-
RR\1125788HR.docx PE595.446v03-00
HR Ujedinjena u raznolikosti HR
Europski parlament 2014-2019
Dokument s plenarne sjednice
A8-0179/2017
11.5.2017
IZVJEŠĆE
o stanju ribljih stokova i socioekonomskom položaju sektora
ribarstva na
Sredozemlju
(2016/2079(INI))
Odbor za ribarstvo
Izvjestitelj: Marco Affronte
-
PE595.446v03-00 2/24 RR\1125788HR.docx
HR
PR_INI
SADRŽAJ
Stranica
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
................................................ 3
OBRAZLOŽENJE
...................................................................................................................
16
MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA
.......................... 18
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
.......... 22
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
............................................ 23
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
......................... 24
-
RR\1125788HR.docx 3/24 PE595.446v03-00
HR
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o stanju ribljih stokova i socioekonomskom položaju sektora
ribarstva na Sredozemlju
(2016/2079(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog
parlamenta i Vijeća od
11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni
uredaba Vijeća (EZ)
br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage
uredaba (EZ) br. 2371/2002
i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ1,
– uzimajući u obzir Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća od 17. lipnja
2008. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice na području
politike morskog okoliša
(Okvirna direktiva o morskoj strategiji)2,
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21.
prosinca 2006. o mjerama
upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u
Sredozemnom moru, o
izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 te stavljanju izvan snage
Uredbe (EZ) br. 1626/943,
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29.
rujna 2008. o uspostavi
sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje
nezakonitog, neprijavljenog
i nereguliranog ribolova (Uredba o ribolovu NNN), o izmjeni
uredaba (EEZ)
br. 2847/93, (EZ) br. 1936/2001 i (EZ) br. 601/2004 i o
stavljanju izvan snage uredaba
(EZ) br. 1093/94 i (EZ) br. 1447/19994,
– uzimajući u obzir strategiju na sredini razdoblja Opće
komisije za ribarstvo na
Sredozemlju (GFCM) (2017. – 2020.) kojom se želi ostvariti
održivost ribarstva na
Sredozemlju i Crnom moru,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2016. o
prijedlogu direktive Vijeća o
provedbi Sporazuma sklopljenog između Općeg udruženja
poljoprivrednih zadruga u
Europskoj uniji (COGECA), Europskog saveza transportnih radnika
(ETF) i Udruženja
nacionalnih organizacija ribolovnih poduzeća (EUROPÊCHE) od 21.
svibnja 2012.,
kako je izmijenjen 8. svibnja 2013., o provedbi Konvencije
Međunarodne organizacije
rada o radu u ribolovu iz 2007.5,
– uzimajući u obzir Rezoluciju UN-a koju je Opća skupština
donijela 25. rujna 2015.,
naslovljenu „Promijeniti svijet: program održivog razvoja do
2030.”,
– uzimajući u obzir Regionalnu konferenciju o izgradnji
budućnosti za održivi mali
ribolov na Sredozemlju i Crnom moru (Alžir, Alžir 7.–9. ožujka
2016.),
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
1 SL L 354, 28.12.2013., str. 22. 2 SL L 164, 25.6.2008., str.
19. 3 SL L 409, 30.12.2006., str. 11. 4 SL L 286, 29.10.2008., str.
1. 5 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0343.
-
PE595.446v03-00 4/24 RR\1125788HR.docx
HR
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo i mišljenje
Odbora za zapošljavanje i
socijalna pitanja (A8-0179/2017),
A. budući da je Sredozemlje sa svojih 17 000 morskih vrsta jedno
od područja s najvećom
biološkom raznolikošću na svijetu; budući da je stoga potreban
pristup za velik broj
vrsta prilikom utvrđivanja načina upravljanja Sredozemljem;
B. budući da Komisija u svojoj komunikaciji pod naslovom
„Savjetovanje o ribolovnim
mogućnostima za 2017. u okviru zajedničke ribarstvene politike”
(COM(2016)0396)
upućuje na to da je prekomjerni izlov ribe i dalje glavni
problem i potiče na pronalazak
rješenja kako bi se situacija promijenila; budući da Komisija u
tom dokumentu izražava
zabrinutost zbog činjenice da se mnoge procijenjene vrste love u
znatno većem broju od
procijenjenog cilja najvišeg održivog prinosa (MSY);
C. budući da se Sredozemlje treba suočiti s važnim izazovom
postizanja cilja postupne
obnove i održavanja populacija ribljih stokova iznad razina
biomase sposobnih za
postizanje najvećeg održivog prinosa za sve stokove najkasnije
do 2020.; budući da će
taj izazov zahtijevati sudjelovanje i predanost zemalja koje
nisu članice EU-a; budući da
je opća razina prekomjernog izlova u Sredozemlju otprilike 2–3
puta veća od razine
najvišeg održivog prinosa; budući da, unatoč znatnim naporima na
razini EU-a i izvan
njega u cilju jamčenja provedbe i usklađenosti zakonodavstva u
sektoru ribarstva, više
od 93 % procijenjenih vrsta u Sredozemlju i dalje se prekomjerno
lovi;
D. budući da ribarstvo u toj regiji ima velik socioekonomski
značaj za obalno stanovništvo;
budući da je u tom sektoru zaposleno na tisuće ljudi, što
obuhvaća i sektor sekundarne
prerade te znatan broj žena koje posebno ovise o ribarstvu za
zapošljavanje; budući da
Sredozemlje daje ključan doprinos u pogledu sigurnosti opskrbe
hranom, posebno za
najugroženije stanovništvo u regiji; budući da se ribarstvom
omogućuje dopuna prihoda
i opskrbe hranom te da se njime doprinosi regionalnoj
stabilnosti;
E. budući da je na Sredozemnom moru nekoliko različitih
čimbenika koji zajedno s
ribolovom utječu na zdravlje stokova, primjerice, onečišćenje
prouzročeno pomorskim
prijevozom;
F. budući da mali ribolov obuhvaća 80 % ribolovne flote i 60 %
radnih mjesta na
Sredozemlju; budući da je žalosna činjenica da nema zajednički
dogovorene definicije
malog ribolova na europskoj razini, iako je to vrlo teško
postići zbog raznih
specifičnosti i karakteristika morskih ekosustava i sektora
ribarstva; budući da je „mali
obalni ribolov” službeno definiran samo za potrebe Europskog
fonda za ribarstvo
(Uredba Vijeća (EZ) br. 1198/2006) kao „ribolov koji obavljaju
ribarska plovila čija
ukupna duljina preko svega ne prelazi 12 metara i koja ne
koriste povlačne alate” (kao
što su koćarice); budući da bi se definicijom malog ribolova
trebalo uzeti u obzir niz
nacionalnih i regionalnih karakteristika;
G. budući da je na sastanku na vrhu o stanju stokova u
Sredozemlju održanom u veljači
2016. u Kataniji postignut dogovor da je hitno potrebno obrnuti
takve negativne
trendove te se primio na znanje veliki izazov obnove i
održavanja populacija ribljih
stokova iznad razina biomase sposobnih za postizanje najvećeg
održivog prinosa za sve
vrste najkasnije do 2020., uz istovremeno poštovanje obveze u
okviru zajedničke
ribarstvene politike povezane s najvećim održivim prinosima;
-
RR\1125788HR.docx 5/24 PE595.446v03-00
HR
H. budući da se Sredozemlje uz prekomjerni izlov suočava s
brojnim izazovima, a uzrok
većine tih izazova jest gusto naseljena obala (višak hranjivih
tvari, onečišćujuće tvari,
izmjene staništa i obale), ali i pomorski promet i prekomjerno
iskorištavanje resursa,
uključujući, među ostalim, ekstrakciju nafte i plina; nadalje,
budući da je Sredozemlje
vrlo osjetljivo na klimatske promjene, što u kombinaciji s
intenzivnim pomorskim
prometom pogoduje pojavi i stvaranju novih invazivnih vrsta;
I. budući da nemogućnost korištenja određenim alatima i
tehnikama koji su prihvatljiviji i
imaju manji utjecaj na stanje ugroženih stokova ozbiljno utječe
na održivost obalnih i
otočnih zajednica koje su ionako marginalizirane te sprečava
razvoj i dovodi do
povećane depopulacije;
J. budući da obalne zajednice sredozemnih država članica uvelike
ovise o ribarstvu,
osobito o malom ribolovu, pa su stoga ugrožene nedostatkom
održivosti ribljih stokova;
K. budući da je veći broj obalnih zajednica u EU-u uvelike
ovisan o tradicionalnom,
artizanalnom i malom ribolovu na Sredozemlju;
L. budući da rekreacijski ribolov u brojnim regijama Sredozemlja
ima društveno-
ekonomsku vrijednost te izravan i neizravan utjecaj na
zapošljavanje;
M. budući da valja uzeti u obzir ulogu koju rekreacijski ribolov
ima na stanje stokova u
Sredozemlju;
1. ističe važnost brze i potpune provedbe ciljeva i mjera u
okviru zajedničke ribarstvene
politike (ZRP), kao i pravovremene izrade nacrta i učinkovite
provedbe višegodišnjih
planova upravljanja u skladu s pristupom koji je usmjeren na
regionalizaciju i
raznolikost vrsta; posebno naglašava da je potrebno ostvariti
cilj dobrog stanja okoliša
koji je utvrđen Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji
(Direktiva 2008/56/EZ), s
time da bi se o mjerama upravljanja ribarstvom trebalo
odlučivati u kontekstu
zajedničke ribarstvene politike;
2. smatra da bi sa Sredozemljem i dalje trebalo postupati
drugačije nego s ostalim
morskim bazenima obuhvaćenima zajedničkom ribarstvenom politikom
jer njegov velik
dio čine međunarodne vode u kojima treće zemlje imaju odlučujuću
ulogu kad je riječ o
stanju stokova;
3. smatra da je hitno potreban zajednički odgovor koji se
temelji na suradnji koja se
provodi na raznim razinama: međunarodnoj, europskoj, nacionalnoj
i regionalnoj;
smatra da svi relevantni dionici, uključujući profesionalne i
rekreacijske ribare, ribarsku
industriju, tradicionalan i artizanalan mali ribolov,
znanstvenike, regionalne
organizacije, upravitelje zaštićenih morskih područja, sindikate
i nevladine organizacije,
trebaju biti dio uključivog procesa koji kreće od najnižih
razina prema gore; ističe
stratešku ulogu Savjetodavnog vijeća za Sredozemlje u tom
kontekstu;
4. ističe da bez osviještenosti, pune podrške i uključenosti
obalnih zajednica, koje moraju
biti informirane o opasnostima koje smanjenje stokova i vrsta
može imati na njihovu
gospodarsku i socijalnu budućnost, mjere upravljanja i propisi
neće ostvariti svoj puni
potencijal;
5. stoga ističe da nema zajedničkih preciznih definicija malog i
artizanalnog ribolova;
http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32008L0056&qid=1494937853394&from=EN
-
PE595.446v03-00 6/24 RR\1125788HR.docx
HR
ističe da je za daljnje političke aktivnosti potrebno što prije
utvrditi takve definicije na
razini EU-a;
6. naglašava da se pri definiranju ribarstvenih politika u
procese odlučivanja trebaju
uključiti i integrirati ribari i njihova udruženja te
organizacije proizvođača, sindikati,
obalne akcijske skupine i lokalne zajednice, u skladu s načelom
regionalizacije
zajedničke ribarstvene politike i uključujući treće zemlje na
istočnim i južnim obalama
sredozemnoga bazena; naglašava da će jedino stvaranjem
pravednih, uravnoteženih i
ujednačenih uvjeta za sve uključene zemlje i za sve ribolovne
subjekte u Sredozemlju
biti moguće jamčiti zdrave ribarske resurse te održivo i
profitabilno ribarstvo, a time
održati i aktualne razine zaposlenosti i u najboljem slučaju
stvoriti nova radna mjesta u
sektoru ribarstva; ističe važnu ulogu jakih i neovisnih
socijalnih partnera u sektoru
ribarstva te institucionaliziranog socijalnog dijaloga i
sudjelovanja radnika u pitanjima
koja se tiču poduzeća;
7. napominje da zajednička ribarstvena politika selektivno daje
poticaje ribolovu,
uključujući ribolovne mogućnosti, i na način kojim se jamči
ograničeni učinak na
morski ekosustav i ribolovne resurse; u tom pogledu ističe da je
nužno da države članice
primjenjuju transparentne i objektivne kriterije, uključujući
ekološke, socijalne i
gospodarske kriterije (članak 17. Uredbe o ZRP-u); ističe da je
potrebno usmjeriti
napore u to, pogledu kako bi se zajamčili poticaji i povlašteni
pristup obalnim
ribolovnim zonama za flote za mali (artizanalni i tradicionalni)
ribolov, pod uvjetom da
se bave selektivnim ribolovom kojim se ograničeno utječe na
okoliš; ističe važnost
savjetovanja s dotičnim priobalnim zajednicama.
8. napominje da utjecaj rekreacijskog ribolova na stokove i
njegov socioekonomski
potencijal u Sredozemlju nisu dovoljno istraženi; smatra da broj
rekreacijskih ribara,
njihov ulov i dodana vrijednost koju donose obalnim zajednicama
moraju biti
predmetom budućih prikupljanja podataka;
9. napominje da rekreacijski ribolov donosi velik gospodarski
prihod lokalnim
zajednicama, s pomoću aktivnosti kao što je turizam, te ima
nizak utjecaj na okoliš i
stoga ga treba poticati;
10. smatra bitnim definirati obalni, mali obalni i tradicijski
ribolov u skladu sa
socioekonomskim karakteristikama i primjenjujući regionalni
pristup;
11. naglašava da se u obalnom ribolovu upotrebljavaju
tradicionalni alati i tehnike, koji
svojom specifičnošću određuju identitet i način života obalnih
područja, te da je stoga
potrebno očuvati i zaštiti njihovo korištenje kao dio
kulturno-povijesne i tradicijske
baštine;
12. smatra da se u kontekstu regionalizacije, a uzimajući u
obzir posebnosti pojedinih
oblika ribolova, trebaju dopustiti određena opravdana odstupanja
u pogledu korištenja
pojedinih ribolovnih alata i tehnika;
13. ističe da se, prema Organizacija za hranu i poljoprivredu,
za očuvanje i iskorištavanje
živih morskih resursa te upravljanje njima mora primijeniti
predostrožan pristup kojim
se vodi računa o socioekonomskim okolnostima kako bi se postigao
održivi ribolov i u
cijelosti zaštitio i očuvao morski okoliš; ističe da nedostatak
znanstvenih podataka ne
-
RR\1125788HR.docx 7/24 PE595.446v03-00
HR
smije biti izgovor za neprimjenjivanje mjera očuvanja i
upravljanja; smatra da je od
ključne važnosti brzo riješiti problem nedostatka podataka i
opipljivih znanstvenih
podataka o stanju stokova; ističe da se u taj proces moraju
uključiti svi dionici i da se s
njima valja savjetovati;
14. smatra da za zaštitu i očuvanje ribarstva i resursa morskog
okoliša u Sredozemlju
politike upravljanja ribolovom moraju biti djelotvorne i
popraćene snažnim,
sveobuhvatnim i hitnim politikama i mjerama za uklanjanje
čimbenika koji negativno
utječu na te resurse, a to su: klimatske promjene (globalno
zatopljenje, zakiseljavanje,
padaline), zagađenje (kemijsko, biološko, makroskopsko i
mikroskopsko),
nekontrolirano istraživanje i ekstrakcija plina i nafte,
pomorski promet, invazivne vrste
te uništavanje ili izmjenjivanje prirodnih staništa, posebno
obalnih; ističe da je stoga
važno bolje razumjeti utjecaj tih čimbenika na riblje stokove;
poziva u tom pogledu na
jačanje postojećih europskih kapaciteta za nadziranje i praćenje
Sredozemnog mora, kao
što su EMODnet te program Copernicus i njegova pomorska
komponenta;
15. smatra da se zaštita i očuvanje ribolovnih i pomorskih
resursa Sredozemlja ne smije
temeljiti samo na mjerama koje se odnose na ribolovni sektor
nego treba uključiti i
druge sektore djelatnosti koji utječu na morski okoliš;
16. smatra da se moraju povećati napori za upoznavanje morskog
okoliša, osobito vrsta koje
se komercijalno iskorištavaju, te je na temelju tih saznanja
potrebno planirati njihovo
održivo iskorištavanje;
17. snažno ističe da je u Sredozemlju i dalje raširen problem
nezakonitog, neprijavljenog i
nereguliranog ribolova, čak i u državama članicama EU-a; smatra
da svaka mjera za
očuvanje resursa, čak i ponajviše gospodarstava malog ribolova,
treba ići ruku pod ruku
sa snažnom i odlučnom borbom protiv nezakonitog, neprijavljenog
i nereguliranog
ribolova; smatra da EU treba osigurati potporu trećih zemalja na
Sredozemlju u cilju
borbe protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog
ribolova; nadalje smatra da je
shodno tomu potrebno uskladiti postupke kontrole u cijelom
Sredozemlju, uzimajući u
obzir velike razlike u primjeni postupaka kontrole i
sankcija;
18. podsjeća da obalne zajednice imaju velik utjecaj na
učinkovitost mjera kojima je cilj
sprečavanje, otkrivanje i identifikacija nezakonitog,
neprijavljenog i nereguliranog
ribolova;
19. smatra da je prioritet pojačati nadzorne aktivnosti na
kopnu, u cijelom distribucijskom
lancu (tržištima i ugostiteljstvu) i na moru, posebno u
područjima gdje su ribolovne
aktivnosti privremeno prekinute ili zabranjene;
20. smatra da je, kako bi se izbjegla socijalna nejednakost,
potrebno dodijeliti ribolovne
mogućnosti koristeći se objektivnim i transparentnim
kriterijima, uključujući okolišne,
socijalne i gospodarske kriterije, uzimajući u obzir metode sa
smanjenim utjecajem na
okoliš; smatra da je potrebno pravedno raspodijeliti ribolovne
mogućnosti unutar
različitih segmenata ribolova, uključujući tradicionalni i mali
ribolov; također smatra da
je potrebno pružati poticaj flotama da se koriste selektivnijim
alatima i tehnikama
ribolova koji imaju smanjeni utjecaj na morski okoliš, u skladu
s člankom 17. Uredbe o
ZRP-u;
-
PE595.446v03-00 8/24 RR\1125788HR.docx
HR
21. smatra da se problem osiromašenja stokova u Sredozemlju mora
riješiti mjerama
upravljanja ribolovom i mjerama očuvanja ribolova za
komercijalni i rekreacijski
ribolov, uključujući korištenjem prostornih i vremenskih
ograničenja, dnevnih i tjednih
gornjih granica kapaciteta ribolova te, kada je to prikladno,
kvota; smatra da bi se na taj
način zajamčili jednaki uvjeti za treće zemlje sa zajedničkim
stokovima; smatra da se
ove mjere moraju donijeti u uskoj suradnji s dotičnim sektorom
kako bi se postigla
njihova učinkovita provedba;
22. pozdravlja povećanje broja inspekcija Europske agencije za
kontrolu te ističe potrebu za
jačanjem napora za rješavanje dvaju glavnih problema u pogledu
poštovanja propisa u
2016.: neistiniti navodi u ispravama (brodski dnevnik, iskrcajne
i transportne
deklaracije, prodajni listovi itd.) i uporaba zabranjenih ili
nepropisnih ribolovnih alata;
23. ističe da odgovornosti koje proizlaze iz obveze iskrcavanja
utvrđene reformiranim
ZRP-om ni u kojem slučaju ne smiju pasti na ribare;
24. poziva da se ispitaju posljedice koje okončanje odbacivanja
ulova ima na to da morski
organizmi i druge vrste, npr. galebovi, budu lišeni hranjivih
tvari;
25. napominje da je sustavima zaštićenih morskih područja u
Sredozemlju pokriven
nedovoljan postotak površine te se pokrivenost različitih bazena
uvelike razlikuje; ističe
da općenito nedostaju gospodarski resursi; smatra da je ključno
prepoznati i jačati ulogu
koju zaštićena morska područja imaju kao napredni laboratoriji
za znanstveno
istraživanje te u provedbi konkretnih mjera, suradnji i
zajedničkom upravljanju
djelatnošću ribara, te da je nužno optimizirati njihovo
korištenje u svjetlu znanstveni
savjeta i ciljeva očuvanja; smatra da je u tom pogledu važno
zajamčiti stabilno
povećanje sredstava kojima sustav raspolaže; smatra da je
ključno bliže surađivati s
Općom komisijom za ribarstvo Sredozemlja i trećim zemljama kako
bi se utvrdila
područja koja je potrebno obuhvatiti mjerama zaštite te
uspostavio učinkoviti sustav za
nadzor i kontrolu u cilju provjere djelotvornosti tih
područja;
26. ističe da je važno zajamčiti da zaštićena morska područja
obuhvaćaju barem 10 %
Sredozemnog mora do 2020., u skladu s UN-ovim ciljem održivog
razvoja 14.5; poziva
Opću komisiju za ribarstvo Sredozemlja da se na godišnjem
zasjedanju 2018. usuglasi u
pogledu rasporeda aktivnosti i uvjeta za postizanje navedenog
cilja; ističe da se
postojećim zaštićenim morskim područjima često ne upravlja na
pravilan način; stoga
smatra da je osim uvođenja učinkovitog sustava nadzora i
kontrole potrebna uspostava i
primjena mjera upravljanja u skladu s pristupom koji se temelji
na ekosustavima kako bi
se mogla utvrditi djelotvornost zaštitnih mjera;
27. posebno ističe da je potrebno zaštititi suradnju u
upravljanju osjetljivim područjima koja
predstavljaju značajna mrjestilišta gospodarski najvažnijih
vrsta (npr. Jabučka kotlina u
Jadranskom moru);
28. ističe da Sredozemlje karakteriziraju biološki jedinstvene
populacije koje izlovljavaju
flote različitih zemalja, te je stoga neophodna uska suradnja i
usuglašavanje mjera
regulacije ribolova među svim sudionicima i na svim
razinama;
29. poziva Komisiju i države članice da poduzmu mjere radi
rješavanja problema morskog
otpada i plastike u moru koji dovode do vrlo ozbiljne okolišne,
ekološke i gospodarske
-
RR\1125788HR.docx 9/24 PE595.446v03-00
HR
štete te štete po zdravlje;
30. smatra bitnim da se u okviru politika primjenjuje raznolik i
detaljan pristup u pogledu
planova upravljanja s različitim kriterijima koji se temelje na
biološkim
karakteristikama vrsta i tehničkim karakteristikama metoda
ribolova; također smatra da
bi svaki višegodišnji plan trebao predvidjeti prikladno
prostorno planiranje (rotiranje
područja u kojima je zabranjen ribolov, potpuna ili djelomična
obustava ovisno o
ribolovnim sustavima) i vremensko planiranje (sezona zabrane
ribolova), kao i
promicanje tehničkih mjera kojima je cilj postići maksimalnu
selektivnost alata; ističe
da je potrebno predvidjeti odgovarajuću financijsku naknadu;
31. pozdravlja obveze koje je Komisija preuzela za višegodišnji
plan upravljanja
Sredozemnim morem; ističe važnost regionalizacije ZRP-a u
upravljanju ribolovom u
Sredozemnom moru; poziva Savjetodavno vijeće za Sredozemlje
(MEDAC) da tijekom
cijelog procesa sudjeluje u osmišljavanju i provedbi
višegodišnjeg plana i
regionaliziranih mjera;
32. naglašava da se ribarima u sezoni zabrane ribolova moraju
zajamčiti odgovarajuća
primanja;
33. ističe da je u Sredozemlju potrebno utvrditi minimalnu
dozvoljenu veličinu svih
komercijalnih i rekreacijskih ciljnih vrsta, ovisno o spolnoj
zrelosti i na temelju
najboljih dostupnih znanstvenih saznanja; naglašava da je
potrebno poduzeti mjere
kojima se jamči strože pridržavanje tih minimalnih veličina;
34. smatra da je potrebno potaknuti koordinirano djelovanje s
trećim zemljama Sredozemlja
jačanjem političke i tehničke suradnje pod okriljem međunarodnih
institucija koje
djeluju u ovom području; pozdravlja inicijativu koju je
pokrenula Komisija nedavnim
uvođenjem programa MedFish4Ever, koji je poziv na djelovanje
kako bi se zaustavilo
smanjenje ribljih stokova u Sredozemlju; ističe da je u okviru
ove inicijative potrebno
uložiti sve moguće napore kako bi se u zemljama Sredozemlja
promicao održivi
ribolov;
35. naglašava da je potrebno promicati i provesti dogovor za
prostorne i vremenske zabrane
ribolova, čime će se ribolov vremenski ograničiti u područjima
mriještenja određenih
vrsta tijekom cijele godine; ističe da će takvo raspoređivanje i
specijalizacija ribolovnog
napora urodit visokom produktivnošću i mora se planirati u
dogovoru s ribolovnim
zajednicama i znanstvenim savjetnicima;
Mjere povezane s trećim zemljama
36. poziva Komisiju da promiče mjere u okviru Opće komisije za
ribarstvo Sredozemlja
kako bi se poboljšalo stanje stokova koji se dijele s trećim
zemljama, koristeći se
istovremeno aktivnostima suradnje koje su već uspostavljene
između predstavničkih
tijela flota i poduzeća koja djeluju u sektoru ribarstva i
nadležnih ili odgovarajućih tijela
dotičnih trećih zemalja;
37. prima na znanje da nedostatak zajedničkog regulatornog
okvira za flote EU-a i trećih
zemalja koje djeluju u Sredozemlju dovodi do nepoštenog tržišnog
natjecanja među
ribarima i istodobno prijeti dugoročnoj održivosti ulova
zajedničkih vrsta;
-
PE595.446v03-00 10/24 RR\1125788HR.docx
HR
38. ističe važnost suradnje i potrebe za promicanjem poštovanja
propisa i jednakih uvjeta u
pogledu nadzora u ribarstvu s trećim zemljama i regionalnim
organizacijama za
upravljanje ribarstvom te jačanja horizontalne koordinacije
upravljanja morskim
područjima i ribljim stokovima izvan nacionalne
jurisdikcije:
39. poziva Komisiju da pomogne trećim zemljama u Sredozemlju da
ostvare održivi ribolov
podupiranjem malog i obalnog ribolova, razmjenom najboljih
praksi i održavanjem
otvorenog komunikacijskog kanala, te da uspostave potreban
dijalog između uključenih
različitih nacionalnih administracija radi pružanja odgovarajuće
potpore provedbi
strategije na sredini razdoblja (2017. – 2020.) Opće komisije za
ribarstvo na
Sredozemlju te preokretanja zabrinjavajućeg trenda u pogledu
stanja sredozemnih
stokova; poziva Komisiju da s trećim zemljama Sredozemlja
učinkovito razmjenjuje
informacije o aktivnostima flota trećih zemalja koje djeluju u
Sredozemlju;
40. poziva na to da se pod okriljem Opće komisije za ribarstvo
Sredozemlja uvede
regionalni plan u cilju jamčenja jednakih uvjeta za sva plovila
koja provode ribolovne
aktivnosti na Sredozemlju, kao i pravedne ravnoteže između
ribolovnih resursa i
kapaciteta flota svih zemalja na obalama Sredozemlja; nadalje
poziva na osnivanje
regionalnog centra za određivanje položaja brodova satelitom i
zajedničkih operacija
nadzora;
41. preporučuje da Komisija obustavi uvoz iz trećih zemalja koje
ne provode potrebne
mjere za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog,
neprijavljenog i
nereguliranog ribolova, na koje ih, kao države zastave, države
luke, obalne države ili
države trgovine, obvezuje međunarodno pravo;
42. poziva države članice i Komisiju da podupiru treće zemlje,
pruže im svu moguću
pomoć i surađuju s njima u cilju boljeg suzbijanja nezakonitog,
neprijavljenog i
nereguliranog ribolova na cijelom Sredozemlju;
43. poziva obalne zemlje da surađuju u cilju uspostave
ograničenih područja za ribolov i
zaštićenih morskih područja, uključujući u međunarodnim
vodama;
44. ističe da je potrebno uvesti temeljne propise za upravljanje
rekreacijskim ribolovom na
cijelom Sredozemlju;
Socioekonomski aspekti
45. ističe da je 250 000 ljudi izravno zaposleno na plovilima i
da se broj osoba koje u
sektoru ribarstva zarađuju za život eksponencijalno povećava ako
se u obzir uzmu
obitelji koje žive zahvaljujući potpori regionalnog ribolova i
koje su zaposlene u
sekundarnim industrijama kao što je prerada, održavanje brodova
i turizam, uključujući
turizam povezan s rekreacijskim ribolovom; napominje da se 60 %
aktivnosti povezanih
s ribolovom odvija u zemljama u razvoju južnog i istočnog
Sredozemlja, što pokazuje
koliko su mali (artizanalni i tradicionalni) i rekreacijski
ribolov važni za održiv razvoj
tih regija, a osobito za najugroženije obalne zajednice;
46. smatra da je ključno poboljšati uvjete rada ribara, počevši
od dostojanstvene naknade i
poštenog tržišnog natjecanja, uz usmjeravanje posebne pozornosti
na visoku stopu
nesreća u tom sektoru i visok rizik od profesionalnih bolesti;
predlaže da države članice
-
RR\1125788HR.docx 11/24 PE595.446v03-00
HR
uspostave instrumente potpore dohotku, uz propisno poštovanje
zakona i običaja svake
države članice; na kraju preporučuje da države članice osnuju
fond za stabilnu naknadu
za dohodak kako bi se pokrila razdoblja zabrane ribolova zbog
nepovoljnih klimatskih
pojava koje mogu dovesti do obustave te aktivnosti, kao i do
razdoblja odmora
(biološko obnavljanje) u cilju zaštite životnog ciklusa
iskorištavanih vrsta, zbog
ekološke katastrofe, produljene pojave onečišćenja okoliša i
onečišćenja morskim
biotoksinima;
47. prima na znanje da sektor ribarstva EU-a posljednjih
nekoliko godina prolazi kroz
razdoblje teškoća zbog povećanja troškova proizvodnje,
propadanja ribljih stokova,
manjeg ulova i stalnog pada dohotka;
48. primjećuje da se socioekonomsko stanje u tom sektoru
pogoršalo zbog različitih
razloga, koji obuhvaćaju i smanjenje ribljih stokova, pad
vrijednosti ribe pri prvoj
prodaji (što se nije odrazilo na maloprodajnu cijenu zbog toga
što većina posrednika
nepravedno raspodjeljuje dodanu vrijednost u vrijednosnom lancu
tog sektora te zbog
monopola u raspodjeli u nekim regijama) te povećanje cijene
goriva; primjećuje da su te
teškoće doprinijele povećanju ribolovnoga napora, što posebno
zabrinjava u slučaju
maloga ribolova i može uistinu ugroziti budućnost toga
tradicionalnoga načina života i
opstanak lokalnih zajednica koje u velikoj mjeri ovise o
ribolovu;
49. ističe važnost osmišljavanja inicijativa koje bi mogle imati
pozitivan učinak na
zapošljavanje i koje su kompatibilne sa smanjenjem ribolovnoga
napora, kao što su
ribolovni turizam i aktivnosti istraživanja;
50. poziva Komisiju i države članice da unaprijede dostupnost
dostojanstvenih radnih
uvjeta i odgovarajuću socijalnu zaštitu za sve radnike u sektoru
ribarstva, bez obzira na
veličinu ili vrstu poduzeća koje ih zapošljava, mjesta
zapošljavanja ili ugovor prema
kojem su zaposleni, među ostalim uporabom sporazuma o
partnerstvu u održivom
ribarstvu koji se potpisuju u toj regiji radi borbe protiv
socijalnog dampinga i
poboljšanja pristupa tržištima i financiranju, suradnje s javnom
upravom i institucijama
te diversifikacije načina stjecanja sredstava za život; ističe
važnost učinkovitih
inspekcija i kontrola rada;
51. ističe potrebu za poboljšanjem radnih uvjeta ribara s
obzirom na visoku stopu nezgoda u
tom sektoru kao i na nerazmjerno visok rizik od profesionalnih
bolesti, kako fizičkih
tako i mentalnih; naglašava da je potrebno jamčiti odgovarajuću
ravnotežu između
poslovnog i privatnog života ribara; ističe važnost pružanja
odgovarajućih sanitarnih
uvjeta, i na ribarskim plovilima i na kopnu, te zadovoljavajućeg
smještaja i mogućnosti
za rekreacijske aktivnosti; naglašava potrebu da se zajamči da
luke, pristaništa i vodni
putovi i dalje budu operativno sigurni i plovni;
52. naglašava potrebu za jamčenjem da svaka riba i ribarski
proizvod koji se uvezu u EU
ispunjavaju uvjete koji su u skladu s međunarodnim normama koje
se odnose na okoliš,
rad i ljudska prava; poziva Komisiju i države članice da zajamče
pošteno natjecanje i
održivost u sektoru ribarstva radi očuvanja radnih mjesta i
rasta; naglašava da je to
ključno ne samo u pogledu tržišnoga natjecanja u Uniji već
također i osobito u vezi s
konkurentima iz trećih zemalja;
53. smatra da Komisija i države članice trebaju promicati
potpuno korištenje sredstava iz
-
PE595.446v03-00 12/24 RR\1125788HR.docx
HR
Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) i Europskog
instrumenta za
susjedstvo; smatra da Komisija treba dati sve od sebe da
državama članicama i
zemljama koje nisu članice EU-a pruži pomoć u korištenju svih
dostupnih fondova na
najučinkovitiji mogući način, posebno u pogledu:
– poboljšanja uvjeta rada i sigurnosti na plovilu
– vrednovanja radnog i stručnog osposobljavanja te poticanja
pokretanja i razvoja novih
gospodarskih aktivnosti u sektoru s pomoću zapošljavanja,
obrazovanja i
multidisciplinarnog osposobljavanja mladih ljudi
– jačanja uloge žena u ribarstvu i izravno povezanim proizvodnim
sektorima, uzimajući
u obzir činjenicu da one čine 12 % ukupne radne snage u tom
sektoru;
54. podsjeća da Europski fond za pomorstvo i ribarstvo mora
pomoći artizanalnom ribolovu
u obnavljanju opreme kako bi mogao poštovati znatna ograničenja
u pogledu obveze
iskrcavanja;
55. poziva Komisiju da potiče osnivanje i rad lokalnih akcijskih
skupina u ribarstvu
(FLAG-ovi) koje promiču model održivog ribarstva;
56. smatra da je ključno promicati, valorizirati i pružati
poticaje za suradnju među ribarima,
posebno među malim ribarima unutar istog područja ili regije,
kako bi se zajednički
riješila pitanja planiranja i upravljanja lokalnim ribolovnim
resursima u cilju učinkovite
i konkretne regionalizacije u skladu s ciljevima ZRP-a; smatra
da je velika
fragmentacija i raznolikost zanimanja, ciljeva, tehničkih
karakteristika i korištenih alata
posebna značajka ribolova u Sredozemlju te da se stoga
horizontalnim i jedinstvenim
pristupom ne bi poštovale lokalne specifičnosti Sredozemlja;
57. prima na znanje da je, unatoč nedavnim poboljšanjima, i
dalje visok broj stokova za
koje nije provedena pouzdana procjena njihova statusa te da
Znanstveni, tehnički i
gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) žali zbog činjenice da je
broj procjena zapravo
pao, od 44 procjene 2012. do svega 15 procjena 2014. godine;
ističe važnost osiguranja
brzog i pravilnog prikupljanja podataka te poticanja i
podržavanja povećanja broj
studija i vrsta pokrivenih podacima, čime se povećavaju saznanja
o stokovima, utjecaju
rekreacijskog ribolova i vanjskim čimbenicima kao što je
zagađenje radi ostvarenja
održivog upravljanja stokovima;
58. smatra da se ne može racionalno i održivo upravljati
resursima bez prikupljenih
podataka i njihove znanstvene uporabe u pogledu čimbenika kao
što su podaci o
ribolovnim kapacitetima, poduzetim ribolovnim aktivnostima i
njihovu
socioekonomskom stanju te biološkom statusu iskorištenih
stokova;
59. napominje da samo 40 % iskrcane ribe u području djelovanja
Opće komisije za
ribarstvo na Sredozemlju dolazi iz stokova za koje postoje
znanstvene procjene
podnesene Komisiji te da postotak dodatno pada kada je riječ o
stokovima za koje
postoji plana upravljanja; ističe da je potrebno poboljšati
pokrivenost znanstvenih
procjena o statusu stokova i povećati postotak ribe iskrcane u
okviru ribolova
reguliranog višegodišnjim planovima upravljanja;
-
RR\1125788HR.docx 13/24 PE595.446v03-00
HR
60. smatra važnima procjene ribolovnog napora rekreacijskog
ribolova te prikupljanja
podataka o ulovu s morskog dna i iz mora u Sredozemlju;
61. naglašava da su potrebni integrirani pristupi kojima se u
obzir istovremeno uzimaju
heterogenost morskog okoliša, složenost morskih vrsta (koje se
love i koje se ne love),
različite karakteristike i provođenje ribolovnih aktivnosti,
pojava deprecijacije ribe prve
prodaje i monopol u distribuciji u nekim područjima, kao i svi
drugi čimbenici koji
utječu na zdravlje ribljih stokova;
62. prima na znanje da su podaci koji su dostupni za mjerenje
opsega i učinka ribolovnih
aktivnosti u sektoru malog ribolova ograničeni te se mogu
razlikovati od jedne države
članice do druge; napominje da se zbog tog nedostatka podataka
artizanalni ribolov
podcjenjuje;
63. ističe da bi bolje razumijevanje gospodarskog i socijalnog
utjecaja različitih vrsta
ribolova, posebno malog i rekreacijskog ribolova, pomoglo pri
utvrđivanju najboljih
mjera upravljanja;
64. čvrsto podržava prijedlog Opće komisije za ribarstvo
Sredozemlja da se uspostavi
katalog ribolovnih aktivnosti te da se u njega uvrste
informacije o ribolovnom alatu i
operacijama, opisi ribolovnih područja te indikacije o ciljnim
vrstama i usputnom ulovu
kako bi se pružio potpuni opis ribolovnih aktivnosti u određenom
području i interakcija
s drugim sektorima kao što je rekreacijski ribolov;
65. smatra da bi se na rekreacijski ribolov trebala
primjenjivati nova pravila i da bi se
morao izraditi katalog aktivnosti rekreacijskog ribolova koji bi
sadržavao informacije o
ribolovnom alatu i operacijama, opise ribolovnih područja te
indikacije o ciljnim
vrstama i usputnom ulovu;
66. poziva Komisiju da promiče snažnu znanstvenu suradnju i da
radi na poboljšanju
prikupljanja podataka o najvažnijim stokovima, u cilju smanjenja
vremenskog razdoblja
između prikupljanja i konačne procjene podataka, te da zatraži
od STECF-a procjenu
novih stokova; snažno žali zbog činjenice da u Sredozemlju
većina iskrcane ribe
pripada vrstama za koje postoji malo podataka;
67. ističe snažnu i ključnu potrebu za povećanom razmjenom
podataka i suzbijanjem
njihove nedostupnosti i disperzije razvijanjem zajedničke baze
podataka sa
sveobuhvatnim i vjerodostojnim podacima o ribolovnim resursima
te uspostavom mreže
stručnjaka i istraživačkih institucija koje bi pokrivale
različita područja znanosti o
ribarstvu; ističe da bi tu bazu podataka financirao EU, a ona bi
uključivala sve podatke
o ribarstvu i ribolovnim aktivnostima po zemljopisnim
potpodručjima, uključujući
podatke o rekreacijskom ribolovu, kako bi se olakšala kontrola
kvalitete, neovisni i
sveobuhvatni podaci i tako poboljšale procjene stokova;
68. napominje da se učinci, dimenzije i karakteristike ribolova
NNN trenutačno nedovoljno
procjenjuju, različito se procjenjuju u različitim zemljama
Sredozemlja te stoga te
zemlje nisu pravilno zastupljene u okviru informacija o
aktualnom statusu ribarstva i
trendovima kroz vrijeme; naglašava da je potrebno prikladno
uzeti u obzir te zemlje u
sklopu razvoja znanstvenih procjena u svrhu upravljanja
ribarstvom;
-
PE595.446v03-00 14/24 RR\1125788HR.docx
HR
69. poziva države članice da aktivno rješavaju problem
krivotvorenja morskih proizvoda
njihovim označivanjem i sljedivošću te da povećaju napore oko
suzbijanja nezakonitog
ribolova; žali zbog manjka dostupnih informacija o stanju većine
stokova („stokovi o
kojima ne postoji dovoljno podataka”) i činjenice da se oko 50 %
ulova ne prijavljuje
službeno, dok 80 % iskrcaja dolazi iz „stokova o kojima ne
postoji dovoljno podataka”;
70. poziva države članice da ratificiraju i u cijelosti provode
sve relevantne konvencije ILO-
a o radnicima u sektoru ribarstva radi osiguranja dobrih radnih
uvjeta, kao i jačanja
institucija za kolektivno pregovaranje, kako bi pomorski
radnici, uključujući
samozaposlene, mogli iskoristiti svoja radna prava;
71. poziva Komisiju da potiče i podržava ulaganja u
diversifikaciju i inovacije ribarskog
sektora razvijanjem komplementarnih djelatnosti;
Osviještenost
72. ističe da je moguće postići učinkovite rezultate i potpuno
ostvarenje ciljeva jamčenjem
visoke razine odgovornosti i osviještenosti među subjektima u
sektoru razvojem
vještina i obrazovanja svih ribara (profesionalnih i
rekreativnih) i njihove uključenosti u
postupak odlučivanja, uz dodavanje konkretnih mjera za širenje
dobrih praksi;
73. smatra važnim promicati obavezno pružanje potrošačima
prikladnih informacija o
točnom podrijetlu proizvoda te metodi i datumu ulova; također se
mora provesti analiza
i ocijeniti je li mjerama sadržanima u novom ZOT-u postignuto
poboljšanje informacija
koje se pružaju potrošaču;
74. također smatra da je važno podići razinu osviještenosti i
obrazovanja među potrošačima
kako bi odgovorno konzumirali ribu davanjem prednosti lokalnim
vrstama koje su
ulovljene održivim tehnikama i koje po mogućnosti dolaze iz
stokova koji nisu
prekomjerno iskorišteni i koji se manje prodaju; smatra da je u
tu svrhu potrebno
promicati učinkovit i pouzdan sustav sljedivosti i označivanja,
u suradnji s relevantnim
dionicima, kako bi se, među ostalim, informirali potrošači i
suzbile prijevare povezane s
hranom;
75. smatra da je potrebno uspostaviti ravnotežu između poštenoga
tržišnoga natjecanja,
zahtjeva potrošača, održivosti sektora ribarstva i očuvanja
radnih mjesta; naglašava da
su potrebni sveobuhvatan pristup i snažna politička volja svih
sredozemnih zemalja za
suočavanje s problemima i poboljšanje situacije u Sredozemnome
moru;
76. pozdravlja kampanju MEDFISH4EVER, koju je pokrenula Komisija
kako bi podigla
razinu osviještenosti javnosti o stanju u Sredozemnom moru;
77. smatra da škole i bolnice i druge javne ustanove treba
opskrbljivati lokalnom ribom;
78. naglašava činjenicu da je, u svjetlu tog novog scenarija i
svih tih novih međusobno
povezanih čimbenika na Sredozemlju, potrebno revidirati Uredbu
(EZ) br. 1967/2006 u
pogledu Sredozemlja kako bi se ona prilagodila aktualnoj
situaciji;
79. ističe da Uredbu (EZ) br. 1967/2006 treba revidirati u
dijelu koji se odnosi na propisanu
zabranu korištenja određenih tradicionalnih alata (zabrana
korištenja mreža stajaćica
-
RR\1125788HR.docx 15/24 PE595.446v03-00
HR
izvan gospodarskog ribolova), zatim odredbe koje se odnose na
specifične karakteristike
ribarskih alata kao što su visina ribarskih mreža, veličina oka
ribarskih mreža, dubine i
udaljenosti od obale na kojoj je dozvoljeno korištenje
alata;
o
o o
80. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi
Vijeću i Komisiji.
-
PE595.446v03-00 16/24 RR\1125788HR.docx
HR
OBRAZLOŽENJE
Sredozemno more je sa svojih 17 000 morskih vrsta jedna od
područja s najvećom biološkom
raznolikošću na svijetu. Međutim, ukupna razina prekomjerno
iskorištenih ribljih stokova je
dva ili tri puta veća od razine najvišeg održivog prinosa.
Postoji opasnost da ćemo
Sredozemno more pretvoriti u pustinju.
Osim prekomjernog izlova, veliku opasnost za Sredozemno more
predstavljaju prekomjerne
količine hranjivih tvari i gnojiva, zagađenje te promjene na
obali i staništu, kao i pomorski
promet te ekstrakcija nafte i plina. Sredozemlje je, osim toga,
vrlo osjetljivo na klimatske
promjene. Potrebno ga je zaštititi.
Slijede neke od ključnih točaka izvješća:
– višegodišnje upravljanje resursima za veću održivost, među
ostalim s pomoću selektivnijih
ribolovnih alata
– suradnja s trećim zemljama koje djeluju u Sredozemlju
– sezona zabrane ribolova na temelju bioloških karakteristika
vrste
– zatvaranje određenih područja za uzgajališta ili povećanje
stokova koji su prekomjerno
iskorišteni
– povlašteni pristup resursima za artizanalni ribolov
– veća kontrola nad nezakonitim ribolovnim aktivnostima zajedno
s posebnim mjerama za
osobe koje ne poštuju pravila i nemaju dozvolu
– moguće uvođenje kvota za određene vrste koje su prekomjerno
iskorištene
– poštovanje najmanje dopuštene veličine i definiranje veličine
na temelju znanstvenih
kriterija
– veća kontrola nad lancem opskrbe sve do ribljih tržnica, uz
pružanje detaljnijih informacija
potrošačima
– veća uključenost regionalnih ribolovnih organizacija u
postupak odlučivanja u skladu s
regionalizacijom o kojoj je riječ u okviru zajedničke
ribarstvene politike;
Izvješćem o vlastitoj inicijativi općenito se žele postići
sljedeći ciljevi:
– višegodišnje upravljanje resursima za veću održivost, među
ostalim s pomoću selektivnijih
ribolovnih alata
– suradnja s trećim zemljama koje djeluju u Sredozemlju
– sezona zabrane ribolova
– zatvaranje određenih područja za uzgajališta ili povećanje
stokova koji su prekomjerno
iskorišteni
– povlašteni pristup resursima za artizanalni ribolov
– veća kontrola nad nezakonitim ribolovnim aktivnostima zajedno
s posebnim mjerama za
osobe koje ne poštuju pravila i nemaju dozvolu
– uvođenje kvota za određene vrste koje su prekomjerno
iskorištene
– poštovanje najmanje dozvoljene veličine
– veća kontrola nad lancem opskrbe sve do ribljih tržnica, uz
pružanje detaljnijih informacija
potrošačima
– veća uključenost Opće komisije za ribarstvo na Sredozemlju i
regionalnih ribolovnih
organizacija u postupak odlučivanja u skladu s regionalizacijom
o kojoj je riječ u okviru
-
RR\1125788HR.docx 17/24 PE595.446v03-00
HR
zajedničke ribarstvene politike (ZRP).
-
PE595.446v03-00 18/24 RR\1125788HR.docx
HR
9.12.2016
MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA
upućeno Odboru za ribarstvo
o stanju ribljih stokova i socioekonomskom položaju sektora
ribarstva na Sredozemlju
(2016/2079(INI))
Izvjestitelj za mišljenje: João Pimenta Lopes
PRIJEDLOZI
Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za
ribarstvo da kao nadležni odbor u
prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće
prijedloge:
A. budući da obalu Sredozemnoga mora dijeli 19 zemalja koje na
tom geografskom području
imaju pravne i administrativne odgovornosti; budući da je
ribarstvo u Sredozemlju
iznimno raznoliko i da se, iako obuhvaća i industrijske
ribolovne aktivnosti, uglavnom
sastoji od artizanalnoga ribolova, koji je katkad namijenjen
samo za prehranu obitelji, s
raznim tehničkim obilježjima i stupnjevima selektivnosti, zbog
čega je teško primjenjivati
klasične ili tradicionalne metode procjene i upravljanja
ribarstvom;
B. budući da je bogata biološka raznolikost Sredozemlja (≈ 10
000 – 12 000 vrsta) pod
ozbiljnom prijetnjom pojava povezanih s klimatskim promjenama u
svijetu, onečišćenjem
mora i iznad svega prelova; budući da se bilježi opće i oštro
smanjenje ribljih stokova u
Sredozemlju (> 90 % stokova se prekomjerno lovi), pri čemu
postoji rizik od potpunog
iscrpljivanja nekih osiromašenih stokova;
C. budući da socioekonomsko stanje sektora ribarstva u
Sredozemlju ponajprije ovisi o
održivoj razini ribljih stokova;
1. ističe da je mali ribolov osnovni ekonomski i socijalni
faktor na Sredozemlju te da
obuhvaća 80 % ribolovne flote i 60 % radnih mjesta u tom
sektoru; ističe važnost malog
neindustrijskog ribolova za održivost ribljih stokova koje
dijele razne zemlje, za biološko i
ekološko očuvanje vrsta, održivu uporabu morske biološke
raznolikosti i socioekonomski
razvoj ribarskih zajednica, a posebno ruralnih zajednica; ističe
da se identitet, kulturna
baština, tradicije i vrijednosti mnogih lokalnih zajednica
uvelike zasnivaju na
aktivnostima u sektoru ribarstva;
2. poziva države članice da aktivno rješavaju problem
krivotvorenja morskih proizvoda
njihovim označivanjem i sljedivošću te da povećaju napore oko
suzbijanja nezakonitog
-
RR\1125788HR.docx 19/24 PE595.446v03-00
HR
ribolova; žali zbog manjka dostupnih informacija o stanju većine
stokova („stokovi o
kojima ne postoji dovoljno podataka”) i činjenice da se oko 50 %
ulova ne prijavljuje
službeno, dok 80 % iskrcaja dolazi iz „stokova o kojima ne
postoji dovoljno podataka”;
3. primjećuje da se socioekonomsko stanje u tom sektoru
pogoršalo zbog različitih razloga,
koji obuhvaćaju i smanjenje ribljih stokova, pad vrijednosti
ribe pri prvoj prodaji (što se
nije odrazilo na maloprodajnu cijenu zbog toga što većina
posrednika nepravedno
raspodjeljuje dodanu vrijednost u vrijednosnom lancu tog sektora
te zbog monopola u
raspodjeli u nekim regijama) te povećanje cijene goriva;
primjećuje da su te teškoće
doprinijele povećanju ribolovnoga napora, što posebno zabrinjava
u slučaju maloga
ribolova i može uistinu ugroziti budućnost toga tradicionalnoga
načina života i opstanak
lokalnih zajednica koje u velikoj mjeri ovise o ribolovu;
4. smatra da je potrebno uspostaviti ravnotežu između poštenoga
tržišnoga natjecanja,
zahtjeva potrošača, održivosti sektora ribarstva i očuvanja
radnih mjesta; naglašava da su
potrebni sveobuhvatan pristup i snažna politička volja svih
sredozemnih zemalja za
suočavanje s problemima i poboljšanje situacije u Sredozemnome
moru;
5. naglašava da su potrebna dosljedna pravila o sportskom
ribolovu za zaštitu morskog
ekosustava; ističe da pri rekreacijskim ribolovu moraju
poštovati ista razdoblja zabrane
ribolova koja se primjenjuju na profesionalni ribolov;
6. naglašava da se pri definiranju ribarstvenih politika u
procese odlučivanja trebaju uključiti
i integrirati ribari i njihova udruženja te organizacije
proizvođača, sindikati, obalne
akcijske skupine i lokalne zajednice, u skladu s načelom
regionalizacije zajedničke
ribarstvene politike i uključujući treće zemlje na istočnim i
južnim obalama sredozemnoga
bazena; naglašava da će jedino stvaranjem pravednih,
uravnoteženih i ujednačenih uvjeta
za sve uključene zemlje i za sve ribolovne subjekte u
Sredozemlju biti moguće jamčiti
zdrave ribarske resurse te održivo i profitabilno ribarstvo, a
time održati i aktualne razine
zaposlenosti i u najboljem slučaju stvoriti nova radna mjesta u
sektoru ribarstva; ističe
važnu ulogu jakih i neovisnih socijalnih partnera u sektoru
ribarstva te
institucionaliziranog socijalnog dijaloga i sudjelovanja radnika
u pitanjima koja se tiču
poduzeća;
7. poziva Komisiju i države članice da poboljšaju upravljanje,
koordinaciju i izgradnju
kapaciteta, da promiču pružanje informacija i tehničke podrške
te ih učine dostupnijima
ribarskim organizacijama i organizacijama proizvođača koje se
prijavljuju za dobivanje
sredstava iz EFPR-a (ili drugih fondova EU-a), čime bi se
trebale zadovoljiti posebne
logističke, kadrovske i financijske potrebe u sektoru ribarstva,
i to sljedećim mjerama:
– promicanjem obnove i modernizacije flota radi poboljšanja
radnih i sigurnosnih
uvjeta, smanjenjem ribolovnoga napora uz istodobno poboljšanje
ulova na održiv
način uporabom manje invazivne i selektivne ribolovne opreme i
smanjenjem
usputnog i odbačenog ulova, optimiziranjem procesa u lancu
opskrbe, unapređenjem
energetske učinkovitosti, jačanjem sustava sljedivosti te
poboljšanjem i jamčenjem
postojanja aktivnih i pasivnih sigurnosnih sustava na brodu, kao
što su
individualizirani sustav lokalizacije u prslucima za spašavanje
i radiofar za
određivanje položaja u nuždi (EPIRB), koji se među ostalima
smatraju prikladnima
prema zakonodavstvu država članica, i jamčenjem odgovarajućeg
osposobljavanja u
vezi sa sigurnošću na brodu i uporabom pripadajuće opreme;
-
PE595.446v03-00 20/24 RR\1125788HR.docx
HR
– promicanjem zapošljavanja, obrazovanja i višedisciplinskog
osposobljavanja mladih,
čime se jača položaj radnog i strukovnog osposobljavanja te
podupire nastajanje i
razvoj novih ekonomskih aktivnosti u tom sektoru, te razvijanjem
izgleda za rad u
regiji u područjima zapošljavanja koja će omogućiti pristojan
dohodak u budućnosti,
radi jamčenja održivosti i teritorijalne kohezije; naglašava da
je u tom pogledu
potrebno da nadležna tijela ribarima na odgovarajući način
pružaju osposobljavanje i
informiraju ih o njemu (uključujući usvajanje najboljih praksi i
podizanje razine
osviještenosti o pitanjima okoliša);
– poticanjem zaposlenih u sektoru ribarstva i industriji
ribarskih proizvoda da udruže
snage i organiziraju se, primjerice u sindikate, organizacije u
okviru zajednice,
zadruge i/ili organizacije predstavnika ribara i vlasnika
ribarskih plovila, ili
provođenjem zajedničkih procjena izgleda za budućnost i
osmišljavanjem mogućnosti
za pristojan dohodak u budućnosti, bilo u ribarstvu bilo u
drugim sektorima;
– isticanjem uloge žena u ribarstvu i proizvodnim sektorima
povezanima s njime kako bi
se povećala njihova prepoznatljivost, imajući na umu da žene
čine 12 % radne snage u
tome sektoru, i promicanjem jednakosti muškaraca i žena;
8. ističe važnost osmišljavanja inicijativa koje bi mogle imati
pozitivan učinak na
zapošljavanje i koje su kompatibilne sa smanjenjem ribolovnoga
napora, kao što su
ribolovni turizam i aktivnosti istraživanja;
9. predlaže da države članice odrede minimalnu plaću ili
usporedivu potporu dohotku kako
bi se omogućilo da ribari zarađuju dovoljno za život, i to u
okviru zakonodavstva ili
kolektivnog pregovaranja, uz dužno poštovanje njihovih zakona i
praksi; preporučuje da
države članice uspostave kompenzacijski fond za stabilan dohodak
kako bi se obuhvatila
razdoblja tijekom kojih se ne lovi riba, a u koja bi se mogle
ubrojiti i nepovoljne
vremenske pojave koje onemogućuju ribolov, sezone zabrane
ribolova (razdoblja
biološkog oporavka) koje služe očuvanju životnoga ciklusa
eksploatiranih vrsta, ekološke
katastrofe, ili događanja koja obuhvaćaju produljeno onečišćenje
okoliša ili zatrovanost
morskim biotoksinima, te da se prema tim razdobljima odnosi kao
prema stvarnom
radnom vremenu u svrhe računanja staža za mirovinu i drugih
prava u okviru socijalne
sigurnosti;
10. naglašava da je potrebno promicati kolektivno pregovaranje i
potiče socijalne partnere u
sektoru ribarstva da pregovaraju o kolektivnim ugovorima u
skladu s nacionalnim
zakonima i praksama jer su oni učinkovit instrument za očuvanje
socijalnih i radnih normi
i za jamčenje dostojanstvene plaće za sve radnike i poštenoga
natjecanja u tom sektoru;
ističe potrebu za zaštitom i unapređenjem prava radnika u
sektoru ribarstva, koja su u
nekim državama članicama posebno ugrožena;
11. ponavlja svoj poziv državama članicama koje to još nisu
učinile da ratificiraju Konvencije
MOR-a br. 188 o radu u ribolovu kojom se nastoje zajamčiti
dostojanstveni uvjeti rada za
ribare na ribarskim plovilima;
12. poziva Komisiju i države članice da unaprijede dostupnost
dostojanstvenih radnih uvjeta i
odgovarajuću socijalnu zaštitu za sve radnike u sektoru
ribarstva, bez obzira na veličinu ili
vrstu poduzeća koje ih zapošljava, mjesta zapošljavanja ili
ugovor prema kojem su
zaposleni, pa i uporabom sporazuma o partnerstvu u održivom
ribarstvu koji se potpisuju
-
RR\1125788HR.docx 21/24 PE595.446v03-00
HR
u toj regiji radi borbe protiv socijalnog dampinga i poboljšanja
pristupa tržištima i
financiranju, suradnje s javnom upravom i institucijama te
diversifikacije načina stjecanja
sredstava za život; ističe važnost učinkovitih inspekcija i
kontrola rada;
13. ističe potrebu za poboljšanjem radnih uvjeta ribara s
obzirom na visoku stopu nezgoda u
tom sektoru kao i na nerazmjerno visok rizik od profesionalnih
bolesti, i fizičkih i
mentalnih; naglašava da je potrebno jamčiti odgovarajuću
ravnotežu poslovnog i
privatnog života ribara; ističe važnost pružanja odgovarajućih
sanitarnih uvjeta, i na
ribarskim plovilima i na kopnu, te zadovoljavajućeg smještaja i
mogućnosti za
rekreacijske aktivnosti; naglašava potrebu da se zajamči da
luke, pristaništa i vodni putovi
i dalje budu operativno sigurni i plovni;
14. potvrđuje da ribari imaju važnu ulogu u spašavanju
izbjeglica koje dožive brodolom u
Sredozemlju;
15. naglašava potrebu za jamčenjem da svaka riba i ribarski
proizvod koji se uvezu u EU
ispunjavaju uvjete koji su u skladu s međunarodnim normama koje
se odnose na okoliš,
rad i ljudska prava; poziva Komisiju i države članice da zajamče
pošteno natjecanje i
održivost u sektoru ribarstva radi očuvanja radnih mjesta i
rasta; naglašava da je to
ključno ne samo u pogledu tržišnoga natjecanja u Uniji već
također i osobito u vezi s
konkurentima iz trećih zemalja;
16. naglašava da se Sporazumom o partnerstvu u ribarstvu između
EU-a i Maroka, kao i
svakim drugim sporazumom s Marokom, moraju poštovati legitimna
prava pripadnika
naroda Sahrawi, u skladu s mjerodavnim rezolucijama UN-a.
-
PE595.446v03-00 22/24 RR\1125788HR.docx
HR
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Datum usvajanja 8.12.2016
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
43
6
1
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Laura Agea, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Vilija
Blinkevičiūtė,
Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Martina
Dlabajová, Czesław Hoc, Agnes Jongerius, Rina Ronja Kari, Jan
Keller,
Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jean Lambert, Patrick
Le
Hyaric, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López,
Thomas
Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, João Pimenta Lopes,
Georgi Pirinski, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Maria João
Rodrigues,
Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Romana Tomc, Ulrike
Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber, Jana Žitňanská
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Daniela Aiuto, Georges Bach, Deirdre Clune, Karima Delli,
Tania
González Peñas, Edouard Martin, Evelyn Regner, Joachim
Schuster,
Monika Vana, Tom Vandenkendelaere, Flavio Zanonato, Gabriele
Zimmer
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju prema čl. 200. st. 2.
John Stuart Agnew, Adam Gierek, Hannu Takkula
-
RR\1125788HR.docx 23/24 PE595.446v03-00
HR
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
Datum usvajanja 25.4.2017
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
18
1
1
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Marco Affronte, Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano,
Alain
Cadec, Richard Corbett, Linnéa Engström, Sylvie Goddyn,
Carlos
Iturgaiz, Werner Kuhn, António Marinho e Pinto, Gabriel Mato,
Norica
Nicolai, Ulrike Rodust, Remo Sernagiotto, Ricardo Serrão Santos,
Ruža
Tomašić, Peter van Dalen, Jarosław Wałęsa
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Jens Gieseke, Verónica Lope Fontagné
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju prema čl. 200. st. 2.
John Stuart Agnew
-
PE595.446v03-00 24/24 RR\1125788HR.docx
HR
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
18 +
ALDE António Marinho e Pinto, Norica Nicolai
ECR Remo Sernagiotto, Ruža Tomašić, Peter van Dalen
PPE Alain Cadec, Jens Gieseke, Carlos Iturgaiz, Werner Kuhn,
Verónica Lope Fontagné, Gabriel Mato
S&D Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Richard
Corbett, Ulrike Rodust, Ricardo Serrão Santos
Verts/ALE Marco Affronte, Linnéa Engström
1 -
EFDD John Stuart Agnew
1 0
ENF Sylvie Goddyn
Objašnjenje korištenih znakova:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani