-
Na osnovu lana 27. Zakona o ustanovama (Sl. list RBiH, broj:
6/92, 8/93 i 13/94), a u skladu sa lanom 114. Zakona o visokom
obrazovanju Kantona Sarajevo (Sl. novine Kantona Sarajevo, broj
17/99) Upravni odbor Univerziteta u Sarajevu, na 6. sjednici
odranoj 11. oktobra 2000. godine, donio je
PRAVILA
UNIVERZITETA U SARAJEVU
I OPE ODREDBE
lan 1. Univerzitet u Sarajevu (u daljem tekstu: Univerzitet) je
javna ustanova koja obavlja nastavni, nauno-istraivaki i umjetniki
rad, te strunu, savjetodavnu i opekulturnu djelatnost.
lan 2. Univerzitet ine visokokolske i nauno-istraivake ustanove
kao javne ustanove: fakulteti, akademije i nauno-istraivaki
instituti (u daljem tekstu: lanice). U irem sastavu Univerziteta su
i ustanove, zavodi, centri i druga pravna lica koja svojom
djelatnou doprinose ostvarivanju ciljeva visokog kolstva i
nauno-istraivakog rada te opih zadataka Univerziteta, koja su po
zakonu u sastavu Univerziteta i one prema kojima Univerzitet vri
prava osnivaa odnosno suosnivaa na temelju odluka donesenih u
skladu sa propisima (u daljem tekstu: pridruene lanice).
lan 3. Sjedite Univerziteta je u Sarajevu, Ulica Obala Kulina
Bana 7. Univerzitet ima svojstvo pravnog lica i u pravnom prometu
odgovara svojom imovinom i u granicama raspoloivih finansijskih
sredstava.
-
2
lan 4. Prava osnivaa prema Univerzitetu vri Kanton Sarajevo u
skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju. Osniva je supsidujarno
odgovoran za obaveze Univerziteta.
lan 5. lanice imaju svojstvo pravnog lica i svoju djelatnost
ostvaruju u skladu sa zakonom i ovim Pravilima.
lan 6. Organi Univerziteta su: Upravni odbor, Senat, Rektor i
Nadzorni odbor. Organi lanica Univerziteta su: Upravni odbor,
nastavno-nauno vijee, nastavno-umjetniko vijee i nauno vijee (u
daljem tekstu: vijee), dekan, direktor i nadzorni odbor.
lan 7.
Imovinu Univerziteta ine nekretnine i finansijska sredstva
ostvarena realizacijom programa iz djelatnosti u obimu kojim se ne
dovodi u pitanje ili ograniava ostvarivanje osnovnih zadataka
Univerziteta. Sredstva za djelatnost Univerziteta i njegovih lanica
koje imaju status javne ustanove osiguravaju se iz budeta Kantona i
drugih finansijskih izvora za programe utvrene u skladu sa
zakonom.
lan 8. Univerzitet ima svoj znak iji osnovni obris ini
stilizirano proelje sredinjeg dijela zgrade Rektorata Univerziteta
i sadri natpis Univerzitet u Sarajevu Universitas studiorum
Saraievoensis. Znak Univerziteta je pod zakonskom zatitom. Ovaj
znak se moe koristiti samo po posebnom odobrenju nadlenog organa
Univerziteta.
-
3
lan 9. Univerzitet ima peat koji je okruglog oblika, a njegov
sadraj ini znak Univerziteta. Univerzitet ima suhi ig koji se
koristi za ovjeru izdatih univerzitetskih diploma i drugih javnih
isprava koje izdaju nadleni organi Univerziteta.
lan 10.
lanice i pridruene lanice imaju svoj peat koji mora sadravati
natpis Univerzitet u Sarajevu, a ispod njega naziv fakulteta,
akademije, naunog instituta odnosno pridruene lanice.
lan 11. U cilju ostvarivanja svojih osnovnih zadataka
Univerzitet se moe udruivati u domae i meunarodne univerzitetske i
druge asocijacije.
lan 12. Univerzitet je upisan u Registar ustanova koje vodi
Kantonalni sud u Sarajevu i u odgovarajui Registar koji vodi
Ministarstvo obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo (u
daljem tekstu: Ministarstvo).
lan 13.
Rad Univerziteta je javan. Pravo i dunost Univerziteta je da o
svom radu obavjetava osnivaa, univerzitetsku i iru javnost na nain
utvren ovim Pravilima.
-
4
II AUTONOMIJA UNIVERZITETA
lan 14. Univerzitet je u svom radu autonoman, u skladu sa
meunarodnim standardima o univerzitetskoj autonomiji. Akademska
autonomija i akademske slobode sastoje se naroito u: - odreivanju
unutranjih pravila svoje organizacije i djelovanja, - slobodi
naunog i umjetnikog izraavanja i stvaralatva, - utvrivanju
obrazovnih, naunih, umjetnikih i strunih
programa, - utvrivanju kriterija, postupaka i izbor nastavnika,
naunih
radnika, saradnika i rukovodnih lica, - utvrivanju kriterija za
upis studenata, pravila studija i u
davanju potpore izrazito vrijednim i talentiranim studentima u
toku studija, strunog i naunog usavravanja,
- uspostavljanju saradnje sa drugim univerzitetima i naunim
centrima.
Univerzitet nastupa kao samostalan partner prema ministarstvima
i nevladinim organizacijama u iji djelokrug ulaze poslovi koji se
odnose na djelatnost Univerziteta.
lan 15. Univerzitet ima pravo na koritenje i punu zatitu svoje
imovine, nastavno naunih, kulturnih, sportskih, zdravstvenih
objekata, objekata studentskog standarda i drugih objekata koje
koristi za ostvarivanje svoje djelatnosti.
lan 16. Na Univerzitetu nije dozvoljeno politiko organizovanje i
djelovanje.
-
5
lan 17.
Slubena lica - pripadnici policije ili oruanih snaga ne mogu
ulaziti u prostore Univerziteta, visokokolskih i nauih ustanova u
njegovom sastavu, osim u sluaju kada je ugroen ivot i lina
sigurnost nastavnika, saradnika, studenata, uposlenog osoblja i
drugih lica koja u prostorima univerzitetskih ustanova obavljaju
slubene poslove i kada je ugroena imovina Univerziteta ili njenih
lanica. Ovlaena osoba Univerziteta, odnosno lanice moe u hitnim
sluajevima traiti posredovanje, odnosno dozvoliti posredovanje
policije u prostorima, Univerziteta odnosno lanice Univerziteta.
III LANICE UNIVERZITETA
lan 18.
lanice Univerziteta su: A Visokokolske ustanove kao javne
ustanove i ustanove: A. 1) Visokokolske ustanove kao javne ustanove
sa sjeditem na
podruju Kantona Sarajevo: 1. Akademija likovnih umjetnosti u
Sarajevu, ulica Maka
Dizdara broj 3, 2. Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu,
ulica Obala
Kulina Bana broj 11, 3. Arhitektonski fakultet u Sarajevu, ulica
Patriotske lige broj
30, 4. Ekonomski fakultet u Sarajevu, ulica Trg osloboenja broj
1, 5. Elektrotehniki fakultet u Sarajevu, ulica Skenderija broj 68,
6. Fakultet za fiziku kulturu u Sarajevu, ulica Patriotske lige
broj 35, 7. Fakultet kriminalistikih nauka u Sarajevu, ulica
Zmaja od
Bosne (Univerzitetski kampus), 8. Fakultet politikih nauka u
Sarajevu, ulica Skenderija broj
70,
-
6
9. Fakultet za saobraaj i komunikacije, ulica Zmaja od Bosne
(Univerzitetski kampus),
10. Farmaceutski fakultet u Sarajevu, ulica ekalua broj 90, 11.
Filozofski fakultet u Sarajevu, ulica Franje Rakog 1, 12.
Graevinski fakultet u Sarajevu, ulica Patriotske lige broj 30, 13.
Mainski fakultet u Sarajevu, ulica Vilsonovo etalite 1, 14.
Medicinski fakultet u Sarajevu, ulica ekalua broj 90, 15. Muzika
akademija u Sarajevu, ulica Josipa tadlera broj 1, 16. Pedagoka
akademija u Sarajevu, ulica Skenderija broj 72, 17. Poljoprivredni
fakultet u Sarajevu, ulica Zmaja od Bosne 8 18. Pravni fakultet u
Sarajevu, ulica Obala Kulina Bana broj 7, 19. Prirodno-matematiki
fakultet u Sarajevu, ulica Zmaja od
Bosne broj 33-35, 20. Stomatoloki fakultet u Sarajevu, ulica
Bolnika broj 4, 21. umarski fakultet u Sarajevu, ulica Zagrebaka
broj 20, 22. Veterinarski fakultet u Sarajevu, ulica Zmaja od Bosne
broj
90, 23. Visoka zdravstvena kola u Sarajevu, ulica ekalua broj
90, A. 2) Visokokolske ustanove kao javne ustanove sa sjeditem
van podruja Kantona Sarajevo: 24. Fakultet za metalurgiju i
materijale u Zenici, ulica Travnika cesta broj 1, 25. Mainski
fakultet u Zenici, ulica Fakultetska broj 1, 26. Pedagoki fakultet
u Zenici, ulica Travnika cesta broj 8. B) Javne ustanove i ustanove
sa sjeditem na podruju Kantona Sarajevo ija je djelatnost u
neposrednoj vezi sa visokokolskim obrazovanjem: B.1) Javne ustanove
sa sjeditem na podruju Kantona Sarajevo, ija je djelatnost u
neposrednoj vezi sa visokokolskim obrazovanjem: 27. Kliniki centar
Univerziteta u Sarajevu, ulica Bolnika broj
25, 28. Nacionalna i univerzitetska biblioteka u Sarajevu,
ulica
Zmaja od Bosne bb,
lan 19.
-
7
Univerzitet e posebnim opim aktom utvrditi matinost lanica za
pojedine oblasti nauke i umjetnosti (u daljem tekstu: matine
lanice), odrediti njihovo djelovanje u odnosu na univerzitetske
programe i finansiranje tih programa. Ugovorom o meusobnim odnosima
uredit e se uslovi i nain obavljanja zadataka koje Senat
Univerziteta prenese na matine lanice.
lan 20. U okviru Univerziteta djeluju i slijedee pridruene
lanice ija je djelatnost u neposrednoj vezi sa visokokolskim
obrazovanjem i zadovoljavanjem potreba studenata: a)
Nauno-istraivaki instituti kao javne ustanove sa sjeditem
u Sarajevu koje obavljaju nastavnu i naunu djelatnost: 1.
Institut za istoriju u Sarajevu, ulica Alipaina broj 9, 2. Institut
za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava u
Sarajevu, ulica Gajev trg broj 4, 3. Institut za genetiko
inenjerstvo i biotehnologiju u
Sarajevu, ulica Kemal begova 10, 4. Orijentalni institut u
Sarajevu, ulica Zmaja od Bosne bb, 5. Ostali instituti za koje
Vlada Kantona Sarajevo utvrdi da su
od posebnog znaaja. Nauno-istraivaki instituti uestvuju u radu i
odluivanju o pitanjima nauno-istraivakog rada Univerziteta, te
predlau organima Univerziteta donoenje odluka u okviru svoje
djelatnosti. b) Ustanove ija je djelatnost neposredno vezana za
obavljanje poslova iz oblasti studentskog standarda: 1. Zavod za
zatitu zdravlja studenata Univerziteta u Sarajevu,
ulica Patriotske lige 36, 2. Studentski centar Univerziteta u
Sarajevu, ulica Radieva 4 d,
-
8
Spomenute ustanove uestvuju u radu Komisije za studentski
standard i studentska pitanja to je poblie regulisano ovim
Pravilima (l. 184.--187.).
lan 21. U cilju uspjenijeg ostvarivanja osnovnih zadataka, a
prema ukazanoj dugoronoj potrebi Univerzitet moe osnivati centre i
druge organizacione jedinice za realizaciju zadataka u okviru
programa rada Univerziteta u skladu sa aktom o osnivanju. U okviru
Univerziteta djeluju: 1. Univerzitetski tele-informatiki centar 2.
Centar za ljudska prava i 3. Centar za interdisciplinarne
postdiplomske studije
lan 22. U sastav Univerziteta mogu se udruiti samostalne
visokokolske i naune ustanove pod uvjetima: 1. da imaju odreeno
nastavno, odnosno umjetniko ili nauno-
istraivako podruje koje ne izvodi ni jedna druga lanica
Univerziteta i za koju Univerzitet po ocjeni Senata Univerziteta
ima poseban interes;
2. da imaju osigurane materijalne uvjete u skladu sa standardima
visokog obrazovanja i
3. da imaju nastavnike, odnosno naune radnike za izvoenje
osnovne djelatnosti kojima obezbjeuju najmanje dvije treine svoga
nastavnog odnosno umjetnikog ili naunog podruja.
Ustanove iz prethodnog stava mogu imati status pridruenih
lanica. Pridruena lanica moe: 1. koristiti informacijski i
biblioteki sistem Univerziteta, 2. koristiti, po posebnom ugovoru,
istraivaku opremu
Univerziteta prilikom izvoenja zajednikih istraivakih projekata
sa lanicom Univerziteta;
-
9
3. zatraiti od Senata Univerziteta prethodnu saglasnost za svoj
nastavni plan:
Diplomiranim studentima pridruenih lanica ne mogu se izdavati
diplome Univerziteta u Sarajevu.
lan 23. Meusobna prava i obaveze izmeu Univerziteta i pridruene
lanice ureuju se ugovorom. IV DJELATNOST UNIVERZITETA
lan 24. Univerzitet ostvaruje zadatke utvrene zakonom i ovim
Pravilima, a naroito: 1. prati, izuava, podstie i koordinira
unapreivanje i
moderniziranje nastavno-naunog, nauno-istraivakog i
nastavno-umjetnikog rada od interesa za lanice Univerziteta i
organe Kantona Sarajevo odnosno Bosne i Hercegovine;
2. utvruje i realizira programe razvoja djelatnosti visokog
obrazovanja i nauno-istraivakog rada u skladu sa usvojenim i
verificiranim standardima i normativima;
3. organizira dodiplomski studij za sticanje visoke strune
spreme i postdiplomski studij za sticanje naunog, odnosno
umjetnikog stepena magistra iz interdisciplinarnih i naunih odnosno
umjetnikih oblasti;
4. utvruje openastavne predmete koji ulaze u nastavne planove i
programe lanica;
5. utvruje zajednike nastavne predmete koji se izuavaju na
grupama srodnih lanica odnosno na matinoj lanici za dodiplomski i
postdiplomski studij;
6. daje prethodnu saglasnost na nastavni plan i programe strunih
i fakultativnih nastavnih predmeta dodiplomskog i postdiplomskog
studija koje organiziraju i izvode lanice;
7. prati primjenu nastavnih planova i programa, predlae njihovo
cjelovito preispitivanje radi izmjena ili inovacija u ciklusima ne
duim od 4 godine;
-
10
8. uestvuje u radu na ujednaavanju kriterija za upis studenata i
uestvuje u sprovoenju postupka upisa studenata;
9. utvruje uvjete i postupak za sticanje doktorata nauka i
uestvuje u provoenju postupka;
10. na prijedlog visokokolskih ustanova, daje prethodnu
saglasnost za izbor nastavnika, naunih i drugih saradnika na
lanicama Univerziteta i vri izbor nastavnika i saradnika u
univerzitetskim nastavno-naunim, odnosno nastavno-umjetnikim i
nauno-istraivakim jedinicama;
11. utvruje univerzitetske programe nauno-istraivakog rada i
uestvuje u realizaciji tih programa u saradnji sa lanicama i drugim
zainteresiranim visokokolskim i naunim organizacijama ili preko
svojih nauno-istraivakih jedinica;
12. sarauje sa naunim, nastavno-naunim i drugim ustanovama u
Bosni i Hercegovini i inostranstvu radi unapreivanja i razvijanja
osnovnih djelatnosti visokog obrazovanja i nauke;
13. utvruje univerzitetski izdavaki plan koji obuhvata udbeniku
i drugu strunu literaturu, a realizira ga preko tamparije
Univerziteta ili u saradnji sa zainteresiranim izdavakim kuama;
14. dodjeljuje poasni doktorat Univerziteta i univerzitetska
poasna zvanja;
15. organizira i razvija jedinstveni informaciono dokumentacioni
sistem Univerziteta i njegovo ukljuivanje u meunarodne informacione
sisteme; utvruje i razvija jedinstveni informacioni sistem
Univerziteta i njegovo ukljuivanje u meunarodne informacione
sisteme;
16. stara se o uvjetima ivota i rada studenata, materijalnim
pitanjima nastavnika i ostalih radnika Univerziteta.
Univerzitet obavlja i druge zadatke utvrene zakonom, bliim
propisima Ministra obrazovanja, nauke i informisanja Kantona
Sarajevo (u daljem tekstu: Ministar) i opim aktima
Univerziteta.
lan 25.
Univerzitet svoju djelatnost obavlja u skladu sa godinjim
programom rada i dugoronim planom razvoja.
-
11
Radi uspjenijeg ostvarivanja zadataka iz svoga djelokruga,
Univerzitet ostvaruje saradnju sa Akademijom nauka i umjetnosti
Bosne i Hercegovine, zainteresovanim univerzitetima u Bosni i
Hercegovini i inostranstvu na temelju posebnih ugovora o meusobnoj
saradnji. Programi rada i planovi razvoja iz prethodnog stava
utvruju se po postupku utvrenom u ovim Pravilima. A) Nastava
lan 26. Univerzitet organizira dodiplomsku i postdiplomsku
nastavu u skladu sa odredbama Zakona. Univerzitet uestvuje u
postupku utvrivanja nastavnih planova i programa dodiplomske i
postdiplomske nastave koju organiziraju i izvode lanice
Univerziteta i obavlja druge zadatke u vezi sa realizacijom
utvrenih nastavnih programa i programa za usavravanje mladih
saradnika i drugih naunih radnika.
lan 27. Nastava prema nastavnom planu organizira se i izvodi po
semestrima (zimskom i ljetnom) i po godinama studija. Nastavni
planovi dodiplomskog studija koje organizira Univerzitet ili lanice
u njegovom sastavu obuhvata ope i zajednike nastavne predmete koji
se izuavaju u pravilu u prvoj i drugoj godini studija. Nazivi opih
i zajednikih nastavnih predmeta, njihov raspored po semestrima,
sedmini fond asova za svaki nastavni predmet posebno, utvruju se
opim aktom koji donosi Senat Univerziteta na prijedlog vijea
matine, odnosno druge lanice nakon prethodno provedenog
usaglaavanja prijedloga i po pribavljenom miljenju
Ministarstva.
-
12
Univerzitet moe organizirati nastavu za struno usavravanje
diplomiranih strunjaka. 1.) Dodiplomski studij koji organizira
Univerzitet
lan 28. Univerzitet moe organizirati dodiplomski studij iz
multidisciplinarnih nastavnih disciplina za sticanje visoke spreme
ako je ispunjen jedan od slijedeih uvjeta: 1) ako postoji potreba
za obrazovanjem odreenog profila
strunog kadra koji ne moe obrazovati ni jedna od postojeih
lanica Univerziteta, a nema potrebe da se za to osniva nova
visokokolska ustanova;
2) ako nastavni plan i program za odreeni profil kadra obuhvata
nastavne predmete koji se izuavaju na dvije ili vie lanica odnosno
koji se ne izuavaju niti na jednoj lanici Univerziteta, a ni jedna
lanica ne moe zbog ogranienih kadrovskih i drugih uvjeta preuzeti
obavezu organizacije i izvoenja toga studija;
3) ako ugovorima koje zakljue nadleni organi u Bosni i
Hercegovini sa vladama drugih zemalja nastavu treba izvoditi na
jednom od svjetskih jezika, a tu obavezu nisu u mogunosti da
preuzmu pojedine lanice Univerziteta.
lan 29. Aktom o organiziranju univerzitetskog dodiplomskog
studija koji usvaja Senat Univerziteta utvruje se posebno: 1.
nastavni plan i okvirni nastavni programi za predmete
obuhvaene nastavnim planom; 2. duina trajanja studija; 3. struni
naziv koji se stie o zavrenom studiju sa bliom
oznakom naune oblasti odnosno naunog podruja; 4. uslovi pod
kojima se osigurava potreban broj nastavnika i
saradnika za ostvarivanje nastavnog plana i nastavnih
-
13
programa iz sastava lanica Univerziteta ili drugih visokokolskih
i naunih ustanova;
5. posebni uvjeti koje treba da ispunjavaju kandidati koji
konkuriraju na univerzitetski studij;
6. izvori sredstava kojima se finansira program univerzitetskog
studija ukljuujui i visinu kolarine koju student treba da plaa za
svaku akademsku godinu.
Prijedlog opeg akta iz prethodnog stava prije konanog usvajanja
dostavlja se na miljenje Ministarstvu.
lan 30.
Radi osiguranja potrebnog broja nastavnika i saradnika za
izvoenje nastave univerzitetskog dodiplomskog studija mogu se
angairati nastavnici i saradnici: 1. koji su u stalnom radnom
odnosu sa visokokolskim i
naunim lanicama ako se za to dobije prethodnu saglasnost organa
upravljanja lanica i nastavnika i saradnika koji ulaze u listu
potencijalnih izvoaa nastavnog programa;
2. koji su na stalnom radu u drugim bosansko-hercegovakim i
stranim univerzitetima sa kojima Univerzitet ima ugovorenu razmjenu
nastavnog kadra na recipronoj osnovi za realizaciju programa
visokog obrazovanja i naunog istraivanja;
3. koje bira Univerzitet u radni odnos na odreeno vrijeme u
skladu sa zakonom o radu i po postupku utvrenom u ovim
Pravilima.
Nastavnici iz prethodnog stava koji su angairani za rad na
univerzitetskom nastavnom programu obrazuju nastavno-nauno, odnosno
nastavnoumjetniko vijee univerzitetskog dodiplomskog studija (u
daljem tekstru: univerzitetsko vijee) koje obavlja sve zadatke
strunog organa po zakonu i ovim Pravilima.
lan 31. Upravno pravne, strune i administrativne poslove u vezi
sa upisom studenata na univerzitetski dodiplomski studij, o
evidencijama o njihovom uspjehu u toku studija i voenjem
-
14
matinih knjiga o studentima i izdatim diplomama, vodi struna
sluba lanice Univerziteta kojoj je povjereno izvoenje
univerzitetske dodiplomske nastave, odnosno struna sluba Rektorata
Univerziteta.
lan 32.
Blie odredbe o organizaciji i radu univerzitetskog dodiplomskog
studija utvruju se pravilnikom koji donosi Senat Univerziteta uz
pribavljeno miljenje vijea lanice Univerziteta kojoj je povjereno
izvoenje nastave. 2.) Postdiplomski studij koji organizira
Univerzitet
lan 33. Univerzitet moe organizirati postdiplomski studij za
sticanje naunog odnosno, umjetnikog stepena magistra iz
multidisciplinarnih oblasti. Opi akt o organizaciji postdiplomskog
studija ureuje osnovna pitanja shodno odredbama lana 28. do 32.
ovih Pravila.
lan 34.
Upis studenata na postdiplomski studij vri se na temelju
konkursa koji se donosi u skladu sa ovim Pravilima.
lan 35.
Nastava na postdiplomskom studiju odvija se po odgovarajuim
nastavno-naunim, odnosno nastavno-umjetnikim ciklusima u skladu sa
odrednicama okvirnog nastavnog plana. Nastavni plan i programe za
svaki nastavni predmet postdiplomskog studija utvruje vijee
univerzitetskog postdiplomskog studija uz prethodnu saglasnost
Senata Univerziteta.
lan 36.
-
15
Nastavni plan i nastavni programi univerzitetskog postdiplomskog
studija objavljuju se u slubenom glasilu Univerziteta i na oglasnoj
ploi lanice Univerziteta kojoj je povjereno izvoenje nastave, a
najkasnije dva mjeseca prije poetka nastave.
lan 37. Student univerzitetskog postdiplomskog studija koji
uspjeno zavri sve nastavne obaveze utvrene u nastavnom planu i
programu podnosi i brani pismeni magistarski rad.
lan 38. Tema magistarskog rada moe se odobriti studentu koji
uspjeno izvri sve obaveze iz programa prva dva semestra. Temu
magistarskog rada odobrava vijee univerzitetskog postdiplomskog
studija na prijedlog strune komisije koja se bira iz reda
nastavnika univerzitetskog postdiplomskog studija. Na zahtjev
studenta ili po vlastitoj inicijativi vijee univerzitetskog
postdiplomskog studija moe odrediti jednog nastavnika za
konsultanta (mentora) pri izradi magistarskog rada vodei rauna o
temi magistarskog rada koja je utvrena u skladu sa odredbama stava
dva ovog lana.
lan 39.
Magistarski rad mora biti samosatalna obrada navedene teme
primjenom naunih metoda, po pravilu istraivakog karaktera.
lan 40. Kandidat je duan podnijeti magistarski rad najkasnije
dvije godine od ovjere posljednjeg semestra. Vijee univerzitetskog
postdiplomskog studija ovaj rok moe iz opravdanih razloga produiti
najvie za jo jednu godinu.
-
16
Magistarski rad podnosi se u 14 primjeraka. Vijee
univerzitetskog studija moe studentu stranom dravljaninu odobriti
da magistarski rad podnese i brani na jednom od svjetskih jezika u
sluajevima kada je studij organiziran u skladu sa lanom 28. stav 1.
taka 3. ovih Pravila.
lan 41. Magistarski rad brani se pred komisijom od tri lana koju
imenuje vijee tog postdiplomskog studija. Najmanje dva lana
komisije moraju biti iz ue nastavno-naune odnosno
nastavno-umjetnike oblasti iz koje se brani magistarski rad.
Prilikom pregleda rada komisija moe kandidatu vratiti rad na dopunu
i odrediti rok u kome tu obavezu treba izvriti. Komisija podnosi
vijeu univerzitetskog postdiplomskog studija izvjetaj koji sadri
kratak prikaz i ocjenu magistarskog rada i prijedlog da se odbrana
rada odobri ili da se odbije.
lan 42.
Ako vijee univerzitetskog postdiplomskog studija prihvati
izvjetaj i prijedlog komisije odreuje vrijeme i mjesto odbrane
magistarskog rada koji moraju biti objavljeni najmanje 30 dana
prije odbrane na oglasnoj ploi lanice i u dnevnoj tampi.
Obavjetenje o odbrani mora sadravati naziv lanice pred kojom se
brani magistarski rad, ime i prezime kandidata, naslov magistarske
radnje, datum i mjesto odbrane, kao i obavijest o tome da
zainteresirana lica mogu magistarski rad pregledati u prostorijama
lanice Univetrziteta najkasnije 8 dana od odbrane.
lan 43. Smatra se da je kandidat odbranio magistarski rad ako
komisija veinom glasova pozitivno ocijeni podneseni rad i njegovu
odbranu.
-
17
Ako je magistarski rad negativno ocijenjen ili ga kandidat nije
uspjeno odbranio, kandidat moe podnijeti novi rad najranije za
godinu dana, a najkasnije za dvije godine od saopavanja negativne
ocjene prethodnog rada.
lan 44. Kandidat koji je odbranio magistarski rad dobija diplomu
o zavrenom studiju i stie nauni odnosno umjetniki stepen magistra
odgovarajue naune, odnosno umjetnike oblasti.
lan 45. Nakon odbrane magistarskog rada i obavljene promocije
Univerzitet odnosno lanica koja je izvodila nastavu dostavlja po
jedan primjerak magistarskog rada Nacionalnoj i univerzitetskoj
biblioteci, univerzitetskim bibliotekama u Bosni i Hercegovini, a
po jedan primjerak magistarskog rada deponuje se u dokumentaciji
lanice na kojoj je rad odbranjen i u dokumentaciji strune slube
Rektorata Univerziteta. Kratak prikaz magistarskog rada uz navoenje
odgovarajuih podataka o autoru, datumu odbrane i datumu promocije
objavljuje se u slubenom glasilu Univerziteta.
lan 46. Ako se nakon odbrane magistarskog rada odnosno promocije
pojavi sumnja da magistarski rad nije samostalan rad kandidata
vijee univerzitetskog postdiplomskog studija odredjuje komisiju
koja ispituje osnovanost sumnje da li je kandidat autor
magistarskog rada u cjelini. U komisiju iz prethodnog stava ne mogu
biti imenovani nastavnici pred kojima je magistarski rad bio
odbranjen. Ako komisija utvrdi da magistarski rad nije rezultat
samostalnog rada kandidata, predloit e vijeu univerzitetskog
-
18
postdiplomskog studija da poniti odluku o naunom stepenu
magistra, a rukovodilac postdiplomskog studija o tome e
obavijestiti kandidata kojem se osporava pravo na nauni stepen
magistra. Vijee univerzitetsko postdiplomskog studija najkasnije 30
dana po dobijanju izvjetaja komisije zakazuje sjednicu na koju se
poziva i lice kome se osporava autorstvo magistarskog rada. Na
sjednici vijea nakon to izvjestilac komisije ukratko iznese
izvjetaj i prijedlog komisije lice kojem se osporava magistarski
rad ima pravo da iznese svoje miljenje i prigovore na izvjetaj
komisije. Sjednica vijea moe se odrati i bez prisustva pozvanog
lica ako ono pravovremeno ne opravda svoj izostanak. Vijee
univerzitetskog postdiplomskog studija veinom glasova svih lanova
moe donijeti odluku o oduzimanju naunog stepena magistra. O odluci
vijea rukovodilac postdiplomskog studija obavjetava Rektora
Univerziteta koji donosi rjeenje o ponitenju diplome i brisanju
podataka iz matine knjige izdatih diploma o zavrenom postdiplomskom
studiju. Odluka o oduzimanju naunog stepena magistra i o ponitenju
diplome objavljuje se u slubenom glasilu Univeziteta.
lan 47.
Blie odredbe o sastavu, izboru, nainu rada i nadlenosti vijea
univerzitetskog postdiplomskog studija uredit e se pravilnikom
kojeg donosi Senat uz pribavljeno miljenje vijea lanice
Univerziteta kojoj je povjereno izvoenje nastave. 3.) Dodiplomski i
postdiplomski studij koji organiziraju i izvode visokokolske
ustanove lanice Univerziteta
lan 48.
-
19
lanica Univerziteta donosi nastavni plan i nastavni program
strunih i fakultativnih predmeta kada dobije prethodnu saglasnost
Senata Univerziteta. Senat Univerziteta prilikom davanja saglasnost
iz prethodnog stava razmatra i utvruje posebno: 1. da li nastavni
plan obuhvata nastavne discipline utvrene
aktom o osnivanju lanice Univerziteta odnosno studijskog odsjeka
lanice, da li je fond asova usklaen sa sedminim fondom asova u
granicama predvienim u Zakonu i da li je odnos fonda asova strunih
i fakultativnih predmeta takav da osigurava proces obrazovanja
strunjaka odgovarajueg profila prema standardima visokog
obrazovanja;
2. da li utvreni redoslijed izvravanja nastavnih obaveza
(predavanja, vjebi, ispita i dr.) osigurava u potrebnoj mjeri
kontinuirano savlaivanje meusobno povezane i uslovljene nastavne
grae;
3. da li nastavni plan i nastavni program odgovaraju aktuelnom
stepenu razvoja nauke u datim oblastima i da li su snabdjeveni
podacima o udbenikoj i drugoj strunoj literaturi.
U istom postupku Senat Univerziteta utvruje da li nastavni plan
sadri ope i zajednike nastavne predmete u skladu sa odlukama Senata
Univerziteta (nazive predmeta, raspored po semestrima odnosno
godinama studija, fond asova, predavanja i vjebi).
lan 49.
Nastavni planovi lanice objavljuju se u Pregledu predavanja
Univerziteta ili u slubenom glasilu Univerziteta i na oglasnoj ploi
lanice, najkasnije 30 dana prije poetka akademske godine u kojoj
zapoinje nastava po utvrenom nastavnom planu.
lan 50. Senat Univerziteta, po prethodnom usaglaavanju miljenja
i prijedloga sa organima lanice, utvruje iz kojih se nastavnih
predmeta predavanja i ispiti mogu obavljati za sve studente
-
20
Univerziteta na lanici Univerziteta koja je matina za taj
predmet.
lan 51. Za postdiplomski studij za sticanje naunog odnosno
umjetnikog stepena magistra i strunog stepena specijaliste koje
organiziraju lanice shodno e se primjenjivati odredbe iz lana 36.
do 46. ovih Pravila. 4.) Struno i nauno usavravanje
lan 52. Univerzitet moe samostalno ili u saradnji sa lanicama
organizirati usavravanje diplomiranih strunjaka sa visokom spremom
putem teajeva, seminara, strunih i naunih savjetovanja, ljetnih
kola i kroz druge oblike rada, na kojim upoznaje polaznike sa
novinama u pojedinim oblastima nauke i struke radi proirivanja
strunog znanja i uspjenog rada u praksi. Programe strunog
usavravanja iz prethodnog stava utvruje Senat Univerziteta nakon
provedenih konsultacija sa onim lanicama Univerziteta koji se
svojim nastavnim kadrom ukljuuju u ove programe.
lan 53. Univerzitet moe, na prijedlog lanica Univerziteta i
drugih zainteresiranih, samostalno ili u saradnji sa Akademijom
nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine organizirati postdoktorske
studije radi produbljivanja znanja za mlae naune radnike sa
Univerziteta i drugih institucija.
lan 54. Univerzitet moe preko lanica koje su matine za odreeno
nastavno podruje organizirati dopunsku nastavu za studente koji
-
21
postiu nadprosjene rezultate u studiju, a u cilju njihovog
uvoenja u metode istraivakog rada, osposobljavanja za korienje
savremenih informatikih tehnologija u istraivakom procesu i za
upoznavanje sa osnovama izrade naunih radova. U cilju pruanja
potpore studentima iz prethodnog stava, Univerzitet pomae njihovo
uee u programima Meunarodnih studentskih organizacija za strunu
razmjenu.
lan 55. Odluku o organiziranju teajeva i drugih oblika
usavravanja donosi Senat Univerziteta. Polaznicima programa strunog
i naunog usavravanja koji uspjeno zavre utvrene univerzitetske
programe izdaje se odgovarajue uvjerenje koje ima karakter javne
isprave u skladu sa odredbama ovih Pravila. 5.) Postupak za
izdavanje diploma i drugih javnih isprava
lan 56. Kandidatu koji je poloio sve ispite, odnosno uspjeno
odbranio diplomski, specijalistiki ili magistarski rad i udovoljio
ostalim obavezama studija utvrenim ovim Pravilima ili pravilima i
drugim opim aktima lanica, izdaje se diploma koja ima karakter
javne isprave. Sadraj diplome propisuje Ministar.
lan 57. Diplome iz prethodnog lana potpisuju dekan lanice i
rektor Univerziteta. Diploma koju je potpisao dekan lanice i odluka
o izdavanju diplome dostavljaju se najkasnije 15 dana prije
zakazane promocije Rektoru Univerziteta na potpis i ovjeru peatom
Univerziteta.
-
22
lan 58. Po zavrenom studiju dodiplomske ili postdiplomske
nastave, teaja, strunog seminara, ljetne kole ili slino koje je
organizirao Univerzitet, izdaje se diploma odnosno uvjerenje koje
ima karakter javne isprave. Polaznicima navedenih programa strunog
i naunog usavravanja moe se izdati diploma ili uvjerenje i na
stranom jeziku. Diplomu odnosno uvjerenje iz prethodnog stava
potpisuju predsjednik vijea dodiplomskog odnosno postdiplomskog
studija ili rukovodilac univerzitetskog programa i Rektor
Univerziteta.
lan 59. Oblik i grafiko rjeenje diplome o zavrenom dodiplomskom
i postdiplomskom studiju utvruje Senat Univerziteta, a jednak je za
sve lanice. Diploma se izdaje na bosanskom, hrvatskom ili srpskom
jeziku. Diplome o zavrenom dodiplomskom i postdiplomskom studiju
izdaje iskljuivo Univerzitet.
lan 60.
Na zahtjev kandidata moe se izdati duplikat diplome pod uvjetom
da je okonan zakonom propisani postupak za ponitenje diplome,
odnosno proglaenje ranije izdate diplome nevaeom. Zahtjev za
izdavanje duplikata diplome podnosi se dekanu lanice koja je izdala
ponitenu diplomu. U sadraju poslije naziva diplome, unosi se rije
duplikat. 6.) Univerzitetski nauno istraivaki program
lan 61. Univerzitet organizira i razvija nauni i umjetniki rad u
skladu sa potrebama lanica i drugih zainteresiranih radi doprinosa
opem razvoju Bosne i Hercegovine.
-
23
lan 62.
Univerzitet organizira i provodi istraivanja u oblasti nauke i
nastave, te u oblasti umjetnosti koja su od interesa za rad i
razvoj lanica, odnosno Univerziteta kao cjeline. Rezultati tih
istraivanja treba da doprinose: 1. unapreivanju savremenih oblika i
metoda prenoenja i
sticanja znanja radi podizanja efikasnosti studiranja; 2.
unapreenju saradnje nastavnika i studenata u zajednikom
procesu nastavno-naunog i nauno istraivakog, odnosno umjetnikog
rada;
3. primjeni suverenih metoda provjeravanja, utvrivanja i
vrednovanja znanja studenata i drugih polaznika univerzitetskih
programa;
4. strunom istraivakom osposobljavanju izrazito vrijednih i
talentiranih studenata i mlaih istraivaa koji djeluju u pokretu
nauka mladima i u drugim udruenjima koja imaju slina programska
usmjerenja.
lan 63. Univerzitet moe istraivati problematiku od interesa za
privredni i opi razvoj Bosne i Hercegovine prema ugovorima koji se
zakljuuju sa nadlenim organima kojima se utvruju meusobna prava i
obaveze.
lan 64.
Osnovni zadaci u utvrivanju i sprovoenju univerzitetskih naunih
programa Univerziteta i njegovih lanica ostvaruju se posebno: 1.
ukljuivanjem u razmatranje i formuliranje drutvenih
ciljeva razvoja nauke; 2. uestvovanjem u utvrivanju osnovnih
pravaca naune
djelatnosti znaajne za privredni i opi razvoj Bosne i
Hercegovine;
-
24
3. saradnjom u izradi kompleksnih nauno istraivakih
projekata;
4. uestvovanjem u izradi sistema finansiranja naunih
djelatnosti;
5. davanjem prijedloga i preporuka lanicama Univerziteta za uee
u izradi naunih projekata i drugih tema uvrtenih u tekue i dugorone
programe naunih istraivanja;
6. organiziranjem, verifikacijom, odnosno preuzimanjem
odgovornosti za (izvravanje) izradu interdisciplinarnih i
multidisciplinarnih nauno istraivakih projekata;
7. prouavanjem i utvrivanjem mjera za aktivnije ukljuivanje
naunih radnika, saradnika i nadarednih studenata u realizaciji
odreenih istraivakih zadataka;
lan 65.
Univerzitetski program naunih istraivanja utvruje Senat
Univerziteta na prijedlog lanica. Programi iz prethodnog stava mogu
obuhvatiti posebno: 1. tematiku iz oblasti fundamentalnih
istraivanja; 2. kompleksne naune probleme za ije je istraivanje
neophodna saradnja nastavnika i drugih naunih radnika iz vie
naunih oblasti ili kada u tu svrhu treba koristiti opremu ili druga
sredstva dvaju ili vie lanica Univerziteta.
Za ostvarivanje univerzitetskih nauno istraivakih programa
Univerzitet moe obrazovati posebne istraivake odnosno studijske
centre ili timove istraivaa.
lan 66. Univerzitet moe organizirati naune skupove na kojima se
javno razmatraju stanje i problemi u pojedinim naunim oblastima.
Senat Univerziteta moe utvrivati programe posebnih istraivanja u
domenu opih nastavnih predmeta ili zajednikih nastavnih disciplina
za grupe lanica.
lan 67.
-
25
Univerzitet podstie i unapreuje djelatnosti vezane za struno i
nauno usavravanje mlaeg nastavnog i naunog kadra u saradnji sa
drugim zainteresovanim ustanovama i strunim udruenjima. U tom cilju
Univerzitet: 1. uestvuje u planiranju potrebnih kadrova za
nastavno
naunu, nastavno umjetniku odnosno nauno istraivaku djelatnost i
doprinosi realizaciji tih planova putem svojih programa usavravanja
naunog podmlatka;
2. u saradnji sa organima lanica preduzima mjere za
organiziranje i sistematsko ukljuivanje u nastavno naune procese na
Univerzitetu istaknutih naunika i strunjaka iz prakse;
3. ostvaruje zadatke s ciljem usmjeravanja zainteresiranih
kandidata za postdiplomske studije, za sticanje naunog stepena
magistra i doktora nauka.
lan 68. Univerzitet moe organizirati samostalno ili kao
suorganizator savjetovanja, simpozije i druge oblike naunih skupova
koji su programski usmjereni na naunu valorizaciju rezultata naunog
rada i valorizaciju doprinosa visokog obrazovanja sa ciljem da se
podstie i usmjerava organiziraniji zajedniki rad na
nauno-istraivakim i drugim programima od ireg znaaja. U realizaciji
djelatnosti iz prethodnog stava Univerzitet obezbjeuje publiciranje
naunih radova, afirmaciju ostvarenih rezultata i doprinosa naunika
privrednom i opem kulturnom razvoju. 7.) Postupak za sticanje
doktorata nauka
lan 69. Doktorat nauka moe se sticati pod uvjetima i na nain
koji su utvreni Zakonom ovim Pravilima i opim aktima lanica.
-
26
Doktorat nauka dodjeljuje Univerzitet.
lan 70. Doktorat nauka iz odreene naune oblasti realizira se na
fakultetu, odnosno umjetnikoj akademiji ili naunoj ustanovi lanici
Univerziteta koja je matina za odreenu naunu oblast.
lan 71. Prijavu za pokretanje postupka za sticanje doktorata
nauka zainteresirani kandidat (u daljem tekstu: kandidat) podnosi
vijeu matine lanice. Uz prijavu kandidat prilae dokaze o tome da
ispunjava opezakonske uvjete za sticanje doktorata nauka i predlae
radni naslov teme disertacije sa obrazloenjem koje treba da sadri
osnovne naznake sadraja teme, cilja istraivanja, metoda koje
kandidat namjerava primijeniti u obradi date teme, projekciju
oekivanih rezultata i njihov doprinos datoj naunoj oblasti.
lan 72. Razmatrajui prijavu doktorske disertacije vijee moe, ako
ustanovi da je prijava nepotpuna ili da joj nisu priloeni
odgovarajui dokazi ili neophodna obrazloenja, zatraiti od kandidata
da prijavu dopuni, odnosno da joj priloi potrebnu dokumentaciju i
to u roku koji ne moe biti dui od 15 dana od dana kada je kandidat
pismeno obavijeten o zahtjevu vijea. Ako kandidat do predvienog
roka ne postupi po zahtjevu vijea, smatra se da je odustao od
prijave.
lan 73. Kada primi prijavu za pokretanje postupka za sticanje
doktorata nauka, vijee najprije utvruje da li predloena tema
disertacije i njene osnovne sadrajne naznake pripadaju naunoj
oblasti za koju je lanica matina i da li postoje uvjeti za njezinu
realizaciju,
-
27
a potom, najkasnije u roku od 30 dana od prijema prijave podnosi
Senatu Univerziteta zahtjev da obrazuje komisiju sa zadatkom da
utvrdi da li kandidat ispunjava ope uvjete za sticanje doktorata
nauka i da li se predloena tema disertacije moe prihvatiti kao
podobna za samostalan nauno istraivaki rad. U istom zahtjevu vijee
lanice predlae listu nastavnika i naunih radnika za lanove komisije
vodei rauna o zakonskim kriterijima. Na temelju predloene liste,
Senat Univerziteta imenuje predsjednika i lanove naune, odnosno
umjetnike komisije (u daljem tekstu: komisija) i njihove zamjenike
i o tome obavjetava vijee lanice koja je matina za voenje daljeg
postupka.
lan 74. Postupak komisije po prijavi ima se smatrati hitnim i
mora se okonati najkasnije u roku od 30 dana raunajui od dana kada
je komisija obrazovana. Kada ocjenjuje da li kandidat ispunjava ope
uvjete za sticanje doktorata nauka komisija utvruje naroito: 1. da
li kandidat ima nauni stepen magistra i iz koje naune
oblasti i da li je ta nauna oblast istorodna ili srodna sa
naunom oblasti iz koje kandidat eli stei doktorat nauka;
2. da li kandidat ima objavljene naune radove iz date naune
oblasti, u kojim publikacijama i kada su ti radovi objavljeni;
Kada procjenjuje podobnost prijavljene teme za disertaciju
komisija utvruje posebno: 1. da li je tema po radnom naslovu i
osnovnim sadrajnim
naznakama i po zadatom cilju dovoljno iroka da se moe smatrati
podobnom za samostalno nauno istraivanje;
2. da li postoje potrebni uvjeti da se realizira predvieni
program istraivanja.
Izvjetaj sa odgovarajuim prijedlozima komisija dostavlja vijeu
matine lanice i Senatu Univerziteta na verifikaciju.
-
28
lan 75.
Vijee i Senat Univerziteta razmatraju izvjetaj i prijedloge
komisije i donose odgovarajue odluke. Ako prihvati prijedlog sa
obrazloenjem da kandidat ispunjava uvjete za sticanje doktorata
nauka i da je predloena tema disertacije podobna za obradu kroz
samostalan nauno istraivaki rad, vijee odreuje mentora za pruanje
odgovarajue pomoi i davanje strunih uputa kandidatu u toku rada na
disertaciji, a to moe biti redovni ili vanredni profesor koji ima
objavljene naune radove iz naune oblasti iz koje se radi doktorska
disertacija.
lan 76. Ako vijee prihvati izvjetaj komisije u kojem je
predloeno da se prijava odbije zbog toga to kandidat ne ispunjava
ope uvjete za sticanje doktorata nauka ili to je ocijenila da
predloenu temu disertacije ne moe prihvatiti, obavjetava podnosioca
prijave da ima pravo u roku od 8 dana od dana prijema odbijajue
odluke izjaviti prigovor Senatu Univerziteta. Odluka koju donosi
Senat Univerziteta konana je.
lan 77. U sluaju da komisija nije mogla da se saglasi o tome u
kojoj naunoj odnosno umjetnikoj oblasti pripada prijavljena tema
disertacije ili ako utvrdi da tema disertacije po osnovnim
sadrajnim i metodolokim naznakama ulazi u podruje dviju ili vie
naunih, odnosno umjetnikih oblasti tj. da ima multidisciplinarni
karakter, predloit e da Senat Univerziteta odlui na kojem
fakultetu, odnosno umjetnikoj akademiji ili naunoj ustanovi lanici
Univerziteta moe sprovesti postupak za sticanje doktorata nauka. O
svojoj odluci Senat Univerziteta obavjetava podnosioca prijave u
roku od 8 dana.
lan 78.
-
29
Doktorska disertacija predaje se matinoj lanici u 15 primjeraka.
Disertacija mora biti napisana na bosanskom, hrvatskom ili srpskom
jeziku. Svi primjerci disertacije moraju imati rezime i na jednom
od svjetskih jezika. Rezime treba da sadri predmet, metod i glavne
naune rezultate disertacije.
lan 79.
Po prijemu disertacije vijee lanice predlae Senatu Univerziteta
sastav komisije za odbranu doktorske disertacije koja se imenuje
prema kriterijima utvrenim u Zakonu. Za predsjednika komisije za
ocjenu i odbranu doktorske disertacije ne moe biti imenovan
profesor, odnosno nauni saradnik kojem je povjerena uloga
mentora.
lan 80.
U postupku ocjene komisija je duna pregledati disertaciju i o
tome podnijeti izvjetaj sa odgovarajuim prijedlozima vijeu lanice u
roku koji je odreen prilikom imenovanja komisije. Ovaj rok ne moe
biti dui od 6 mjeseci. Na prijedlog komisije vijee moe disertaciju
prihvatiti, moe je vratiti kandidatu na doradu, ili je odbiti. U
sluaju kada vijee disertaciju vrati kandidatu odredit e primjeren
rok do kojeg kandidat ovom zahtjevu mora udovoljiti. U izuzetnom i
naroito opravdanom sluaju ranije odobreni rok vijee moe na zahtjev
kandidata produiti najvie za jo est mjeseci.
-
30
Odbijena disertacija ne moe se ponovno podnijeti u cilju
sticanja doktorata nauka. Kada vijee prihvati disertaciju odreuje
datum (dan i sat) i mjesto odbrane disertacije.
lan 81.
Obavijest o zakazanoj odbrani disertacije objavljuje se na
oglasnim ploama lanice pred kojom tee postupak za sticanje
doktorata i Rektorata Univerziteta, kao i u dnevnoj tampi.
Obavijest iz prethodnog stava sadri: prezime i ime kandidata, temu
disertacije, mjesto i vrijeme odbrane i napomenu da se disertacija
moe pregledati u odreenom prostoru lanice Univerziteta i
prisustvovati njenoj odbrani. Obavijest o zakazanoj odbrani mora se
objaviti najkasnije 30 dana prije dana koji je odreen za odbranu
disertacije.
lan 82. U roku utvrenom u prethodnom lanu disertacija se mora
uiniti dostupnom naunoj i iroj javnosti. U tom cilju primjerak
disertacije mora biti izloen u odgovarajuoj posebnoj prostoriji
lanice Univerziteta pred kojom tee postupak za sticanje doktorata.
Zainteresiranim licima mora biti omoguen pregled disertacije sa
svim dokumentacionim prilozima u prisustvu strunog radnika lanice
Univerziteta. Svoje primjedbe, miljenja, prijedloge i pitanja
zainteresirani mogu saopiti u pismenoj formi komisiji za ocjenu i
odbranu disertacije najkasnije 10 dana prije zakazane odbrane i
zahtijevati da se sa navedene primjedbe, miljenjima, pitanja i
prijedlozi prezentiraju u toku odbrane disertacije.
lan 83. Odbrana disertacije je javna.
-
31
Proceduru i odbrane vodi predsjednik komisije. Predsjednik
komisije otvara zasjedanje i saopava biografske podatke kandidata,
podatke o njegovom ranijem naunom radu, kao i podatke iz kojih se
vidi da kandidat ispunjava uvjete za odbranu disertacije. lan
komisije, kojeg odredi predsjednik, ita izvjetaj o ocjeni
disertacije na osnovu kojeg je vijee prihvatilo disertaciju, zatim
odluku o prihvatanju disertacije, saopava imena lanova komisije
pred kojom kandidat brani disertaciju.
lan 84. Poto je obavljena procedura iz prethodnog lana, na poziv
predsjednika komisije kandidat usmeno izlae predmet, metod i glavne
naune rezultate disertacije. Kandidat odgovara posebno na sva
postavljena pitanja. Predsjednik komisije saopava kandidatu pitanja
i primjedbe koje su dostavili zainteresirani nauni i drugi radnici,
ako smatra da su one bitne za rasvjetljavanje i utvrivanje svih
naunih injenica relevantnih za predmet disertacije, metode
primijenjene u njezinoj izradi, mogunost primjene rezultata date
disertacije. Na traenje kandidata predsjednik komisije mu daje
mogunost da iznese svoj osvrt i dadne odgovore na primjedbe koje su
iznijeli lanovi komisije. Poslije zavrenog osvrta kandidat
predsjednik komisije proglaava da je postupak odbrane disertacije
zavren, a komisija se povlai na vijeanje i vrednovanje o rezultatu
odbrane.
lan 85. Ako komisija u toku postupka disertacije stekne
uvjerenje da je potrebno izvriti provjeru da li je kandidat
samostalno radio na disertaciji, moe odluku o rezultatu odbrane
disertacije odloiti za tri mjeseca, nakon ega donosi konanu
odluku.
lan 86.
-
32
Komisija na tajnom vijeanju odluuje jednoglasno ili veinom
glasova da je kandidat odbranio disertaciju, odnosno da je nije
odbranio. Predsjednik komisije proglaava odluku i zakljuuje
postupak odbrane disertacije.
lan 87. U toku odbrane disertacije vodi se zapisnik koji
potpisuju svi lanovi komisije i zapisniar.
lan 88. Komisija podnosi dekanu lanice izvjetaj o toku i
rezultatu odbrane disertacije, a dekan o tome izvjetava vijee.
lan 89. Odluku komisije sa izvjetajem i drugom dokumentacijom o
odbranjenoj disertaciji, dekan lanice dostavlja Rektoru
Univerziteta radi promocije kandidata. Promocija se obavlja javno i
ima sveani karakter. Promociju otvara Rektor i daje rije dekanu
matine lanice na kojoj je kandidat odbranio disertaciju. Dekan
iznosi podatke o ivotu i radu kandidata, njegovoj strunoj i naunoj
djelatnosti i o odluci komisije o odbrani disertacije. Zatim
predstavnik komisije daje podatke o predmetu disertacije i o naunim
rezultatima koje je kandidat izloio u disertaciji. Na kraju Rektor
objavljuje da su ispunjeni uvjeti za dodjelu doktorata nauka,
proglaava kandidata za doktora nauka odgovarajue naune oblasti,
odnosno grane umjetnosti i predaje mu diplomu.
-
33
lan 90. Diplomu o doktoratu nauka potpisuju Rektor Univerziteta
i dekan lanice na kojoj je disertacija odbranjena, koji su na ovim
funkcijama u momentu izdavanja diplome. U diplomu se utiskuje suhi
peat Univerziteta. Diploma se izdaje na bosanskom, hrvatskom ili
srpskom jeziku. Sadraj diplome utvruje ministar nadlean za visoko
obrazovanje. Oblik i tehniko grafiko rjeenje diplome o doktoratu
nauka utvrdjuje Senat Univerziteta posebnom odlukom.
lan 91. Nakon odbrane doktorske disertacije i obavljene
promocije, lanica Univerziteta dostavlja po jedan primjerak
doktorske disertacije Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci i
svim univerzitetskim bibliotekama u Bosni i Hercegovini. Rezime
doktorske disertacije na jednom od svjetskih jezika utvrenih u
prethodnom lanu objavljuje se u slubenom glasniku Univerziteta ili
u posebnoj univerzitetskoj publikaciji Rezimei doktorskih
disertacija koje su odbranjene na ustanovama Univerziteta u
Sarajevu.
lan 92. Ako se nakon odbrane disertacije, odnosno poslije
promocije pojavi sumnja da disertacija nije samostalan nauni rad,
na prijedlog vijea matine lanice Univerziteta ili na inicijativu
Senata Univerziteta, vijee lanice imenuje komisiju od 3 do 5
lanova, sastavljenu prema kriterijima utvrenim u ovim Pravilima, sa
zadatkom da ispita osnovanost sumnje u samostalnost izrade
disertacije. Ako komisija utvrdi da je prigovor neosnovan
obavijestit e o tome Senat Univerziteta i predloiti da se obustavi
dalji postupak. Odluka Senata Univerziteta je konana.
-
34
Ako komisija potvrdi osnovanost sumnje da disertacija nije
samostalan nauni rad, podnijet e o tome izvjetaj Senatu
Univerziteta sa prijedlogom da donese odluku o oduzimanju dotorata
nauka. Ako Senat prihvati ocjenu komisije, Rektor Univerziteta o
tome obavjetava lice kojemu se osporava doktorat nauka i lanicu
Univerziteta na kojoj je steen doktorat. Vijee lanice koja je
matina najkasnije mjesec dana po dobijanju izvjetaja iz prethodnog
stava, na sjednici na koju se poziva i lice kojem se osporava
doktorat nauka razmotrit e izvjetaj komisije i prigovore koje ovo
lice stavi na izvjetaj, a potom donijeti odgovarajuu odluku.
Sjednica vijea lanice moe se odrati i bez prisustva lica kojem se
osporava doktorat nauka ako ono pravovremeno ne opravda svoj
izostanak. Vijee matine lanice moe dvotreinskom veinom glasova svih
lanova iz reda nastavnika i naunih radnika, bez lanova iz reda
saradnika i studenata utvrditi prijedlog o oduzimanju doktorata
nauka. Prijedlog iz prethodnog stava dekan lanice dostavlja
Univerzitetu na dalji postupak. Senat Univerziteta razmatra
dostavljene prijedloge i donosi konanu odluku. Ponitenjem doktorata
nauka Rektor donosi rjeenje o brisanju podataka iz evidencije
Univerziteta i odreuje da se odluka o oduzimanju doktorata i
ponitenju diplome objavi u slubenim novinama Federacije Bosne i
Hercegovine odnosno Kantona Sarajevo i u slubenom glasilu
Univerziteta. 8.) Postupak za dodjeljivanje poasnog doktorata
Univerziteta
lan 93. Univerzitet moe dodijeliti poasni doktorat Univerziteta
istaknutim naunim, kulturnim i drugim javnim radnicima iz zemlje i
inostranstva za izuzetan doprinos u pojedinim oblastima nastavno
naunog, nauno istraivakog kulturnog i drugog stvaralatva i drugih
javnih djelatnosti.
-
35
Odluku o dodjeljivanju poasnog doktorata donosi Senat
Univerziteta na prijedlog vijea najmanje tri fakulteta odnosno
umjetnike akademije ili naune ustanove lanice Univerziteta.
lan 94. Promocija poasnog doktora Univerziteta (doctor honoris
causa universitatis) obavlja se na sveanom skupu kojim predsjedava
Rektor sa prorektorima Univerziteta. Na ovom skupu izvjestilac
predlagaa saopava osnovne biografske podatke o nominiranom
kandidatu i razloge kojima su se predlagai rukovodili da predloe
Senatu Univerziteta dodjeljivanje poasnog doktorata Univerziteta.
Poslije toga Rektor Univerziteta saopava odluku Senata, daje njeno
kratko obrazloenje i zatim predaje poasnom doktoru diplomu. Sadraj
i oblik diplome utvruje Senat Univerziteta. Diplomu o poasnom
doktoratu potpisuje Rektor Univerziteta.
lan 95. Diploma o poasnom doktoratu Univerziteta ispisuje se na
jednom od slubenih jezika u Bosni i Hercegovini. Ako je poasni
doktorat dodjeljen licu iz inostranstva diploma se moe izdati i na
latinskom jeziku.
lan 96. Odluka o dodjeljivanju poasnog doktorata i sadraj
diplome objavljuju se u slubenom glasilu Univerziteta. 9.) Postupak
za nostrifikaciju i ekvivalenciju diploma steenih u
inostranstvu
lan 97. Univerzitet provodi nostrifikaciju odnosno ekvivalenciju
diploma o zavrenom studiju odnosno steenom strunom i naunom
-
36
stepenu u inostranstvu, ako se u postupku nostrifikacije odnosno
ekvivalencije utvrdi da u Bosni i Hercegovini (Federaciji Bosne i
Hercegovine) nema odgovarajue, odnosno srodne visokokolske
ustanove. Postupak nostrifikacije, odnosno ekvivalencije iz
prethodnog stava provodi struna komisija koju imenuje Senat
Univerziteta. Struna komisija ima najmanje pet lanova koji se
imenuju iz reda nastavnika onih nastavno naunih oblasti u koje
ulaze nastavne discipline obuhvaene nastavnim planom inostrane
visokokolske ustanove odnosno Univerziteta povodom ije se diplome,
odnosno dokumenta provodi postupak. Izvjetaj o nostrifikaciji
potpisan od lanova komisije dostavlja se Senatu. Rjeenje o
nostrifikaciji potpisuje Rektor Univerziteta. Rjeenje o
nostrifikaciji dostavlja se Ministarstvu.
lan 98.
Struna sluba Rektorata Univerziteta uva dokumente i vodi
evidenciju o nostrifikaciji odnosno ekvivalenciji diploma u skladu
sa propisima koje donosi Ministar. Rjeenje o nostrifikaciji odnosno
ekvivalenciji koje donosi univerzitetska struna komisija objavljuje
se u slubenom glasilu Univerziteta. 10.) Univerzitetske matine
knjige i evidencije
lan 99. Univerzitet i visokokolske ustanove vode matine knjige
koje sadre podatke o: 1. studentima dodiplomskog i postdiplomskog
studija koje
organizuju Univerzitet i lanice Univerziteta; 2. licima koja su
stekla visoku strunu spremu i struni naziv
specijaliste odnosno nauni stepen magistra ili umjetniki stepen
magistra i nauni stepen doktora nauka;
-
37
3. licima kojima je Univerzitet dodijelio poasni doktorat
(nauka) Univerziteta i univerzitetska poasna zvanja.
Matine knjige i evidencije o izdatim diplomama u skladu sa
propisima Ministra trajno se uvaju u slubi Rektorata Univerziteta i
slubi visokokolske ustanove.
lan 100.
Javne isprave u smislu Zakona o visokom obrazovanju su: diploma
o naunom stepenu doktora nauka, diploma o naunom ili umjetnikom
stepenu magistra, diplomu o steenom stepenu vie i visoke strune
spreme i strunom nazivu, upisnica (indeks), uvjerenje o
diplomiranju, uvjerenje o poloenim ispitima, uvjerenje o uspjehu,
uvjerenje o zavrenom strunom usavravanju i permanentnom
obrazovanju. Diplome o sticanju vie i visoke strune spreme i
diplome o naunom stepenu magistra odnosno doktora nauka lanica
Univerziteta izdaje iskljuivo Univerzitet. Blie propise o sadraju
javnih isprava iz prethodnog stava donosi Ministar.
lan 101. Univerzitet i lanice u njegovom sastavu vode posebne
evidencije o: 1. ispitima i uspjehu studenata na kraju kolske
godine po
nastavnim kolegijima, odnosno odsjecima ili studijskim
grupama;
2. posebnim priznanjima Univerziteta koja se dodjeljuju
studentima i nastavnicima;
3. nastavnicima i saradnicima koji uestvuju u programima
dodiplomske i postdiplomske nastave koju organizira Univerzitet
samostalno ili preko matine lanice,
4. nostrifikaciji, odnosno ekvivalenciji diploma steenih u
inostranstvu.
-
38
Pravilnik o nainu voenja evidencija iz prethodnog stava i drugih
univerzitetskih evidencija donosi Senat Univerziteta.
lan 102. Struna sluba Univerziteta vodi univerzitetske matine
knjige i univerzitetske evidencije. Osnovni podaci iz
univerzitetskih matinih knjiga i evidencija pohranjuju se u
univerzitetskoj informatikoj bazi podataka. Podatke odnosno izvode
iz matinih knjiga i evidencija na zahtjev zainteresiranih studenata
izdaje Univerzitet. V VISOKOKOLSKI NASTAVNICI, NAUNI I DRUGI
SARADNICI
lan 103. U cilju ostvarivanja osnovnih zadataka iz nastave
dodiplomskog i postdiplomskog studija, strunog i naunog usavravanja
diplomiranih strunjaka i programa nauno istraivakog rada organi
Univerziteta i njegovih lanica biraju nastavnike, naune radnike i
saradnike prema uvjetima utvrenim u ovim Pravilima i pravilima
lanica.
lan 104. Potreban broj nastavnika, naunih radnika i saradnika
organi Univerziteta i lanica Univerziteta utvruju u skladu sa
normativima i standardima visokog obrazovanja i nauke koje, na
prijedlog Senata Univerziteta, donosi Vlada Kantona.
lan105. lanice koje obavljaju nastavnu djelatnost mogu birati
nastavnike u zvanja: docent, vanredni profesor i redovni profesor.
Izuzetno, nastavnici opih nastavnih predmeta mogu biti birani u
zvanje predavaa na lanici koja nije matina za ovaj predmet.
-
39
Na lanici mogu biti birani saradnici u zvanju: asistent i vii
asistent.
lan 106.
Uvjeti za izbor nastavnika su: - za predavaa: nauni stepen
magistra ili struni stepen
specijaliste i nauni, odnosno struni radovi objavljeni u naunim
ili strunim asopisima i zbornicima i pokazani rezultati u
nauno-nastavnom radu;
- za docenta: nauni stepen doktora nauka, nauni radovi
objavljeni u naunim ili strunim asopisima i zbornicima i pokazani
rezultati u nauno-nastavnom radu;
- za vanrednog profesora: nauni stepen doktora nauka, objavljena
recenzirana nauna knjiga, univerzitetski udbenik ili monografija,
vie naunih radova objavljenih u naunim asopisima i zbornicima,
rezultati vlastitih istraivanja u primjeni, doprinos u podizanju
novog nastavnog, odnosno naunoistraivakog kadra i pokazani
rezultati u nauno-nastavnom radu;
- za redovnog profesora: nauni stepen doktora nauka, vie
objavljenih knjiga i drugih naunih radova citiranih u naunoj
literaturi, rezultati vlastitih istraivanja u primjeni priznati u
naunoistraivakoj javnosti, doprinos razvoju i afirmaciji naune i
strune oblasti kojom se bavi i doprinos u podizanju nastavnog i
naunoistraivakog kadra.
Objavljeni nauni i struni radovi u smislu prethodnog stava
moraju biti preteno iz naune, odnosno strune oblasti za koju se
nastavnik bira. Pod doprinosom u podizanju novog nastavnog i
naunoistraivakog kadra podrazumjeva se naroito: mentorsvo pri
izradi doktorskih disertacija ili magistarskih radova i rukovoenje
nauno istraivakim projektima.
lan 107.
Uvjeti za izbor nastavnika struno-umjetnikih predmeta na
umjetnikoj akademiji su:
-
40
- za docenta: visoka struna sprema, vei broj javno
predstavljenih oblika umjetnikog stvaralatva i pokazani rezultati u
nastavno-umjetnikom radu;
- za vanrednog profesora: visoka struna sprema, vei broj javno
predstavljenih oblika umjetnikog stvaralatva, priznanja za uspjeno
djelovanje u odgovarajuoj oblasti umjetnosti i pokazani rezultati u
nastavno-umjetnikom radu;
- za redovnog profesora: visoka struna sprema, vei broj javno
predstavljenih oblika umjetnikog stvaralatva koji su znaajno
doprinijeli razvoju kulture i umjetnosti i doprinos podizanju
nastavnog i umjetnikog kadra.
Kriteriji za izbor nastavnika iz alineja 1. i 2. ovog lana
preciznije e se regulirati pravilima vosokokolske ustanove. Odredbe
iz stava 1. i 2. ovog lana primjenjuju se i na nastavnike u ostalim
visokokolskim ustanovama, ako je za nastavni predmet od naroitog
znaaja umjetniki kriterij. Za ostale predmete primjenjuju se
odredbe prethodnog lana.
lan 108.
Nastavnik se bira za uu naunu, odnosno umjetniku oblast ili za
nastavni predmet. Visokokolska ustanova obavezna je da uz
nastavnika sa navrenih 55 godina ivota koji predaje struni predmet
ima izabranog vieg asistenta ili asistenta. Nastavnik koji je
ispunio uvjete za prestanak radnog odnosa zbog navrenih 65 godina
ivota moe ostati u stalnom radnom odnosu do navrenih 70 godina
ivota, ako postoji nastavna potreba i ako se na konkurs prijavi
kandidat koji ne ispunjava uvjete za izbor. Visokokolska ustanova
obavezna je raspisivati konkurs za izbor potrebnih nastavnika prije
poetka svake kolske godine.
lan 109.
Uvjeti za izbor saradnika su: - za asistenta: visoka struna
sprema; - za vieg asistenta: nauni stepen magistra, a za
umjetnike
predmete na akademijama visoka struna sprema i javno
predstavljeni oblici umjetnikog stvaralatva.
-
41
Asistenti i vii asistenti biraju se za uu naunu, odnosno
umjetniku oblast ili za nastavni predmet. Drugi uvjet za izbor
asistenta, vieg asistenta i uvjeti za izbor drugih saradnika
utvruju se pravilima visokokolske ustanove. Nastavnik i saradnik
moe biti biran u vie zvanje i prije isteka roka na koji je izabran,
ukoliko postigne rezultate u naunom, odnosno umjetnikom radu
propisane za vie zvanje i ukoliko je proveo najmanje tri godine u
nastavi nakon posljednjeg izbora.
lan 110.
lanice mogu birati naune saradnike u zvanje: istraiva saradnik,
nauni saradnik, vii nauni saradnik i nauni savjetnik.
lan 111.
Izbor naunih radnika iz prethodnog lana vri se pod uvjetima i
to: 1. istraiva saradnik: nauni stepen magistra i objavljeni
nauni radovi iz oblasti u kojoj je stekao nauni stepen
magistra;
2. nauni saradnik: nauni stepen doktora nauka i vie objavljenih
recenziranih radova u naunim asopisima i zbornicima iz oblasti u
kojoj je stakao doktorat nauka;
3. vii nauni saradnik: nauni stepen doktora nauka, vie
objavljenih recenziranih naunih radova u naunim asopisima i
zbornicima ili na osnovu rezultata vlastitih istraivanja u primjeni
kao i doprinos u podizanju nauno istraivakog kadra;
4. nauni savjetnik: nauni stepen doktora nauka, vie objavljenih
naunih radova koji utiu na razvoj naune oblasti navedenih u
meunarodnom indeksu citata, objavljene recenzirane naune
monografije odnosno rezultati vlastitih istraivanja u primjeni
priznatih u naunoj javnosti kao i doprinos u podizanju novog,
odnosno mlaeg naunog kadra.
-
42
Pod doprinosom u podizanju novog nauno istraivakog kadra
podrazumijeva se mentorstvo pri izradi magistarskog rada, odnosno
naune disertacije, lanstvo u komisijama za ocjenu doktorskih
disertacija i sl. Istraiva-saradnik bira se na vrijeme od 4 godine,
nauni saradnik i vii nauni saradnik na vrijeme od 5 godina, a nauni
savjetnik na neodreeno vrijeme.
lan 112. Izbor nastavnika, naunih i drugih saradnika vri vijee
lanice na osnovu javnog konkursa koji se objavljuje u dnevnoj tampi
i na oglasnoj ploi lanice odnosno Univerziteta najkasnije, u
pravilu, tri mjeseca prije poetka nastave u novoj akademskoj
godini. Konkurs sadri ove podatke: slobodno radno mjesto i oznaku
zvanja u koje se bira kandidat, uvjete koje kandidat mora
ispunjavati, rok za podnoenje prijave na konkurs i koju
dokumentaciju treba priloiti konkursnoj prijavi i adresu na koju se
podnosi prijava na konkurs. U zakonom odredjenim sluajevima za
nastavnike univerzitetskog dodiplomskog odnosno postdiplomskog
multidisciplinarnog studija koji organizira Univerzitet samostalno
ili preko matine odnosno ovlatene lanice konkurs raspisuje Senat
Univerziteta ili lanica kojoj je povjereno izvoenje odgovarajueg
studija.
lan 113. Konkursni postupak provodi komisija od 3 do 5 lanova
koju imenuje vijee lanice odnosno Senat Univerziteta prema
kriterijima odreenim u zakonu.
lan 114. Izvjetaj komisije za svakog uesnika u konkursu posebno
mora sadravati: 1. Osnovne biografske podatke, 2. Podatke o naunim
odnosno naunom, odnosno strunom
stepenu kandidata,
-
43
3. Pregled naunih i drugih radova objavljenih u domaim i stranim
naunim asopisima i zbornicima,
4. Ocjenu rezultata koje je kandidat postigao u nastavno-naunom,
odnosno nastavno-umjetnikom ili nauno-istraivakom radu sa naznakom
osnovnog doprinosa koji je kandidat dao razvoju i afirmaciji
nastavno naunog, odnosno strunog ili umjetnikog podruja i u
rukovoenju naunim projektima,
5. Priznanja koje je kandidat dobio za nauno nastavni, odnosno
umjetniki rad,
6. Druge podatke koji mogu biti od znaaja za donoenje odluke o
izboru u zvanje za koje je konkurisao.
U zakljuku prijedloga komisija obrazlae svoj stav o razlozima
zbog kojih je dala prednost odreenom kandidatu za izbor.
lan 115. U toku izbornog postupka, prije donoenja odluke o
izboru, vijee je duno zatraiti prethodnu saglasnost Senata
Univerziteta o prijedlozima za izbor nastavnika i naunih saradnika.
Senat Univerziteta obavezan je odluiti o zahtjevu lanice u roku od
30 dana od dana traenja saglasnosti.
lan 116. U postupku za izbor visokokolskih, odnosno naunih i
strunih saradnika shodno e se primjenjivati odredbe ovih
Pravila.
lan 117. Vijee lanice dostavlja pismeni otpravak odluke o izboru
kandidatu i ostalim uesnicima u konkursu.
lan 118. Po okonanju izbornog postupka dekan lanice odnosno
rektor Univerziteta odluuje o zasnivanju radnog odnosa i datumu
stupanja na rad izabranog nastavnika odnosno saradnika.
-
44
lan 119. U sluaju kada je nastavnik odreenog nastavnog predmeta
na duem odsustvu zbog: - bolovanja, - plaenog odsustva, - vrijeme
mirovanja radnog odnosa usljed obavljanja javne
funkcije na osnovu ega mu miruje radni odnos, organ lanice
odnosno Univerziteta radi osiguranja nesmetanog izvoenja nastave i
odravanja ispita moe angairati bez konkursa po ugovoru nastavnika
sa matine ili druge lanice Univerziteta odnosno penzionisanog
profesora, najvie za jednu akademsku godinu. O angairanju
nastavnika na nain iz prethodnog stava vijee lanice obavjetava
Senat Univerziteta.
lan 120. Kada se odgovarajua zamjena za odsutnog nastavnika ne
moe osigurati na nain utvren u prethodnom lanu vijee lanice moe uz
prethodnu saglasnost Senata Univerziteta angairati nastavnika
univerziteta pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.
lan 121.
Nastavnici, nauni i drugi saradnici duni su u toku svoga rada: -
polaziti od naela humanizma i autonomije Univerziteta, - slobode
naunog i umjetnikog rada i stvaralatva, - potovati donesene ope
akte Univerziteta i njegovih lanica
i na njima utemeljene odluke organa, - uvati ugled Univerziteta.
Nastavnici i drugi saradnici Univerziteta koji uestvuju u
realizaciji nastave drugih univerzitetskih programa pod uvjetima
utvrenim ovim Pravilima duni su u radu sa studentima uredno i
savjesno obavljati svoje nastavne i druge obaveze, a naroito: -
kvalitetnu pripremu predavanja, seminara, vjebi i drugih
oblika nastavnog rada,
-
45
- stalno osavremenjivanje i aktuelizaciju gradiva u nastavnom
predmetu koji im je povjeren u dodiplomskoj i postdiplomskoj
nastavi,
- obavljati mentorstvo u diplomskim i magistarskim zadacima, i u
istraivakom radu studenata,
- odravati konsultacije sa studentima po potrebi ili na njihovo
traenje po rasporedu koji utvrdi matina katedra,
- osiguravati nesmetano odvijanje ispita u predvienim
rokovima,
- preuzimati zadatke u organima i radnim tijelima Univerziteta i
lanice u koje su birani ili imenovani.
lan 122.
Nastavnici, nauni i drugi saradnici lanica Univerziteta ne mogu
obavljati nastavu i ispite na drugom univerzitetu bez prethodne
saglasnosti organa lanice, to e se regulirati pravilima lanica.
lan 123.
U sluaju nesavjesnog vrenja utvrenih dunosti uslijed kojih
dolazi do ograniavanja prava i obaveza studenata i teih tetnih
posljedica u radu lanice odnosno Univerziteta nastavnik odnosno
saradnik moe odgovarati pred disciplinskim organima koje imenuju
organi lanice odnosno Univerziteta. Disciplinska odgovornost
nastavnika, naunih i drugih saradnika utvruje se posebnim
pravilnikom koji donosi lanica Univerziteta.
lan 124. Nastavnicima, naunim i drugim saradnicima prestaje
radni odnos otkazom, penzionisanjem ili odstranjenjem sa
Univerziteta i u drugim sluajevima utvrenim zakonom.
lan 125. Na prijedlog tri lanice Senat Univerziteta moe
penzionisanom redovnom profesoru dodijeliti poasno zvanje profesor
emeritus.
-
46
Poasno zvanje iz prethodnog stava dodjeljuje se posebno zaslunim
redovnim profesorima koji su u duem vremenu doprinosili
unapreivanju i razvoju univerzitetske nastave i nauno-istraivakog
rada. Promociju lica kojima je dodjeljeno poasno zvanje
Univerziteta obavlja Rektor Univerziteta na posebnoj sveanosti koja
se organizira na Univerzitetu.
lan 126. Odluka o poasnom zvanju sa odgovarajuim obrazloenjem i
osnovnim bibliografskim podacima o kandidatu objavljuje se u
slubenom glasilu Univerziteta i uvodi se u matinu evidenciju
priznanja koju vodi struna sluba Rektorata Univerziteta.
lan 127. Profesor kojeme je dodijeljeno poasno zvanje
Univerziteta moe biti angairan kao koordinator u znaajnijim
univerzitetskim naunim projektima ili kao nastavnik na
univerzitetskom postdiplomskom studiju ili na programima
postdoktorskog usavravanja mlaih naunih radnika. VI STUDENTI 1.)
Upis studenata u I godinu dodiplomskog i postdiplomskog studija
lan 128. Status studenta Univerziteta stie se upisom u
odgovarajui semestar, odnosno godinu dodiplomskog odnosno
postdiplomskog studija koji organizira lanica Univerziteta u skladu
sa ovim Pravilima.
lan 129. Broj kandidata koji se mogu upisati u prvu godinu
studija odreuje se prema prostornim i kadrovskim uvjetima i
uvjetima opremljenosti lanice u skladu sa normativima i standardima
visokog obrazovanja.
-
47
lan 130.
Za upis na dodiplomski studij lanice (koja organizira i izvodi
nastavu) mogu konkurisati dravljani Bosne i Hercegovine sa zavrenim
srednjim obrazovanjem, u skladu sa Zakonom o srednjokoskom
obrazovanju (u skladu sa evropskim standardima o maturi). Za upis
mogu konkurisati strani dravljani i dravljani Bosne i Hercegovine
koji su srednju kolu zavrili u inostranstvu na osnovu
nostrificiranog srednjokolskog svjedoanstva steenog u inostranstvu
i ako ispune druge utvrene uvjete.
lan 131. Konkurs za upis studenata u prvu godinu dodiplomskog
studija raspisuje Senat Univerziteta na prijedlog lanica i po
prethodno pribavljenoj saglasnosti Ministra. Konkursom se blie
odreuju uvjeti za odgovarajui studij.
lan 132. Konkurs iz prethodnog lana objavljuje Univerzitet
najkasnije dva mjeseca prije termina odreenog za poetak upisa
studenata. Konkurs sadri: 1. Broj kandidata koji se mogu upisati
kao redovni studenti za
koje e se trokovi studija finansirati iz Budeta Kantona Sarajevo
i meukantonalnim dogovorom iz Budeta drugih zainteresiranih
kantona;
2. Broj kandidata koji se mogu upisati kao redovni odnosno
vanredni studenti koji sami snose trokove studija ili uz pomo
donatora.
Ukoliko se na konkurs prijavi vei broj kandidata od kvota
utvrenih pod takom 1. i 2. prethodnog stava, redosljed kandidata za
upis utvruje se prema opem uspjehu u srednjoj koli, te uspjehu iz
odgovarajuih nastavnih disciplina koje su
-
48
znaajne za odgovarajui studij i putem kvalifikacionog ispita
ukoliko ga lanica organizira, to utvruje vijee lanice.
lan 133. Postupak izbora kandidata za upis provodi konkursna
komisija od najmanje tri lana koju imenuje dekan lanice. Radom
komisije predsjedava dekan lanice. Po isteku roka za podnoenje
prijave i odgovarajuih dokumenata na konkurs, komisija utvruje i
objavljuje preliminarnu listu kandidata koji ispunjavaju uvjete za
upis i to redosljedom utvrenim prema kriterijima iz prethodnog lana
ovih Pravila sa oznakom broja poena posebno za svakog kandidata na
listi. Preliminarna lista kandidata mora se objaviti na oglasnoj
ploi lanice najkasnije osam dana po zakljuenju roka za podnoenje
prijava za konkurs. Uesnici na konkursu ukoliko smatraju da
redosljed nije utvren prema odreenim kriterijima mogu uloiti
prigovor vijeu lanice u roku od tri dana od dana objavljivanja
liste i obrazloiti u emu je komisija postupila protivno uvjetima
raspisanog konkursa. Vijee lanice donosi odluku o uloenom prigovoru
najkasnije u roku od tri dana. Ova oduka je konana.
lan 134.
Po okonanju postupka iz prethodnog lana ovih Pravila konkursna
komisija utvruje konanu listu za upis primljenih kandidata i
odreuje rok u kome se ima provesti upis studenata. Ukoliko, po
isteku 15 dana od roka za upis neki od primljenih kandidata ne
pristupi upisu dekan lanice po vlastitoj inicijativi ili na zahtjev
zainteresiranih utvruje da pravo na upis stie slijedei kandidat
(kandidati) sa utvrene konane liste do popune predvienog broja
studenata za upis.
-
49
lan 135. Status studenta postdiplomskog studija stie se upisom u
prvu godinu toga studija. Upis na postdiplomski studij vri se na
osnovu konkursa u kojem se objavljuju broj kandidata i uvjeti za
upis po kojima e se utvrditi redosljed onih koji pretenduju za
upis, kao i druge obaveze. Konkurs iz prethodnog stava utvruje i
objavljuje lanica Univerziteta koja organizira i izvodi
postdiplomski studij uz prethodnu saglasnost Senata
Univerziteta.
lan 136.
Na postdiplomski studij mogu konkurisati lica koja su zavrila
dodiplomski univerzitetski studij i ispunjavaju druge kriterije
koje utvrdi lanica, odnosno Univerzitet ukoliko Univerzitet
organizira postdiplomski studij. Ukoliko se na raspisani konkurs
prijavi vei broj kandidata od broja koji se prima na odgovarajui
kurs postdiplomskog studija, prednost se daje kandidatima koji
imaju bolje uvjete prema utvrenim kriterijima lanice, odnosno
Univerziteta ukoliko Univerzitet organizira postdiplomski studij.
lanica, odnosno Univerzitet objavljuje listu primljenih kandidata.
Ukoliko kandidat za upis na postdiplomski studij nije zadovoljan
utvrenim redosljedom na listi primljenih kandidata ima pravo albe
vijeu lanice, odnosno Univerzitetu, ukoliko Univerzitet organizira
postdiplomski studij. Odluka vijea, odnosno Univerziteta je
konana.
lan 137.
-
50
Upis primljenih kandidata na postdiplomski studij vri se u
terminima odreenim u konkursu uz uvjet da prije upisa ispune
materijalne i druge obaveze prema lanici koja organizira
postdiplomski studij.
lan 138. Upisanom studentu na dodiplomski odnosno postdiplomski
studij izdaje se Upisnica (Indeks) i studentski list kojima
dokazuje da ima status redovnog odnosno vanrednog studenta
Univerziteta i da ima prava i obaveze koje mu pripadaju po Zakonu,
ovim Pravilima i pravilima lanice na koju je upisan. Grafiko
rjeenje i oblik obrazaca Upisnice (Indeksa) i studentskog lista
utvruje Senat Univerziteta. Sve obrasce za upis i ostvarivanje
prava i obaveza u toku studija propisuje Senat Univerziteta.
Obrasci su zatieni zakonom iz oblasti autorskih prava, te je
zabranjeno pretampavati ih bez saglasnosti Univerziteta. 2.) Upis u
narednu godinu studija
lan 139. Student dodiplomskog studija moe upisati narednu godinu
studija sa najvie dva nepoloena ispita iz prethodne godine koje
nastavnim planom za svaku godinu studija odredi lanica Univerziteta
svojim pravilima. U narednu godinu studija moe se upisati na osnovu
provedene ekvivalencije dokumenata o kolovanju u inostranstvu domai
ili strani dravljani koji su zapoeli univerzitetski studij u
inostranstvu i ako se utvrdi da su zavrene godine studija u
inostranstvu ekivalentne godinama studija na Univerzitetu. Komisija
koja vri ekvivalenciju moe obavezati navedena lica da poloe
nastavne predmete koji nisu bili obuhvaeni nastavnim planom i
programom visokokolske ustanove u inostranstvu. Student moe
polagati ispite iz naredne godine studija kada poloi sve zaostale
ispite iz prethodne godine.
-
51
3.) Obnavljanje upisa u istu godinu studija
lan 140. Student koji ne ispuni uvjete za upis u narednu godinu
obnavlja upis u istu godinu studija uz uvjet da izmiri obaveze za
ponovno studiranje u istoj godini studija bez obzira na to da li su
do tada trokovi njegovog studija finansirani iz budeta odgovarajueg
kantona ili je sam snosio trokove svoga studija. 4.) Studenti
apsolventi
lan 141. Student koji je ovjerio posljednji semestar studija
stie status studenta apsolventa koji moe trajati dva naredna
semestra. Za vrijeme apsolventskog staa student moe polagati ispite
bez ponovnog upisa posljednje godine studija. Ukoliko do kraja
apsolventskog staa student ne izvri sve nastavne obaveze zadrava
pravo polaganja ispita odnosno izvravanja preostalih nastavnih
obaveza uz materijalnu nadoknadu u visini koju u skladu sa zakonom
utvruje upravni odbor visokokolske ustanove uz saglasnost Vlade
Kantona. 5.) Mirovanje prava i obaveza studenata
lan 142. Prava i obaveze studenta miruju za vrijeme odsluenja
vojnog roka, trajanja porodiljskog odsustva ili u sluaju njegove
tee bolesti, odnosno tee bolesti lana ue porodice o kojem je
student duan da se stara po zakonu. Na obrazloeni zahtjev studenta
vijee lanice moe iz posebno opravdanih razloga odobriti za odreeno
vrijeme mirovanje prava i obaveza studentu a najdue za jednu
akademsku godinu.
-
52
Po proteku roka mirovanja student nastavlja studij i ima prava i
obaveze koje je imao prije donoenja odluke o mirovanju tih prava i
obaveza.
lan 143. Student kojem ne miruju prava i obaveze u smislu stava
1. i 2. prethodnog lana i koji ne upie narednu godinu studij ili ne
obnovi upis u istu godinu, izjednaava se sa studentom koji se
ispisao sa Univerziteta. 6.) Prava i obaveze studenata u toku
studija
lan 144. Na poetku akademske godine dekan lanice ili rukovodilac
dodiplomskog odnosno postdiplomskog studija upoznaje studente sa
nastavnim planom i programom, pravima, dunostima i odgovornostima,
sa reimom studija, kao i pravima koje imaju studenti u organima
lanice i Univerziteta, o nainu obavjetavanja studenata o opim
aktima i odlukama koje donose organi lanice. Studenti imaju pravo i
dunost da prisustvuju predavanjima, vjebama i drugim oblicima
nastave koji su utvreni nastavnim planom i programom odgovarajueg
studija. Studenti su duni ispunjavaati svoje obaveze i saraivati sa
nastavnicima i saradnicima koji rukovode odnosno izvode nastavu ili
uestvuju u nauno istraivakom radu.
lan 145. Student stie pravo na polaganje ispita iz nastavnih
predmeta po utvrenom redosljedu o zavretku nastave ako uredno
ovjeri semestar odnosno godinu studija tj. ako izvri sve predviene
obaveze u nastavi. Ispiti se polau u etiri redovna ispitna roka, a
u svakom roku u dva ispitna termina, i to:
-
53
1. aprilskom ispitnom roku; 2. junsko-julskom ispitnom roku; 3.
septembarsko-oktobarskom ispitnom roku; 4. januarsko-februarkom
ispitnom roku u narednoj kalendarskoj
godini. Student ima pravo da polae ispite u svakom ispitnom
roku, ako ispit uredno i pravovremeno prijavi. Ispiti se polau po
rasporedu koji se mora objaviti na oglasnoj ploi lanice odnosno
Univerziteta 15 dana prije termina koji je odreen za polaganje
ispita. Pri sastavljanju rasporeda za polaganje ispita mora se
voditi rauna o elji (prijedlogu) studenata i obezbijediti da
student istoga dana ne polae ispite iz dva nastavna predmeta.
lan 146.
Student polae ispit pred nastavnikom. Nastavnik ima pravo i
dunost da prije poetka ispita utvrdi identitet kandidata na osnovu
upisnice (Indeksa), studentskog lista ili line karte.
lan 147. Ispit se polae usmeno, pismeno ili pismeno i usmeno, to
se utvruje pravilima lanica.
lan 148. Ukoliko student ne bude zadovoljan ocjenom dobijenom na
ispitu ima pravo da podnese prigovor dekanu odnosno rukovodiocu
studija u roku od 24 sata i da trai da ispit polae pred komisijom
koju imenuje dekan. Ponovljeni ispit pred komisijom koju imenuje
dekan mora se odrati najkasnije u toku 48 sati od donoenja odluke
dekana, odnosno rukovodioca studija.
-
54
lan 149. Student moe pred predmetnim nastavnikom polagati ispit
najvie tri puta, a etvrti i svaki naredni put ispit se polae pred
komisijom.
lan 150. Znanje i sposobnost studenta na ispitu ocjenjuje se
ocjenama utvrenim u zakonu, i to: ocjena 5 (pet), znai da student
nije zadovoljio na ispitu, ocjena 6 (est) je najnia prolazna
ocjena, a ocjena 7 (sedam) znai da je student postigao dobar
uspjeh, ocjena 8 (osam) znai vrlo dobar, a ocjene 9 ili 10 (devet
ili deset) odlian uspjeh.
lan 151. Student koji poloi sve propisane ispite u odgovarajuoj
akademskoj godini stie pravo upisa u narednu godinu pod uvjetima
utvrenim u ovim Pravilima.
lan 152. Studenti koji postiu odlian uspjeh u studiju i
istraivakom radu mogu biti ukljueni u odgovarajue oblasti
istraivanja koji se realiziraju u okviru posebnih istraivakih
jedinica ili istraivakih timova koje obrazuje vijee lanice
visokokolske ili naune ustanove odnosno Senat Univerziteta. Za
izrazito vrijedne i talentirane studente moe se organizirati
dodatna nastava radi upuivanja studenta u metode istraivakog rada.
Za rad studenata na programima istraivanja iz stava jedan ovog
lana, pod uvjetima koje utvruje organ lanice odnosno Univerzitet
student dobija odgovarajuu novanu naknadu koja se isplauje preko
Uslunog servisa Univerziteta a u skladu sa vaeim propisima ili mu
pripada pravo na posebne oblike materijalne stimulacije.
lan 153.
-
55
Studentima koji postiu izvanredne rezultate u studiju
Unvierzitet moe dodjeljivati posebna priznanja i nagrade iz
posebnog univerzitetskog fonda za stimulaciju strunog rada
studenata prema kriterijima koji se utvruje posebnom odlukom Senata
Univerziteta.
lan 154. Na zahtjev studenta u toku studija moe se dozvoliti u
okviru Univerziteta prelaz sa jedne studijske grupe na drugu
nastavnu grupu u okviru lanice ili na studij koji organizira i
izvodi druga lanica Univerziteta. Odluku o prelasku donosi vijee
lanice uz prethodno pribavljeno miljenje lanice Univerziteta na
kojoj student eli nastaviti studij. U postupku donoenja odluke iz
prethodnog stava studentu se priznaju poloeni ispiti iz opih
nastavnih predmeta, te iz grupe zajednikih nastavnih predmeta
poloenih na matinoj ustanovi u sastavu univerziteta i utvruje se
pravo na kojoj nastavnoj godini student moe nastaviti studij.
Ukoliko se udovolji zahtjevu za nastavak studija na drugoj lanici
Univerziteta, studentu se izdaje nova Upisnica i novi studentski
list.
lan 155. U toku studija organi lanice odnosno Univerziteta mogu
pruati studentu strunu i materijalnu pomo i druge pogodnosti za uee
u programima meunarodnih studentskih organizacija za strune
razmjene studenata koje se organiziraju u toku zimskog prekida
nastave ili ljetnog raspusta. Na traenje univerzitetskog strunog
udruenja studenata, organi lanice i Univerziteta pomagae
realizaciju programa meunarodne strune razmjene studenata koji
treba da se realizuju na podruju Bosne i Hercegovine ukoliko se za
te programe obezbijede sredstva od domaih ili stranih sponzora.
lan 156.
-
56
Studenti dodiplomskog i postdiplomskog studija, osim prava iz
nastave, imaju pravo na korienje usluga Studentskog centra
Univerziteta, Zavoda za zdravstvenu zatitu studenata, Nacionalne i
univerzitetske biblioteke pod uvjetima koje utvruju, u skladu sa
ovim Pravilima, organi lanica i pridruenih lanica. Studenti u toku
studija imaju pravo obuke i osposobljavanja na personalnim
raunarima po programu i uz uvjete koje utvruju organi
Univerzitetskog teleinformatikog centra uz prethodnu saglasnost
Senata Univerziteta. Redovni studenti koji izvravaju obaveze iz
nastave mogu obezbjeivati dodatna materijalna sredstva za svoje
izdravanje i pokrivanje trokova studija privremenim ili povremenim
zapoljavanjem koje organizira Studentski servis Univerziteta pod
uvjetima koje utvrdjuju organi ove pridruene lanice uz saglasnost
Senata Univerziteta.
lan 157. Studenti su duni da se u toku studija pridravaju
obaveza utvrenih u ovim Pravilima i pravilima lanice Univerziteta,
da se paljivo i ispravno koriste imovinu koja im je povjerena u
toku studija da je uvaju od oteenja, odnosno unitenja. Za povrede
obaveza iz prethodnog stava studenti mogu odgovarati (odgovaraju)
disciplinski i materijalno. Kao lake povrede dunosti studenata
smatrae se posebno: 1. nedolino ponaanje u radnim prostorijama
univerziteta,
odnosno u prostorima u kojima se odrava nastava i ispiti; 2.
pravljenje izgreda u toku nastave ime se ometa normalan
rad nastavnika i saradnika; 3. oteivanje opreme, bibliotekog
knjinog fonda i druge
imovine Univerziteta; 4. uee u politikim okupljanjima i drugim
skupovima u
prostorima Univerziteta ije je odravanje zabranjeno; 5. vrenje
drugih aktivnosti kojima se nanosi teta i naruava
ugled Univereziteta, nastavnika i saradnika i drugih radnika
Univerziteta i studenata.
-
57
Kao tee povrede obaveza smatrae se naroito: 1. ispravljanje ili
prepravljanje sadraja u Upisnici (Indeksu) i
drugim ispravama koje izdaje Univerzitet (uvjerenja, potvrde i
drugo), falsifikovanje potpisa nastavnika i drugih ovlatenih
lica;
2. davanje netanih podataka organima Univerziteta radi
ostvarivanja prava i povlastica koje imaju samo odreene kategorije
studenata;
3. lano predstavljanje radi polaganja ispita ili izvravanja
drugih obaveza iz nastave u ime i za raun drugih studenata;
4. izazivanje teeg nereda u radnim prostorima ime se onemoguava
ili znatno oteava izvoenje nastave (predavanja, vjebi, ispita i dr)
i drugih programa koje su utvrdili organi Univerziteta i njegovih
lanica ili struna udruenja nastavnika odnosno studenata
Univerziteta;
5. tee oteivanje univerzitetske imovine; 6. opijanje ili
drogiranje u univerzitetskim prostorima,
odnosno izazivanje tue i grubo vrijeanje studenata, nastavnika i
drugih radnika univerziteta.
Disciplinsko gonjene za lake povrede dunosti zastarijeva po
isteku tri (est) mjeseci od izvrenja, a za tee povrede est (10
mjeseci) od dana kada je nadleni organ Univerziteta saznao za
uinjeni prestup. Za povrede iz prethodog stava studentima se mogu
izricati kazne utvrene u zakonu. Apsolutna zastara disciplinskog
gonjena nastupa protekom 12 mjeseci od uinjene povrede dunosti.
Status studenta prestaje pod uvjetima utvrdjenim u zakonu. 7.)
Pravo na diplomu i druga dokumenta
lan 158. Student koji poloi sve ispite i izvri sve nastavne
obaveze utvrene nastavnim planom i programom lanice Univerziteta
stie pravo na diplomu i struni odnosno nauni naziv o zavrenom
univerzitetskom studiju u skladu sa Zakonom i ovim Pravilima.
-
58
Na traenje zainteresiranog, lanica Univerziteta izdaje i
uvjerenje o poloenim ispitima sa postignutim ocjenama za svaki
nastavni predmet i izraunatom prosjenom ocjenom kojom je student
zavrio univerzitetski studij. Na traenje diplomiranog studenta
Univerzitet izdaje i uvjerenja o univerzitetskim priznanjima i
nagradama koje su mu dodjeljene u toku studija.
lan 159. Diplomiranjem na dodiplomskom, odnosno postdiplomskom
studiju prestaje status studenta i taj se podatak unosi u slubenu
evidenciju Univerziteta odnosno lanice. VII ORGANI UNIVERZITETA
lan 160. Organi Univerziteta su: Upravni odbor, Senat, Rektor i
Nadzorni odbor. Univerzitet moe, po potrebi, obrazovati i druga
struna tijela. 1. Upravni odbor
lan 161. Upravni odbor je organ upravljanja na Univerzitetu.
Upravni odbor ima 7 lanova. Vlada Kantona imenuje Upravni odbora
Univerziteta. Najmanje tri lana Upravnog odbora Univerziteta
imenuju se iz reda redovnoh profesora Univerziteta koji su
zasnovali radni odnos sa punim radnim vremenom. Mandat lanova
Upravnog odbora traje etiri godine. Po proteku mandata isto lice
moe biti ponovno birano za lana Upravnog odbora uzastopno samo za
jo jedan mandatni period.
-
59
Rektor, prorektori, generalni sekretar, dekani i direktori
lanica Univerziteta ne mogu biti lanovi Upravnog odbora.
lan 162.
Upravni odbor : 1. donosi Pravila i ope akte Univerziteta na
prijedlog Senata
Univerziteta, 2. imenuje i razrijeava rektora, prorektora i
generalnog
sekretara Univerziteta u skladu sa zakonom, 3. imenuje
predstavnike Univerziteta u organe pridruenih
ustanova i drutava, 4. donosi plan dugoronog razvoja i godinji
program rada
Univerziteta na prijedlog Senata Univerziteta, 5. usvaja budet i
godinji obraun, 6. donosi plan investicija Univerziteta, 7. donosi
odluke o matinim nauno-nastavnim ustanovama u
okviru Univerziteta i o osnivanju univerzitetskih ustanova,
obrazovnih, naunih, umjetnikih i drugih centara i univerzitetskih
jedinica na prijedlog Senata Univerziteta,
8. odobrava korienje sredstava Univerziteta preko iznosa od
10.000,00 KM,
9. preduzima mjere za osiguravanje sredstava potrebnih za rad i
razvoj Univerziteta i za rjeavanje pitanja odnosa sa osnivaem,
10. razmatra izvjetaje o radu Univerziteta prije njihovog
dostavljanja osnivau,
11. vri druge poslove utvrene zakonom i ovim Pravilima.
lan 163. Upravni odbor radi i odluuje u sje