa i okolnog bez projekta ili aja na daljnje odgovaraju u

st neposrednog og osiguranja ren stru njaka, , postupiti po

i stabilizaciji kontrola nad veni podaci o kao i okolnog

A

vog pravilnika propusta i

uge ako su oni pothodnici ka

ole.

Broj 39 - Stranica 168 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 5. 2013.

(2) Odredbe ovog pravilnika odnose se i na održavanje: - zajedni kih stupova mostova s posebnim

konstrukcijama za prugu i javni put, - zajedni kih stupova i zajedni kih konstrukcija

mostova za prugu i javni put gdje je željezni ki kolosjek potpuno odvojen od kolosjeka za javni put,

- još postoje ih mostova za prugu i javni put sa zajedni kim stupovima, zajedni kom konstrukcijom i zajedni kim kolosjekom.

(3) Pod propustima podrazumjevaju se objekti sa rasponom glavnih nosa a do 5,0 m na ležištima ili sa zglobovima. Ukoliko ovi objekti nemaju ležišta ili zglobove, data mjera se odnosi na otvor.

Postoje i propusti ispod 1,0 m otvora podliježu ovim odredbama samo po posebnoj odluci nadležnog UI, ina e za njih vrijede odredbe ovog pravilnika iz dijela II - Održavanje zemljanog trupa.

(4) Pod mostovima se podrazumjevaju objekti sa ukupnim rasponom glavnih nosa a> 5,0 m na ležištima ili sa zglobovima. Ukoliko ovi objekti nemaju ležišta ili zglobove, data mjera se odnosi na otvor.

(5) Cjevovodi, vodovodi i druge sli ne instalacije koje sa svojim zaštitnim konstrukcijama odnosno cijevima prolaze ispod pruge, spadaju prema svojim dimenzijama u mostove ili propuste.

lan 19. (Evidencija i tehni ka dokumentacija)

(1) Za sve objekte pod ta kom 1. prethodnog lanka, njihovi korisnici moraju voditi tehni ke i druge podatke, i to: - popise, - knjige eksploatacije i održavanja, i - tehni ku dokumentaciju.

(2) Spiskove koji sadrže najnužnije tehni ke podatke o objektu, popunjava sekcija za održavanje pruga po prugama ili dijelovima pruga na svojoj teritoriji, posebno za mostove, a posebno za propuste. Po jedan primjerak ovih spiskova dostavlja gra evinskoj

službi UI, koji i propisuje ove obrasce. Dobivene popise Ui objedinjuje po sekcijama.

Spiskovi se vode po obrascu koji za svaki objekt obavezno sadrži sljede e podatke:

- redni broj mosta odnosno propusta; - kilometarski položaj aritmeti ke sredine objekta (bez

inundacije), u krivini R =... m, u pravoj (ispunjava se jedno ili drugo) iu nagibu ± i =.. ‰;

- naziv vodotoka ili sobra ajnica preko koje objekt prelazi;

- kut zakošenja objekta: prav ili kosi pod... °, s kosinom desno, odnosno lijevo;

- vrstu i kvalitetu materijala: nose e konstrukcije, ležišta, stupova, krila, ležišne grede i temelja;

- stati ki sistem nose e konstrukcije; - broj i veli inu otvora; - ukupnu dužinu objekta (razmak parapetnih zidova

krajnjih stupova); - broj i veli inu raspona; - stati ku širinu objekta (osni razmak ležišta); - svijetlu širinu objekta (izme u unutarnjih rubova

glavnih nosa a odnosno ograda); - položaj kolosjeka na objektu; - svijetlu visinu objekta od gornjeg ruba tra nice

(GIS) do donjeg ruba gornjeg sprega odnosno donjeg ruba rigle portala;

- prolaznu visinu ispod objekta (od VV odnosno nivelete puta do donjeg ruba konstrukcije (DIK));

- kolovoz (otvoren, zatvoren);

- godinu gra enja, godinu obnove, godinu rekonstrukcije;

- propise na temelju kojih je objekt ra unat; - kategoriju objekta prema Propisima o kategorizaciji

pruga - br. 325 (dozvoljeno optere enje po osovini i dužnom metru);

- dopuštenu brzinu vožnje preko objekta; ako postoji ograni ena brzina, navesti uslijed ega;

- postoji li tehni ka dokumentacija objekta i koja (kompletna, samo stati ki prora un, samo crteži);

- broj kolosjeka na objektu; - objekt je na kolosjeku desnom, lijevom; - gra evinsku visinu (od DIK do GIS); - konstruktivnu visinu (od gornjeg ruba kvadera

(GIKV) do GIS); - tip kolosjeka i na in pri vrš enja; - vrstu i položaj dilatacijskih sprava; - kod eli nih i spregnutih konstrukcija: težinu

eli nih dijelova konstrukcije i ležišta, spojna sredstva, površinu dijelova za bojenje;

- postupak prednaprezanje; - negabaritna mjesta; - primjedbe.

(3) Knjige eksploatacije i održavanja vodi radna jedinica za održavanje pruga za svaki most i propust zasebno, po prugama ili dijelovima pruga i po stacionaži bez obzira na vrstu materijala konstrukcije. Svrha vo enja ove knjige je mogu nost uvida u stanje

objekta, te se u ovu knjigu ne prepisuju tehni ki podaci o objektu koji se nalazi u spisku.

Jednim objektom smatraju se sve konstrukcije za premoš enje na zajedni kim obalnim i rije nim stupovima, kao i ovi stupovi.

Ako konstrukcije leže uporedo, na zajedni kim stupovima, a pripadaju paralelnim prugama, opet se vode u jednoj knjizi za jednu prugu. U knjizi za drugu prugu pribilježiti za koju prugu se konstrukcija vodi.

U ovu knjigu se unose: - zapisnik o tehni kom pregledu; - upotrebna dozvola; - zapisnik o tehni koj primopredaji objekta; - prijepis ugovora o posebnim pravnim odnosima,

obvezi održavanja dozvole; - izvod iz gra evinskog dnevnika o nepravilnostima

nastalim pri gra enju, na što obratiti pažnju pri pregledima i ispitivanju;

- svi oni podaci koji služe za ocjenu funkcionalnosti odnosno sigurnosti objekta (vodostaji, kote temelja i dr.);

- zapisnici o izvršenim pregledima, ispitivanjima i probnom optere enju, o emu treba voditi ra una pri narednim pregledima i ispitivanjima;

- podaci o obavljenim popravcima. Na prvoj strani ove knjige mora biti nacrtana skica objekta

u tri projekcije (primjer za eli ni most, vidi sliku 29.) s odgovaraju im podacima.

Poseban prilog ove knjige za eli ne i spregnute objekte je evidencija o bojenju, iz koje se mora vidjeti za svako bojenje, obnovu i popravak boje:

- datum izvršenja; - na in iš enja (ru no, pjeskarenje, plamen) i

vrijeme; - temeljni premaz, broj, materijal, isporu ilac,

vrijeme; - pokrivni premaz, broj, materijal, isporu ilac,

vrijeme;

Utorak, 21. 5

- na- po

po- izv- poU ovu k

objektima, te promjena. (4) Tehni k

- Temodijispdo

- Ovpose u

mitije

- Teob- - -

. 2013.

a in nanošenja (ovršina (za poovršine); vo a ; osebni podaci. knjigu bilježe sje treba voditi

ka dokumentacijehni ka dokumost i propust jelovima prugpitivanja morokumentaciju. va dokumentaco etku gra enja

predaje nosiocuva i dalje po ijenja za radoekom eksploataehni ka dokumbjektu, i mora sa

sadržaj dok stati ki pro crteže na osvim ispravkcrteža sa inadzorni ormostova, cr

(premazivanje, pravke u proc

se i sve kasnije tako da ima mj

ija: mentacija mora

posebno, sre ega i po stacraju se oslan

cija koja po ina objekta, pri pcu prava korište

potrebi dopunove koji su izacije.

mentacija pružaadržavati: kumentacije; ora un; osnovu kojih jekama tijekom izizvedenim radorgan. U slu arteži se mogu

S L U Ž B E

prskanje); cjentima od uk

nastale promjeesta za upisivan

a postojati za eno po prugamcionaži. Preglnjati na teh

nje se vodi veprimopredaji obenja sredstava, knjuje ili djelomzvedeni na ob

a sve pojedino

e objekt izvedezvo enja. (Suglovima mora oaju izuzetno v

posebno uva

E N I G L A S

ukupne

ene na nje tih

svaki ma ili ledi i hni ku

e pri bjekta koji je mi no bjektu

osti o

en, sa lasnost ovjeriti velikih ati, au

tehnidopu

S N I K B i H

dokuv

- proodn

- pos- izv

obn- pod

oblinap

- podmje

- podbljeizvr

- dokobjeobn

- graZa postoje e

i ka dokumentauniti, i to:

- izraditi temelju prema pr

- izraditi koptere enodrediti PravilnikBiH).

kumentaciji togvanja crteža;) ra un težine

nosno prora un ebne tehni ke u

vještaj o dovnova, rekonstrukdatke o zemljišiku i dubini stv

prezanju u temedatke o repeernim mjestimadatke o mehaenog materijala, ršenim pregledimkumente o nastaekta u promet

nova, rekonstrukevinski dnevnmostove i pr

acija ili je ova

crteže nose e podataka snim

ropisima za projkontrolni stati knja iz propisa kategoriju mos

ku o kategoriza

Broj 39

ga objekta naz

(specifikacija)koli ina za ma

uvjete; vršenju radovkcija) i obra unštu i njegovomvarno izvršenogeljima; erima, stalnim

a; ani kim osobin o stvarnom nama i ispitivanjimalim promjenamt (naknadni radkcija);

nik i gra evinskropuste, za koa nekompletna,

konstrukcije mljenih na terejektiranje mostki prora un za za projektiranjsta odnosno pr

aciji pruga (Pra

- Stranica 169

zna iti mjesto

) za eli ne, asivne objekte;

va (gra enje, n troškova;

ispitivanju, o g fundiranja io

m ta kama i

nama upotrije-inu izvo enja,

ma uzoraka; ma od puštanja dovi, izmjene,

ku knjigu. oje ne postoji izraditi je ili

i stupova na enu (razmjera ova); važe u shemu e mostova, tj. ropusta prema

avilnik 325 ŽS

Broj 39 - Stranica 170 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 5. 2013.

lan 20. (Kontrola stanja mostova i propusta)

(1) Da bi se u svako doba korištenja objekata navedenih pod ta kom 1. lanka 18. osigurala njihova ispravnost u pogledu sigurnosti i funkcionalnosti, mora se obavljati op a kontrola stanja ovih objekata. Ovu kontrolu obavlja služba održavanja pruga putem: - stalnog nadzora, - povremenih pregleda, i - specijalnih pregleda i ispitivanja.

(2) Kontrolu putem pregleda i ispitivanja obavljati prvenstveno od travnja do lipnja, kako bi se eventualno potrebni manji radovi na opravci mogli poduzeti u povoljno godišnje doba. Pri tome obratiti posebnu pažnju na nepravilnosti konstatirane pri posljednjem pregledu.

lan 21. (Stalni nadzor)

(1) Osim kontrole stanja mostova i propusta od strane šefa pružne dionice, poslovo e pružne dionice i uvara pruge, mosta, tunela, kosine u skupu nadzora svoga rejona pruge, za stalni nadzor nad ovim objektima nadležni UI e svojom organizacijom, a prema stvarnoj potrebi, odrediti jednog ili više stru nih radnika s najmanje višom stru nom spremom u gra evinskoj struci (u daljnjem tekstu ovoga pravilnika: inžinjer za stalni nadzor).

Broj inžinjera za stalni nadzor na svojoj teritoriji UI e odrediti ovisno od broja, karaktera i stanja mostova i propusta.

(2) Za pregled ovih objekata u svome rejonu inžinjer za stalni nadzor mora sastaviti svake godine operativni plan ovisno o materijalu, karaktera i stanja objekta. Ovaj plan odobrava rukovoditelj radne jedinice za održavanje pruga, svaki za objekte na svojoj dionici pruge. Najve i interval ovih pregleda tamo gdje se na objektu ne

primje uju duže vrijeme nikakve promjene može biti jedna godina, izuzev mišljenja provizornih i drvenih mostova, gdje interval ne smije biti ve i od 3 mjeseca.

Pregled objekata inžinjer za stalni nadzor obavlja sa šefom pružne dionice i poslovo om pružne dionice. (3) Stalnim nadzorom uo avaju se neispravniosti koje su

izvana vidljive kao: - hr avo stanje kolosjeka na objektu, - hr avo stanje kolni ke plo e, - deformacije ili pukotine u objektima, - znatnije slabljenje presjeka eli nih elemenata

korozijom, - upadljive vibracije i pomjeranja konstrukcije, - ošte enja od velike vode i leda, - ošte enja od vozila pri prometnim nezgodama na ili

kod mosta, - promjene na objektu od djelovanja mraza, spuštanja

razine podzemne vode, klizanja i slijeganja terena, i - prekid raznih vodova na objektu.

(4) Ako inžinjer za stalni nadzor primijeti na objektu opasne znakove, traži e odmah da se izvrši vanredan pregled ( lan 23. stav 2.). Ovakvi objekti moraju se posebno osmatrati u vremenskim razmacima prema potrebi. U slu aju neposredne opasnosti, rukovoditelj radne

jedinice za održavanje pruga odmah e uvesti sve potrebne gra evinske i prometne mjere kao zatvor kolosjeka, puta, vodenog toka, lagana vožnja, pomo no podupiranje i sl., a u slu aju kriti nog stanja po sigurnost prometa, inžinjer za stalni nadzor odmah e sam poduzeti hitne mjere. (5) Posebna pažnja mora se obratiti na stanje zaštite elika od

korozije. Izgled zaštitnog premaza mora biti stalno kontroliran, jer se na taj na in može odrediti u kojoj su

mjeri pojavila ošte enja na premazima. Naj eš a ošte enja premaza su naprsline, mjehuri i, pojave hr e, uništenje gornjih premaza i odvajanje gornjeg premaza od materijala. Kontrolirati da li su površine iste (naslage blata, šljaka,

pepeo i druga ne isto a) i da li je sprije eno zadržavanje vode na bilo kom dijelu konstrukcije. Svu ne isto u odmah uklanjati, zaostalu vodu odvesti, a nedostatke premaza odmah otklonit jer svako odugovla enje ima za posljedicu pove anje ošte enja i poskupljenje troškova održavanja. Pri tome voditi ra una io vanjskim uvjetima (temperatura, vlaga itd.), Koji su veoma važni za uspješno izvo enje zaštitnog premaza. (6) Nadzor nad objektima koji samo premoš uju postrojenja

UI (nadvožnjaci, pješa e prelazi iznad pruge izvan osnovnih sredstava željezni ke organizacije) svodi se na konstatacije da li stanje objekata ugrožava sigurnost prometa i op u sigurnost na postrojenju UI. Ako toga ima, kod zainteresiranih organizacija poduzeti potrebne mjere. Pri tome naro ito kontrolirati da li voda sa takvog objekta pada, eventualno, na vozni vod elektrificiranih pruga ili uop e na kolosjek, što treba odmah sprije iti.

(7) O nadzoru nad objektima inžinjer za stalni nadzor vodi dnevnik. Samo u slu ajevima kada treba nešto poduzeti, inžinjer šalje izvještaj nadležnoj Sekciji za održavanje pruga o pojedinim objektima, sa eventualnim pozivom da se izvrši i vanredan pregled (vidi l. 23. stavak 2.).

(8) Prilikom obilaska odnosno mišljenja svoga rejona, inžinjer za stalni nadzor mora uvijek da se javi nadležnom rukovoditelju Sekcije za održavanje pruga.

(9) Za obavljanje pregleda po lanovima 22. do 24. inžinjer za stalni nadzor je dužan preko Sekcije za održavanje pruge izvrši sve potrebne pripreme.

(10) Svi radovi na opravci mostova i propusta predvi eni zapisnikom o pregledima i ispitivanjima i koje izvodi sama željezni ka organizacija, izvršavaju se preko inžinjera za stalni nadzor. On izvodi ove radove pod kontrolom za to odre ene osobe, koje mora biti diplomirani inžinjer gradnje.

Ako radove izvodi specijalizirano poduze e izvan željeznice, kontrolu nad izvo enjem radova obavlja Sektor za željezni ku infrastrukturu nadležnog UI.

(11) Inžinjer za stalni nadzor može izvoditi samostalno samo one radove iz predhodne ta ke koje nazna i diplomirani gra evinski inžinjer.

(12) Za vrijeme izvo enja radova na mostu, za sigurnost prometa na mostu odgovoran je inžinjer za stalni nadzor.

lan 22. (Povremeni pregledi)

(1) Povremene preu pogledu mostova i propusta obavlja Sekcija za održavanje pruga i nadležni UI, u užem smislu. Svrha ovih pregleda je utvr ivanje stanja objekata u cjelini radi otklanjanja utvr enih nedostataka. Preu pogledu obavljati van prometa, kao i pri prijelazu

vlakova. (2) Inžinjer koji rukovodi pregledom mora izraditi program

pregleda, za što treba pripremiti najnužniji alat. U slu aju potrebe za otvaranjem nevidljivih dijelova objekta, pripremiti alat za skidanje zaštitnog premaza, obijanje maltera, betona, za raskopavanje temelja.

(3) Ako treba opažati ugibe, inžinjer koji rukovodi pregledom izvrši e izbor probnog optere enja.

(4) Prije pregleda objekti se moraju dobro o istiti, naro ito u uglovima i teško pristupa nim mjestima.

(5) S obzirom na opasnost rada na mostu, poduzeti i strogo se držati mjera HTZ.

Utorak, 21. 5. 2013. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Stranica 171

(6) Prije po etka pregleda objekata na elektrificiranim prugama, obavijestiti odgovaraju u službu, koja e se pobrinuti da radnici koji sudjeluju u pregledu ne budu ugroženi instalacijama pod naponom.

(7) Radi obavljanja pregleda po lanku 24. ovog pravilnika, radna jedinica za održavanje pruga nadležnog UI e omogu iti pristup pojedinim dijelovima objekta, shodno programu pregleda uz pomo skele i drugih potrebnih sredstava. Po potrebi, ukloniti zastor, pod i poduzeti prometne mjere.

lan 23. (Povremeni pregledi na razini sekcije za održavanje pruge)

(1) Ove preu pogledu obavlja redovno u niže navedenim rokovima, po pravilu bez skela i instrumenata, radna skupina sastavljena od predstavnika radne jedinice i Sekcije za održavanje pruga, inžinjera za stalni nadzor i šefa radne jedinice. Kada se obavlja pregled po ovom lanku, izostaje pregled

po lanku 21. (2) Na poziv inžinjera za stalni nadzor ( lan 21. ta ka 4.), ista

radna skupina e izvršiti i vanredan pregled pojedinih objekata izvan predvi enih rokova, a naro ito poslije elementarnih nepogoda (poplave, odnosno katastrofalne vode, lavine, led, neobi no jaki vjetrovi, izuzetno niske temperature, požar, potres itd.) i udesa na objektu. Po potrebi, na poziv, izvanrednom pregledu prisustvova e

i stru njak za mostove koga odredi UI, kao eksperta izvan sistema.

Opseg izvanrednog pregleda obi no je isti kao i redovitog, ali se prema nalazu stru njaka ovlaštenih da vrše pregled taj opseg može smanjiti ili proširiti (npr. samo pregled zavarenih šavova). (3) Pregledi po ta ki 1. ovog lana obavljaju se u sljede im

rokovima: - masivni mostovi, izuzev od prednapregnutog betona,

i konstrukcije s ubetonirane glavnim nosa ima - jedanput u tri godine.

- eli ni (uklju ivo sa spregnutim nosa ima) i mostovi od prednapregnutog betona - jedanput u dvije godine;

- provizorni mostovi - dvaput godišnje, - propusti - jedanput u tri godiine, i - obalni i rije ni stupovi izloženi podlokavanju -

poslije svake velike vode, a ajmanje jedanput godišnje.

(4) Na eli nim mostovima i mostovima sa spregnutim nosa ima:

- Na kolosjeku pregledati i provjeriti: - položaj kolosjeka po niveleti i smjeru; - jesu li tra nice, gdje je to predvi eno, zavarene i da

li ima pukotina na varenim sastavima; - jesu li tra nice i pragovi propisno pri vrš eni za

konstrukciju; - debljinu tucani kog zastora na mostovima sa

zatvorenim kolnikom, koja ne smije biti ni manja ni ve a od projektirane;

- stanje projektom predvi enih podmeta a ispod tra nica;

- ustanoviti dotrajale i ošte ene pragove koji ne mogu odgovarati svome zadatku;

- jesu li u redu sigurnosne odnosno zaštitne tra nice; - da li dilatacijske sprave ispravno funkcioniraju; - stanje poda.

- Na konstrukciji pregledati: - da pojedini elementi konstrukcije nisu deformirani,

ošte eni, izvijeni, uvrnuti.

Evenutalno mjerenja obavljati na istom mjestu gdje su obavljena prethodna mjerenja, radi mogu nosti usporedbe;

- stanje premaza i mogu i po etak hr anja na i oko spojenih sredstava (zakivci, sve vrste vijaka, zavareni šavovi) naro ito u priklju cima kolni kih nosa a i sprega, kao i duž spoja izme u betona i elika. U nalazu navesti i vjerojatan uzrok;

- ima li pukotina u dijelovima konstrukcije, naro ito na okomitim limovima podužnih nosa a u blizini priklju aka za popre ne nosa e. Ukoliko se ne vidi okom, znaci koji ukazuju na postojanje pukotina su: crvenomrke trake i mrlje duž pukotine, raspadanje i ljuštenje boje na mjestu gdje se pojavljuju pukotine;

- zakivke u pogledu labavosti nalijeganja glava i šavove u pogledu pukotina, osobito na priklju cima kolni kih nosa a. Sigurni znak za ovo su pukotine u boji na glavama zakivaka odnosno na šavovima;

- ležišta i zglobove u pogledu pravilnosti položaja i rada, isto e, ošte enja, funkcionalnosti, da valjci ne lupaju za vrijeme prolaza vlakova i da li su podmazani, i stanje podlivke;

- jesu li u redu ure aji za pregled konstrukcije, kanali za kabele, sistem odvodnje na mostu, zaštitne plo e protiv dima, zaštitni ure aji na elektrificiranim prugama, svi prometni znaci, ledobranima i ledolomi, branici pred eli nim stupovima podvožnjaka. Obratiti pažnju na vitoperenje konstrukcije i njezinih elemenata, dobro me usobno nalijeganje elemenata i slabljenje presjeka hr om.

- Posebno provjeriti da li su pješa ke staze dobro povezane sa nose om konstrukcijom i jesu li pod i ograda sigurno, kao i da li na konstrukciji postoje ograde na mjestima predvi enim važe im propisima za projektiranje željezni kih mostova.

- Kolovozne plo e spregnutih nosa a pregledati po odredbama za masivne mostove.

- Kontrolirati svijetli profil objekta u odnosu na slobodni profil.

- Pregledati kanale za kabele i table za zaštitu od dima. (5) Na masivnim mostovima, uklju uju i konstrukcije s

ubetonirane glavnim nosa ima (osim kolosjeka kao pod ta kom 4.): - Pregledati sve zidove naro ito nosivih dijelova, i to

u pogledu pukotina, raspadanja, odvaljivanja, deformacija, ispiranja žbuke-otopine iz spojnica. Radi pra enja rada opasnih pukotina od jednog pregleda do drugog, nanijeti cementne trake ili uzidati staklo sa datumom.

- Utvrditi: - jesu li u redu izolacija, sistem odvodnje,

dilatacijske fuge, zglobovi i prijelazni ure aji, - da li ima ogoljene armature, - da li zaštitni sloj betona vrsto prianja za

armaturu odnosno za eli ne nosa e, - da li ima pojave hr e po površini betona, što je

posljedica nedovoljnog zaštitnog sloja, i - da li ima pukotina od mraza koje su paralelene

kanalima za prednaprezanje, što treba utvrditi naro ito poslije prve zime od puštanja u promet.

Provjeriti kvalitetu betona otkucavanje eki em ili bušenjem probnim dlijetom.

Pri otkucavanju eki em beton dobrog kvaliteta daje ist zvonak zvuk, ne osipa se i ne drobi se. Tupi zvuk pri udaru eki em ukazuje i na pojavu šupljina u masi zida.

Broj 39 - Stranica 172 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 5. 2013.

(6) Preu pogledu obalnih i rije nih masivnih stupova, krila, unjeva, ledobranima, ledoloma i rije nog korita obavljati

prvenstveno za vrijeme najnižeg vodostaja. Pored odredaba datih za masivne mostove utvrditi; - da li se prljavština i voda ne zadržavaju na ležišna

gredama odnosno kvaderima; - jesu li ležišne grede odnosno kvaderi ošte eni,

ispucali i da li su labavi; - da li ima ošte enja stupova ispod ležišta od potresa

uslijed prometa; - je li nastalo slijeganje i pomjeranje stupova i krila,

naro ito kod kontinualnih nosa a; - da li ima ošte enja površine zida od vode, mraza

(dotrajalost i ispadanje žbuke, raspadanje kamena, betona), mehani kih ošte enja od leda, podlokavanja od erozivni snage vode, zasipanja od buji arskih rijeka i potoka (što dovodi do napada na trup pruge), dubljenja korita, rušenja obala. Dubina vode oko stupova i ledobranima, radi konstatovanja nastalih zasipanja i podlokavanja, može se mjeriti na sljede i na in:

- u slu aju manjih dubina - letvom sa prikucano daš icom na donjem kraju, da pri postavljanju na dno letva ne tone u mulj ili meko dno. Letva treba imati podijelu na po 10 cm;

- u slu aju ve ih dubina - kanapom s teretom mase 10 do 30 kg na donjem kraju i vorovima obilježenim podjelom na po 50 cm. Kanap se zabacuje uzvodno, tako da teret padne na dno kod mosta na kojem se vrše mjerenja;

- u slu aju velikih dubina - ehosonder; - da li ima pukotina i naprslina od unutarnjeg

naprezanja, od nejednakog slijeganja, deformacija ili naginjanja, tonjenja,

- da li ima skrivenih defekata u zidovima stupova, što se otkriva kucanjem po površini,

- stanje ledobranima i ledoloma, osobito drvenih, jer drvo u tim uvjetima kratko traje. Ustanoviti da li su pravilno postavljeni i kako su dejstvovali u prošlim zimama kao zaštita mosta protiv navale leda.

(7) Pri pregledu provizornih mostova provjeriti: - položaj konstrukcije u sva tri pravca i eventualnu

izvitoperenost, - stanje kolosjeka i nosive konstrukcije, - da li kolosjek na konstrukciji i konstrukcija na

ležištima vrsto naliježu, - stanje svih vijaka i okova za vezu, - stanje oslonca (vitlovi, jarmovi), drvenih škara,

kliješta, poklapa a i veza, naro ito onih dijelova koji se nalaze u zoni promjenjive vlažnosti, kao i mjesta u kojima se može zadržati vlaga, a nije omogu eno brzo isušivanje,

- postoje li ošte enja od predmeta koje nosi voda ili od leda.

Pri tome ustanoviti stanje drvenih elemenata: trulost, pukotine, pohabanost, uvijenosti, zgnje enost, iskrivljenost, prelomi itd. Naro itu pažnju obratiti na eventualnu pojavu truljenja na mjestima gdje je drvo izloženo izmjeni nom kvašenja i sušenju.

Na jarmovima provjeriti vertikalnost šipova (viskom), da li ima podlokavanja i kojih razmjera, da li me u šipovima pri dubini vode preko 6 m ima podvodnih veza, postoji li predvi eni kameni naba aj oko jarmova i me u šipovima u samom jarmu.

(8) Pri pregledu ratnosklapaju ih mostova pregledati sve vijke jesu li vrsto pritegnuti i podmazani, kao i stanje premaza.

(9) Na objektima osjetljivim na slaganje i objektima fundirana na nestabilnim terenima provjeriti jesu li nastupile promjene u odnosu na posljednja zapažanja, osobito ima li novih pukotina ili pove anje postoje ih, da li je o uvan slobodan profil na i ispod mosta, je li u redu prijelaz na trup pruge po osi i niveleti. U taj pregled uklju iti i niveliranje konstrukcije uz usporedbu s prvobitnim stanjem.

(10) Provjeriti da li su reperne i stalne ta ke još na svom prvobitnom mjestu i kontrolirati stanje vodomjerne letve.

lan 24. (Povremeni pregledi na razini UI)

(1) Ove preu pogledu obavlja redovno u niže navedenim rokovima, po potrebi uz pomo skela i instrumenata, radna skupina koju ine stru njak za mostove - diplomirani inžinjer službe održavanja, diplomirani inžinjer Sekcije za održavanje pruga i inžinjer za stalni nadzor. Kada se obavlja pregled po ovom lanku, izostaje pregled po lanku 23.

(2) Na poziv radne jedinice - Sekcije za održavanje pruga, u slu aju potrebe, kompetentni, ovlašteni inžinjer UI mora izvršiti i vanredan pregled, van predvi enih rokova. Kod težih slu ajeva vrše se posebni pregledi i ispitivanja prema odredbama u lanku 26.

(3) Pregledi po stavku 1. ovog lana obavljaju se u sljede im rokovima: - masivni mostovi, izuzev od prednapregnutog betona

- jedanput u šest godina, - eli ni (uklju uju i mostove sa spregnutim

nosa ima) i mostovi od prednapregnutog betona - jedanput u etiri godine, i

- provizorni mostovi - jedanput godišnje. (4) Pri pregledima po ovom lanku, mišljenja se i provjerava

temeljnije sve što je spomenuto kod pregleda po lanku 23.

- Na eli nim mostovima i mostovima sa spregnutim nosa ima treba posebno:

- detaljno pregledati u pogledu pukotina pojedine elemente konstrukcije, naro ito kod priklju aka kolni kih nosa a; brižljivije na konstrukcijama koje su bile rušene;

- provjeriti ispravnost zakovica (otkucavanje samo ako se sa sigurnoš u ne može utvrditi je li zakivak labav), posebno onih koji su teško pristupa ni. Labave zakivke ozna iti vrhom odgovaraju eg eki a, a

one zakivke koji se ne e odmah zamjenjivati obilježiti na objema glavama upadljivom bojom, da bi se kasnije mogli lako raspoznati. Eventualno ošte enje boje uslijed udaranja eki em po glavi zakivaka pri ispitivanju pravodobno popraviti;

- u spojevima raznim vrstama vijaka (obi ni, prednapeti) kontrolirati jesu li matice propisno pritegnete. Pritezanje prednapregnutih vijaka kantrolisati na 5 do 10% od cjelokupnog broja vijaka u spoju. Radi toga najprije položaj matice obilježiti i odvrnuti je najmanje 60 , pri emu pridržavati glavu vijka. Za odvijanje matice potreban je moment od 70 do 75 posto momenta pritezanja. Maticu zatim opet pritegnuti do obilježenog položaja, za što je potreban najmanje teorijski propisani moment pritezanja. Ako jedan prednapeti vijak u spoju može ponovo da se pritegne momentom manjim od teorijskog, moraju se kontrolirati i po potrebi pritegnuti svi zavrtnjevi spoja do propisanog prakti nog momenta pritezanja;

Utorak, 21. 5. 2013. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Stranica 173

- otkrivati pukotine i slabo prianjanje zavarenih šavova, osobito na priklju cima kolni kih nosa a, na po etnim i završnim kutnim šavovima pojasnih lamela, na priklju cima ukru enja za pojaseve, na su eono šavovima vertikalnih limova i pojasnih lamela. Na sumnjivim mjestima mora se odstraniti pokriveni premaz i šavovi pažljivo pregledati, po potrebi i lupom i otkucavanje eki em;

- Pri pregledu premaza, osobito na objektima novijeg na ina izvo enja gdje je loše izra en i nedovoljno održavan premaz neposredna opasnost za promet, utvrditi stupanj prohr alosti, uklju ivo na dijelovima nosa a neposredno ispod pragova i na unutarnjim površinama sandu astih presjeka i drugim teško pristupa nim mjestima. Premaz spojeva prednapregnuti vijcima u podru ju glava i matica, kao i duž spojnica taru ih se površina ne smije biti ošte en. Napukli premazi navode na sumnju o smanjenju prednaprezanje vijaka ili da je nastupilo klizanje, što zna i da se potrebno prednaprezanje mora ispitati; - obratiti pažnju na oblik pritisnutih elemenata.

Pravilnost se provjerava pomo u tanke eli ne žice zategnute uz rub elemenata;

- kontrolirati me usobni odnos glavnih nosa a u horizontalnom i vertikalnom smjeru, kao i visinski položaj svih oslonaca u odnosu na jednu stalnu ta ku.

- Pri pregledu objekata od prednapregnutog betona u pogledu pukotina, detaljnije pregledati zategnutu zonu sa predpritiskom. U slu aju rada pukotina pod prometom, zahtijevati ispitivanje pritegnutost vijaka.

- U slu aju potrebe za opažanjem ugiba, u tehni koj dokumentaciji na i sa kakvim je nadvišenje (u sredini raspona) most bio izveden i ovo nadvišenje kontrolirati u neoptere enom i optere enom stanju mosta.

- Od pregleda do pregleda uspore ivati ugiba sa veli inom dozvoljenog ugiba.

- Pri pregledu obalnih i rije nih stupova, ako postoji sumnja da su pod vodom ošte eni, može se koristiti gnjurac, au posebnom slu aju i podvodna kamjera.

- Pri pregledu provizornih mostova i propusta na drvenim osloncima, provjeriti zahva enost truljenja po potrebi va enjem epova.

- Pri pregledu provizornih ratnosklapaju ih mostova provjeriti i progib.

(5) Osim pregleda po stavku (1) i (2) ovog lanka, isti organi obavljaju i tzv. dopunske preu pogledu, i to zavarenih i spregnutih konstrukcija tri mjeseca poslije po etka eksploatacije, obavezno, ai poslije prve zime, ako je konstrukcija bila izložena iznimno niskim temperaturama.

(6) Na zavarenim konstrukcijama pregledati varove radi otkrivanja naprslina i slabog prianjanja uslijed lošeg zavarivanja.

(7) Na spregnutim konstrukcijama kontrolirati: - varove radi otkrivanja naprslina i slabog prianjanja

uslijed lošeg zavarivanja, - ugiba glavnih nosa a, - beton radi otkrivanja naprslina, - dodirne površine izme u elika i betona u pogledu

eventualnog me usobnog odvajanja. (8) Na konstrukcijama osjetljivim na slijeganje, ako su

fundirane na nestabilnom terenu, preu pogledu vršiti najmanje jedanput godišinje na isti na in kao i pri redovnim povremenim pregledima. U taj pregled uklju iti i niveliranje konstrukcije uz usporedbu s prvobitnim stanjem.

lan 25. (Izvješ a o pregledima)

(1) O povremenim pregledima po lanovima 23. i 24. radne grupe sastavljaju izvještaje.

(2) Izvještaje raditi u vidu zapisnika o pregledu i unositi u knjigu eksploatacije i održavanja. U njima se mora sumirati stanje objekta na temelju usporedbe s rezultatima dobivenim prilikom prethodnog pregleda.

(3) Izvještaj mora sadržavati i vrijeme obavljanja pregleda, tko je obavio pregled, sredstva kojima je obavljen pregled, vremenske i tehni ke uvjete pod kojima je pregled obavljen.

(4) U izvještaju dati, po potrebi, prijedlog mjera koje treba poduzeti sa rokom, pa on mora biti jasan i dokumentiran.

(5) Podaci o pukotinama na enim pri pregledu moraju sadržavati: položaj, pravac, dužinu i širinu pukotina, sa skicom, po potrebi i snimkom.

(6) U nalazu pri pregledu navesti utvr eno stanje, odvojeno za: - kolosjek, - gornji stroj objekta, i - podvozje objekta.

(7) U zaklju ku zapisnika dati mišljenje za pojedine dijelove prema prethodnoj ta ki u pogledu: - sigurnosti prometa (vlakovi i putnici), - sigurnost u širem smislu (osobe koje se nalaze na,

pored ili ispod objekta), i - potrebe za specijalnim ispitivanjem s obrazloženjem.

(8) O poduzimanju i izvršenju mjera u vezi s nalazom u izvještaju o pregledu, izvršitelj podnosi izvještaj, koji se unosi u knjigu evidencije i održavanja. Dokumentacija se priklju uje tehni koj dokumentaciji objekta.

lan 26. (Specijalni pregled i ispitivanja)

(1) Posebni pregledi i ispitivanja mostova i propusta koji podliježu održavanju po ovom pravilniku, poduzimaju se iznimnim povodom i po potrebi, putem stru ne komisije u sljede im slu ajevima: - poslije težih udesa na objektu ili poslije ve ih

elementarnih nepogoda; - kada je kod provizornih ili starih mostova potrebno

utvrditi utjecaj dobi, zamorenosti materijala, korozije, deformacija i sli no na stabilnost konstrukcije;

- kada je potrebno objasniti stvarne uvjete rada konstrukcije pod dejstvom stati kog i dinami kog optere enja u cilju utvr ivanja uzajamnih dejstava mostova i vozila s kojima se do njihovog uvo enja nije imalo iskustva, iu cilju prikupljanja eksperimentalnih podataka za usavršavanje metoda prora una;

- u cilju odre ivanja nosivosti, odnosno klase mosta u eksploataciji;

- u slu aju promjene sheme optere enja ili izmjene odredaba u odnosu na one za koje je most prvotno dimenzioniran.

(2) Za pripremu i provo enje posebnih pregleda i ispitivanja odgovoran je rukovoditelj stru ne komisije, koju obrazuje UI od svojih stru njaka. Ovisno od cilja i opsega ispitivanja, po potrebi, u ovoj

komisiji sudjeluju i stru njaci izvan Ui, ili se cijeli posao povjerava za to specijaliziranoj ekipi.

Voditelj specijalnog pregleda odosno ispitivanja, po prikupljenim podacima i prou enoj tehni koj dokumentaciji, sastavlja program i dostavlja ga svim zainteresiranim službama, koji sadrži: dan i vremenski interval kada e se pregled odnosno

Broj 39 - Stranica 174 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 5. 2013.

ispitivanje izvršiti, kratak opis predmeta ispitivanja, dispoziciju pomo nih skela i broj vu nih i drugih vozila koja e služiti za optere enje mosta i sli no. Programom ispitivanja odredit e se koji e se elementi mosta i na šta ispitivati, kao i kojim instrumentima.

Voditelj nadležne radne jedinice za održavanje pruga osigurava i postavlja potrebne skele i druga pomo na - sredstva radi osmatranja konstruktivnih dijelova i radi postavljanja mjernih instrumenata; zatim se stara o prostorijama za smještaj instrumenata, o osiguranju prilaza i prijelaza, o pravovremenom uvo enju lagane vožnje, o osiguranju poljskog telefona za vezu sa susjednim stanicama, io drugim prometnim mjerama koje se daju u nalogu na temelju programa ispitivanja.

Prije svakog probnog optere enja, konstrukciju detaljno pregledati radi otklanjanja eventualnih nedostataka koji bi mogli utjecati na ponašanje konstrukcije pod optere enjem. Isto tako, konstrukciju, ili bar njene najoptere enije dijelove, pregledati i poslije probnog optere enja, radi utvr ivanja eventualnih nepoželjnih posljedica od probnog optere enja. (3) Ispitivanjem poslije težih udesa ili poslije ve ih

elementarnih nepogoda konstatiraju se razna ošte enja i slabljenja nose ih elemenata koja su od utjecaja na normalno odvijanje prometa ili na stabilnost konstrukcije. Pri tome ista i ona ošte enja ije se otklanjanje mora izvršiti u odre enom roku. Ako se konstatira slabljenje nose ih elemenata ili

ošte enja (kidanje i deformacije) uslijed udesa, pristupiti i ra unskom provjeri konstrukcije, a po potrebi i kontroliranju naprezanja putem specijalnih instrumenata, kao i provjeri gabarita.

Ledolomi kod mostova na velikim rijekama koje se preko zime zale uju (ošte enja pojedinih šipova, slabljenje veza, podlokavanje), moraju se pravovremeno pregledati, da bi se potrebni radovi mogli izvesti prije nastupanja mrazeva. (4) Za provizorne i stare stalne konstrukcije, naro ito one od

elika stare preko 60 godina, putem odgovaraju ih institucija izvršiti laboratorijsko ispitivanje materijala, izuzetno na terenu. Na uzorcima uzetim s mosta ispituje se: ja ina vla na

odnosno pritisak, istezanje, zamor i žilavost, kristalografske struktura i po potrebi kemijski sastav. Dobiveni rezultati za stari materijal uspore uju se s rezultatima za odgovaraju i novi materijal.

Uzorke uzimati iz najviše napregnutih elemenata glavnih nosa a, i to najmanje po tri uzorka za svaku vrstu ispitivanja. Mjesta sa kojih su uzeti uzorci pokrivaju se na prikladan na in. Ova mjesta za uzimanje uzoraka ozna ava inžinjer - stru njak za mostove i ona moraju biti jasno ozna ena na planu.

Na betonskim konstrukcijama izuzetno se vade probni uzorci za laboratorijska ispitivanja pod nadzorom inžinjera odgovornog za mostove. (5) Ispitivanja pod dejstvom stati kog i dinami kog

optere enja radi utvr ivanja uzajamnih dejstava mostova i vozila ili prikupljanja eksperimentalnih podataka za usavršavanje metoda prora una imaju sljede e osobitosti: - Pod stati kim ili mirnim optere enjem

podrazumjeva se optere enje koje stoji na mostu, ili se kre e bez udara i trzanja brzinom do 5 km / h (puze a vožnja). Pri dinami kom ispitivanju brzina ne treba biti manja od 10 km / h.

- Ova ispitivanja obavljaju se u opsegu koji zavisi od cilja ispitivanja i rezultata povremenih pregleda. Za svako detaljno ispitivanje mosta ispituje se, po pravilu, na svakoj konstrukciji svaki glavni nosa i po jedan od svake vrste ostalih nosa a, jednak po konstrukciji i veli ini. U slu aju ispitivanja

ošte enih objekata, optere uju se oni nosa i koji imaju najviše defekata odnosno ije tehni ko stanje najmanje zadovoljava. U op em slu aju odre uju se:

- (I) pod stati kim optere enjem: - ugibi glavnih i kolni kih nosa a, - nagibi tangente na elasti nu liniju kod

oslonaca, - naponi u elementima konstrukcije, - pomjeranja pokretnih krajeva glavnih nosa a, - deformacije stupova, - deformacije u vezama, spojevima kao iu

fugama, zglobovima, - naprslinama i dr., - kutovi nagiba stupova;

- (II) pod dinami kim optere enjem: - Ugibi glavnih i kolni kih nosa a, - Naponi u elementima konstrukcije, - Amplitude, u estalosti i periode vertikalnih i

horizontalnih vibracija (slobodnih i prigušenih) za glavne nosa e i druge elemente.

Horizantalne vibracije mjere se u ravni kolovoza, odnosno na onom pojasu glavnog nosa a koji je bliži kolovozu.

Naponi i deformacije mjere se po pravilu u onim presjecima konstrukcije gdje su ra unski naponi odnosno deformacije za stati ko ili mirno optere enje najve i.

Kada nema potrebe za ispitivanjem podjele napona u presjeku elementa, mjeriti samo rubne napone, a napone u težištu presjeka odrediti iz površine dijagrama napona. Na armiranobetonskim elementima potrebno je mjeriti napone kako u betonu tako iu armaturi. Napone smicanja i lokalnog pritiska mjeriti na jako napregnutim mjestima, u nastavcima i spojevima; osim toga, mjeriti deformacije u spojevima betonskih elemenata ispregnutih konstrukcija.

Slijeganje oslanac pod dejstvom optere enja mjeriti prvenstveno na novosagra enim mostovima, gdje se mogu javiti znatna slijeganja ne samo uslijed popuštanja tla, ve i uslijed sabijanja u spojnicama stupova. Slijeganje starih masivnih stupova mjeriti samo ako postoji sumnja u stabilnost tla. Horizontalna pomjeranja stupova mjeriti u slu aju naginjanja ili neravnomjernog slijeganja, a toko e iu slu aju horizontalnih komponenata reakcije.

Optere enje za ispitivanje mosta stavlja na raspolaganje mašinska služba UI, i ako je potrebno, Željezni kog operatora (ŽO), na traženje gra evinske službe.

Vrstu lokomotive i kola odabrati ovisno od cilja ispitivanja. Lokomotive kojima se vrši ispitivanje moraju biti opremljene kao za službu, s dovoljno zaliha vode i goriva i sa ispravnim brzinomjera. Po pravilu, koristiti najteže lokomotive, koje su u prometu na doti noj pruzi, odnosno one koje izazivaju najnepovoljnija dejstva.

Ukoliko se za ispitivanja predvidjeti i druga sredstva (razna udarna optere enja, vibracione strojevi i sli no), mogu se posuditi od drugih vlasnika, izvan ŽS BiH.

Teška teretna kola trebaju biti jednakih konstrukcija i razmaka osovina.

Za željezni ko-cestovne mostove optere enja se kombiniraju još i sa kamionima i drugim cestovnim vozilima (traktori, parni valjak i drugo) koja su sposobna da svojim intenzitetom izazovu maksimalne mogu e utjecaje.

Prije ispitivanja utvrditi težinu svih vozila. Ako se ispitivanja vrše u blizini željezni ke stanice ili mjesta gdje se može izvršiti mjerenje, utvr uje se bruto-težina vozila. Ako nema mogu nosti da se izmjeri bruto-težina, onda se težina vozila uzima prema zvani nim podacima o težini, a težina tereta (pijeska, zemlje, ugljena i drugog materijala u rasutom stanju) prema zapreminskoj težini ili putem posebnog mjerenja.

Utorak, 21. 5. 2013. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Stranica 175

Kada se radi o obimnijim ispitivanjima tijekom kojih lokomotiva mijenja svoju težinu zbog potrošnje vode i goriva, mora se uzeti u obzir tzv. "Faktor tendera". Stoga je poslije svake serije vožnji ili poslije svakog proteklog sata rada potrebno ponovo odrediti težinu vu nog vozila.

Broj i odgovaraju i redoslijed vozila, kao i raspored optere enja voznog parka po dužini i širini mosta odrediti iz utjecajnih linija za odgovaraju e elemente. Ako ne postoji stati ki prora un, za neke elemente konstrukcije (npr. štapovi ispune rešetkastog nosa a) ne moraju se izra unavati i crtati utjecajne linije, ve se optere enje postepeno pomjera dok se u promatranom presjeku elementa ne postigne maksimalni u inak (eksperimentalno iznalaženje najnepovoljinijeg položaja optere enja).

Za mjerenje deformacija primjenjivati mjerne satove osjetljivosti 1/10 do 1/100mm, deformetre, klinometre i druge instrumente, a za mjerenje napona mehani ke i elektri ne tenzometre tzv. mjerne trake duljine:

- za eli ne mostove 10 do 25 mm, - za betonske mostove 80 do 200 mm. Mjerni instrumenti za ispitivanje dinami kih utjecaja

moraju imati sljede e osnovne karakteristike: - Mjerna frekvencija (tj. najve a frekvencija koju

može dati instrument s odstupanjem +3 i -5%) mora iznositi za mjerenje na eli nim mostovima najmanje 500 Hz, a za mjerenje na betonskim mostovima 300 Hz.

- Oscilografi moraju imati ure aj koji na registruju oj traci ucrtava jednu kontinuiranu liniju koja predstavlja vremensku bazu na kojoj se pomo u kontakta na tra nicama registrira položaj vlaka na mostu.

- Ure aj za baždarenje mora biti podesan da se dovo enje instrumenta u ravnotežno stanje može obaviti nesmetano u intervalu izme u dvije vožnje.

- Amplitude instrumenta za pokazivanje rezultata moraju biti dovoljno velike da bi se ordinate mogle o itavati s to noš u koja ne odstupa više od 2%.

- Svi instrumenti koji se u ispitivanjima primjenjuju moraju biti ispravni, baždareni i provjereni na licu mjesta.

- Da bi se prilikom ispitivanja eliminirale pogreške pri o itavanju koje se javljaju uslijed temperaturne promjene, moraju se primijeniti i odgovaraju i instrumenti (tzv. kompenzacijske mjerne trake). Ove trake obi no se postavljaju na elementima konstrukcije koji nisu izloženi naprezanju od optere enja voza, a imaju iste temperaturne uvjete kao i elementi koji se ispituju.

- Osim toga, za vrijeme trajanja procesa ispitivanja mora se mjeriti i temperatura zraka na suncu iu hladu. U nekim slu ajevima potrebno je mjeriti i brzinu vjetra.

- Mjerna mjesta za postavljanje instrumenata, odre ena programom ispitivanja prethodno pripremiti: mehani ki i kemijski obraditi. Pri ovome se mora voditi ra una da se konstruktivni dijelovi mosta ne oštete, a po završenom poslu: - na eli nim mostovima - mjesta sa kojih je

skinuta boja ponovo premazati, - na armiranobetonskim mostovima - mjesta

gdje je obijen zaštitni sloj betona radi otkrivanja armature brižljivo zatvoriti.

- Stati ke vrijednosti mjeriti pod mirnim optere anje. Za male razlike u vrijednostima pod puze im vožnjom u oba smjera, uzima se srednja vrijednost

dva uzastopna para vožnje. Za ve e razlike, vrijednosti se obra uju posebno za svaki smjer vožnje, tj. za svaki uzastopni par vožnji u jednom smjeru.

Pri dinami kom optere enju brzine pove avati po pravilu po 20 km/h, ili manje ako se radi o kriti nim brzinama sa pojavama rezonancije (posebno rezonancije u podužnim, popre nim i glavnim nosa ima). Ovo pove anje mora i i do maksimalne brzine dozvoljene na tom dijelu pruge.

Kriti ne brzine odre ivati putem ra una ili opita. Jedno "tr anje" obuhva a sve "vožnje preko mosta" jedne iste brzine. Za svaku mjernu ta ku, za svaku brzinu i svaki vlak kojim se ispituje, moraju se predvidjeti bar 4 vožnje preko mosta, od kojih po dvije za oba smjera vožnje, koji se posebno ozna uju. Brzine za vožnju unatrag ne smiju biti ve e od dopuštene.

Vožnje koje ine jedno tr anje obavljati što to nije istom brzinom, odstupanje od propisane brzine ne smije biti ve e od ± 5 km/h.

- Na dvokolosje nim mostovima mjerenja se obavljaju:

- kada vlak za ispitivanje prolazi prvim kolosjekom (pri emu instrumente postaviti na strani tog kolosjeka), dok drugi kolosjek ostaje neoptere en,

- kada vlak za ispitivanje prolazi prvim kolosjekom, a na drugom se nalazi optere enje od voza u stanju mirovanja,

- kada, ako je mogu e, vlakovi za ispitivanje prolaze jednovremeno sa istim smjerom kretanja na oba kolosjeka.

Za ispitivanje mostova sa više kolosjeka uzima se da se pokretno optere enje od vlakova može nalaziti istovremeno na svim ili nekim kolosjecima. Pri tome se uzimaju u obzir optere enja na onim kolosjecima i sa onim smjerovima kretanja koji izazivaju najve e stati ke utjecaje, deformacije na osloncima iu nosa ima. - Organizacija ispitivanja mora biti takva da sam proces

ispitivanja bude skra en do maksimuma, što je od osobite važnosti za uzimanje u obzir temperaturnih utjecaja i za otklanjanje bilo koje slu ajnosti koja može utjecati na to an rad instrumenata.

- Sporazumijevanje izme u voditelja ispitivanja, voznog i pomo nog osoblja mora biti dobro organizirano. To se postiže pogodnom vrstom i na inom sporazumijevanja kao što je: zvu nik, svjetlosni signal, ili telefonska veza, radioveza i sli no. Za vrijeme ispitivanja mosta rukovoditelj mora biti u stalnoj vezi s radnicima. Na oba prilaza, na udaljenjima dovoljnim za zalet vozila,

moraju biti postavljeni signali prema signalnom pravilniku (Pravilnik 2 ŽS BiH).

Za vrijeme ispitivanja zabranjuje se kretanje pješaka na mostu i prilazima, i prisustvo osoba koje ne sudjeluju neposredno u procesu ispitivanja. - Voditelj ispitivanja mora organizirati upisivanje podataka

sa ispitivanja, koja saradaci tijekom procesa ispitivanja unose u posebne terenske obrasce. Sva upisivanja moraju biti itka, potpisana i moraju sadržavati podatke o mostu koji se ispituje, o mjernim presjecima i mjernim ta kama, o mjernim instrumentima, o vlakovima kojima se most ispituje, o smjerovima vožnji i brzinama, kao i ostale potrebne podatke i napomone u tijeku ispitivanja (dan, sat i vremenski uvjeti kada je ispitivanje vršeno).

- Po potrebi, ugibi i nagibi izmjereni pod optere enjem od vlaka, mogu se svesti na odgovaraju e vrijednosti pod optere enjem istog intenziteta kao i ra unsko optere enje.

- Ovako se ugibi i naponi mogu odrediti samo ako je pri mjerenju optere enje postavljeno u položaj koji izaziva

Broj 39 - Stranica 176 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 5. 2013.

maksimalni utjecaj u ispitivanom elementu. Pri tome se obuhva aju dinami ki utjecaji koeficijentom i utjecaj izvijanja pritisnutih odnosno utjecaj slabljenja presjeka zategnutih elemenata.

- Elasti ni ugib izmjeren pri pokusnom optere enju po pravilu ne smije prelaziti izra unati nagib za isto optere enje više od 10 posto.

- Zaostali ugib izmjeren poslije probnog optere enja po pravilu ne smije prelaziti 20 posto izra unatog elasti nog ugiba.

- Polovina amplitude horizontalne oscilacije u sredini eli nih glavnih nosa a u pravilu ne smije premašiti

1/10000 dio raspona konstrukcije; pri tome za mostove u zavoju voditi ra una io bo nom ugiba uslijed utjecaja centrifugalne sile.

- Ako navedene deformacije, vertikalne ili horizontalne, prelaze date granice ili pri ponavljanju istih probnih optere enja zaostali ugibi rastu, odmah poduzeti imer da se utvrde uzroci ove pojave.

- U slu aju da se nedopuštene deformacije ne mogu objasniti pogreškama u stati kom prora unu, materijalu, izradi ili montiranju, odnosno ako i po odstranjenju konstatovanih mana i neispravnosti pri ponovnom probnom optere enju nastaju deformacije opasne po funkcionalnost konstrukcije, povjerenstvo daje mišljenje o podobnosti konstrukcije za javni promet poslije kontrole projekta i usporedbe izra unatih i izmjerenih napona.

- Probna optere enja poduzimaju samo za mostove od elika, armiranog i prednapregnutog betona, kao i za

spregnute konstrukcije ako su rasponi ve i od 10m; iznimno i za mostove manjih raspona neuobi ajenih koncepcija.

- Probno optere enje se mora ponoviti djelomi no ili u cijelosti, ako su dobiveni rezultati ispitivanja nepotpuni ili nepouzdani, ili drugi sli ni razlozi pokažu da je to neophodno.

- Nosivost odnosno kategoriju mosta u eksploataciji, s obzirom na optere enje koje može bez ograni enja prometovati na mostu, odre ivati ra unskim putem.

- Ako se dokaže da nosivost mosta nije dovoljna, te da je potrebna rekonstrukcija, za oja anje mosta uzeti u ra un odgovaraju u shemu UIC 71 za optere enje mostova, prema Pravilniku 316 ŽS BiH. U slu aju potrebe za manjim oja anjima, koja ne spadaju u rekonstrukcije, nadležni UI može, uz obrazloženi prijedlog stru ne komisije koju UI formira, odobriti da se most oja a za nosivost: - na magistralnim prugama - min 225 kN po osovini i

80kn/m - na ostalim pruga - min 180 kN po osovini i 64kn/m

(6) U slu aju ispitivanja navedenog pod stavkom 1.ovoga lanka, koja se odnose na promjene sheme optere enja ili

izmjene odredaba u odnosu na one za koje je most prvotno dimenzioniran, u stati ki prora un unijeti nove tehni ke uvjete u pogledu dozvoljenih naprezanja i dinami kog koeficijenta i novo optere enje.

(7) Konstrukcije pomo nih skela i pomo nih sredstava za pregled odnosno ispitivanje moraju biti podesne za ove radove, stabilne i sigurne.

(8) Poslije završenih ispitivanja povjerenstvo podnosi menadžeru UI izvještaj koji mora sadržavati: - podatke o ekipi i odgovornom rukovoditelju, kao io

sredstvima za ispitivanje, - podatke o namjeni i svrsi ispitivanja, - kratak opis konstrukcije,

- datum ispitivanja i uvjete pod kojima je izvršeno ispitivanje (meteorološke podatke osobito o temperaturi zraka za vrijeme ispitivanja i sl.),

- podatke o probnom optere enju, - rezultate ispitivanja upore ene sa ra unskim

podacima, prikazane tabelarno i grafi ki (izmjerene i ra unske vrijednosti),

- stanje konstrukcije prije i poslije ispitivanja, - mišljanje o podobnosti odnosno sigurnosti

konstrukcije za optere enje predvi eno projektom. lan 27.

(Radovi na održavanju i popravcima eli nih mostova i propusta)

(1) Svi na eni labavi stati ki zakivci na konstrukcijama u eksplotaciji moraju se što prije zamjeniti ispravnim da ne bi došlo do labavljenja susjednih ispravnih zakovica. Ako u jednoj vezi ima stati kih zakovica:

- Na mostovima gra enim poslije 1950. godine, više od 20 posto, odnosno u jednom redu više od 4 kom. labavih zakovica, ili

- Na mostovima gra enim prije 1950. godine, više od 10 posto, odnosno u jednom redu više od 2 kom. labavih zakovica, onda se zamjeni ovih zakovica mora pristupiti odmah. Ako se u nekoj grupi stati kih zakivaka na e preko 1/3

labavih zakovica, moraju se zamjeniti svi zakivci u toj grupi. (2) Prilikom zamjene stati kih zakivaka zamjeniti i na ene

labave konstruktivne zakivke. (3) Zabranjeno je uklanjanje ve eg broja zakovica na jednom

mjestu jednovremeno. (4) Poslije zamjene neispravnih labavih zakivaka u jednoj

vezi, pregledati sve zakivke u toj vezi, i ukoliko se naknadno na e još koji labavi zakivak, i ovaj odmah zamjeniti.

(5) Uklanjanje labavih zakivaka radi zamjene vršiti tako da se pri tome ne ošte uje materijal konstrukcije. Zabranjeno je odbijanje glave seka e, kao i popravljanje glave zakovica udarcima radi postizanja što boljeg nalijeganja glave i izbjegavanja šupljine. Naro ito pažljivo postupiti pri zamjeni zakovica na starim konstrukcijama od varenog elika.

(6) Eventualne neravnine i zahr ala mjesta na materijalu konstrukcije oko rupa uklonjenih zakivaka izravnati glatkim brušenjem.

(7) One dijelove konstrukcije na kojima se pri svakom privremenom pregledu odnosno ispitivanju uvijek na istom mjestu konstatiraju labavi zakivci, detaljnije ispitati i tražiti uzroke tih pojava.

(8) Labavi zakivci mogu se zamenjiivati i obra enim prednapregnuti vijcima. Sve labave matice obi nih vijaka koje se na u pri

pregledu, odmah dobro pritegnuti. Na onam vijcima ije se matice odvijaju unato eš eg pritezanja, matice na pogodan na in osigurati od neželjenog odvijanja ili vijak zamjeniti.

Mjere koje se moraju poduzeti u slu aju prednapregnutih vijaka iznijete su u lanku 24, ta ka d u dijelu koji se odnosi na eli ne mostove sa spregnutim nosa ima.

(9) Bušenje rupa za zakivke ili vijaka na elementima nosive konstrukcije, radi pri vrš ivanja stupova, nosa a, zvu nika, cjevovoda, elektri nih vodi a i sli no, zabranjeno je bez odobrenja stru ne službe za mostove nadležnog UI.

(10) Na zavarenim konstrukcijama naro itu pažnju obratiti pojavi naprslina, bilo u šavovima, bilo u osnovnom materijalu. Naro ito detaljno ispitati mjesta gdje

Utorak, 21. 5. 2013. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Stranica 177

o ekujemo koncentracije napona i višeosna naponska stanja. Pri pojavi naprslina prvo utvrditi njihovo prostiranje i na

njihovim krajevima izbušiti po jednu rupu promjera oko 10 mm radi sprje avanja daljeg napredovanja naprsline. Prije zavarivanja naprslinu ižlebiti tako da bi se moglo izvršiti ispravno zavarivanje.

Za svako zavarivanje na mostovskoj konstrukciji u eksploataciji potrebna je suglasnost stru ne službe za mostove nadležnog UI.

Za izvršenje ovih radova na zavarivanju važe svi propisi i na ela koja vrijede i za izradu zavarenih eli nih konstrukcija. (11) Ležišta s ošte enom cementnom podlivkom moraju se

ponovo podliti, ili ubaciti olovne plo e odnosno plo e od drugog prikladnog materijala. Za podlivku se može umjesto portland-cementa uspješno upotrijebiti i druga vrsta cementa ili drugi za to oprobani materijal. Podlivka od cementnog morta može se primijeniti samo

ako postoji mogu nost da se konstrukcija odigne za vrijeme njegovog vezivanja i potrebnog stvrdnjavanja. Ovo vrijedi i za podlivke od drugog materijala koji traži izvjesno vrijeme za stvrdnjavanje. U protivnom, umjesto podlivki stavljaju se plo e od olova ili drugog oprobanog materijala. Pri obnovi podlivke mora se voditi ra una o tome da izme u ležišne plo e i kvadera ne ostanu praznine i da gornja ležišna plo a ostane u projektiranom položaju. (12) Da bi ležišta s valjcima pravilno funkcionirala, mora se

održavati isto a valjaka i plo e po kojoj se oni kre u, zatim treba da se podmazuju i da imaju pravilan položaj, tj. da nisu koso, niti da imaju zaostala pomjeranja na jednoj strani. U tom cilju osmatrati pomjeranje pri raznim temperaturnim uvjetima. U slu aju zakošenja valjaka, krajevi nosa a moraju se

odi i hidrauli nim dizalicama i valjci postaviti u pravilan položaj. Pri tome odrediti broj i nosivost dizalica ra unom, a tako er provjeriti i stabilnost elemenata koji se poduhvataju dizalicama. (13) Ošte eni ležišna kvaderi moraju zamijeniti novom ležišna

gredom, koja mora biti od armiranog betona. (14) Pri održavanju ležišta novih vrsta pridržavati izdanih

uputa. (15) Drveni mostovske pragovi moraju biti to no odrezan za

nalijeganje na svoje nosa e. Prilikom obnove i polaganja pragova o istiti i njihove nosa e, a gornje površine pojaseva nosa a ponovno obojiti.

(16) Pojedina ne ošte ene podnice na konstrukciji izvan kolosjeka odmah zamjeniti ispravnim, po mogu nosti impregniranim.

(17) Ošte eni zaštitni sloj betona iznad armature na pješa m stazama van kolosjeka pažljivo obnoviti cementnim mortom, a preko cijele površine staze staviti asfaltnu košuljicu. Montažne betonske plo e za pješa ke staze na konstrukciji moraju dobro nalijegati.

(18) Zaštita od korozije: - Na temelju na enog stanja i prijedloga danih prilikom

pregleda eli ne konstrukcije, odlu iti je li potrebno, kada iu kom obimu izvršiti premazivanje te konstrukcije. Iz ekonomskih razloga može se poduzeti djelomi na obnova premaza, pri emu se uzimaju u postupak samo dijelovi ugroženi korozijom kao: kolovozni nosa i, priklju ci, vorovi i gornji pojas.

- Konstrukciju održavati stalno u istom stanju. Zato odmah uklanjati naslage ne isto e, zemlje, pijeska, šljunka, tucanika, krpa, gvož urije, ostatka morta, betona i drugog materijala.

- Ako je mjestimi no ošte en samo pokrivni premaz, ako je ispucan ili ima šare u vidu krokodilske kože, mjehuri e, ako se samo on ljušti ili raspada, a temeljni premaz je još netaknut, onda je dovoljno staviti odmah samo nov pokrivni premaz.

- Prema stupnju ošte enja pokrivnog premaza, daju se novi I i II pokrivni ili samo II pokrivni premaz. Ako je mjestimi no izbila hr a, onda se na tim mjestima poslije iš enja mora obnoviti kompletan sistem, tj. 4 sloja

premaza. - Za vršenje nadzora nad radovima oko zaštite od korozije

mora biti odre en stalni nadzorni organ. Po pravilu to je tehni ar za stalni nadzor. On odre uje detaljnije na kojim e se mjestima obnoviti kompletan sistem premaza, a na

kojim samo pokrivni premazi. - Za nanošenje premaza površina se mora pripremiti shodno

propisima željezni kog standarda JŽS G3.003: "Premazivanje stabilnih eli nih konstrukcija - Tehnološki postupci".

- Na manjim objektima odnosno pri manjem obujmu radova, iš enje konstrukcije bi e po pravilu ru no. Pri ve em obimu radova primijeniti prvenstveno mehani ko iš enje konstrukcije. Raspadnut sloj pokrovnog premaza

mora se dobro o istiti etkom i dobro utrljati krpom natopljenom firnisom. Od starog premaza može se ostaviti samo ono što je potpuno zdravo, što odre uje nadzorni organ.

- Prije nanošenja prvog premaza, nadzorni organ mora provjeriti da li je iš enje površina izvršeno propisno i odobriti da se može nanijeti prvi premaz. Ovo se mora unijeti u radni dnevnik odnosno u poseban zapisnik.

- Redovito iš enje i premazivanje konstrukcije mora izvodi isto poduze e.

- Premazna sredstva i njihov sistem (kombinacija slojeva premaza) moraju odgovarati željezni kom standardu JŽS G2. 005: "Premazna sredstva za zaštitu stabilnih eli nih konstrukcija - Tehni ki uvjeti za izradu i isporuku".

- Premazna sredstva moraju biti ispitana i primljena od stru nog organa UI.

- U pravilu se za eli ne konstrukcije na istom zraku upotrebljavaju premazna sredstva na uljanoj bazi, i to za pokrivni premaz siva (RAL 7031) ili zelena (RAL 6011) boja. Iz opravdanih (estetskih) razloga mogu se, npr. u gradovima, upotrijebiti i druge nijanse pokrivne boje; u tom slu aju nijansa se bira u sporazumu sa lokalnim nadležnim tijelima. Za konstrukcije u ne istoj gradskoj ili industrijskoj

atmosferi, kao i tamo gdje je potrebno brzo sušenje premaza ili ve a mehani ka otpornost premaza, uzimaju se premazna sredstva ftalatnoj bazi.

Za konstrukcije u vlažnim prostorijama uzimaju se sistemi premaza sa bitumenom.

Svjež premaz zaštititi od dejstva dima i vrelih plinova. Radi zaštite od korozije može se primijeniti i metalizacija

umjesto premaza ako je to ekonomski opravdano. - Ako se predvi a skorašnja opravka ili rekonstrukcija

objekta, premazivanje odgoditi do poslije izvršenja tih radova.

- U svakom spoju prednapregnuti vijcima, pristup vlage mora biti stalno sprije en u spojne površine, u rupe za vijke i kapilarnim djelovanjem u spiralni kanal izme u navoja stabla i navoja matice. Ako se u spoju konstatira po etak korozije, dobro o istiti rubove spojenih elemenata (koje moraju dobro me usobno nalijegati), glave, matice i vanjske dijelove - krajeve navoja, i sve to dobro prevu i najprije konzistentnim temeljnim premazima ili kitom.

Broj 39 - Stra

- Na konelika iz

plinova,shodno željezni

- Analognzra nim

- Pri izvoHTZ zap

(19) Definitikonstrukkompetegra evintežim sl

(Radovi na

(1) Ako su dobrog svodi sglava stne istoOtvaran

ru nim alatompranje spojniradova primij(2) Kada se

mrlje omjestimu spojnido rastnosivostnastalih žbuke potopine pukotineovih rad

(3) Ako je popravit

(4) Ako se jedan odod sljed- tor

arm- izr

odNa in

uzrocima kojobavljati sam(5) Ukoliko

izvršiti n(6) Postoje

u ispravpravilnizidove s

(7) Radi obrazdobljPri upot

(8) Nestabilmalih mplo e izmostova(slika 31

anica 178

nstrukcijama przloženih izravn, po pravilu i g

odredbama kih eli nih m

no, na konstrukm vodom predvio enju svih naposlijenih radnvna opravka kciji može entnog, i odnskog inžinjerlu ajevima pože

a održavanju i ps

stupovi dobro kamena ili b

se na popravljtupova i površie.

nje i obnovu m do dubine odica od starog jeniti mehanizire na zidovima od kalcinisanog

ma tijekom rastvicama i poroznitrošavanja obloti stuba, ova mj

h šupljina i ubpod pritiskompoboljšao i da

e u zidu, dodajdova pridržavatiobloga erodirati, prezidati, od

zbog prirode d naprijed nave

de ih na ina poprkretiranje povmaturne mreže rada djelomi nd armiranog betoove popravke ji su doveli d

mo na temelju odo se stup ne monjegova obnovae drenaže iza o

vnom stanju pka, kako ne bi stuba. brane stupovaju držati u priprtrebi eksplozivalnost obalnih s

mostova i propuzme u obalniha ovo se mož1..

reko kolosjeka,nom utjecaju logdje ih nema, propisa za

mostova. kcijama preko djeti odgovaraj

avedenih radovika.

napuklog mse izvesti sd UI ovlaštra i pod njegoeljno konzultira

lan 28. popravcima mastupova)

projektirani i betona, njihovojanje otvorenihina ispod glavn

loših spojnicad 3 do 6 cm, uz

veziva. U slurani rad. starih masivnih

g vapna, kao varanje i ispiranim mjestima zioge stupa kao

mjesta moraju sebacivanjem cem. Da bi se ka bi se olakšaoju se plasti ne i se uputa za od

ana ili mehani kdnosno obnoviti

kvara stup needenih na ina, pravka stupa:

vršine stuba besa sidrima, ih (prstenaste) ona.

izabrati premdo njega. Ovakdobrenog projekože ekonomi na. obalnih stupova

prema odredbamdošlo do nepre

a od leda, moremi potreban ra predvidjeti postupova (pomjesta može se spr

h stupova (slikže posti i izra

S L U Ž B E

za zaštitu povokomotivskih dstaviti zaštitne projektiranje

pruga s elektru e ure aje.

va mora se osi

mjesta u eamo po preenog diplomiovim nadzoromati i projektanta

sivnih mostovsk

gra eni, i ako o teku e održah spojnica, išnih nosa a od b

a vršiti, po prprethodno iš

u aju velikog o

h stupova pojaznak da je n

nje vezivnog sreida, što može do i do ugrožae popraviti išmentnog otopikvaliteta ubrizgo njegov prolaz

mase. Pri izvodabrani postupaki ošte ena, mo.

e može popravonda primjenit

ez ili s ubaciv

ili cjelovitih o

ma prirodi kvkvi radovi se kta.

no popraviti, mo

a moraju se odrma lanka 15. edvi enog pritis

ora se u zimru ni alat i eksptrebne mjere za

eranje prema otrije iti izradom ka 30.. Kod vadom "kontrafo

E N I G L A S

vršine dimnih

plo e novih

ri nim

igurati

eli noj egledu iranog m, au a.

skih

su od avanje š enje blata i

ravilu, enje i

obima

avljuju na tim edstva

dovesti avanja enjem ine ili ganog z kroz o enju ak. ora se

viti na ti neki

vanjem

obloga

vara i mogu

ora se

ržavati ovog

ska na

mskom ploziv. aštite. tvoru) ravne

velikih orova"

(1)

naprs(2)

ceme

pri tonekokonstdionipostiprivrna sli

(3)

(4)

(5)

(6)

S N I K B i H

(Radovi na odrOšte enja matražiti u sljede- loše stanj- nekvalite- neravnomU novim k

slina) može bitiKada je utvr evode poslije izolacije i sisteu zavisnosti suManja ošte e

entnog otopine iU slu aju ve i

ome saobra aj liko metara zatrukcije, a na vica zavisi od mže na oprobanemene konstrukici 32.

Ako je samo raspadanju znekvalitetnostiobnoviti. Otvaranje i ob

lan 28, stavoU slu aju pouzroke i otklon- ubacivan

eventualnpridržava

- pokrivanj- izradom

dodavanjmože pos

Ako su oštepropust rekonsizradom novo

lan 29ržavanju masiv

asivnih konstruim uzrocima:

je izolacije i odetan beton odnomjerno slijeganjonstrukcijama neoprezno otpu

eno izbijanje otvelikih kiša, kema za odvodnju od karaktera i enja mogu sili torkretiranjemih ošte enja mone prekida. N

stor se uklanjave im konstrukmogu nosti za pi na in pomokcije s tzv. vise

Sl. 32. Tip paketa pobloga mehan

zbog atmosfei, mora se po

novu spojnica ve (1) i (2)).

ojave naprslinaniti ih. Zatim iznjem cementnno sa dodatkanje uputa za odjem površine noarmiranobeton

je armature posti i i poja anjeenja ozbiljnija

struirati, a po pg svoda od ka

Utorak

9. vnih mostova i pukcija tijekom

dvodnje, osno kamen, i je stupova.

uzrok oštepuštanje skela. topine iz zida ilkao posljedica

nju, mjere koje stupnja ošte ense odstraniti m površine zidora se ukloniti

Na malim konsa odjednom po kcijama u dionipremoštenje. Pu paketa tra n

e im paketima

pri obnovi izolacije ni ki ošte ena

ferskih utjecaopraviti, prezi

vršiti kao na st

a, prethodno ozvršiti opravku: nog otopine tkom plasti ndabrani postupa

nosa a torkret-bnske obloge, uo projektu, ime nosa a. a, zasvedeni mpotrebi i poja aamena ili armi

k, 21. 5. 2013.

propusta) eksploatacije

enja (pojava

li procurivanje a lošeg stanja treba poduzeti nja.

ubacivanjem a. zastor, a da se

strukcijama od cijeloj dužini

icama. Dužina Premoštenje se nica. Jedan tip tra nica dat je

ili je sklona aja i svoje dati, odnosno

tupovima (vidi

otkriti njihove

pod tlakom, ne mase, uz ak, etonom, i uz eventualno me se ujedno

most odnosno ati, na primjer iranog betona,

Utorak, 21. 5

ispod ilsmije pr

(7) Rasterepotrebi u

Slika 3

IV. ODRŽAV

Pod tpodrazumijevprovo enje prmasi i služe zosulina i sl. sa

((1) Za sve

moraju v- po- tun- teh

(2) Uvjeti z- Sp

obprujedgraob

- Dodij

- Spsv-

- -

-

- -

- -

- -

-

- -

- - - -

. 2013.

li iznad postojeristupiti samo n

enje svodova ubacivanjem ar

33. Rastere enje ma

VANJE TUNE

(Ptunelima po vaju se podzemruga, i galerije za osiguranje pa padina.

(Evidencija i teobjekte iz pre

voditi tehni ke opise, nelske knjige, i hni ku dokumeza vo enje popipiskove, koji dbjektu, popunjavugama ili dijelodan primjeraa evinskoj slu

brasce za ove poobivene spiskojelovima pruga piskovi se vode aki objekt sljed

redni broj pruge, naziv tunelanazive susjetunel ili galekilometarsksa kotom GIdužinu tunenajvišu kotpoložaj, broj kolosjenagib nivele(L) vrstu vuduljinu pravdopuštenu postoji ograslobodan i elektri nu vgodinu graprimijenjenematerijal odgeološki sasraspored nišmaksimalnutip konstruk

e eg svoda. Ovna temelju odob

masivnih prormiranobetonsk

alih svodova armira

ELA lan 30.

Pojmovi) lanku 2.

mne gra evinekoje su samo druge od obruša

lan 31. ehni ka dokumeethodnog lanki druge podatk

entaciju. sa su sljede i:

daju najnužnije va Sekcija za ovima pruga naak ovih s

užbi nadležnogopise. ove UI objedin

na svojoj teritopo obrascu koj

de e podatke: u popisu od p

a ili broj, ednih stanica izerija,

ki položaj ulaznIS, la, tu GIS u tun

eka u tunelu: preete ( ‰) i dulju e u tunelu, vaca i krivina, i brzinu vožnje

ani enje brzine, svijetli profil u

vu u. enja, obnove, re tipove obzide

d kojeg je obzidstav brdske masša i ostava, minu visinu nadslojkcije gornjeg str

S L U Ž B E

vakvim radovimrenog projekta.pusta postiže

ke plo e (slika 3

ano-betonskom plo

ovog pravu obliku cije

djelomi no u bravanja stijena, l

entacija) ka, njihovi kore, i to:

tehni ke podaodržavanje prua svojoj teritorispiskova dos

UI, koji pro

njuje po prugamoriji. ji obavezno sad

po etka prema

zme u kojih se

nog i izlaznog p

nelu i kilome

edvi en, ugra ejinu pojedinih n

min R, kroz objekt

navesti uslijed u tunelu: za di

rekonstrukcije,e tunelskog pro

da kreirana, se,

nskih komora, a iznad tunela,roja kolosjeka,

E N I G L A S

ma se . se po

33.).

om

vilnika evi za rdskoj lavina,

risnici

atke o uga po iji. Po stavlja

opisuje

ma ili

drži za

kraju

nalazi

portala

etarski

en, nagiba

- ako d ega, izel ili

ofila i

-

(3)

(4)

S N I K B i H

- posodvpro

- duljtehn

- primtune

Redni broj, ilikoja se mora ns desne strane,visine 21 cm, cm, debljine 1Uvjeti za vo e- Tunelske

pruga zadijelovim

- Svrha vostanje obtehni ki p

- Na prvojsvijetlog tunela).

- U knjigu - na- pod- svi

fun- pod

eksSastavni dio ov- zapisnik - upotrebn- zapisnik - zapisnici

voditi ra- zapisnici

tunela s g- U ovu kn

na objektnjihovo u

Uvjeti za sasta- Tehni ka

tunel popruga i p

- Pregledi dokumen

- Ova dokpo etku se predajdopunjujna objekt

- Tehni kaobjektu i - sad- tehn- situ

zaumor

- uzd- geo- geo- preg

prokomizvrobje

trojenja u tunevodnju i za kavjetravanja, jinu predusjekni ka dokumenmjedbe (povremelu, poplava izvnaziv i dužina

nalaziti na ulazn, gledano ka tunslova i brojevi

,8 cm. enje tunelske kne knjige vodi ra svaki tunel

ma pruga i po stao enja tunelske bjekta, te se podaci o objekt strani ove knj

profila tunel

se unose: eno stanje pri p

daci o kvalitetu oni podaci

kcionalnosti, oddaci o izvršploatacije. ve knjige su: o tehni kom pra dozvola, o tehni koj primo izvršenim pouna pri narednsa snimanja

grafi kim prikaznjigu unose se tima, te je trebaunošenje. avljanje tehni ka dokumentacijsebno, sre enoo stacionaži. i ispitivanja mo

ntaciju. umentacija kojgra enja objekje korisniku, koe ili djelomi notu tijekom ekspa dokumentacij

mora sadržavaržaj dokumentani ki izvještaj uz

uacioni plan sjekom i okolraju se vide iz si

dužni profil, ološki profil, omehani ka i geogled (izvadak) fila po prstenov

mora, niša i ostršena kaptaža pekata sa to nom

Broj 39

elu: položaj i vablove, zra ni

ka i zausjekntacija objekta i mena pojava vvana, pojava leda tunela uzimajnom i izlaznomnelu. Tablica mi crni, visine 1

njige su sljede iradna jedinica l zasebno, po tacionaži.

knjige je moguu ovu knjigu tu koji se nalazejige mora biti la (stvarni sl

pregledima (iz zmaterijala obzi

i koji služe dnosno sigurno

ršenim radov

regledu,

mopredaji objeovremno pregle

nim pregledima,promjena svi

azima. sve kasnije nas

a voditi tako da

ke dokumentacijija mora postoo po prugama

oraju se oslanja

ja po inje da skta, pri primopoji je uva i dao mijenja za ra

ploatacije. ija pruža sve ati: acije, uz projekt tunela

tunela sa prlinom (objekti ituacionog plan

eofizi ka ispitivaugra enih tip

vima, ventilacijtava, drenaža, pitke i drugih

m kilometražom,

- Stranica 179

vrsta kanala za vodovi, na in

a, postoji li koja, i

velikih voda u da i sli no). u se sa tablice portalu tunela

mora biti bijela, 2 cm, širine 7

i: za održavanje

prugama ili

u nost uvida u ne prepisuju

e u popisu. nacrtana skica obodni profil

zapisnika), ide,

za ocjenu osti objekta, i ima tijekom

kta, edima, o emu , i ijetlog profila

stale promjene a ima mjesta za

je su sljede i: ojati za svaki ili dijelovima

ati na tehni ku

e vodi ve pri predaji objekta alje po potrebi dove izvedene

pojedinosti o

a, redusjekom i

iznad tunela na),

anja, pova tunelskih skih i minskih mjesta gdje je voda i ostalih ,

Broj 39 - Stranica 180 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 5. 2013.

- glavne projekte izlaznog i ulaznog portala, - glavne projekte ventilacijskih i minskih komora, - glavne projekte ugra enih drenaža, - detalje ugra enih izolacija, - detalje ugra enih nesimetri nih tipova tunelske

obzide, - izvještaje geologa i hidrologa, koji su ra eni

tijekom izvo enja radova, - glavne projekte objekata izvedenih u tunelu

(propusti i sl.), - glavne projekte objekata u predusjeku i

zausjeku, - detalje o ugra enoj kontaktnoj liniji u

elektrificiranim tunelima, - detalje o ugra enim vodovima jake i slabe

struje, - detalje o gornjem stroju (opis i crteži), - spisak mjesta gdje su ugra ene oznake u tunelu

za osu i niveletu kolosjeka sa to nim mjerama u odnosu na os kolosijeka i GIS,

- izvještaje o dovršenju radova (gra enje, obnova, rekonstrukcija) i obra un troškova,

- dokumente o nastalim promjenama od puštanja objekta u promet (naknadni radovi, izmjene, obnova, rekonstrukcija), i

- gra evinski dnevnik i gra evinsku knjigu. - Za postoje e tunele za koje nema tehni ke dokumentacije,

ili je ova nekompletna, izraditi je ili dopuniti prema stvarnim mogu nostima naknadnim snimanjem na terenu.

lan 32. (Kontrola stanja tunela)

(1) Da bi se u svako doba korištenja objekata navedenih u lanku 30. osigurala njihova ispravnost u pogledu

sigurnosti u funkcionalnosti, mora se obavljati op a kontrola stanja ovih objekata. Ovu kontrolu obavlja služba održavanja putem: - stalnog nadzora, - povremenih pregleda, i - specijalnih pregleda.

(2) Zadatak nadzora i pregleda tunela i galerija je kontrola: - svijetlog profila tunela, - stanja tunelske obzide sa konstatacijama uzroka

eventualnih deformacija, - stanja sistema odvodnje tunela, sabirnih kanala,

barbakan, drenaža, kaptaža i izolacije, - pojave podzemnih voda na tunelskom zidu i njihov

utjecaj na zid tunela, - gornjeg stroja, - osi pruge i GIS u odnosu na os tunelske cijevi, - stanja objekata na ulazu i izlazu (portala, potpornih

zidova, jarkova, kosina u predusjeku i zausjeku, kao i iznad portala),

- zaga enosti zraka dimnim plinovima i provjetravanja, i

- oznaka za stacionažu, nagiba, GIS, niša, ostava i sl. Pri tome obratiti posebnu pažnju na nepravilnosti

konstatirane pri posljednjem pregledu. (3) Na elektrificiranim prugama kontrolu kontaktnog voda

obavlja jedinica elektrotehni ke službe. Pri pregledu ovakvih tunela mora biti prisutan tijelo nadležne jedinice za održavanje kontaktnog voda, koji mora o nalazu dati svoj izvještaj. Analogno vrijedi i za zra ne i kablovske vodove SS i TT

ure aja.

lan 33. (Stalni nadzor)

(1) Osim kontrole stanja tunela od strane šefa pružne dionice, poslovo e pružne dionice i uvara pruge u sklopu nadzora svog rejona pruge, za stalni nadzor nad ovim objektima UI e svojom organizacijom, a prema stvarnoj potrebi, odrediti jednog ili više stru nih radnika sa najmanje srednjom stru nom spremom u gra evinskoj struci (u daljnjem tekstu ovog pravilnika: tehni ar za stalni nadzor).

Broj tehni ara za stalni nadzor UI e odrediti u zavisnosti od broja, karaktera i stanja tunela.

(2) Za pregled ovih objekata u svom rejonu tehni ar za stalni nadzor mora svake godine sastaviti operativni plan ovisno od stanja objekata. Ovaj plan odobrava rukovoditelj radne jedinice za održavanje pruga, svaki za tunele na svojoj dionici pruge.

Najve i interval ovih pregleda, u slu ajevima da se u tunelu duže vrijeme ne primje uju nikakve promjene, može biti 6 mjeseci.

Pregled objekata tehni ar za stalni nadzor obavlja sa šefom radne jedinice i poslovo om pružne dionice.

(3) Stalnim nadzorom moraju se uo iti sve vidne promjene u tunelima koje mogu ugroziti promet, kao što su: - deformacije tunelske obzide, - obrušavanje odnosno ispadanje brdske mase u

neobzidanim tunelima, - ve e pojave leda u tunelu, - pojave leda na ulaznom i izlaznom dijelu tunela, - curenje vode na kontaktni vod, i - deformacije kolosjeka kao odraz tonjenja ili

bubrenja tla ispod kolosjeka uslijed raznih uzroka. Osim toga, na svim mjestima u tunelu gdje se primijete

pukotine na tunelskom zidu, tehni ar za stalni nadzor mora ugraditi oznake od cementnog maltera sa staklom, preko kojih mora da prati da li se pukotine šire.

Tijekom stalnog nadzora osmatrati pojavu šupljina iza tunelskog zida. One se mogu lako otkriti kucanjem zida, pri emu na takvim mjestima nastaje tupi zvuk.

(4) Tuneli u kojima su primje eni opasni znaci, i kao takvi mogu ugroziti sigurnost prometa, moraju se promatrati i van planom predvi enih rokova najmanje jedanput u 10 dana.

(5) U slu aju neposredne opasnosti, rukovoditelj radne jedinice za održavanje pruga e odmah uvesti sve potrebne gra evinske i prometne mjere, kao zatvor kolosjeka, lagana vožnja, pomo no podupiranje i sl., a u slu aju kriti nog stanja po sigurnost prometa, tehni ar za stalni nadzor e odmah poduzeti hitne mjere.

(6) O nadzoru nad objektima tehni ar za stalni nadzor vodi dnevnik. Samo u slu aju kada treba nešto poduzeti, tehni ar za stalni nadzor šalje izvještaj nadležnoj radnoj jedinici za održavanje pruga o pojedinim objektima, s eventualnim pozivom da se izvrši i izvanredni pregled ( l. 34. stavak 5.).

(7) Prilikom obilaska odnosno pregleda svoga rejona, tehni ar za stalni nadzor mora uvijek se javi nadležnom rukovoditelju radne jedinice za održavanje pruga.

(8) Za obavljanje pregleda po lanu 34. od UI odre ena stru na osoba za stalni nadzor je dužno da preko radne jedinice za održavanje pruga izvrši sve potrebne pripreme.

(9) Svi radovi na opravci tunela koji su predvi eni zapisnikom o pregledima i koje izvodi sama željezni ka organizacija, izvršavaju se preko nominirane stru ne osobe za stalni nadzor. On izvodi ove radove pod

Utorak, 21. 5. 2013. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Stranica 181

kontrolom za to odre ene osobe, koje mora biti diplomirani inžinjer gradnje.

Ako radove izvodi specijalizirano poduze e izvan željeznice, kontrolu nad izvo enjem radova obavlja osoba odre ena od strane vlasnika infrastrukture.

(10) Tehni ko lice za stalni nadzor može izvoditi samostalno samo one radove iz prethodne ta ke koje nazna i, od UI odre eni diplomirani gra evinski inžinjer.

(11) Za vrijeme izvo enja radova u tunelu, za sigurnost prometa u tunelu odgovoran je tehni ar za stalni nadzor.

lan 34. (Povremeni pregledi)

(1) Povremene preu pogledu tunela obavlja radna skupina sastavljena od predstavnika Sekcije za održavanje pruga, tehni ara za stalni nadzor i šefa radne jedinice.

Svrha ovih pregleda je utvr ivanje stanja tunela u cjelini, radi otklanjanja utvr enih nedostataka.

(2) Inžinjer koji rukovodi pregledom mora izraditi program pregleda, za što treba pripremiti potreban alat, sprave i sli no.

(3) S obzirom na opasnost rada u tunelu, poduzeti i strogo se pridržavati mjera HTZ.

(4) Prije po etka pregleda tunela na elektrificiranim prugama, obavijestiti odgovaraju u službu, koja e se pobrinuti da radnici koji sudjeluju u pregledu ne budu ugroženi instalacijama pod naponom.

(5) pregledi po ta kom a. ovog lanka obavljaju se: - ako je tunel u dobrom stanju - jedanput u dvije

godine, i - ako je tunel u lošem stanju - jedanput godišnje. Ako su pri posljednjem pregledu zapažene promjene na

tunelskom zidu ili kolosjeku koje mogu imati utjecaja na sigurnost prometa, ovi pregledi mogu biti i eš i (izvanredni). (6) Pri povremenim pregledima:

- mjeriti svijetli profil tunela, - snimati mjesta gdje voda curi odnosno vlaže se

zidovi, - snimati pukotine, deformacije, ispadanja, nadimanja,

rušenja i sl., - provjeravati položaj ose kolosjeka u odnosu na osu

tunela, - ispitivati zaga enost zraka dimnim plinovima i

brzine strujanja zraka prilikom ventilacije, i - provjeravati pravilnost funkcioniranja sistema

odvodnje. (7) Izvještaje o povremenim pregledima u vidu zapisnika

sastavlja radna skupina. U njima obuhvatiti sve što je naprijed re eno, sumirati stanje objekta na temelju usporedbe s rezultatima dobivenim prilikom prethodnog mišljenja, i predložiti mjere s rokom za daljnji rad u pogledu redovnog održavanja tunela.

(8) Važnije podatke iz ovog zapisnika unijeti u tunelsku knjigu, a sam zapisnik priložiti tunelskoj knjizi. Jedan primjerak zapisnika dostaviti UI.

(9) Radna grupa koja obavlja povremeni pregled tunela dužna je ocjeni potrebu specijalnih pregleda.

(10) O poduzimanju i izvršenju mjera u vezi s nalazom u izvještaju o pregledu izvršitelj podnosi izvještaj, koji se unosi u tunelsku knjigu. Dokumentacija se priklju uje tehni koj dokumentaciji objekta.

lan 35. (Specijalni pregledi)

(1) Posebni pregled tunela obavlja iznimno i po potrebi stru na komisija, koju obrazuje UI od svojih stru njaka.

Po potrebi, u ovu komisiju pozivaju se i stru njaci izvan UI ukoliko se radi o specijalnim problemima. (2) Za pripremu i provo enje specijalnih pregleda odgovoran

je rukovoditelj stru ne komisije. (3) Posebni pregled se vrši naro ito:

- kada nastupe promjene u tunelskoj obzidi izazvane pritiscima brdske mase ili korozijom tunelske obzide,

- kada nastupe obrušavanja brdske mase u neobzidanim dijelovima tunela,

- kada treba da se proširi tunelski profil u vezi sa elektrifikacijom tunela,

- kada treba da se izvrše radovi na ventilaciji tunela, - kada treba da se izoliraju zidovi tunelskog profila, - kada je potrebno oja ati tunelski zid, - u slu aju ošte enja pri nezgodama (iskliznu a,

sudari), i - u slu aju elementaraih nepogoda (prodor brdske

vode s poplavom tunela i sli no). (4) O izvršenom specijalnom pregledu tunela komisija

sastavlja zapisnik koji mora sadržavati, pored ostalog, i sljede e: - stanje tunela u odnosu na bezbjedan saobra aj, - grafi ke prikaze eventualnih deformacija tunela i - konkretne prijedloge mjera za otklanjanje na enih

nedostataka, kao i osposobljavanje tunela za siguran promet.

(5) Zapisnik o izvršenom specijalnom pregledu dostavlja se na odobrenje UI koji je obrazova komisiju. Poslije odobrenja ovog zapisnika, ako su predvi eni radovi po lanku 37. i 38. radi se odgovaraju a investiciono-

tehni ka dokumentacija odnosno projekt, koji tako er mora biti odobren prema postoje im propisima.

(6) U tunelima na elektrificiranim prugama, sve povremene specijalne preu pogledu obavljati u prisustvu stru njaka jake struje za kontaktnu mrežu.

(7) Prije snimanja svijetlog profila tunela, provjeriti položaj osi kolosjeka i GIS.

lan 36. (Redovno održavanje)

(1) Zadatak redovnog održavanja tunela je održati tunel u ispravnom stanju. Ovdje ne ulaze radovi potrebni za opravke i ve e opravke

po l. 37. i l. 38. (2) Redovito održavanje tunela sastoji se uglavnom iz dvije

skupine radova, i to: - radovi na sprije avanju uzroka zadržavanja u tunelu

vode koja se slijeva iz zidova ili drenaža, odnosno na sprije avanju nepoželjnog priliva vode naro ito na mjestima gdje je mogu e da se stvara led, i

- radovi na opravci obzidanih i neobzidanih dijelova tunela.

(3) Kao naj eš i iz ovih grupa radova su: - Sprje avanje nepoželjnog priliva vode u tunel, što je

naro ito važno u predjelima gdje se zbog jakih mrazeva javlja led štetan neposredno u odsjecima blizu ulaznog i izlaznog portala. U ovim predjelima posebnu pažnju obratiti na zaptivanje tunelskih zidova s obzirom na led koji se tu stvara, koji pored štetnog djelovanja na beton može smanjiti svijetli profil, pokriti kolosjek i da obrušavanjem teških komada leda prouzrokuje iskliznu a ili ošte enja vozila.

- Na elektrificiranim prugama mora se po svaku cijenu sprije iti da led sa svoda do e u dodir s kontaktnim voznim vodom.

Broj 39 - Stranica 182 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 5. 2013.

- Na mjestima gdje je obzida tunelskog profila izvršena s kamenom koji je higroskopan, a time i neotporan na smrzavanje, ili se radi o žbuci i betonu, mora se sprije iti dodir odnosno prodor vode kroz ovakve zidove.

- Sprje avanje curenja i kapanja sa tunelske obzide neophodno je i zbog korozije koju voda izaziva na tra nicama i kolosje nom priboru.

- Zaptivanje tunela može se izvesti uglavnom kao: zaptivanje tunelskog zida u cjelini, zaptibaenje brdskog materijala, zaptivanje vanjske strane svoda ekstradosa) i zaptivanje unutrašnjih strana svoda (intradosa).

- Redovito iš enje odvodnih kanala i barbakan od mulja i pijeska;

- Manje popravke na tunelskom zidu poput: obnavljanje spojnica mortom, premazivanje manjih površina betona gdje postoje segregacije i popunjavanje mjesta gdje je kamen ispao iz obloga tunela tako da prijeti opasnost prometu;

- Manje popravke na zidu ulaznog i izlaznog portala, iš enje kanala iznad portala od mulja i pijeska;

- Manje popravke na potpornim i obložnim zidovima u predusjeku i zausjeku, pro iš avanje odvodnih kanala od mulja i pijeska, korova i trave tako da ne isto a ne bude zapreka pravilnom otjecanju vode iz tunela;

- Redovito održavanje i popravak objekata na padini iznad tunelske cijevi kao što su: kaldrme, drenaže, jarkovi, kanali. Humuziranje i nasa ivanje padine iznad plitkih tunela odnosno tunela sa malim nadslojevi kako bi se omogu ilo brže otjecanje površinskih voda i sprije ilo njihovo poniranje u tunel, što bi moglo oštetiti tunelske obzide;

- Pravovremeno iš enje leda u mokrim tunelima na ulaznom i izlaznom dijelu;

- Kavanje i iš enje kamena i ostalog materijala u strmim predusjecima i zausjecima koji je sklon padu, kao i pošumljavanje ovih kosina odnosno padina;

- Kavanje labavog kamena u neobzidanim dijelovima tunela;

- Izrada, postavljanje i održavanje rezervnih eli nih remenata od starih šina, koje služe za brzu intervenciju u tunelima gdje su nastupile deformacije profila tunelske obzide, dok se ne pristupi potrebnoj ve oj opravci;

- Kre enje ivica u unutrašnjosti niša i komora, kao i kosih linija izme u niša i komora, koje ozna avaju njihov položaj. Komore moraju biti stalno pod klju em;

- Održavanje oznaka u tunelu za osu kolosjeka i GIS, kilometražu, padove i sli no.

- Održavanje sistema ventilacije tunela; - Skretanje vode koja curi na kontaktni vod.

lan 37. (Opravke tunela)

(1) Pod popravkama tunela podrazumjevaju se: - injektiranje obzide tunelskog profila; - injektiranje brdske mase neposredno iznad obzide

tunelskog profila; - izolacija tunelskog zida s vanjske strane na

(ekstradosu); - izolacija tunelskog zida s unutrašnje strane (na

intradosu);

- izrada pojedina nih drenaža u cilju uvo enja podzemnih voda u odvodni kanal. Ove drenaže mogu biti ukopane u tunelsku obzidu ili izra ene iza obzide tunela;

- obnova odnosno zamjena uništenih materijala u spojnicama tunelskog zida ru nim ili mehani kim putem;

- opravka i proširenje odvodnog kanala u tunelu; - oja anje i plombiranje tunelskog zida koji je ošte en

korozijom. (2) Kada e se primijeniti neki od spomenutih radova, ovisi o

vrsti ošte enja obzide tunelskog zida, kao i uzroka koji su ta ošte enja izazvali. esti uzroci ošte enja tunelskog zida su: utjecaji od dimnih plinova, utjecaji od djelovanja agresivnih podzemnih voda, utjecaj leda odnosno mraza, utjecaj kondenzirane pare i esta promjena temperature od vrelih dimnih plinova i pare, i najzad pove anje brdskog tlaka. Prva dva navedena uzroka za ošte enje tunelskog svoda

su naj eš a: - Prvi uzro nik za ošte enje tunelskog zida su štetni

sastojci dimnih plinova. a a koja se taloži na zidovima tunela sama po sebi nije

opasna, ali ona ima osobinu da vezuje sumporaste kiseline izdimnih plinova, koja se prilikom dolaska u dodir s vlagom i vodenom parom pretvara u sumporu kiselinu i dalje u gips. Ova pojava se o ituje izbo enjem na površini betona. U takvim slu ajevima izolirati tunelske zidove od vlage. - Kao drugi važan uzro nik za razaranje tunelskih zidova su

podzemne vode, koje se esto pojavljuju u toku eksploatacije. One uglavnom imaju štetno kemijsko i mehani ko djelovanje na beton. Ocjenu o kemijskom štetnom djelovanju podzemnih voda

može donijeti samo odgovaraju i stru njak, a postoje normativi koji daju grani ne vrijednosti o dopuštenoj koli ini agresivnog materijala. Za ispitivanje agresivnosti voda postoji posebno uputstvo, te je obavezno ispitivanje svih podzemnih voda na agresivnost. (3) Injektiranje obzide tunelskog profila primjenjivati na

onim objektima na kojima su spojnice zida, dugim djelovanjem podzemnih voda, uništene, i to samo ako su zidovi od kamena koji ne propušta vodu.

(4) Injektiranje brdske mase primjenjivati u materijalima u kojima je brdska masa ispucala i gdje kroz te pukotine prodire podzemna voda koja napada obzidu tunela, i to samo na onim mjestima na kojima nadsloja iznad tunelske cijevi nije premalen, ili tamo gdje je obzida tunela toliko jaka da može primiti pritiske koji se pojavljuju prilikom injektiranja. Injektiranje brdske mase osobito je korisno u kombinaciji s prethodnim injektiranjem samog tunelskog zida, kao i sa brtvom izvana svih mjesta na kojima se pojavljivala voda. Pri primjeni ovog na ina uspjeh se naj eš e postiže udaljavanjem ve ih koli ina vode koja prodire u mlazevima na tunelski zid. Na tom mjestu u tunelu se obi no pojavljivala vlaga u zidovima, što zna i da zid nije bio apsolutno zašti en od podzemnih voda.

(5) Izolacija tunelskog zida s vanjske strane tunela (ekstrados) primjenjuje se za zaštitu tunelskog zida na mjestima gdje je on izložen utjecaju agresivnih voda odnosno agresivnog tla i gdje je postoje i zid u tako dobrom stanju da se isplati vršiti vanjsku zaštitu. Ovaj sistem izolacije tunelskog zida treba što je mogu e

više izbjegavati. I pored u inkovitosti u pogledu same zaštite tunelskog zida, on ima i svojih negativnih osobina koje se odražavaju na promjene u brdskim pritiscima. Naime, naknadno izbijanje iznad tunelskog zida može izazvati ogromne

Utorak, 21. 5. 2013. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Stranica 183

komine i pritiske koji mogu uništiti na tim mjestima i sam tunelski zid. Zbog toga se za ovakvu vrstu radova mora izraditi detaljan projekt i voditi visoko stru an nadzor. Tako er, obavezno je mjerenje brdskog tlaka iznad tunelskog zida na neki od poznatih na ina, kako bi se došlo do što realnijih podataka u pogledu brdskih pritisaka a time i posljedica koje oni mogu imati na samu tunelsku cijev.

Ova metoda izolacije primjenjivati samo tamo gdje ne postoje nikakve druge mogu nosti izolacije, odnosno gdje su sve druge mjere nedovoljne.

Primjena ovog na ina izolacije se u posljednje vrijeme dozvoljava samo kod tunela kod kojih je u pitanju izolacija obzide tunelskog profila od agresivnih voda. Postupak oko izolacije ekstradosa je znatno skuplji od izolacije s unutarnje strane (intradosa). (6) Izolacija tunelskog zida sa unutrašnje strane tunela može

se izvesti na sljede e na ine: - Postavljanje izolacijskih elemenata sa unutarnjih strana

tunela. U slu aju postavljanja izolacijskih elemenata poput

membrane, folije, asfaltmastiksne plo e, plasti ne mase (polietilen, poliester), mora se:

- prvo odvesti sva izvorska voda i isušiti podloga za postavljanje izolacijskih elemenata;

- na suhi zid nanijeti izravnavaju i sloj morta sa takvim sastavom da je taj mort otporan i na štetno djelovanje agresivnih voda;

- poslije završenog postavljanja izolacijskih elemenata, obavezno nanijeti zaštitni sloj od betona, koji štiti izolacijske elemente uglavnom od dimnih plinova;

- predvidjeti da ukupna debljina ovakve izolacije tunelskog profila sa unutarnje strane ne zadire u slobodni profil tunela.

- Torkretiranje unutarnjih strana tunela. Torkretiranjem se stvara izolacijski sloj ve e

vodonepropusnosti i zaštita betona od vanjskih štetnih utjecaja. Pomo u torkreta može se vršiti i opravka razorenog betona u tunelima. Ovaj posao može se izvrišti ili samim torkretpm ili armiranim torkretom. Prije nabacivanja torkreta površina zida se mora dobro o istiti mlazom vode pomiješane s deterdžentom pod tlakom od 10 at, ili pijeskom pod pritiskom. Slabi dijelovi zida moraju se dobro o istiti, a ako je podloga glatka, izrapaviti je.

Kada se torkretiraju zidovi kroz koje prodire voda, obvezno se ta voda mora prikupiti na odre enim mjestima, pa zatim ugraditi sidra za koja e se kasnije vezati eli na mreža.

Za vlažne zidove, prilikom ugradnje prvog sloja crpne, mješavini dodaje i vodeno staklo (silikat natrija) u obliku 3 do 5% otopine.

Ugra eni mlazni beton mora se pravilno održavati održavanjem vlage - polijevanjem u vremenu od 14 dana u slu aju portland-cementa, i 21 dana u slu aju pucolanskog cementa, i to poslije 8 do 12 sati pošto je izvršeno vezivanje.

Kontrola kvalitete izvršenog torkreta može biti dvojaka - u roku ugradnje, i prilikom prijema Torkret.

Tijekom gra enja treba provjeravati: doziranje cementa i pijeska, pravilno održavanje tlaka u mlazni-aparatu, je li pravilno o iš ana podloga za mlazni i sli no.

Pri prijemu izvršenih radova: odre ivati vrsto u torkreta pomo u sklerometra; pregledati uzete uzorke plo a 30 sa 30 cm u cilju pribavljanja rezultata o vodonepropusnosti, vrsto i, habanju i otpornosti na mraz; prelaziti torkretirane površine eki em; pregledati dnevnik koji je vo en tijekom rada;

detaljno kontrolirati mjesta na kojima se pojavila voda.

- Obnavljanje i zatvaranje spojnica u zidovima od opeke ili kamena. Obnavljanje i zatvaranje spojnica u zidovima od opeke ili

kamena izvoditi po pravilu strojno. Pri ovoj vrsti radova držati se sljede ih na ela:

- Prethodno o istiti dobro putem mlaza vode pod pritiskom od 10 at sav razlabavljen i trošni žbuka u spojnicama.

- Na mjestima gdje se pojavljuje voda zatvoriti odgovaraju om smjesom žbuke spojnice na dubini od 5 cm ispod površine zida, a zatim normalno izvršiti ispunjavanje spojnica.

- Popunjavanje spojnica po pravilu izvoditi strojevima sa aerocem-smjesom ovazdušenog cementnog morta ili cementnog maltera pomiješanog sa pepelom od termoelektrana.

- Ako morate se pored obnove spojnica djelomi no malteriše i zid izme u spojnica, onda se držati pravila da se taj posao obavlja u tri sloja, gdje e prvi sloj biti sastavljen od žbuke mješavine 1:1 do 1:1,5 drugi od mješavine u omjeru 1:2 i tre i od mješavine u omjeru 1:3 do 1:3,5. Debljina ovakvog sloja žbuke je od 2,5 do 3 cm. Po završenom žbukanju voditi ra una da se za prva dva tjedna održava potrebna vlaga za pravilno vezivanje žbuke, kao i da se sprije i obrazovanje sitnih pukotina uslijed skupljanja u prili no masnom žbuci.

- Ako se radi o žbukanju manjih površina zidova izme u spojnica, onda malterisati što ve e površine odjednom, jer se pokazalo da se naj eš e po rubovima javljaju ošte enja izolacije.

- U kratkim tunelima, gdje postoji intenzivno kretanje zraka i gdje je održavanje vlage teško, površine žbuke u spojnicama i izme u spojnica mogu se premazati bitumenom koji e štititi malter od dinmih plinova.

- Izolacija sa izradom dvostrukog svoda. Izolacija tunelskog zida s izradom dvostrukog svoda radi

se, u pravilu samo na mjestima gdje je postoje i tunelski svod dotrajao ili gdje je tunelski zid izložen vrlo jakom štetnom djelovanju agresivnih voda. S obzirom na smanjenje svijetlog profila i ograni ene debljine unutarnjeg svoda, izbijanje vršiti za jednu odre enu debljinu (ukoliko to dozvoljava brdski tlak), pa zatim izravnati stari svod cementnim mortom. Poslije toga ovaj postupak izvršiti na sljede i na in: prvo ugraditi izolacijske zaštitne trake koje ne propuštaju vodu a zatim glavni nose i svod. Po pravilu, ovaj svod se redovito radi od nearmiranog betona, a zbog njegove debljine mogu a je izrada sa betonom špricanim pomo u specijalnih strojeva koji mogu pod velikim pritiskom izbacuju beton sa agregatom veli ine zrna do 20 mm u promjeru.

Tako er dozvoljava se i izrada ovog unutarnjeg svoda od betonskih kvadera debljine najmanje 25 cm. - Izolacija metodom drenažnih plo a.

Metoda koja se primjenjuje za izolaciju tunelskih zidova je metoda drenažnih plo a koje se lijepe na dobro o iš ene stare zidove pomo u brzovezuju eg žbuke.

Ove plo e se stavljaju po cijelom profilu tunelskog zida i obavezno se poslije ugradnje zatvaraju zaštitnim slojem betona.

- Izolacija zida ankerovanjem valovitog lima u tjemeni svod.

(7) Za radove navedene pod ta kama 1. do 6. ovog lanka treba koristiti Uputstvo o izolaciji i odvodnjavanja tunela, koje treba sa initi UI.

(8) Kao privremena mjera za izolaciju tunela sa unutarnje strane, može se postaviti krov od valovitog salonita sa

Broj 39 - Stranica 184 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 5. 2013.

unutarnje strane tjemena svoda. Ovaj salonit je pri vrš en za obzidu tunela putem metalnih drža a. Iznad salonitnih plo a obavezno se postavlja laki šljakobeton, da se izme u salonita i tunelskog svoda ne bi stvarao led.

(9) Svim radovima predvi enim za izolaciju tunela sa unutarnje strane tjemenog svoda obavezno moraju prethoditi radovi na izradi drenaža za prihva anje voda koje izbijaju na površinu zida.

(10) Ako se tunelskom zidu s vremena na vrijeme pojavljuju veliki priticaja podzemne vode, koja zaga uje zastor i ošte uje gornji stroj kolosjeka, zamuljava odvodni tunelski kanal ili ak izaziva poplavu tunela pa i obustavu prometa, mora se hitno izvršiti dreniranje ove vode. Ono se može izvesti na više na ina: - putem drenažnih kanala, koji se neposredno ispod

mjesta gdje se pojavljuje voda ukopavaju u zid svoda i oporca, i vertikalnim kanalom dovode u glavni odvodni kanal;

- putem polukružnih ili ovalnih gumenih ili kerami kih oluka koji se prislanjaju i pomo u torkret-žbuke pri vrš uju na tunelski zid, te se na taj na in izvorske vode svode u glavni kanal za odvodnju;

- putem izrade drenažnih kanala iza tunelskog zida po odgovaraju im tipovima iz uvjeta za gra enje željezni kih pruga, s tim što se u e iza tunelskog zida kroz zid oporca, a drenaža se radi s perforiranim zidovima za prijam vode iz brdske mase.

Održavanje ovih drenaža u tunelima vrši se na sli an na in kao i drenaža na padini brda;

- ako su u pitanju velike koli ine vode koje se kre u podzemnim pe inama da bi se s vremena na vrijeme izlile u tunel, onda se svi ti podzemni kanali iznad tunela moraju svesti na jedno ili dva mjesta i uvesti u glavni odvodni kanal tunela ako je on dovoljnog kapaciteta, ili ih posebnim potkopima izvesti mimo tunelske cijevi izvan tunela. Za ove radove postoji posebni sistem rada u podzamnim kavernama i pe inama s vodom, kao i poseban sistem uvo enja ovih voda preko jedne herimeti ki zatvorene komore iza tunelskog zida i jedne pretkomare koja ima cijevi sa šiberom kojima se regulira postupno odvo enje ovih voda.

(11) Ukoliko je priliv vode u odvodni kanal (u starim tunelima ispod kolosjeka, u novim tunelima sa strane kolosjeka otkuda voda može do i) ve i nego što omogu uje proticajni profil kanala, mora se proširiti gornji dio profila ili višak vode odvoditi posebnim cijevima. Na svim mjestima gdje ovaj glavni odvodni kanal prima vodu iz drenaže ili iz barbakan i ta voda nosi sa sobom mulj, obavezno je da se prije ulijeva izradi taložnica koja e se povremeno istiti.

(12) Prilikom izvo enja popravaka tunela: - promet vlakova ne smije biti ometan, - primjenjivati po pravilu mehanizirani rad, i - primjenjivati metode koje iziskuju malo radnih

operacija u zavisnosti od vremena. Osim toga, držati se sljede ih na ela: - izolaciju tunela raditi od tjemena svoda pa naniže; - iza tunelskog zida ne smije se ostaviti nikakva

šupljiina; - materijal kojim se vrši opravka tunela mora imati

takvu gusto u i kvalitetu a na njega ne mogu štetno utjecati dimni plinovi i agresivne vode;

- oblaganje brdske mase u tunelima mora biti izvršan u svim tunelima gdje je brdska masa od stijena sa pukotinama i stijena koje nisu postojane na vremenske odnosno atmosferske utjecaje; ovo naro ito vrijedi za brdske mase u tjemenom svodu.

- prije izrade izolacije tunela obavezno ispitati agresivnost vode, te za izolaciju koristiti materijal, naro ito cement koji je otporan na tu vrstu agresivnosti vode;

- prije postavljanja bilo kakve izolacije u tunelu, iznad nje na podlozi (brdskoj masi ili obzidi) uraditi obavezno tanak zaštitni sloj od ja eg cementnog morta;

- posebno se mora obratiti pažnju na sastav betona u pogledu granulaciije, vodocjementnog faktora i nabijanja betona;

- dužina opravki i izolacija u tunelu ne smije biti ve a od dužine prstena da se ne bi obrazovale naprsline;

- novi zid, izolacija ili popravka postoje eg zida obavezno mora imati stabilnu podlogu, odnosno materijal starog zida mora biti otporan na djelovanje mraza kako bi mogao primiti vanjsku oblogu, bilo da se radi o crpne, o žbuci ili izolaciji.

(13) Prije primjene bilo kojeg navedenog na ina za opravku tunela, moraju se izvršiti detaljna provjeravanja stanja zida i brdske mase iza zida specijalnim aparatom-periskopom, pomo u koga se kroz izra enu bušotinu u zidu i mogu vršiti potrebna opažanja. Izbjegavati izradu stolni za ispitivanje šupljina iza

tunelskog zida kad god je to mogu e. (14) Sve opravke tunela izvode se u skladu s zapisnikom o

pregledu tunela ( lan 34, odnosno lan 35.). lan 38.

(Ve e opravke tunela) (1) Ve e opravke tunela izvode se u sljede im slu ajevima:

- kada se prilago ava svijetli profil, na primjer ako je svijetli profil izra en prema slobodnom profilu za dizel vu u, a treba izvršiti promjenu na elektri nu vu u;

- kada se oja ava ili ugra uje novi podnožni svod ili temelj oporca;

- kada profil tunela nije obzidan pa se zbog geoloških prilika pokaže potreba da se tunelski profil obzida;

- ako je potrebno da se zid nekog prstena u tunelu oja a ili potpuno zamjeni zbog slabog stanja zida u tom prstenu ili pove anog brdskog tlaka u tunelu;

- ako je potrebno da se skloništa i ostava prerade prema novim tipovima;

- ako treba izraditi novi kanal ve eg profila zbog pojave ve e koli ine vode u tunelu;

- ako se ukaže potreba za izmeštanjem odvodnog kanala.

(2) Pove ani brdski pritisak kao uzrok ve e opravke tunela obi no se odražava preko pukotina, izbo enja ili ulegnu a na zidu, ispadanja kamena, otpadanja betona, ispadanja žbuke iz spojnica, sužavanja svijetlog profila i rušenja zida. Pukotine mogu biti uglavnom vertikalne i horizontalne u odnosu na os tunela. Vertikalne pukotine na tunelskom zidu javljaju se u slu ajevima kada su pojedini prstenovi ja e optere eni brdskim tlakom od susjednih; horizontalne pukotine javljaju se naj eš e pri vrhu ili pri dnu tjemenog svoda i obi no su rezultat slabog dimenzioniranja tjemenog svoda. Pored ovih pukotina, spomenutih u prethodnom stavu, na

tunelskom zidu pojavljuju se i tzv. kratke pukotine u raznim

Utorak, 21. 5. 2013. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Stranica 185

pravcima koje su rezultat velikih naprezanja zida na tom mjestu ili slabog kvaliteta materijala u zidu. (3) Pri izvo enju ve ih popravaka tunela nužno je brinuti o

sljede em: - da se za vrijeme izvo enja radova ne dopusti

narastanje brdskog tlaka, zbog ega pažljivo raditi i bez potrebe ne pove avati opseg radova, i

- da se za vrijeme ovih radova u tunelu po mogu nosti što manje ometa promet lakova.

U tom cilju usvojiti: metode pomo u kojih se omogu ava promet vlakova kroz suženi prostor, metodu koja omogu ava što ve u primjenu mehaniziranog rada, metodu koja iziskuje malo radnih operacija u ovisnosti od vremena, a kod kojih je provjeravanje izvo enja jednostavno, pregledno i lako. (4) Sve ve e opravke tunela izvode se u skladu sa zapisnikom

o specijalnom pregledu ( lan 35). lan 39.

(Mjere za zaštitu saobra aja u tunelu) (1) Mjere za zaštitu saobra aja u tunelu primanjuju se po

pravilu u slu ajevima: - iznenadne pojave pukotina koje se šire na tunelskom

zidu, - naglog ispadanja brdskog materijala koji ugrožava

saobra aj u neobzidanim tunelima, - kada je priliv vode toliki da ugrožava obzidu tunela, - kada se iznad tunelske cijevi izvode radovi za prolaz

saobra ajnica (ceste, pruge) ili izgra uju drugi objekti koji e više opteretiti tunelsku obzidu nego što je prora unom predvi eno,

- izvo enja svih radova na popravcima tunelske obzide, kao i svih drugih radova u tunelu pri prometu vlakova,

- stvaranja leda od kapaju e vode i da li se ovaj spušta na kontaktni vod li njegovu blizinu (u profilu pantografa).

(2) Mjere za zaštitu prometa su sljede e: - Uvo enje lagane vožnje kroz tunel, do 20 km/h, s

propisanim signalisanjem mjesta rada odnosno ugroženog mjesta, shodno signalnom pravilniku, pri emu treba imati u vidu opasnost od iskliznu a

vlakova te za to treba izraditi uputstvo o uvjetima za laganu vožnju, posebno za svaki slu aj;

- Upoznavanje, preko odre enog upute, željezni kog vozopratnog osoblja da na obližnjim postajama s jedne i druge strane tunela zaklju ava na putni kim vagonima vrata koja bi mogla zadreti u suženi tunelski svijetli profil, i da zatvara prozore;

- Ubacivanje na ugroženim mjestima u tunelu odre enog broja ve unaprijed izgra enih eli nih remenata (od starih tra nica ili profilisanag željeza), koje treba da prime pove ani pritisak na tunelsku obzidu i da sprije e njeno razaranje;

- Osiguranje nekompaktnih brdskih masa eli nim ankerima u neobzidanom dijelu tunela te zidova tunela da bi se sprije ilo njihovo obrušavanje u tunelu;

- Ugra ivanje specijalnih jakih eli nih skela - ramova iznad kojih se obavljaju radovi, sa zadatkom da se održi slobodni profil (gabarit) vozila kroz tunel dok se radovi u tunelu nesmetano obavljaju;

- Ugradnja jakih eli nih mreža na neobzidanim dijelovima tunela, s propisanim ankerovanjem u brdsku masu, u cilju zaštite od ispadanja sitnog kamena koji može ispadati uslijed: trošnosti brdske mase, ošte enja brdske mase od dimnih plinova, mraza i velikih brdskih pritisaka.

(3) Kao posebna mjera može se za vrijeme izvo enja radova kojima je zauzet kolosjek i slobodan profil pruge predvidjeti i obustava saobra aja u razmacima od nekoliko sati.

(4) Odgovorna osoba za zaštitu saobra aja i za poduzimanje nužnih mjera u tu svrhu je tehni ar za stalni nadzor. On je odgovoran da se sve mjere koje je propisao kontrolni organ na izvo enju radova pravilno provoditi i voditi ra una o postavljanju signala i njihovom poštivanju od strane vozopratnog osoblja i ostalih zainteresiranih osoba.

(5) Ako uvar pruge, pružni poslovo a ili tehni ar za stalni nadzor primijete bilo kakav kvar na elektri noj kontaktnoj mreži, zaštititi prugu i obavijestiti o tome susjedne stanice.

(6) iš enje leda s elektri nih vodova iu profilu pantografa dužnost je organa koji održava kontaktnu mrežu, a izbacivanje leda iz tunela, organa gra evinske službe.

lan 40. (Ventilacija tunela)

(1) Ukoliko prirodna ventilacija tunela kroz tunelsku cijev ne zadovoljava, ispitati mogu nost poja anja prirodne ventilacije: - kopanjem vertikalnih okana (ne dužih od 40 do 50

m), - kopanjem niskop, - bušenjem sondažnih rupa Ø 10 do 20 cm od

površine terena, - izrada bo nih potkopa.

(2) U tunelima u kojima se potrebna prirodna ventilacija ne može posti i u granicama ekonomi nosti, predvidjeti vješta i ventilaciju, i to na prugama: - sa dizelvu om - u tunelima duljine preko 1,5 km, - sa elektri nom vu om - u tunelima duljine preko 2

do 3 km. (3) Kao bezopasan smatra se sljede i sadržaj štetnih plinova u

zraku u tunelu: - Uglji ni monoksid (CO) ne više od 0,008% ili 0,1

g/m3 u slu ajevima bavljenja ljudi u tunelu do 30 min, i ne više od 0,0024% ili 0,03 g/m3 u slu aju bavljenja ljudi u tunelu nekoliko sati;

- uglji ni dioksid (CO2) ne više od 0,3% ili 6 g/m3; - sumpor-dioksid (SO2) ne više od 0,0007% ili 0,02

g/m3; - metan (CH4) ne više od 0,2%; - sumporovodik (H2S) ne više od 0,0007%; - nitrozni plinovi (NO, NO2, N2O, N2O3, N2O5) ne

više od 0,5 mg/m3 zraka. (4) Prilikom povremenih pregleda tunela moraju se vršiti

mjerenja zaga enosti zraka, i to 15 minuta poslije prolaza vlaka. Ukoliko se konstatiraju prekora enja od naprijed ozna enih, moraju se predvidjeti mjere za poboljšanje ventilacije, a u slu aju strujanja zraka preko 5 m/sec za vrijeme izvo enja radova u tunelu, poduzeti mjere za smanjenje strujanja.

(5) Koje e se mjere za poboljšanje ventilacije poduzeti, odredit stru na komisija koja vrši posebni pregled tunela ( l. 35) po pitanju ventilacije.

lan 41. (Galerije)

(1) Na mjestima gdje se konstatiraju esta obrušavanja snježnih masa sa ili bez drobine, ili osuline, na prijedlog povjerenstva ( l. 35) predvidjeti podizanje galerija: - Tunelskog tipa, izra ene kroz brdsku masu,

zatvorene odnosno obzidane ili neobzidane odozgo i sa brdske strane, dok su sa suprotne strane ili

Broj 39 - Stranica 186 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 5. 2013.

potpuno otvorene ili se oslanjaju na kratke ili duže stupove od brdskog materijala,

- Izra ene kao vještaci gra evine od kamena, betona, armiranog betona, drva, elika i sl. u usjecima i zasjeci.

(2) Za održavanje galerija tunelskog tipa vrijede propisi za održavanje tunela.

Za održavanje galerija gra enih kao vještaci gra evine vrijede propisi za održavanje odgovaraju ih vješta ih gra evina.

(3) Prilikom obavljanja povremenih i izvanrednih pregleda ( l. 34, stavak (5)), kao i pri vo enju stalnog nadzora ( l. 33), u ovo obavezno uklju iti i preu pogledu svih galerija bez obzira na vrstu i tip, i na njima primjenjivati odredbe ovog pravilnika kao i kod tunela gdje god je to mogu e.

V. ODRŽAVANJE OBJEKATA I POSTROJENJA U SLUŽBENIM MJESTIMA

lan 42. (Objekti i postrojenja u službenim mjestima)

Pod objektima u službenim mjestima u smislu ovoga pravilnika podrazumijevaju se: peroni, pothodnici, rampe i putovi u rejonu službenog mjesta.

Pod postrojenjima u službenim mjestima u smislu ovoga pravilnika podrazumijevaju se: kolske vage, postrojenja za opskrbu vodom, kontrolni tovarni profili i jame za okretnice.

lan 43. (Održavanje kolskih vaga u kolodvorima)

(1) Održavanje kolske vage obuhva a: - održavanje temeljne jame vage, kanala za

komunikatore i kanala (cijevi) za odvodnju jame, - održavanje ku ice kolske vage i ru ne crpke, - održavanje kolosjeka na vagi i priklju nih dijelova

kolosjeka, - održavanje mosta vage sa polužje, - održavanje mjernog ure aja s ure ajem slabe struje, - održavanje instalacija jake struje u ku ici

(osvjetljenje, grijanje i elektri ne crpke za vodu, akumulatori i sl.).

(2) Prve tri aktivnosti održavanja postrojenja kolske vage navedene pod ta kom a) traže da se obavlja: - Redovan mjese ni pregled navedenih postrojenja,

radi utvr ivanja njihovog stanja, nastalih promjena i ošte enja, i odre ivanja potrebnih mjera za dovo enje tih postrojenja u ispravno stanje;

- Ovaj redoviti mjese ni pregled obavljaju odgovorni organi za održavanje vaga i šef kolodvora. Rezultat pregleda i poduzete mjere upisati u evidenciju vaga doti ne postaje uz potpis lica koja su izvršila pregled;

- Po potrebi mora izvršiti pregled i van ovih mjese nih pregleda.

(3) Prilikom ovih pregleda utvrditi: - Jesu li temeljna jama vage i kanali isti, da li u njima

ima vode i da li ispravno radi odvodnje jame i kanala;

- Postoji li neko slijeganje temelja vage i da li ima pomjeranja i pucanja zidova i temeljne plo e jame, osobito na zemljotresnom podru jima;

- Da li su limovi na mostu i na kanalima u istom i ispravnom stanju i da li su poklopci za otvore na svom mjestu;

- Da li je kod vage osiguran slobodni profil i da li su isti i propisni žljebovi za vijenac kota a;

- Da li su tra nice na vagi ispravno položene i dobro pri vrš ene, odnosno da li ima putovanja tih tra nica;

- Da li je sa uvan slobodni me uprostor izme u mosta vage i okvira temelja;

- Je li kolosjek s obje strane vage u ispravnom stanju i da li je taj kolosjek s obje strane vage u pravcu najmanje po 10m, iu horizontali najmanje po 50m;

- Da li vaga ima potrebnu tablu sa oznakom najve e dopuštene brzine vožnje preko vage;

- Da li vaga ima signal za pokazivanje slobodnog prolaza vozila preko vage i da li ispravno radi.

(4) Redovan i vanredan pregled ku ica kolske vage, kao i njeno održavanje obavlja se po propisima za održavanje objekata visokogradnje. Jedinica u ijim se osnovnim sredstvima vaga nalazi,

dužna je da se brine o obavljanju svih pregleda predvi enih ovim pravilnikom. Radna jedinica za održavanje pruga dužna je na poziv te jedinice obaviti pregled gra evinskih dijelova vage, stavak 2. ovog lanka, koje ne pregledava vagarska radionica. (5) Radi osiguranja pravilnog funkcioniranja vage, može

nastupiti potreba da se kod postoje ih kolskih vaga moraju, naro ito po zahtjevu Instituta za mjeriteljstvo žih, izvršiti neki radovi, kao što su: - zamjena zidova temelja od opeke zidom od betona, - izrada zasebnog ulaznog otvora sa strane temeljne

jame, - proširenje kanala za komunikatore, - produbljenje temeljne jame, - izrada nailaznih plo a duljine po 2 m na krajevima

temeljne jame radi oslanjanja priklju nih tra nica, izrada odvodnje temeljne jame ponirnice, ili pomo u skupljaju eg bunara s ru nom ili automatskom crpkom,

- izrada hidroizolacije temeljne jame, - izrada ventilacije temeljne jame i ku ice vage, - izrada ku ice za zaštitu mjerne sprave i lica koja

rukuju vagom. Ovo su radovi investicionog održavanja i mogu se izvoditi

samo na temelju odobrenog projekta, za koji je prethodno pribavljena suglasnost nadležne kontrole mjera i dragocjenih metala.

Pri tome primijeniti, po mogu nosti, tipska i oprobana rješenja, au suglasnosti sa svim propisima koji se odnose na tu materiju. (6) Za svaku kolsku vagu, u cilju evidencije i pravilnog

održavanja, u jedinici u ijim se osnovnim sredstvima vaga nalazi i nadležnoj vagarskoj radionici, mora postojati tehni ka dokumentacija koja sadrži: - Plan sklopa kolske vage i detaljne planove

konstrukcije s podacima o najve em optere enju za koje je vaga ra unata, o vlastitoj težini eli ne konstrukcije, o najve im naponima u konstrukciji i najve em ugiba konstrukcije;

- Plan temelja i odvodnje s podacima o visini podzemne vode, o gornjem stroju na vagi i van nje io pritisku na tlo;

- Datum tehni kog prijema izgra ene kolske vage i posljednjeg žigosanja (baždarenje) i najzad stacionažu i broj stani nog kolosjeka na kojem je kolska vaga ugra ena.

(7) Elektrotehni ka radna jedinica koja održava postrojenja jake struje kod kolske vage po stavku 1. ovog lanka, mora obavljati redoviti mjese ni, a po potrebi i izvanredni pregled tih postrojenja. Na eno stanje poslije obavljenog pregleda i utvr ene mjere koje se moraju poduzeti stru ni

Utorak, 21. 5. 2013. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Stranica 187

organ jedinice upisuje u evidenciju o vagama doti ne stanice.

(8) Vagarske radionice vrše redovni pregled svake kolske vage jedanput godišnje. Pregledom se utvr uje: stabilnost, osjetljivost i to nost kolske vage. Ovi pregledi se vrše neovisno od onih koje vrši kontrola mjera i dragocjenih metala u cilju baždarenja, u emu sudjeluje i vagarska radionica.

(9) Stru na osoba vagarske radionice vrši lete i recenzija, sitne opravke i podmazivanje kolskih vaga jedanput u dva mjeseca.

(10) Opravke i prepravke mosta vage sa polužje i mjernog ure aja s ure ajem slabe struje smije obavljati samo domicilna sekcija vagarske radionice. Jedino iš enje mosta, jame i kanala vage i crpljenje vode iz temeljne jame smiju vrše za to pozvani stani ni radnici.

(11) Radovi na održavanju i opravci eli ne konstrukcije kolskih vaga moraju se vršiti po odredbama dijela III ovog pravilnika - "Održavanje mostova i propusta" ukoliko to odredbom ovoga lanka nije druk ije odre eno. Za bojenje eli ne konstrukcije i polužja, izuzev noževa i njihovih ležišta, vrijede i željezni ki standardi BAS Ž G2.005 i BAS Ž G3.003.

(12) Jedinica u ijim se osnovnim sredstvima vaga nalazi i domicilna jedinica nadležne vagarske radionice sastavlja e, u sporazumu s nadležnom kontrolom mjera i dragocjenih metala, godišnje planove za kontrolno baždaranje kolskih vaga u sljede oj godini, isto tako e sastavljati programe za posebno, pojedina no baždarenje, a sudjelovat i u njihovom izvršenju, pridržavaju i se odredaba Zakona o mjernim jedinicama i mjerilima, i propisa izdanih na temelju njega.

(13) Uz svaku kolsku vagu mora postojati Uputstvo za rukovanje i za održavanje kolske vage.

lan 44. (Održavanje postrojenja za opskrbu vodom)

(1) Postrojenja za opskrbu vodom ine: crpni ure aji (motornim ili ru nim crpkama, pulzometrima, ejektori i dr.), Vodostani ni bunari, bunari za vodu za pi e, ukopani spremnici, vodovodna mreža, kanali za odvodnju i kanali za gravitacijski dovod vode.

(2) Opisom cijelog vodostani nog ure aja, sa svim potrebnim podacima, mora raspolagati jedinica kojoj su ovi ure aji predati u osnovna sredstva. Ta jedinica mora organizirati obavljanje pregleda svih postrojenja za opskrbu vodom, da vodi evidenciju o stanju ovih ure aja i o svim izvršenim radovima na njima (popravci, dogradnje, poboljšanja i sli no).

lan 45. (Održavanje stani nih perona)

(1) Nasuti peroni mogu se tolerirati sa manjim službenim mjestima gdje frekvencija putnika nije osobito velika. Obostrani popre ni pad od sredine ovakvih perona prema kolosjecima treba održavati u nagibu 4 posto.

(2) Zidani peroni moraju biti na rubovima osigurani od stalnog ošte ivanja (betonski ivi njaci, kameni ivi njaci ili drugo).

Gornja površina ovih perona (podovi), koja je na manjim stanicama nepoplo ana, može se u toku eksploatacije po potrebi poplo ati. U tu svrhu najprije dolaze u obzir kamene ili betonske plo ice na sloju nabijene kamene sitneži. U slu aju ja eg optere enja, podloga se radi od betona, s plo icama zalivenim cementim mortom, ili sa asfaltnom košuljicom debljine 1,5 do 2,0 cm za lakši

promet, odnosno oko 5 cm za teži promet (kola sa ve im pritiskom po kota u).

(3) Odvodnja otvorenih zidanih perona izme u kolosijeka mora biti obostrani, sa padom prema kolosjecima u veli ni od 4% za nepoplo ana perone, a za poplo ane i manje, ovisno o vrsti poda. U podnožju zida perona mora se izraditi drenaža ili betonski kanal pokriven perfoniranim plo ama. Ova drenaža odnosno kanal tako er se koristi za odvodnju samih kolosjeka izme u perona.

Ovo vrijedi i za otvoreni zidani peron izme u stani ne zgrade i prvog kolosjeka.

eoni peroni moraju se, s obzirom na njihovu veliku površinu, odvodnjavati u stani nu kanalizaciju.

(4) Nadstrešnice nad peronima, ukoliko ne postoje, predvidjeti na postajama u ve im gradovima i turisti kim mjestima. Ako nadstrešnica nije ispuštena nad dijelom kolosjeka, ve dostiže samo do ruba perona, ona mora biti nagnuta ka podužnoj osi perona.

(5) Voda sa nadstrešnica nagnutih ka podužnoj osi perona mora se odvesti u stani nu kanalizaciju kroz šuplje nosa e-stupove ili kroz vertikalne lijevane cijevi postavljene pored ovih stupova.

U slu aju da su nadstrešnice nagnute ka kolosjecima, na rubu nadstrešnice mora postaviti oluk ili se dio nadstrešnice od stupova ka kolosjeku izdigne, te se voda koja se slijeva u oluk duž reda stupova odvodi kao u prethodnom stavku.

(6) Radi iš enja snijega i leda, potrebno je za svaku nadstrešnicu utvrditi koliki broj ljudi smije se nalazi na krovu i kako moraju na njemu biti raspore eni.

(7) Jednaput godišnje - u jesen, obavljati pregled perona, nastrešnice, stanice drenaže i kanalizacije. Ovaj pregled obavljaju stru ni organi jedinice u ijim se osnovnim sredstvima ova postrojenja nalaze. Ako ta jedinica ne raspolaže odgovaraju im stru njacima, onda na poziv te jedinice pregled obavlja radna jedinica za održavanje pruga.

lan 46. (Održavanje pothodnika)

(1) U stanicama s vrlo frekventnim putni kim saobra ajem gdje ne postoje, izgraditi ispod stani nih kolosjeka pothodnik sa eonim ulazima i izlazima na perone u skladu s odgovaraju im projektom i uz poštivanje standarda pristupa nosti za sve kategorije putnika (Technical Specification for Interoperability - People with Reduced Mobility - Tehni ke specifikacije interoperabilnosti za osobe s ograni enjenom mobilnoš u).

(2) Za održavanje ovih objekata, bilo da su sa nose om konstrukcijom u vidu svoda, ili od armiranog odnosno prednapregnutog betona ili od elika, vrijede odgovaraju e odredbe dijela III. Ovdje se navode odredbe specifi ne za ovu vrstu objekata.

(3) Osvjetljenje u pothodinicima mora biti uvijek osigurano. Svjetlarnici za dnevno osvjetljenje pothodnika, koji se uglavnom nalaze izme u kolosjeka i koji su pokriveni eli nim ramovima sa debelim staklima, moraju se

redovito istiti. Zimi snijeg sa svjetlarnika pravodobno uklanjati.

(4) Odvodnja u pothodnici mora biti provedeno u stani nu kanalizaciju, koja uvijek mora biti u stanju primiti svu vodu i da je za najkra e vrijeme odvede, kako pri velikim padavinama pothodnici ne bi bili poplavljeni.

Broj 39 - Stranica 188 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 5. 2013.

lan 47. (Održavanje rampi)

(1) Radi lakšeg i bržeg utovara i istovara robe na željezni kim postajama, utovarno-istovarne rampe, kao i skladišne rampe, jedinica u ijim se osnovnim sredstvima one nalaze mora održavati stalno u ispravnom stanju.

(2) Utovarno-istovarne otvorene rampe moraju biti sposobne da izdrže pritiske vozila do 100 kN po osovini. Dijelovi koji moraju izdržati ova optere enja su zidovi i obloga - pod rampe.

(3) Magacinski rampe ispred i uz magacin za robu, koje služe uglavnom za istovar i utovar den anih pošiljaka, moraju biti pokrivene.

Ukoliko su magacinske rampe u produženju skladišta ve e dužine, i ukoliko služe i za utovar i istovar kolskih pošiljaka, tada ti dijelovi ne moraju biti pokriveni.

Pod magacinskih rampi mora biti tako izgra en i održavan da i ru na kolica za prijevoz robe mogu prometovati bez teško a. Najpogodnije obloge su lijevani asfalt i drvene impregnirane kocke.

(4) Zidovi svih rampi u svojoj gornjoj površini, a na rubu prema kolosjeku, moraju biti zašti eni od udara pri utovaru i istovaru postavljanjem kamenog ivi njaka, ili se ubetonira eli ni kutnik 120/120 do 150/150 mm. Ivice rampe se mogu zaštititi i ubetoniranjem tra nice lakšeg tipa, tako da nožica tra nice služi kao zaštita.

(5) Na svim rampama moraju se osigurati betonske ili kamene stepenice za pristup pješaka na rampu i blagi navoz za cestovna vozila.

Širina rampe mora biti dovoljna za okretanje svih vrsta vozila koja dolaze na rampu i onda kada pored ruba rampe stoje kola na utovaru ili istovaru, motorna ili zaprežna.

Nagib navoza i širina rampe odre eni su vrstom ili odobrenim projektom.

(6) Sve rampe koje su u prometu - na kojima se vrši rad, no u moraju biti tako osvijetljene da potpuno osiguravaju kretanje vozila i pješaka koji su zaposlijeni na rampi.

(7) Pregled stanja rampi, kada za to nastane potreba, obavlja stru ni organ jedinice u ijim se osnovnim sredstvima rampe nalaze. Ako ova jedinica ne raspolaže takvim osobama, pregled obavlja, na poziv te postrojbe, stru ni organ radne jedinice za održavanje pruge.

Pri pregledu utvrditi nedostatke i dati prijedlog za njihovo otklanjanje.

lan 48. (Održavanje tovarnih profila)

(1) Na svakoj željezni koj stanici na kojoj se vrši utovar ve eg broja kolskih pošiljaka, mora postojati ispravan tovarni profil.

(2) Mjesto za postavljanje tovarnog profila na stanici je magacinski kolosjek na kojem se, sa rampe ili na slobodnoj teretnoj liniji, utovar kolskih pošiljaka. Obi no je na istom kolosjeku u blizini i kolska vaga, tako da se te manipulacije mjerenja vrše jedna za drugom.

(3) Tovarni profil mora biti izra en od trajnog materijala, najpogodnije od elika, i to od cijevi ili malih profila - kutnika, a može se raditi i od starih tra nica. On mora biti ubetonirane u zemlji da vrsto stoji, a okvir mora biti dovoljno krut da se ne povija pod udarom vjetra.

(4) Gabarit tovarnog profila mora biti proveravan bar jedanput mjese no. Tovarni profil daje to ne mjere samo u položaju kada je potpuno vertikalan. Provjeravanje gabarita tovarnog profila, kao i pravovremeno otklanjanje nepravilnosti i ošte enja, dužnost je jedinice nositelja osnovnih sredstava.

lan 49. (Održavanje jama za okretnice)

(1) Oslonac mosta okretnice mora stalno osiguravati lako okretanje mosta u krugu svoje jame.

U slu aju okretnica sa centralnim oslancem - stožerom, temelj stožera mosta okretnice na kome cijeli most leži mora biti stabilan i potpuno centirisan. Nikakvo pokretanje temelja okretinice nije dopustivo.

(2) Šina postavljena u jami okretnice mora biti krivljene to no za odgovaraju i polumjer. Ova šina sa svojim pragovima mora biti potpuno u horizontali, kako ne bi došlo do zastoja i otežanog okretanja.

(3) Na podu jame okretnice, koji mora biti izra en od nabijenog betona, kao i na kružnom vertikalnom zidu jame, ne smiju se tolerirati pukotine. Pod mora imati pad od 4 posto prema centru kako bi se jama okretnice, koja je ina e nepokrivena, uvijek mogla dobro odvodnjavati. Neposredno pored centra mora se postaviti betonski slivnik za prijam vode koja odlazi sa poda okretnice i koja se mora uvijek brzo odvesti.

(4) Pregled stanja jame okretnice obavljaju, prema utvr enim potrebama, stru ni organi nositelja osnovnih sredstava.

lan 50. (Održavanje puteva u rejonu željezni kih stanica)

(1) Stani ne trgove i pristupne ceste održavaju organizacije shodno odredbama odgovaraju ih propisa.

(2) Odvodnja puteva vrši se po pravilu u kišnu kanalizaciju ukoliko je ima, ili u jarak pored puta ako je stanica bez kišne kanalizacije.

(3) Gornja površina kolnika može imati jednostrani ili dvostrani popre ni nagib koji omogu uje u inkovito odvodnju i izvodi se u skladu sa projektom. Tako er, popre ni nagib planuma mora omogu iti u inkovito odvodnju vode koja prodire s površine kolnika i izvodi se i u skladu s projektom.

(4) Voda koja se sa plo nika i kolnika sliva u olu njak (slivni ke rigola) pored ivi njaka, odvodi se u kišnu kanalizaciju betonskim slivnicima, u kojima moraju biti postavljene lijevane rešetke dovoljno jake da izdrže i težak promet. Ovakvi se slivnici postavljaju na 30 do 50 m jedan od drugog s obje strane puta, ali naizmjeni no.

Ukoliko nema kišne kanalizacije - gradske ili stani ne, voda iz slivni kih rigola odvodi se betonskim cijevima ispod rubnjaka i oplo nika u jarak pored puta.

(5) Radi obavljanja neometanog i sigurnog prometa pješaka po pješa m stazama i vozila po cestama u rejonu stanice, staze i putevi moraju se uvijek održavati u ispravnom stanju i pravovremeno obavljati sve potrebne poravke.

(6) Pregled stanja cesta i pješa h staza u rejonu službenog mjesta, izuzev pristupnih puteva službenim mjestima i stani nih trgova, obavlja tehni ki organ nositelja osnovnih sredstava i na temelju na enog stanja poduzima mjere radi otklanjanja nedostataka.

lan 51. (Zajedni ke odredbe za postrojenja u službenim mjestima)

(1) Radove na održavanju objekata i postrojenja u službenim mjestima koji su navedeni u lancima 42. do 51. ovog pravilnika, s obzirom na sigurnost prometa, kad god je mogu e izvode za to osposobljene radne jedinice UI.

(2) Ukoliko se zbog posebnih uvjeta radovi moraju ustupiti nekom izvo a u izvan željeznice, nadzor nad izvo enjem radova mora voditi stru ni organ nadležnog UI.

Utorak, 21. 5

VI. ODRŽAVOD POVRŠIUTJECAJA

(1) Objekti atmosfetijekom Me utim

tokom vrememogu se posSvrsishodnosStoga, održaprema nastalidužnost služb

Samo nadaptacijama (2) Služba

manja ozahtijevodržavadokumeelaboratošte enjizvedentemelju

(3) Svakog vode, izgra evinkoritu, puslijed rprikupljpotrebni

(4) U podrupažnja opra enještetan upruge (pojavampruzi, nepravilpojave knepravilpromatrbi se u p

(5) Svaka popasnoskorito unanosa,

(6) Posebnuure enjezavršenidopunskprimijetu rejonuIzvorišta

izgradnjom praktivnih poremogu e ostvgra evinama

- isiero

- smovva

. 2013.

VANJE OBJEINSKIH VODA

(Op a pravza zaštitu

erskog utjecaja gra enja željez

m, zbog prirodena, za projekstaviti konkretnt izvedenih obavanje postojeim potrebama ibe održavanja pna temelju odob

i izgradnji novodržavanja pruošte enja na h

vaju neznatne anja pruga entacijom izvetu (izvješ u) ja i izradi prih objekata nsnimljenog stanprolje a, i redo

zvršiti brižljivi pna u rije nom postoje e stanjerazornog djeloenih podataka,ih radova. u ju svih vrsta organa za održae u tim tokoviutjecaj na stabi(tendencija sk

ma ili vještaci ranepravilno prlno kretanje leklizišta izazvanlnog korištenjaranje mora obuhpotpunosti uo iprepreka u otist pri nadolaskuu užem pojasu

velikih blako ku pažnju obrae nikada ne mim, zbog egki radovi u gorte pogoršanja uu pruge. a nanosa u regradnih gra e

eme aja (oburvivariti najve e u koritu buji n

iguranje popreozije,

manjivanje uzduvim i smanjivalova, i

EKATA ZA ZAA I ATMOSFE

lan 52. vila za održavan

pruga od pi izvode se u

zni ke pruge. de i promjenj

ktiranje odgovani propisi, ve bjekata pokazue ih objekata, i izgradnja novruga. brenog projekt

vih objekata. uga je dužna dahidrotehni kim

troškove. U mora raspo

denih gra evinmogla to no rogram poprav

ne postoje, monja na terenu. ovito za vrijemepregled op eg

toku, registrire na pruzi, kao ivanja voda. Na, planirati prav

reguliranih i navanje pruga mima svih pojavilnost trupa i

kretanja toka adovima, rušenenošenje i deeda, pojave ugnih djelovanjema voda, obala i hvatiti dovoljnoli uzroci pojavaicanju može u

u velikih voda, pruge mora od

kamena, drve aatiti na buji nmože smatrati a se u njima

rnjem dijelu toku oticanju vode

koritu buji nievina na dionicine, klizišta), il

zadržavanje nnog toka postižee nog profila

užnog pada kovanje brzine

S L U Ž B E

AŠTITU PRUGERSKOG

nje) površinskih vo

skladu s proje

ivosti ovih utaraju ih objeka

samo op i priuje se tek u p

njihove adapvih objekata sta

ta može se pris

a odmah poprav gra evinama,ovu svrhu s

olagati tehnina, da bi u prikazati pri

vaka. Ako proraju se izradi

e i poslije svakestanja hidrotehnrati sve promji nove pojave na temelju pregvovremeno izv

nereguliranih tomora je usmjereva koje mogu objekata željezizazvana priro

nje obala i primeponovanje nagrožavaju ih vm voda, svi slu

korita tokova)o široko podrua. uzrokovati i pzbog ega se r

državati, tj. ist, granja i drugone tokove, ikona nim, od

a moraju predka i na slivu, i prenošenju n

ih tokova bloama korita u prli u profilima gnanosa. Pregra

e se: buji nog korit

orita, a neposrekretanja popl

E N I G L A S

GE

oda i ektom,

tjecaja ata ne incipi. praksi. ptacije alna je

stupiti

vi sva , koja služba i kom svom

injena rojekti

diti na

e ve e ni kih ene u

nastale gleda i vršenje

okova, ena na

imati zni ke odnim

micanje anosa,

valova, u ajevi ). Ovo je, da

pove a rije no titi od

o. ije se

dnosno dvi ati

im se nanosa

okirati rocesu gdje je adnim

ta od

edno s lavnih

(7)

(1)

-

-

-

S N I K B i H

- zadržavastabilizacobala i pa

Uporedo sa izintervenirati iradova i mjera

(Objekti zaPopre ne gra- Popre ne

konsolidapopre nostabilizirsmanjivavalova. Nmalteru, (gabiona)

- Pregradnpodignutkorito vopodlokavkrupnih 34). Alteobi an kdobro ukzavisi odNa otpkoncentrproširenj

U slu aju potrje voda podloži anih korpi (nizvodno i uzvnizvodni zidovpregradu. Ako je ponedovoljnog fuu slapišta pregvrtlog baci na ži anih korpi sitnim kamenopogodno ankerU buji nim frakcijama vu

nje odre enih kcija procesa obadina na uzvodngradnjom hidroi na slivu pri.

lan 53a zaštitu od nanoevine:

e gra evine acione pojasevo na tok kadati popre ni pro

ati pad dna koritNaj eš e se gra

betona, kame), drva, pru a i

ne gra evine vee u sistemu po odotoka neotpovanja u slapiškomada kamenernativno, u iskonsolidacione kopan i dovoljnd njene visine pornijim dionacija vodenogem proticajnog

rebe za brzom iokala ili zaob(gabiona). Pri tovodno od pregrvi mogu služiti

odlokavanje nfundiranja u odngrade, ponekad j

hrpu nekoliko sa ispunom v

om, preko kojerovan za pregratokovima kojienih nanosa, p

Broj 39

koli ina nanosbrušavanja i k

dnim dionicamaotehni kih objerimjenom biolo

3. nosa buji nih tok

(pregrade -vi) podizati u da je potrebnofil korita, zadrta i brzinu kretaade od kamena ena u suho, drugo.

e e visine, naropadu izjedna e

orno, po pravilušta izradom pna sa ili bez bstu svrhu mož

pojas u visinno udaljen od i debljine preljnicama korit

g mlaza možeg profila.

intervencijom, bišla osigurati ome se izra ujurade, prema poti i kao potporn

nastalo iskljudnosu na ljevka

je dovoljno da o krupnih blokovrtložne jame,

e se položi jastuadu. i ne presušuj

podlokavanje no

- Stranica 189

a i mehani ka klizanja kosina

toka. ekata u koritu, oško-tehni kih

kova)

pragovi i koritu bujica

no mehani ki ržavati nanos i anja poplavnih u cementnom ži anih korpi

o ito kada nisu enja, ili kada je u osigurati od podslaplja od bu nice (slika

že se izgraditi ni dna korita,

pregrade, što jevnog mlaza. ta, nizvodna e se otkloniti

pregradu koju ugra ivanjem

u obalni zidovi trebi, pri emu ni za ošte enu

u ivo uslijed asto udubljenje

se u formirani ova kamena ili šljunkom ili uk od gabiona

ju, sa sitnim ožica pregrade

Broj 39 - Stra

može s(slika 35

- Obratiti Naprsle ako je gsprije itvijenca

- Oja anjnedovolkakvog ugra iva(slika 36

Sl. 3

- Ako jeporemepomjerapristupitsluže da

(2) Regulac- Regulac

izraditi odvodnovoda i potežano

- Bez obzadovolj

- Novo kpravim k

- Usvojenmogu e

- Kanal izmogu nkoti sred

- Održavaiš enju

kineta kanalim

- Radi sppotrebi korita iproticajnbetonom

anica 190

e sprije iti izr5).

Sl. 35. Plov naro itu pažnj i odnijete blogra evina od bti oblaganjem pod kamena), ilie pregradnih ljnih dimenzija

su materijaanjem elemena6).

36. Oja anje i nadv

e kod pregraaja u zidu

anjem padina, pti potpunoj san

a sa uvaju gra ecioni kanali: cijske kanale (

uzvodno i nizog toka, kada spronošenje nano. bzira na sistljiti sljede e uvjkorito mora prkutom;

ni profil popree više isti na itazvesti do glavnonosti nešto višomdnje male vode anje regulacijsku manjih depon

i uklanjanju ma.

rije avanja eroprimijeniti kon

ili dno potpunne brzine vo

m.

radom plove e

ve i splav za zaštitu u na preljev u kokove kamena betona, pretjerapreljeva kameni ugra ivanjem

gra evina sklili zbog dotraj

la izgra ene, ata od gabiona

višenje pregrada sklo

adne gra evineuslijed dejstv

poslije detaljno naciji. Privremeevinu do potpun

zemljani kanalzvodno od pruse utvrdi da je osa kroz otvore

tem, regulaciojete: resijeca prugu

nog presjeka kaavoj dužini kanog odvodnog tom od razine mau glavnom odv

kih kanala sastonija nanosa, u br

štetne veget

ozije dna u zemnsolidacione po

no obložiti. Akde, kanal ob

S L U Ž B E

eg splava od d

pregrade kruni ovih gra

odmah zamjenano trošenje monom oblogom (i

stare tra nice.lonih rušenju jalosti, bez obz

može se pa sa nizvodne

onih rušenju gabion

e došlo do va bo nih priustanovljenih uene sanacijske ne opravke.

li, korekcije, kuge, sve do gl

protjecanje bue propusta i mo

oni kanali m

po mogu nost

anala mora biti nala; oka sa kotom ušale vode, približvodnom tijeku.oji se u prvom rrižljivom održaacije u zeml

mljanim kanalimojaseve u visinko se žele položiti kameno

E N I G L A S

drveta

evina. niti, a ože se izrade

zbog zira od posti i strane

na

ve ih itisaka uzroka mjere

kinete) avnog

uji nih ostova

moraju

ti pod

što je

š a po žno na

redu u avanju ljanim

ma, po ni dna ove ati om ili

(1)

(2)

-

-

-

-

-

-

-

(3)

strmipadin

za dproje

S N I K B i H

(BiolU slu aju tendbrdskim padinnanosa na slivsistem biološksa injavaju prkorita jaruga ui zatravljivanjeOrgani održavtendencije, kapotrebne mjereU po etnoj faznadležnih tijelpruge obradi zavisi od nagmora biti takavode koja se stri pojasa morklasastih travaVe stvorene planirati u razizražene, kosinbi se omoguformirati sjetvšumskih sadnicKada je brdintenziteta, poodgovaraju imerozije i za uspPošumljavanjedrve a i na prvenstveno szemljištu. Ositerena dolaze uvjeta podru jbor, crni jaseni dr., a na vlažjasen. Slabije erodirau jame. Jame sSadnice se poplodnom zemlrukom zbiti i zU jarugama vrupe, a zatim sSadnja vrbe dvogodišnjih pupova. U mepobijaju u zemostanu na posadiljkom izbuJako strme pajaruge) ili gdjevegetacije sanretenzionih pojKonturne ro

im padinama, nama. Konturni rovo

irektnu zaštitu ektiranju i izvo

- U odrepovršine

- Kopaju redovito

lan 54loško-tehni ki rdencija daljnjeg nama (brazde, jvu buji nih tokoko-tehni kih radroste pregradneu kombinaciji sae erodiranih brdvanja pruge morako bi se moe. zi razvoja erozia zahtijevati dau pojasevima

giba padine, prav da sigurno sliva niz padinura biti pod travi mahunarki (Lbrazde i jarug

zini terena. Kane jaruga škarpilo spontano

om pogodne smca. dska padina ošumljavanje s

m tehni kim radporavanje slijeve vršiti odgov

prikladan nase sadi bagreim bagrema, zu obzir, ovisnoa: crni bor, bije, crni grab, brezžnim terenima

ane padine pošuse kopaju u dubostavljaju okomljom iz gornjegzatim jamu zatrpvrlo strmih obase drvenom sadii topole redoizbojaka dužin

ekom i vlažnommlju, pri emuvršini. U tvrd

uše rupe. adine, sa pojave je pedološki snirati izradom kjaseva. vove primjenja gradona na

vi dolaze u obzduboko izjaru

enju ovih radovenom odstojaizme u šuma, sse duž izohipu sistemu;

Utorak

4. radovi i mjere) razvoja eroziojaruge), odnosova, primijenitdova. Ove radoe gra evine za radovima na pdskih padina i koraju redovito oogle pravovrem

zionih procesa da se zemljište nširine 20 do 5ri emu rasporsprije ava razoru. U svakom sluvnim pokrivaLeguminosae). ge, ako su maada su brazde pirati u blaženorazvijanje veg

mjese trava odn

napadnuta erose obavlja u dovima za zaštitvanja oborinskihvaraju im vrsta in. Za vez

em, izuzev naza pošumljavano o klimatskimeli bor, alepski za, hrast kitnjaktopole, vrbe, jo

umljavaju se sabinu i širinu odmito u jame, žg sloja, koju okpati. ala prvo se piiljkom u vrš uj

ovito se vrši ne 30 do 80 cmm zemljištu rezu paziti da 1 ddom zemljištu

vom linearne ersloj vrlo plitak, konturnih rovo

ivati na jako blažim i man

zir kao vrlo efikužanih stabilni

ova držati se sljeanju, da pokrstijena i vododepsa s horizon

k, 21. 5. 2013.

nih procesa na sno produkcije i odgavaraju i ove uglavnom a stabilizaciju pošumljavanju

kosina obala. opažati ovakve meno poduzeti

dovoljno je od na padini iznad 50 metara, što red plodoreda rno djelovanje

u aju, jedan od em od smjese

njih razmjera, i jaruge ja e

om nagibu, da getacije, ili ih nosno sadnjom

ozijom jakog kombinaciji s tu zemljišta od h voda. tama šiblja i zivanje terena a laporovitom nje erodiranih

m i pedoloških bor, primorski k, gorski javor ohe i ameri ki

dnjom sadnica d 30 do 50 cm. žile se pokriju ko žila lagano

ijukom izbuše ju sadnice. reznicama od m, sa 3 do 5

znice se prosto do 2 pupoljka prethodno se

rozije (brazde, prije primjene

ova, gradona i

erodiranim i nje erodiranim

kasno sredstvo ih padina. Pri ede ih na ela: riju sve gole erina;

ntalnim dnom,

Utorak, 21. 5

- Mka

- U pom,

- Svrecter

- Staodintpre

- Sude

- Seomm

- KoGradona

radi reguliranali samo na sgradona držat

- Izr- Ra

mezav

- Šir- Te- Sa

blaterplekru

- U rec

- Zedu

- Izrpa

. 2013.

e usobno rastapaciteta rovova

koritu rovovopre ne nasipe , ija je kruna nvaki rov moracipijente za vodren, šuma); andardni kontu

d maksimalne tenzitetom od elijeva preko na

Sl. 37.

uperstanadrdni reset puta ve eg emistandardni rekivane koli im/h; onturne rovove a (stepenaste te

nja slijevanja vostabilnim padinti se sljede ih nra uju se po linazmak gradona e usobna visinvisi od nagiba prina gradona je erasa ima nagiba donje strane gažim padinamarenima osiguraeterima (slika upnijeg kamenasvojim krajevi

cipijente; emlja u gradonubine 40 do 50 crada gradona p

a naniže.

tojanje odre ua i izra unate kova predvidjeti

(ekvilizeri) naniža od nasipa roa s obje strandu (vododerine

urni rov (slika 3koli ine vode 50 mm/h, s tiasipa, ve odlje

Standardni konturn

rov, po potrebi,od standardnogrov mora zadržine vode sa

izvoditi od voderase) se takoode niz padine znama. Pri projena ela: niji izohipsa;

iznosi 3 do 5 mnska razlika iznpadine i otporno0,5 do 1,0 m; prema padini 3gradona se ne a (slika 38a). Navaju se protiv

38b), živicoma (slika 38c); ima moraju se

na mora se rascm; po pravilu po i

S L U Ž B E

uje se zavisnoli ine vode;

pregrade, tj. a odstojanju 6 ova; ne biti oslonje, uvale, vrst k

37) treba primitkoja se o ek

im da se ostateva uzdužno;

ni rov

, je kapaciteta dg tipa; žati oko 50 posintenzitetom o

dodjelnice pa naer mogu predv

za vrijeme pljusektiranju i izvo

m (i do 8m), odnosi 1 do 3 mosti tla na erozi

30%; osiguravaju sam

Na strmim i kršev spiranja busem ili oblogom

vezati za prik

stresti (prorahli

inje od vododj

E N I G L A S

no od

male do 12

en na kameni

ti 75% kuje s tak ne

dva do

sto od od 50

aniže. vidjeti skova, o enju

dnosno m, što iju;

mo na evitim enima, m od

kladne

iti) do

elnice

primjredovterense ooživljna za

primjna ppopriodreprocekre e

S N I K B i H

Retenzioni pjenjuju se navima, kampadn

nu. Pleteri se izroplete vrbovimljavanja bolje jeaplavi iza pleter

Retenzioni zijenjuju se na stpovršinu. Postaijeko na pravauje se ovisno

esa, tako da se e se u granicam

Sl. 38. G

pojasevi od ža vrlo strmimno, u razmaku ra uju od vrbom reznicama e izra ivati nižra. idi i (slika 3trmim padinamavljaju se vodac slijevanja vo

od nagiba terstvore sigurni oa od 10 do 50 m

Broj 39

Gradon živih pletera

m padinama, uu od 3 do 5 movog ili topolov

(pru e). Radže pleter. Zasa

39b) od kamma gdje mati nadoravno po liode. Razmak irena i razvijenoslonci za biolometara, mjereno

- Stranica 191

(slika 39a) u paralelinim m mjereno po vog kolja, koje di efikasnijeg

ivanje se vrši

mena u suho a stijena izbija iniji izohipsa, izme u zidi a

nosti erozionih oške radove, a o po terenu.

Broj 39 - Stra

(4) U dubostabiliza(dubljenstupnjevgra evina zatim

- Popre npleteri dvostrukdionicamprofilimPrilikom

potrebno je rsvakih 50 do

- Popretokdoobmo

- Pola

- Zaiz

Na kre(Onobrychis s

Na glinzvezdan (lotu

U svakosama sjetva m

Pri tomeiz ruke obavljna ve im nagcm) na razma

anica 192

Sl. 40

okim jarugama acije korita jarunje korita, obruvanje korita na od pletera ilikosine pošumit

ne gra evine o(slika 40a) odki pleteri (slikma toka gdje

ma korita. m konsolidacijradi ve e stab80 cm solidniju

opre ne gra evegrade (slika 41kovima. Kame

obije solidno ležbraditi, a spojnortom. ošumljavanje koanka. a zatravljivanje obitelji klasi nnja kom zeml

sativa). novitom zemlj

us corniculatus)om konkretnom

mora se povjerite birati prvenstjati samo na pa

gibima sjetvu obaku 15 do 20 cm

0. Retenzioni pojase

velikog poduuga protiv djeloušavanje obala)

pokretanjem i od kamena, ubti ili zatraviti. od pletera mod vrbovog i tka 40b) od ije u inak vo

e korita jarugbilnosti sistemau pregradnu gravine od kam1) izgra uju se en se obra uježište. Kamen nanice po potreb

osina izvoditi p

kosina prvenstnih trava i mahuljištu koriste se

jištu prvenstve. m slu aju izboti odgovaraju imtveno autohtonedinama i kosinabavljati u plitki

m.

S L U Ž B E

evi

užnog pada, auovanja erozije v), po potrebi iz

manjih poprblažiti nagibe k

ogu biti: jednotopolovog pruistog materijalde ja e ili u

ga izradom pla pletera ugrada evinu od kamena tzv. rustu jarugama i m

e samo eki ea preljevu trebabi zaliti ceme

prema ta ki b.

tveno se koristeunarki. e naj eš e esp

eno se koristi

or vrste trava, m stru njacimae vrste trava, a ama u nagibu dim brazdama (2

E N I G L A S

u cilju vodom zvršiti re nih

kosina,

ostruki a, ili

la, na širim

letera, diti na

mena. tikalne

manjim em da a bolje entnim

ovog

e trave

parzeta

i žuti

kao i a. sjetvu

do 1:1; 2 do 3

(1)

(2)

spojn(kald

S N I K B i H

(Objekti zaKada stabilnorazornim dejrije nog toka pribjegava neterena na komobaloutvrda, psvrsi koja se žePostoje e objeObaloutvrde (obloga od kamgabiona i slinestabilnih kopodlokavanja dionicama toka

Uobi ajene vrsRadi postizan

nice zaliti cdrmisanje) izves

Sl. 40. Popre na gr

Sl. 41. Tip rusti

lan 55a osiguranje kor

ost zemljanog stvom velikihuglavnom loka

eposrednoj zaštme je položenparalelnih i popeli posti i. kte održavati i kameni naba a

mena, betona, buno) po potreb

osina obala i ku nožici. Pr

a u pravcu iu za

Sl. 42. Oblog

ste obloga od kanja vodoneprocementnim msti na sloju pije

Utorak

ra evina od pletera

ikalne pregrade

5. orita rije nih tok

trupa pruge bh voda, izvesalnog karakteraštiti kosina nana pruga izradpre nih gra ev

po potrebi adapaj, kamena nasbusena, popleta,bi predvidjeti zkao oslonac obrimjenjuju se avoju.

ge od kamena

kamena date su nopusnosti kammortom, ili eska pomiješano

k, 21. 5. 2013.

kova) bude ugrožena sti regulaciju a. Naj eš e se asipa odnosno dom razli itih vina, ovisno o

ptirati. laga, kaldrma, , fašina, pru a, za utvr ivanje balama protiv

uspješno na

na slici 42. menih obloga,

poplo avanje og s mazutom.

Utorak, 21. 5

Spojnice morzaštitile od isp

U širimtrajna zaštita crne jove i bvidu dvoredobavezno urapletera, kao p

Do oštenedovoljne kmaterijala naprije popravkkamena odrekrupno e, kavodotoku. Kavode koja se n

Konstruse izradom jaoblutaka ili sii kamena dimstvorena udubje priobalno dobaloutvrda p

Za u ingabiona ili faispred obaloupodlokavanjadjelovanja levrše kamenimse kasnije oNekad se kluzrokom, monožici i optere

Prilikambetonskih blosejanog šljunktucanika i pije(3) Paraleln

posti i trasi, namoraju nizvodnobalu poNa slic

razli itih siste- Tip

fašrij

- Tipse

- Tipkrukaga

- Tipizrma

Koji e u blizini, od k

. 2013.

raju biti blago ppiranja.

m profilima koriod erozije mož

bijelog jasena, dnih ili višereaditi paralelno privremenu zašte enja postoje ikoli ine krupna priobalnom dka ošte enja n

ene težine, s ao i da se veameni naba aj nalazi na 0,5 m

uktivno oja anjeastuka po dnu itnijeg kamena

menzija ve ih obljenja prije izrdno od sitnog pprimjenjuje se onkovitu zaštitu ašinski madrac utvrde mora bia. Ošte enje obeda i valova ilim naba aja za všte ena obalouizanje obloga

ože zaustaviti pe ivanjem loml

m opravke ošteokova, obaveznka krupno e veeska. ne ili uzdužne formiranje novaj eš e na vanj

biti vrlo solnom kraju ukorovezane popreci 43 su pokaema fundiranja:p a) sa injava jšina od živog ve ne tokove; p b) od gabionu rije nim tokop c) se primjenupan nanos i

amenog naba aabiona svakih 10p d) predstavljra ene od kameadraca. se tip primijen

karaktera rije n

položene u smj

ita sa niskim ože se posti i izili komibinacij

ednih drvoredosiguranje od

titu nasada. ih obaloutvrda nog kamena udnu. U prvom na obaloutvrdetim da kameni i teži komaradi se do ma

m iznad srednje me otpornosti prikorita, debljinedimenzije 75 dd 20 cm u gornrade jastuka isppijeska i mulja, optere en fašins

od podlokavadebljine 30 do

iti dvaput ve abaloutvrde moi plivaju ih prrijeme trajanja

utvrda dovede obaloutvrde, i

pobijanjem traljenim kamenome ene obaloutv

no uraditi podloe e od 1,50 cm

gra evine primve obale po utjskoj strani zavlidno izvedenerijenjene u obanim gra evinam

azana 4 tipa p: jedan red gabiovrbovog pru a,

na fundiran na ovima sa sitnimnjuje za rije nei izvodi se saja ili sa uko0 do 15 m. ja konstrukciju ena sa ili bez p

niti zavisi od mnog toka i od otp

S L U Ž B E

jeru matice, da

balama, u inkozmjeni nom sadjom vrbe i topa. Ispred drvprostog ili oja

naj eš e dolaziu nožici ili slu aju potreb

e pove ati kon bude približnadi nabacuju p

ale vode ili do male vode. iobalnog dna pe 30 cm, od kr

do 150 mm u ponjem sloju. Eropuniti šljunkomza osiguranje n

ski madrac. anja služi jastuo 50 cm, ija da od mogu e dože nastati i uedmeta. Popravvelike vode, s tu prvobitno s

izazvano bilo nica, talpi, šip

m. vrde od kameogu od prirodn

m ili u obliku fil

mijeniti kada svr enoj regulavoja. Ove grae, na uzvodnalu i mjestimima - traverzamaparalelnih gra

ona oslonjenih nprikladan je za

jastuku, primjm frakcijama nan

tokove koji prsa osiguranjimopanim rebrim

paralelne grapodloge od faši

aterijala koji sepornosti dna ko

E N I G L A S

a bi se

ovita i dnjom

pole, u voreda a anog

i zbog sitnog

bno je oli inu no iste prema radne

postiže rupnih odlozi, ozijom

m. Ako nožice

uk od dužina dubine uslijed vci se tim da stanje. kojim

pova u

ena ili nog ili ltra od

se želi atornoj

evine nom i

no za ma.

evina

na sloj a male

enjuje nosa; ronose

ma od ma od

evine inskog

e na e orita.

poprauslijeUkolkonstlokalkoševudub

plivajpopra

konstkorpi(4)-

S N I K B i H

Sl. 43. O

Održavanje paavne radove ued produbljivanliko je paraleltrukcije, odmahlne uvjete. Ovva radi blokirljenja. I ove gra evin

aju ih predmetaavke obaloutvrdU težim slu

trukcija i orijeni (gabiona) ili oPopre ne graNapere po potza korekciju gdje naperi gra evine relau slu aju kadabilo iz razlogaili zato što se je obala napadne mogu naper

siguranje paralelnih

aralelnih gra eu vezi sa osignja dna rije nlna gra evina h intervenirati bvo se može banja podlokav

ne mogu biti ošt, pa se popravkda, što je navedu ajevima izbntirati se na elad kamena naslaevine: rebi primijenitirije nih tokovane mogu zamtivno su rijetkia se ne može ia što je korito vne može mijen

dnuta popre nimri otkloniti.

Broj 39

h gra evina od podl

evina uglavnomguranjima od

nog korita porpodlokana u

bez obzira na sbrzo uraditi navanja i zatvara

te ene uslijed lke vrše na analodeno u prethodnbjegavati izgrasti ne gra eviage.

i kako za zaštitva svih kategormjeniti paraleli. Oni se ne moi i na suženje vodotoka ve pnjati linija obalem vodenim str

- Stranica 193

lokavanja

m se svodi na podlokavanja

red gra evine. nožici krute

sezonu i ostale aba aj ži anih anja stvorenih

leda, valova ili ogan na in kao noj ta ki. radnju krutih ine od ži anih

u obala, tako i rija. Slu ajevi lne (uzdužne) ogu primijeniti profila korita, retjerano usko e, ili pak kada rujama koje se

Broj 39 - Stra

Naperi nve moraju jželjenom pravgdje se pokazkao izolirani Kod pravilnosistemu odreizme u naperpotpunog zatr

Zasipanjzavisi od njihuzvodno ili nimaju krila u

Po pravradne vode. velike vode gra evine i oudara vode, gra evine dob

Klasi ancementnom mbrdskim tokokrupnih frakcerozije dna kZnatno su poszbog sposobnvodotoka.

Naperi terenu po prdepresija koriradi osiguranj(slika 44).

- Erozijomnizvodnlomljeni

- Naperi brdskimfrakcija gra evin

- Zasipanjnaknadndopunskglave na

- Pragoverije no podužnikamenoIzloženiuslijed gra evinodnetogispunjavstavak 1

anica 194

ne smiju nikadaje odbijaju povcu. Korekcije zuju ošte enja oobjekti, ve u

o izvršenih rege uju novu linra postupno ozerpavanja samih

nje rije nim nhovog razmaka

nizvodno zakoševidu eki a.

vilu, glava napU korijenu, na

kada se želošte enja obaleizvesti u blaž

bro ukopati. n tip napera malteru sa uspjovima sa jakomcija i tamo gdjekorita. Ove grastojani naperi o

nosti prilago av

od ži anih korethodnom plaita, ili se u pod

nja glave napera

Sl. 4

m stvorena unoj strani, kao iim kamenom. bez jastuka u

m tokovima ijnanosa, ili ka

na. nje nanosom inim radovima, kih gra evina kapera. e - pregrade pdno od daljnje

ih gra evina oog naba aja, ili i su ošte enju oprodubljenja k

ne. Održavajug materijala, a pvaju sli no kao1.

a uzrokovati nastupno i što jevodotoka po eobala. Naperi ssistemu najma

gulacija, glave niju obale, doemljavaju rije ngra evina.

nanosom prosta, položaja premenih), dužine i o

pera je iznad raper se može zi otkloniti ope. Glavu nape

žem nagibu, 1:

krute struktuehom se možem koncentracije se ne mogu oa evine se morod kamena u suvanja nastalim p

orpi mogu se paniranju ležišitdlozi položi jasa od erozije po

44. Naper od gabion

udubljenja od kod glave nap

u podlozi moge je korito izao dopuna ve

izme u naperakoji se sastoj

kra ih duljina i

primijeniti kadeg produbljivanod podlokavanj

u vidu zida odod udara vode koje stvara pru se podziprodubljenja nao kod pregrada

S L U Ž B E

aglo skretanje me mogu e mirnti uzvodno od mse po pravilu neanje od tri gra

napera izgra eok se me uprnim nanosima s

ora izme u nma matici (upraod toga da li na

razine male vozavršiti i iznadpasnost zaobilara, radi ublaža:3 do 1:10. K

ure od kamee primijeniti jedjom vu enih no ekivati ja i praju dobro fun

uho i od ži anihpromjenama u

postaviti izravnta do kote nastuk od ži anih o dnu rije nog

na

prelivne vodera, što prije is

gu se primijengra eno od kr izgra enih si

a može se uje u izgradnji produženju kril

da se mora fiknja, kao i za zja. Izgra uju d kamena ili bi nanosa, a na

reljevna voda ivanjem, dopa nizvodnoj stra prema lanku

E N I G L A S

matice, nije u mjesta e rade evine.

enih u rostori sve do

napera avnih, a glavi

ode ili d kote aženja avanja

Korijen

ena u dino u nanosa procesi ndirati. h korpi

koritu

no po ajnižih h korpi

korita

de na spuniti

niti u rupnih istema

ubrzati novih la kod

ksirati zaštitu se od

betona. aro ito

preko punom rani se u 54.,

(1)

(2)

materpojavslu avode

uzrokleda poruš(3)

-

-

-

-

-

-

-

-

S N I K B i H

(Rije no koriDužnost je spromjene režiprofila rije nokao i da izvodiNepovoljne omostova i neizvjesnost i stabilnosti. Podržavanja mrije nih i obalnIntenzitet ove

rijala od kojegva je naro ito saju ve e zakoš, kao i kod mosPove anu op

kovati ve i plivi sli no, ili p

šenih stupova ilNa in zaštite, rije nog dna urežima njegovrije nom korituU slu aju bujstupova uobi aRadi sprije avkraju plo nikaizraditi prag -krupnih blokovDno manjih rure ajima od kamena i fašinErozivna proloslojem pijeskakamenom, s tpotrebno. Pri ovakva osigunepoželjno usmjeravanje sAko je erozijpodzi ivanju svrsta, pa akpodloge stupovNa in zaštite stupova birativeli ine ošteprimjenjuje: Popunjavanje vodotok ne noKameni nabadovoljno široksnaga toka veNa mjestima ga ne samo postupova možeposebne konopkoljava stukonstrukcija s(slika 45).

lan 56to i regulacijsk

službe održavama toka uzvod

og korita i podui potrebne regulkolnosti režimpropusta predrizik u pogled

osebnu pažnjumora posvetiti nih stupova. vrste erozije ovg je dno rijesnažna kod stupšenosti stupovastova s ve im brasnost od po

vaju i predmetiotopljeni predmli konstrukcija ivrsta i opseg r

u domeni mosvih voda i leda,u, tako da: ji nih tokova, ajeno je da se dvanja stvaranja a, koji je za etn

pregradu, ili nva kamena. ijeka može se ži anih korpi

na. oka (jama) moa, zatim šljuntim što se ova

tome prethoduranja mogu pove anje b

strujnica, stvaraa mnogo naprestupova, ako to k i injektiranjuva. dna velikih riji poslije detalenja nastalog

produbljenja šlsi šljunak; aj od mješavin

kom pojasu oka;

gdje je nastalo oored stupova, ze se posti i instrukcije optup u pojasue može primij

Utorak

6. ki objekti kod manja pruga dadno i nizvodno

duzimati odgovulacijske radovema rije nog tok

dstavljaju uvdu njihove funu u ovom sopasnosti od

visi o brzini vonog korita iz

pova bez uzvoda prema pravcrojem malih otvodlokavanja sti kao na primjemeti, blokovi ili sli no. radova protiv p

stova ovisi od a, i vrste ošte e

za zaštitu od dno rije nog ko

skoka (slap) nnik regresivne najmanje kame

zaštiti kamenii (gabiona) i

ože se isto takonkom i eventua operacija podno ispitati po

izazvati (velbrzine vode, anje prethodnogredovala, evento može, pobijanu u šljun anu

jeka u podru jaljnog utvr iva

u koritu. Pr

šljunkom u slu

ne sitnog i krupko stupova kad

op e produbljenzaštita od ogolizradom fašinstere enog ka

u dovoljne šjeniti i kod ob

k, 21. 5. 2013.

mostova) a stalno prati o od mosta, i araju e mjere,

e i objekte. ka na sektoru

vijek donekle nkcionalnosti i smislu služba

podlokavanja

ode i otpornost zgra eno. Ova dnog kljuna, u u toka velike vora. tupova mogu er stabla, sante stijena, ostaci

produbljivanja veli ine toka,

enja nastalih u

podlokavanja rita kaldrmiše. na nizvodnom erozije, ovdje nu naslagu od

im naba ajrm, kombinacijom

o ispuniti prvo ualno krupnim onavlja ako je osljedice koje i ina uspora,

nepoželjno g vrtloženja). tualno pribje i nju šipova svih u masu ispod

ju mostovskih anja uzroka i rvenstveno se

ajevima kada

pnog kamena u da je napadna

nje dna korita, ljenog temelja skog madraca amenom koji širine. Sli na balnih stupova

Utorak, 21. 5

Mostovs

povratnom vootvor. Nepospostiže se kam

Za trajnvode (one sa pod most, a ta(4) Kao pr

produbljtijekovimeksploatpotrebnoPaziti i

otpadni mater(5) Regulac

u otvoru- i

odporadnabloskrsuž

- Izgpakrastr

- Prmosli

- Izrnarazpru

- Pr- Po

pouvdrupro

Pri rješdubini fundirpove ati protjve a i opasnkorita.

. 2013.

Sl. 45. Zaštita ob

ske kegle moodom koja se ssredna i neodgomenim naba aj nu zaštitu izradi

inundacije i onako er i pravilnreventivnu mjjenja rije nog dma svih vrstacije šljunka om odstojanju una to da se u

rijal iz kamenolcijski radovi i ou propusta i moiš enje otvoradržavanje rije notrebnoj dužini rdova. Održava

aro ito na iš eokova stijena renuti rije ni žava profil korigradnja usmjer

aralelne gra evatki nasipi u virujne slike u proosjecanje okukosta, što, takoike u profilu morada novih il

asipa uzvodno zloga ne dozvouge; oširenje mostov

odizanje mostooložena i smetavjetom da su sviugim radovimotjecanje velikišavanju ovih zranja, jer e se tjecanje brzine nost od erozije

alnog stupa od prod

ogu biti napasa inundacije vodiva zaštita uili ubacivanjem

iti dodatne grane što teku korino izvode i nizveru protiv ne

dna u blizini mosta, predvidje

i pijeska izuzvodno i nizvo

u blizini mostoloma. objekti u cilju pstova su:

a od nanosa nog korita, ukljuradi osiguranjaanje korita venje deponija (u buji nim totok. Nepoželj

ita i sprje ava pravaju ih gra evine, naperi, uidu brkova), raofilu mosta iu nka sa uzvodne i

er, služi pobolosta iu neposredli nadvišenje od mosta kad

oljava razlijevan

vskog otvora; ovske konstruka protjecanju vi ostali uvjeti z

ma ne može ih voda ispod mzadataka osobipopravkom režu profilu most

e, odnosno spu

S L U Ž B E

dubljivanja dna

adnute i podlvra a pod mostu hitnim slu ajm ži anih korpi.

evine kojima sitom) pravilno uvodno od mostaepoželjne erozostova svih vrsteti zabranu z rije nog tokodno od mosta.va ne baca u

poboljšanja pro

i raslinja, ku uju i regulacfunkcionalnost

vodotoka odnonanosa ili poje

okovima) koji nu vegetaciju,

protjecanje, uklovina (nasipi, stuzvodni i nizdi poboljšanja

neposrednoj blizi nizvodne straljšanju stanja sdnoj blizini; postoje ih pr

da se iz bilo nje vode uzvod

kcije ako je velikih voda, aadovoljeni, ili a

posti i nesmmosta. ito voditi ra užima rije nih tta, a samim timuštanja dna rij

E N I G L A S

lokane tovske evima . se sve uvode

a. zije - ta i na štetne

ka na korito

oticaja

kao i ciju na ti svih

osi se edinih mogu

, koja oniti; truje i zvodni stanja zini; ane od strujne

rate ih kojeg

dno od

nisko a pod ako se

metano

una o tokova m bi e e nog

(1)

rije nzadrž

(1)

(2)

(3)

(1)

(2)

(3)

odrevjetro

S N I K B i H

(Poseban slu ajna kojima se sled stoji ili bitipa ak da santrije no korito oudara i strugasmanjenja prsmanjeni profiPrva mjera za

nog toka u stžavanje leda. (2) U aktivne

- Razmosotpl

- Minod otpl

Ovakvi radovi(3) Ošte enj

i regulacopisan na

(Zaštita pruga Za zaštitu pruvalova predvidkoje služe da sšto su: - trup od k- posebne - naba aj

ispred noIsisavajuci djeispod kameneestice do u d

Na in zaštite jezera, naro inevezanih mat

(ZaKada snijeg pvlakova, otklaregulirano potijekom zime (Taloženje snijprugu, sprijeobjekata, iji jga prenijeti preRadi pravilnogobjekata, za svpravac dominau krajnjoj linij- Dominan

iz jednogPravac vjetra uje se vjetroka

ova (slika 46).

lan 57(Zaštita mostovj zaštite mostovtvara ledena koi nagomilan u se sasvim zatvoroko mostova manja koje vrši oticajne površl ispod leda dobzaštitu rije nogtanju u kojem

e radnje obranezbijanje ledene sta i omogulivaju u nizvodnniranje nagomimosta i omo

livaju u nizvodnse izvode po p

a koja pri ini lecijskim gra evia in.

lan 58od utjecaja moruga od udarnedjeti, prema mse razbije i uma

kamena sa jakomzaštitne gra evkrupnih kame

ožice trupa. elovanje valovae ili betonske o trupa. trupa pruge od

ito ako su poterijala, odre uj

lan 59aštita pruga od zpada bez vjetranja se sa kolosjsebnim uputstv(Uputstvo 333 Žjega nošenog vavati podizanjje zadatak da zeko pruge. g odre ivanja pvako mjesto ugrantnog vjetra, bi mogla odredit

ntan vjetar je ong smjera.

za svako maz i ozna ava p

Broj 39

7. va od leda) va nastaje kod rora znatnih dimsloju debelom pore rije ni profilmože biti ošte en

led, ve znatnšine za vodubiva znatno veg dna i stupova

m se ne stvar

e od leda spadajkore uzvodno

u avanje da dnom smjeru; ilanih ledenih mogu avanje da dnom smjeru. posebnom uputsed u rije nom kinama popravlj

8. rskih i jezerskih

e snage morskmjesnim prilikamanji udarna snag

m oblogom, vine - valobrani,enih ili beton

a sprje ava se obloge, u ko

od oscilacija raodloga i trupje se posebnim 9. zavejavanja) a i otežava re

sjeka o istiti navom za osigurŽS BiH). vjetrom u vidujem odgovarajzadrže snijeg is

položaja i dimeroženo zavejav

brzinu i ja inu vti veli ina snježnaj vjetar koji

mjesto izloženoprema stranama

- Stranica 195

rije nih tokova menzija, bilo da po više metara, l do dna. Tada no ne samo od

no više uslijed u, koja kroz

u brzinu. a je održavanje raju uvjeti za

ju: i nizvodno od ledene sante

masa uzvodno ledene mase

stvu. koritu obalama aju se na ve

h valova) kih i jezerskih ma, gra evine ga valova, kao

, nskih blokova

izradom filtra ome najsitnije

azine vješta ih p izra eni od projektima.

dovan promet a na in kako je ranje prometa

u smetova na u ih zaštitnih

spred pruge ili

enzija zaštitnih anjem odrediti vjetra, da bi se žnog nanosa. duva naj eš e

o zavejavanju a svijeta ružom

Broj 39 - Stra

- Brzina poduzimbrzinu v

- Ja ina vvjetra nPritisak P = 0.12gdje je: P - pritif - površv2 - brziPrema b

tzv. Beauforto

Stupanj 1 2 3 4 5 6

- Veli ina- Ko- Sm- Ko- Pru

su Za svak

nanošenja snnajve oj utvrmetru tog dije(4) Dužnost

elemenaobavi svne bi prometaZaštitni

snjegobrani, š(5) Prijenos

povremeizloženiBofor, k

anica 196

Slvjetra mjeri

manju mjera zavjetra. vjetra, kao funna ravnu površ

vjetra izra una25 · f · v2

isak vjetra u kg/šina položena oina vjetra u m/sbrzini vjetra odovoj (Beaufort)

BBrzina do (m/se

1,7 3,3 5,2 7,2 9,8 12,4

a snježnog nanooli ine snijega kmjera, brzine i tonfiguracije teružnih objekata naknadno podi

ko ugroženo nijega i odrer enoj koli ini ela pruge. t je službe održata i koriste i ve pripreme i posnježni nanos

a. objekti su:

šumski snegozasne snjegobraneni i manje uim vjetrovima kao i na mjestim

l. 46. Ruža vjetrova se anemom

aštite koristiti

kcija brzine, izšinu na koju vati iz empirijsko

/m2 okomito na pravsec. dre uje se stup) skali:

Bofora skala c) Stupanj

7 8 9

10 11 12

osa ovisi o: koji je napadaotrajanja vjetra, ena bliže i daljekoji su uvjetov

ignuti. mjesto moraju

editi veli ina nanijetog snije

žavanja pruga dvišegodišnje isostavi - podignsi doveli u p

prijenosni aštitni pojasevi na koristiti kadugrožavaju saob

samo zaklju nma izloženim za

S L U Ž B E

metri u m/senajve u regist

zražava se pritivjetar duva uprog obrasca

vac vjetra u m2

panj ja ine vjet

Brzina do (m15,3 18,2 21,5 25,1 29,0

preko 29,

i nanijetog snij

e okoline, vani trasom pru

u se utvrditi uzavejavanja p

ega u m. po du

da pomo u naveskustvo, pravode zaštitne objekpitanje nepreki

snjegobrani, i galerije.

da su snježni nbra aj, na mjeno do stupnja avejavanjima z

E N I G L A S

ec. U triranu

tiskom ravno.

tra po

m/sec)

,0

jega,

uge ili

uzroci prema užnom

edenih dobno kte, da

kidnost

stalni

nanosi estima

6 po za koja

svakopremse pokosinsnjeg

konstod uki žice

uputi(6)

iz goVrijeobraz

snjeg

sa dkratksamozaštit

krovo(7)

princ

S N I K B i H

još nema to nniti dovoljnopremještanje zve e koli ine koje vjetar nosLiniju za posta

o ugroženo mjema visini samogostavljaju od osne niskih usjegobrana.

Ovi snjegobrtrukcije (slika 4kupne površinee.

Manipulacija i za osiguranje pStalne snjegoonim mjestimpristup otežan šumskih snegoVisina stalnih dine sa najve i

ednosti za visinzaca mogu služOdstojanje od

gobrana. Stalni snjegob

drvenim tablamkotrajnost, drveo na nepristupate bio znatno skDrvene plo e

om, a u jesen blŠumske snegozaštitu od zavgdje se konstpedološki i klimPri podizanju

cipima: - Rastinje

ispunjava

ih podataka o o iskustva. Aza vrijeme zavesnijega. Postav

si snijeg, a po pavljanje prijenoesto prema elemg snjegobrana. i bližeg kolosjeka, na daljini

rani izra uju 47), sa površinsnjegobrana. M

Sl. 47. Prijenoss prijenosnim prometa tijekombrana (nepokra koja se zimi gdje terenski

ozaštitnih pojasesnjegobrana, om snježnim nannu koje se dobiti samo orijent

d bližeg kolosj

brani mogu bitima, zidni ili ene snjegobrannim mjestima

kuplji. treba s prolje alagavremeno poozaštitne pojasvejavanja, trebaatiraju stalna zmatski uvjeti om

ovih pojasev

po vrstama iati uvjete zaštite

Utorak

svim potrebnimAko se predejavanja, oni mvljaju se s one potrebi s obje strosnih snjegobramentima pod taPrema iskustvu

eka, odnosno odi od 8 do 15

se od drvenama šupljina 3Mogu se izra iv

sni snjegobran snjegobrana v

m zime. retne pregrade)

mi stalno zavejai uvjeti omogueva.

ovisno od stupnjnosom, kre e sbivaju iz razntaciono. jeka iznosi 8

i drveni, od ebetonski. S

na izbjegavati i gdje bi ma ko

a skinuti i složonovo postavitiseve, kao potpa podizati na szavejavanja i mogu uju opstava rukovoditi

i rasporedu u e.

k, 21. 5. 2013.

m elementima, dvidi njihovo

mogu zadržati i strane pruge s rane pruge. ana odrediti za a kom c. kao i u, snjegobrani d gornjeg ruba 5 puta visine

eta rešetkaste 30 do 40 posto vati i od pru a

vrši se prema

) podizati na avaju, gdje je uju podizanje

nja zavejavanja e od 3 do 7 m. ih empirijskih

do 12 visina

li nih stupova obzirom na i postavljati

oji drugi na in

iti u depo pod i. punu i trajnu svim mjestima gdje terenski, anak raslinja. se slijede im

cjelini mora

Utorak, 21. 5

- Radaod

- Rasniizdpo

- Dudijgdmapo

- Širpre-

-

- - - -

Razni okoristiti samoutje u na vzadržavanja s

Širina pmjestima kojveoma nepovmjestima širin

- Viga

- Priau

- Rabutomprukoov

Izbor vrpojasu u svodgovaraju i

Kada tlozainteresiranipojasa mogu funkciju snsnegozaštitnihpopunjavanjui divlja i, trebdok kasnije pprorje ivanje(8) Galerije

stalnog izuzetnoterena nracional

Ovaj na in za(9) Objekti

temelju (10) Postoje

slu aju p

. 2013.

astinje za svakoa mu pedološdgovaraju. astinje treba bijega i vjetradana ke mo , oja anu zasjenu užina pojasa u jela pruge. Na m

dje e, uslijed danjih skretanja

ove ava se po prina pojasa odrema:

veli ini zavutvr eno znanosom. upotrijebljenrasporedu, pedološkim konfiguracijja ini i smjevisini snježnšumskom po

obrasci za odo orjentaciono, veli inu zavejasnijega u pojasupojasa mora ka su izložena voljne terenskena pojasa mora isina pojasa u a sa injavaju i ui izboru vrsta r

utohtone vrste. aspored rastinjaude prizemno nme, zadnji red uge mora biti n

olosjeka i najmavisno o reljefu tersta i raspored rvakom konkrestru njak. o i klimatski uim subjektima, se gajiti korisn

negozaštitnog h pojaseva,

u, orezivanju, foba provoditi tijrema potrebi. U.

e i vještaci tuprometa na dij

o velika i dugone postoji mogulniji na in. aštite je po pravnavedeni u ovoodobrenog proje snegozaštitne

potrebe, pravod

o mjesto odabrški i klimats

iti izdržljivo na, da podnosi

iu dijelovimsusjednog raslipravilu odgova

mjestima gdje sdjelovanja odraa smjera vjeotrebi i do 20 mre uje se za sv

vejavanja, i toavejavanje sa

nim vrstama

i klimatskim uji terena bliže i eru vjetra, i nog nanosa kojojasu.

dre ivanje širinjer ne uklju uj

avanja i na nu. kretati od 10 vrlo jakom zav

e i klimatske biti ve a od 25cjelini zavisi o

uvjeta podn kojiraslinja u obzir

a u pojasu predneprobojan, a pr

šumskog pojasna daljini od 15anje 4 m od goerena. raslinja u šumsetnom slu aju

uvjeti to omogu umjesto šums

n poljoprivrednepojasa. Od

koje se sastormiranju, zaštijekom dvije do

U starijim pojas

unele podizati jelovima prugatrajna, as obzir

u nost da se zaš

vilu najskuplji. om lanu mogujekta. e objekte svakedobno izvršiti o

S L U Ž B E

rati po vrstamaski uvjeti po

na pove ani pri orezivanje i

ma pojasa podinja. ara dužini zavesu zavejavanja aslog pojasa, doetra, dužina pm. ako zavejano m

o iz godine kanajve im snj

raslinja i njih

uvjetima, dalje okoline,

i se može dozv

ne pojasa moguju sve elementna in i mogu

do 25 m, osivejavanju, a imuvjete. Na ova

5m. od vrsta raslinjaima se razvijajur dolaze prvens

dvidjeti tako da ri vrhu produvnsa koji je najbl5 do 25 m od bornjeg ruba usj

skom snegozaštu može dati

u uju, u dogovoskog snjegozaše kulture, koje državanje šumtoji u okopaviti od gljiva, inso tri godine redsevima vršiti red

u cilju osigu gdje su zavejarom na konfiguštita provede na

u se izvoditi sam

e godine pregledopravke.

E N I G L A S

a tako otpuno

ritisak i ima dnositi

ejanog ve a i o i do pojasa

mjesto

ada je ežnim

hovom

voliti u

gu se te koji u nosti

im na maju i akvim

a koje u. stveno

a pojas ni. Pri liži do bližeg eka, a

titnom samo

oru sa štitnog imaju

umskih vanju, sekata

dovito, dovito

uranja avanja uraciju a drugi

mo na

dati iu

(1)

tra novih

-

S N I K B i H

(OsiguNa strmim ppokretanja snjugrožavaju puvjetima: - Sprije av- Za sprij

lavina, npojave sprepreke šina, pru

- kamene pgdje ima u suhu, aštetne rad

- drvene pterenima ostalih Izra uju rešetkastdrvene il

Pod istim uvjenica. Na onim

pregrada obavePotrebno je da

Pregrade od prposlužiti na omanje, lavine prugu. Pleteri treba docnije d

lan 60uranje pruga od adinama visokježnih masa urugu i njene

vati stvaranje laje avanje stvaa mjestima gdjstvaranja lavin

koje mogu bia i raslinja:

pregrade (slika dovoljnon kam

a na mjestima gde se iu cementpregrade (slika

gdje je njihosustava sprijse od dasaka, e konstrukcije, i od starih tra netima pregradeterenima gdje

ezno se sadi rasdrvo za pregra

Sl. 48. Sprje avanru a u vidu pletonim mjestimapovremene iusu dobra zašti

da formira zaštit

Broj 39

0. snježnih lavina

kih predjela gdu vidu lavina e objekte, pre

avina, aranja odnosnje se može o e

na, postaviti piti od kamena,

48a) raditi na mena. Zidovi segdje su lavine tnom malteru. a 48b) postavova izrada ekoe avanja pokletava, tanjih o

, i pri vrš uju nica. e mogu biti i s

postoji moguslinje. ade bude impreg

nje pokreta lavina tera (slika 48c) a gdje su snju manjem obimita za zasa enoitnu šumu;

- Stranica 197

a) dje dolazi do

(usovi) koje ema mjesnim

no pokretanja ekivati po etak po izohipsama

drveta, starih

onim terenima e naj eš e rade

este i izrazito

ljati na onim onomi nija od kreta snijega. oblica i sli no, se za stupove

amo od starih nost, izme u

gnisani;

mogu korisno ežne padaline

mu ugrožavaju o raslinje koje

Broj 39 - Stranica 198 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 5. 2013.

- Rastinje može najefikasnije poslužiti u sprje avanju pokreta snježnih masa u vidu lavina, na svim mjestima gdje za to postoje terenski, pedolaški i klimatski uvjeti. Da bi potpuno sprije ilo pokretanje snježnih masa niz padinu, raslinje mora biti formirano po principima guste zaštitne šume. Vrste moraju biti odabrane po osobinama: da imaju dubok i razgranat korijenov sustav, da su izdržljive na pritisak snijega, da su izdržljive na režim dugotrajne suše, niske temperature, jakog vjetra i na druge nepogode ovakvih terena. Koji e se na in primijeniti - pojedina ni ili kombinirani, i

na kojem razmaku, zavisi od terenskih uvjeta, koli ine snijega, u inkovitosti i racionalnosti materijala od koga se pregrade izra uju.

Visina pregrada odre uje se prema nagibu terena i koli ini snijega, kao i prema izdržljivosti materijala od kojeg se izra uju.

Na terenima gdje su lavine redovita pojava, zaštitne šume se mogu podi i uz uvjet da se raslinje sadi izme u vješta ih objekata - pregrada, a to obavezno initi gdje postoje uvjeti za to.

- Skretati lavine od pruge. Skretanje lavina sa njihovog prirodnog smjera, kada su

one ve u pokretu, provesti na mjestima gdje to terenski uvjeti dopuštaju i gdje se ovim skretanjem od pruge postiže potpuna zaštita pruge. Skretanje se postiže postavljanjem pregrada pod kutom od 30 do 60° prema natrag lavina. Pregrade za skretanje lavina naj eš e se rade kao suhi zidovi, a na blažim padinama zemljani nasipi ili drvene pregrade. Zemljane nasipe treba sa strane toka lavine zaštititi obložnim ili potpornim zidovima.

- Zaštititi ugrožene dijelove pruge. Na onim mjestima gdje lavine ne mogu biti sprije ene da

dospiju na prugu, podi i zaštitne objekte koji e omogu iti prevo enje lavine preko pruge. Ovakvi objekti izra uju se u obliku galerija ili vješta ih tunela razli itih tipova od impregnisanog drveta, elika, armiranog i prednapregnutog betona, posebno ili u kombinaciji.

Za svako ugroženo mjesto mora se raditi poseban projekt, pri emu se držati sljede ih principa:

- Galerije od impregnisanog drva kao nastrešnice predvi ati samo na onim mjestima gdje su lavine manje i ne nose sa sobom kamen ili zemlju. Zapaljive su, pa se moraju štititi premazivanjem ili oblaganjem limom;

- U pravilu, osim u prethodnom slu aju, predvidjeti galerije od armiranog betona sa elasti nom ili krutom armaturom, ili od prednapregnutog betona;

- Ako lavina ne nosi kamenje i druge primjese, betonska plo a galerije u vidu nastrešnice može biti u neposrednom dodiru s lavinom;

- Na mjestima gdje lavina nosi kamenje i druge primjese, betonska krovna plo a mora biti zašti ena nasipom sa kaldrmom po površini;

- Na mjestima gdje se lavina mora prevesti preko usjeka, predvidjeti zasvedene gra evine u vidu

tunela. Iznad betonskog svoda mora se izvršiti nasipanje do linije padine i pokriti kaldrmom.

(2) Sve gra evine za obezbje enje pruga od lavina održavati u ispravnom stanju. Prije sezone lavina, treba pregledati sve objekte, kako bi

se pravodobno mogle poduzeti mjere na održavanju odnosno obnovi ošte enih ili porušenih objekata.

I za vrijeme sezone lavina esta obavljati nadzor i odmah poduzimati odgovaraju e mjere.

lan 61. (Zaštita pruga od vjetra)

(1) Pojedina mjesta na prugama izložena udarima vjetra, zaštititi radi osiguranja redovnog prometa.

(2) Za svako ugroženo mjesto odrediti pravac dominantnog vjetra, brzinu i ja inu shodno lanu 60. stav 3. ovog pravilnika. Vjetrovi koji pušu brzinom: - Od 20 m/sec otežavaju kretanje vlakova, - Od 25 m/sec usporavaju kretanje vlakova, - Od 30 m/sec znatno smanjuju brzinu vlakova, - Od 35 m/sec ugrožavaju kretanje vlakova. - Na dijelovima pruge gdje pušu vjetrovi brzine ve e

od 35 m/sec a nisu izgra eni zaštitni objekti, promet vlakova mora se obustaviti.

(3) Za zaštitu pruga od djelovanja vjetra prema elementima iz prethodne ta ke, moraju se podizati zaštitni objekti, i to: - Zidovi od kamena (burobrani): - Zidove od kamena graditi neposredno pored pruge,

naj eš e na granici slobodnog profila, visine od 2,5 do 3,0 m.

- Šumski pojasevi: - Šumske pojaseve podizati na onim mjestima gdje

terenski i pedološki uvjeti odgovaraju. Širina pojasa kre e se od 5 do 15 m, sa sadnicama na razmaku od 1,0 do 1,5 m.

- Izbor sadnica po vrstama zavisi od klimatskih, terenskih i drugih uvjeta mjesta gdje se podiže pojas, s tim što u ovu svrhu birati vrste visokog i poluvisokog uzrasta.

- Drugi objekti prema odobrenoj tehni koj dokumentaciji.

VII. ZAVRŠNE ODREDBE lan 62.

(Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana

objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Br ko Distrikta, a isti e se primjenjivati, nakon što ROŽ BiH od entiteta dobije pismenu potvrdu o prihvatanju i primjeni odredbi ovog pravilnika u svrhu izmjene Priloga I "Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost željezni kog sistema u BiH" ("Službeni glasnik BiH" br.11/12).

Broj 10-01-29-7-127-1/13. 23. aprila 2013. godine

DobojDirektor

Borka Trkulja, s. r.