Decembar 2009. godine Beograd Broj 7 (ISSN 1821-1879) INTERVJU : Ivica Da~i}, prvi potpredsednik Vlade - zamenik predsednika Vlade i ministar unutra{wih poslova N N a a d d o o b b r r o o m m p p u u t t u u d d a a p p o o v v r r a a t t i i m m o o u u g g l l e e d d s s r r p p s s k k e e p p o o l l i i c c i i j j e e Str. 2 - 3. ME\UNARODNA SARADWA: U U E E v v r r o o p p u u - - b b e e z z v v i i z z e e Str. 8 - 9. ❄ ❄ ❄ ❄ ❄ ❄ ❄ ❄ S S r r e e } } n n a a N N o o v v a a g g o o d d i i n n a a i i b b o o ` ` i i } } n n i i p p r r a a z z n n i i c c i i ❄
24
Embed
povratimo ugled bez vizearhiva.mup.gov.rs/cms_cir/policija-danas.nsf/Policija... · 2011. 1. 31. · srpske policije Str. 2 - 3. ... petsto qudi iz Vojske Srbije koji su se bavili
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Decembar 2009. godine Beograd Broj 7
(ISSN 1821-1879)
INTERVJU:
Ivica Da~i}, prvi potpredsednik Vlade - zamenik
predsednika Vlade i ministar unutra{wih poslova
NNaa ddoobbrroomm ppuuttuu ddaa
ppoovvrraattiimmoo uugglleedd
ssrrppsskkee ppoolliicciijjeeStr. 2 - 3.
ME\UNARODNA SARADWA:
UU EEvvrrooppuu --
bbeezz vviizzeeStr. 8 - 9.
�
�
�
�� �
�
�
SSrree}}nnaa NNoovvaa ggooddiinnaa ii bboo`̀ii}}nnii pprraazznniiccii
�
INTERVJU2
Ivica Da~i}, prvi potpredsednik Vlade - zamenik predsednika Vlade i ministar unutra{wih poslova
Na dobrom putu da povratimo ugled
srpske policije
Umesto slike Balkana
kao nestabilnog pro-
stora, sinonima za
sukobe, ratove, izolaciju, iz-
beglice, za stradawa, Srbija
je postala „izvoznik“ bez-
bednosti i regionalne sara-
dwe u borbi protiv organi-
zovanog kriminala. Vizna li-
beralizacija predstavqa ve-
liko me|unarodno priznawe.
Srbija je kona~no na „be-
loj {engen“ listi. Vi ste
bili u Briselu 30. novem-
bra, kada je doneta odluka
o viznoj liberalizaciji.
Koliki je doprinos srpske
policije u procesu vizne
liberalizacije?
- Siguran sam da vizna li-
beralizacija nije nikakav
poklon Evropske unije gra|a-
nima Srbije, ve} je za to bilo
neophodno da se ispuni ~itav
niz kriterijuma. Svi gra|ani
Srbije treba da imaju u vidu
nekoliko veoma jasnih i pre-
ciznih kriterijuma koji su
postavqeni i predstavqeni
gra|anima i Vladi Republi-
ke Srbije u maju pro{le go-
dine, kao {to je bezbednost
dokumenata, odnosno izdava-
we novih paso{a. Do sada je
izdato 1.400.000 novih, bio-
metrijskih paso{a, a sada se
izdaju i nove generacije paso-
{a koji u svom ~ipu sadr`e i
biometrijski podatak otisak
prsta, {to omogu}ava da
MUP Srbije bude me|u deset
vode}ih dr`ava u svetu. Za
sada samo tri dr`ave u Evro-
pskoj uniji primewuju ovakve
metode prilikom izrade bio-
metrijskih paso{a.
Drugi blok pitawa odno-
sio se na borbu protiv orga-
nizovanog kriminala i koru-
pcije, o~uvawe javnog reda i
mira, gde je donet ~itav niz
zakonskih i podzakonskih
akata, kao {to je Zakon o odu-
zimawu imovine ste~ene or-
ganizovanim kriminalom i
dono{ewe razli~itih stra-
tegija i akcionih planova za
borbu protiv organizovanog
kriminala i korupcije.
Tre}i blok pitawa odno-
sio se na pitawa kontrole
granica, stranaca, azila, mi-
gracija, readmisije, a ~etvr-
ti blok na qudska prava i
slobode.
Srbija je ispunila sve
{to je bilo taksativno na-
vedeno, tako da liberaliza-
cija predstavqa i veliko
me|unarodno priznawe mi-
nistarstvima unutra{wih
poslova i pravde, da su u svo-
jim aktivnostima dostigli
nivo evropskih standarda,
ali i obavezu vi{e, tako da
mi na{e aktivnosti nastav-
qamo i u narednom periodu.
Srpska policija postala je
lider u oblasti regionalne
i me|unarodne saradwe. Ko-
liko je to promenilo sliku
Srbije u svetu i kakvi su
planovi za slede}u godinu?
- Umesto slike Balkana kao
nestabilnog prostora, sino-
nima za sukobe, ratove, izola-
ciju, izbeglice, za stradawa...
Srbija je postala „izvoznik“
bezbednosti i regionalne sa-
radwe u borbi protiv organi-
zovanog kriminala. Siguran
sam da nema uspe{ne borbe
protiv kriminala, ukoliko u
tome ne u~estvuju sve polici-
je u regionu. Veoma je va`no
da dr`ave postave kao svoje
nacionalne i dr`avne ciqe-
ve borbu protiv kriminala i
terorizma. Razmena krimina-
listi~ko obave{tajnih in-
formacija je srce i su{tina
postojawa svake policijske
saradwe. Policijska saradwa
u regionu je veoma dobra i u
ovom trenutku ona je nekoli-
ko koraka ispred politi~kih
odnosa i politi~ke saradwe,
koja je izme|u pojedinih dr-
`ava lo{a. Ukoliko bi poli-
cijska saradwa pratila poli-
ti~ke odnose, do{li bismo u
situaciju da prakti~no ne sa-
ra|ujemo. Zato je dogovoreno
da politi~ke razlike ne tre-
ba da budu prepreka za poli-
cijsku saradwu u regionu. Me-
|unarodna zajednica veoma
pozitivno gleda na to {to
Srbija u ovom trenutku radi,
jer su postignuti rezultati
doveli do toga da se poboq{a
nivo efikasnosti policije u
ovom regionu.
Kakva je saradwa sa bez-
bednosnim slu`bama u Sr-
biji?
- Veliki kvalitet u odno-
sima unutar Srbije svakako
je postignut posle formira-
wa nove vlade gde je dr`ava,
kao svoj prioritet, postavi-
la borbu protiv kriminala
i korupcije. Utvr|ena je ve-
oma jasna i korektna sara-
dwa izme|u razli~itih dr-
`avnih organa koji se bave
ovim poslom, a kvalitet
ovog perioda je mnogo ve}a
povezanost, boqa saradwa i
ve}e poverewe me|u wima. U
ovom trenutku veoma visoko
ocewujem saradwu koje Mi-
nistarstvo unutra{wih pos-
lova ima sa civilnim i voj-
nim bezbednosnim slu`ba-
ma, kao i sa tu`ila{tvom i
pravosudnim organima. Bez
svega toga, dobri rezultati
u borbi protiv kriminala i
korupcije bi umnogome bili
dovedeni u pitawe.
Veliki broj zaplena narko-
tika {irom sveta se desi up-
ravo na osnovu informacija
na{ih bezbednosnih slu`bi
i na{e policije. Spre~eno je
nekoliko velikih kriminal-
nih aktivnosti {irom Evro-
pe i sveta na osnovu na{ih
informacija, a do{lo je i do
velikih zajedni~kih poli-
cijskih akcija u ovom delu
sveta.
Po posledwim istra`iva-
wima javnog mwewa, pove-
rewe gra|ana u Ministar-
stvo unutra{wih poslova
i policiju raste. Kako to
obja{wavate?
- Siguran sam da je jedan od
preduslova uspe{ne borbe
protiv kriminala i korupci-
je, poverewe gra|ana u poli-
ciju. Bez tog poverewa nema
dobre i efikasne policije.
Mi `elimo da budemo u fun-
kciji naroda, odnosno svih
gra|ana Srbije. Zato je veoma
bitno da postoji poverewe
gra|ana u ono {to policija
radi. Naravno da je posao po-
licije veoma te`ak, da ima i
mnogo posledica koje mogu da
izazovu i negativne reakcije
i mi{qewa. Trudili smo se
da primena sile bude samo
krajwe sredstvo. U borbi
protiv kriminala, korupcije
i terorizma treba i}i veoma
o{tro i beskompromisno,
ali veoma pa`qivo u postu-
pawu prema gra|anima, kako
se ne bi desilo da do|e do
prekora~ewa zakonskih ov-
la{}ewa, koja mogu imati ve-
oma velike i negativne pos-
ledice po ukupno stawe u dr-
`avi.
Zadovoqan sam na~inom na
koji smo uspeli da obnovimo
poverewe gra|ana da je ovo
wihova policija.
Dokle se stiglo sa refor-
mom policije?
- Dosta je ura|eno u pro-
teklom periodu, ali imamo i
principijelni dogovor da, u
saradwi sa OEBS-om i dru-
gim na{im partnerima {i-
rom sveta, nastavimo refor-
mske procese. Radi se proje-
kat izrade strate{kog plana
daqe reforme policije, ko-
ji radimo zajedno sa na{im
{vedskim partnerima, a pos-
toje razni projekti koje
obavqamo sa partnerima ko-
ji dolaze iz drugih zemaqa
Evropske unije. Sara|ujemo
i sa ruskom policijom i ru-
skim Ministarstvom za va-
nredne situacije, ali smo
imali prilike da razmenimo
iskustva sa policijom i Mi-
nistarstvom javne bezbed-
nosti Kine.
Reforma mora da rezultira
da policija bude {to efikas-
nija, modernija, obrazovanija
i u funkciji gra|ana. Tako|e,
treba da ima jedan potpuno
otvoren i korektan odnos
prema svemu {to se de{ava u
dru{tvu i zato }e u narednim
godinama svakako biti nas-
tavqena reforma na{e poli-
cije i Ministarstva unutra-
{wih poslova.
Dosta je ura|eno, ali uvek
se mo`e i mora vi{e.
Kakva je Va{a saradwa sa
policijskim sindikati-
ma?
- Saradwa sa sindikatima
je po~ela kada smo pre godinu
dana sreli sa wihovim pre-
dstavnicima, ovde u Minis-
tarstvu. Do tada se, prakti~-
no, sa wima nije razgovaralo.
Imam utisak da su mnogi od
wih izgubili radna mesta,
jer su se bavili sindikalnim
poslom. Sindikat ne smatram
protivnikom, nego savezni-
kom i saradnikom u borbi za
ja~awe statusa profesije po-
licajca. Na{i stavovi su za-
jedni~ki, a to je da policija
naravno treba da bude dobro
opremqena, da ima ve}e pla-
te, jasno definisane uslove
za re{avawe svojih `ivotnih
pitawa, kao {to je stambeno
pitawe, pitawe stipendija za
decu onih koji su raweni ili
izgubili `ivot za vreme
obavqawa policijskih du`-
nosti. Treba razvijati sara-
dwu, dijalog, komunikaciju sa
sindikatom. Iako je policija
Ivica Da~i} na Kineskom zidu
INTERVJU 3
specifi~na organizacija, od-
nosno institucija, trudimo
se da sve {to je pozitivno i
{to mo`emo da uradimo u us-
lovima ekonomske krize,
u~inimo u interesu pre svega
onih policajaca koji se nala-
ze danono}no na ulici.
Buxet za slede}u godinu
ve}i je nego u prethodnoj.
Kako je MUP uspeo da do-
bije dodatna sredstva i za
{ta }e ta sredstva biti
upotrebqena?
- Nije re~ o dodatnim sred-
stvima. Treba re}i da Minis-
tarstvo unutra{wih poslova,
odnosno na{a policija, sva-
ke godine dobije po nekoliko
novih zadataka razli~itim
zakonima. Evropska unija od
nas tra`i da imamo ve}i broj
pripadnika grani~ne polici-
je, a tako|e Srbija ima mawe
vatrogasaca po glavi stanov-
nika, nego {to ima Albanija.
Zna~i treba da bude donet Za-
kon o vanrednim situacijama
i formirawe na{eg Sektora
za vanredne situacije koji
podrazumeva preuzimawe oko
petsto qudi iz Vojske Srbije
koji su se bavili tim poslom.
Donet je Zakon o bezbednosti
saobra}aja gde je neophodno
da se policija {to vi{e i bo-
qe ukqu~i u sprovo|ewe tog
zakona, odnosno gde }e se
formirati agencije za bez-
bednost saobra}aja. Tako|e,
kao {to znate, imate Zakon o
oduzimawu imovine ste~ene
organizovanim kriminalom
koji nala`e formirawe Jedi-
nice za finansijske istrage.
Podsetio bih da policija do
sada nije uzimala ni jedan je-
dini dinar kada je re~ o saob-
ra}ajnim prekr{ajima, niti
od izdavawa paso{a. Obaveze
nam nala`u da i na{a dr`ava
ima policijske oficire za
vezu u razli~itim dr`avama,
gde za to postoji policijski
interes. U na{oj zemqi ~ak i
Japan ima policijske ofici-
re za vezu. Kada sve to sabere-
te, vide}ete da je nivo plata,
u su{tini, ostao isti i da je
re~ samo o novim funkcijama
koje na{e Ministarstvo do-
bija. Mi nismo zadovoqni.
Mislimo da ne}emo mo}i da
ispunimo sve funkcije na
najboqi mogu}i na~in zbog
nedostatka sredstava, ali u
svakom slu~aju u na{em poslu
niko ne mo`e re}i i niko ni-
kada ne govori da ne}e obav-
qati svoje zadatke. Policija
svoj posao mora da radi i ni-
ko je ne pita da li mo`e i da-
wu i no}u, i radnim danom, i
praznikom, i sa dnevnicama i
bez dnevnica, i bez naknada
za prekovremeni rad. Veliki
deo policajaca putuje iz dru-
gih gradova da bi radili u
Beogradu. ^ak postoji ideja
da se ukine beneficirani
sta` za policajce, {to je na-
ravno apsolutno neprihvat-
qivo.
Policajci se ~esto `ale
na lo{u opremu i dotraja-
le uniforme. Da li }e
Ministarstvo da uradi
ne{to po tom pitawu?
- Tu ima dve vrste proble-
ma. Prvo je problem nedos-
tatka finansija, a drugo je
problem nejasne zakonske
regulative, kada je re~ o
tenderima i javnim nabavka-
ma, jer veoma ~esto se ra-
znim manipulacijama i ma-
hinacijama onemogu}ava
sprovo|ewe tenderske pro-
cedure i jednostavno po ne-
koliko godina policajci ~e-
kaju na delove uniforme ko-
je bi mo`da mogli da dobiju
mnogo ranije. Drugo je pita-
we kvaliteta uniformi.
Kao {to znate, mi smo imali
nekoliko akcija protiv ko-
rupcije u samom na{em Mi-
{irom sveta ostvaruje. Izu-
zetno sam zadovoqan rezul-
tatima koje posti`e na{a
policija, imaju}i u vidu na-
~in na koji se prema woj od-
nosilo svih ovih godina, kao
i plate koje imaju, opremu i
veoma veliku osetqivost
dru{tva na svaku reakciju
policije, jer je policajac
svakoga dana na novom ispi-
tu. Vrhunski policajac u jed-
nom danu mo`e svojim pote-
zom da uni{ti celu svoju ka-
rijeru i naravno da ugrozi
`ivote i drugih qudi.
Novi Zakon o saobra}aju
stupio je na snagu 10. de-
cembra. Da li }e to zaista
smawiti broj saobra}aj-
nih nezgoda i da li }e se
Zakon, ako se poka`e kao
neefikasan, mewati?
- Dugi niz godina, kao {to
znate, jedan od osnovnih zah-
teva i javnosti i gra|ana je
da se smawi broj poginulih u
saobra}ajnim nezgodama. Taj
broj iznosi negde 800 do 900
qudi tokom godine, a od toga
je nekoliko desetina dece.
nistarstvu. To je tema kojom
}emo se baviti u narednom
periodu. Policajac da bi
mogao da radi svoj posao mo-
ra da bude osposobqen, obu-
~en i opremqen za obavqawe
takve vrste posla. Ne mo`e
policija da se bori protiv
visokotehnolo{kog krimi-
nala sa kompjuterima iz pro-
{log milenijuma i ne mo`e
policajac koji vozi „Zastavu
101“ koja ne mo`e da pre|e
vi{e od 150 kilometara na
sat da se bori sa nekima koji
voze po 250, 300 kilometara
na sat na autoputu. Ako smo
ve} pre{li na novi Zakon o
bezbednosti saobra}aja, to
podrazumeva ulagawe u video
sisteme, u video nadzor, po-
drazumeva modernu policiju,
ali i pra}ewe tehnolo{kih
dostignu}a koja policija
Zakon je predlo`en, a wego-
va izrada trajala je godina-
ma. Bilo je sukoba i razli-
~itih interesa. Eksperti i
profesori u~estvovali su u
pisawu tog Zakona. Jednos-
tavno, primewena je proce-
dura i praksa koja postoji u
zapadnoj Evropi. Sada kada
je Zakon donet, neki se pro-
tive, ali nemogu}e je udovo-
qiti svim zahtevima javnos-
ti u isto vreme. Osnovni
ciq ovog Zakona nije repre-
sija, ve} smawivawe broja
povr|enih i poginulih u sa-
obra}ajnim nezgodama. Ako
su na{i gra|ani spremni da
po{tuju te o{tre zakone u
Nema~koj ili u Austriji, ne
vidim za{to to ne bi radili
u Srbiji. Nisu `ivoti sr-
pske dece mawe vredni, nego
{to je `ivot qudi u Austri-
ji ili u Nema~koj. Ni jedan
zakon nije idealan, ali tre-
ba gledati kako }e se on pri-
mewivati u praksi. Sada }e
policija imati vi{e sre-
dstava za ulagawe u bezbed-
nost saobra}aja, jer }e deo
tih sredstava i}i u polici-
jiski buxet, ali u buxet sa-
obra}ajne policije koja se
bavi bezbedno{}u saobra}a-
ja. Sa druge strane bi}e for-
mirane agencije za bezbed-
nost saobra}aja, koje }e ana-
lizirati sve efekte o koji-
ma smo govorili. Zakon }e se
u hodu mewati, ukoliko pos-
toje neka boqa i svrsishod-
nija re{ewa.
Ministarstvo unutra-
{wih poslova je zajedno sa
Ministarstvom pravde,
inicijator Zakona o spre-
~avawu nasiqa na spor-
tskim priredbama. Ho}e
li dono{ewe novog Zakon
stvarno pomo}i u borbi
protiv huligana i da li je
mogu}e da jedna dr`ava sa
40.000 policajaca nije u
stawu da se obra~una sa
par stotina qu-
di koji terori-
{u gra|ane Sr-
bije?
- To je pitawe
sistemske pri-
rode, sa kojim su
se suo~avale sve
zemqe na svetu.
Engleska se ne
bi izborila sa
huliganima da se
nije desio Hej-
sel. Englezi su
tada primenili
o{tre zakone,
imali o{tru
sudsku praksu.
Bilo je mnogo
protesta i pro-
blema u sprovo-
|ewu svih tih zakona i u na-
rednih deset godina. Jednos-
tavno, sada u Engleskoj mo-
`ete na miru da gledate
fudbal na fudbalskoj utak-
mici, nasiqe se de{ava ug-
lavnom na ulicama. Nemogu-
}e je apsolutno iskoreniti
nasiqe na sportskim prire-
dbama ili u gradovima gde se
odvijaju sportske priredbe.
Ali, sada je neophodno obez-
bediti konsenzus u dru{tvu,
da nam je neophodna borba
protiv huligana i da treba
odvojiti navija~e od huliga-
na. Klubovi bez navija~a ni-
su pravi klubovi. S druge
strane, svi oni koji se bave
kriminalom ili nasiqem
treba da imaju jasne zakon-
ske sankcije. To zna~i treba
upodobiti zakonske teksto-
ve sa onim tekstovima zako-
na koji postoje u zapadnoj
Evropi i nama je i Mi{el
Platini predsednik UEFA
ponudio ekspertsku pomo},
imaju}i u vidu da su oni
u~estvovali u mnogim zem-
qama upravo u takvim pro-
jektima. Zakonska re{ewa
treba da budu takva da omo-
gu}avaju brzu reakciju poli-
cije, tu`ila{tva i pravo-
sudnih organa u re{avawu
svih tih procesa, a naravno
posle nekoliko godina se
mo`e o~ekivati da }e ste-
pen nasiqa biti sve mawi.
Dr`ava treba da reaguje od-
lu~no i da u svemu tome tre-
ba da postoji konsenzus svih
politi~kih faktora, javnos-
ti i medija, da se ne desi da
policija ili pravosudni or-
gani budu izlo`eni razli-
~itim oblicima reakcije
javnosti, kada do|e do tak-
vih slu~ajeva.
Neki Vas optu`uju da ste
previ{e prisutni u medi-
jima i da ~esto svoju fun-
kciju koristite za li~nu
promociju?
- Ja samo radim svoj posao.
Nisam tra`io da budem mi-
nistar unutra{wih poslova.
Ako je neko mislio da }u ja
taj posao da radim kao engles-
ka kraqica, mislim da se va-
ra. @elim da se predstavim
gra|anima Srbije po onome
{to znam da radim. Policija
je sama po sebi zatvoren sis-
tem, a od policije se tra`e
mnogi odgovori.
Ako smo ne{to uspeli da
promenimo u policiji, to je
da smo je otvorili prema me-
dijima i prema javnosti.
[ta biste poru~ili pri-
padnicima Ministarstva
unutra{wih poslova za
Novu godinu?
- @elim im, naravno, sre-
}nu Novu godinu i bo`i}ne
praznike. @elim im da {to
vi{e budu sa svojom porodi-
com, da ih wihove porodice
uvek do~ekaju `ive i zdrave
kada se vrate sa posla, da
imaju {to mawe potrebe da
izla`u svoj `ivot riziku
kada je re~ o borbi protiv
kriminala i korupcije, ne
zato {to }e mawe da rade ne-
go zato {to }e takvih prili-
ka biti mawe, odnosno zato
{to }emo smawiti nivo kri-
minala i korupcije u Srbiji.
I naravno, da se svi zajedno
izborimo da posao policajca
bude `ivotni san mnogih de-
~aka i devoj~ica u Srbiji, a
mislim da smo na dobrom pu-
tu da povratimo ugled srpske
policije. S.V.
Ministar Da~i} sa @an-Fransoa Teralom i Erikom Besonom
1. januar, poseta Komandno-operativ-
nom centru PU za grad Beograd
7. januar, me|unarodnom, sinhronizova-
nom akcijom policijskiih i carinskih
slu`benika i tu`ila{tva, prekinut kri-
jum~arski kanal opojnih droga u Evropi i
zapleweno 20 kilograma heroina
13. januar, Kopnena zona bezbednosti,
baza „Tabalije“, do~ek pravoslavne Nove
godine sa pripadnicima policije
15. januar, mi-
nistar Da~i} sas-
tao se sa direkto-
rom policije Hr-
vatske Vladimi-
rom Faberom
27. januar, {kolska
slava u O[ za decu sa
posebnim potrebama
„Anton Skala“ u Beogra-
du, sa ko{arka{kim
asovima Paspaqem,
Divcem i Danilovi}em
29. januar, ministar
Ivica Da~i} sastao se
sa dr Xonom Rouzom,
direktorom Centra za
evropske studije bez-
bednosti „Xorx Mar-
{al“
16. januar, poseta pripadnicima policije
na Kopaoniku
30. januar, na
aerodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu
postavqen novi sistem za o~itavawe bio-
metrijskih dokumenata
2. februar, ministar Ivica Da~i} razgo-
varao sa predstavnicima Evropske
komisije o napretku koji je Srbija ostvari-
la na „mapi puta“ ka ukidawu viza
6. februar, ministar finansija, Diana
Dragutinovi}, ministar poqoprivrede,
{umarstva i vodoprivrede, Sa{a Dragin.
ministar za infrastrukturu Milutin Mr-
kowi} i ministar unutra{wih poslova
Ivica Da~i} potpisali su Sporazum o sa-
radwi u oblasti integrisanog upravqa-
wa granicom
11. februar, u Centru za obuku „Mitrovo
Poqe“ na Go~u, pripadnici MUP-a izveli
pokaznu ve`bu „Rasina 2009“
17. februar, di-
rektor policije
Milorad Veqo-
vi} i izvr{ni di-
rektor FRO-
NTEKS-a Ilka La-
tinen potpisali
su Radni anga`-
man o uspostav-
qawu operativne
saradwe izme|u
MUP-a Republike
Srbije i Evropske agencije za upravqawe
operativnom saradwom na spoqnim gra-
nicama dr`ava ~lanica Evropske unije
24. februar,
pu{ten u rad
A u t o m a t s k i
identifikaci-
oni balisti~-
ki sistem
(ABIS) u Naci-
onalnom kri-
minalisti~ko-
tehni~kom centru MUP-a Republike Srbije
19. januar, pripadnici @andarmerije
prvi doplivali do bogojavqenskog
krsta u Beogradu i Ni{u
23. januar, odr`ana radionica za izradu
Nacionalnog akcionog plana za borbu pro-
tiv trgovine qudima u Republici Srbiji
26. januar, otvorena nova zgrada Poli-
cijske stanice u Velikoj Plani
4 URADILI SMO U 2009.
3. mart, Dan @andarmerije
25. februar, potpisan Protokol o sara-
dwi MUP-a i Pravnog fakulteta Univer-
ziteta u Beogradu
25. februar, u MUP-u Republike Srbije
otvorena Nacionalna ekspertska radio-
nica o unapre|ewu bezbednosti u oblasti
visoke tehnologije
5 - 7. mart,
{esta godi{-
wa ministar-
ska konfere-
ncija o sara-
dwi u oblas-
ti grani~ne
bezbednosti u
jugoisto~noj
Evropi
8. mart, prva sednica Saveta za borbu
protiv trgovine qudima
23. mart, konferencija „Prevencija
torture u Srbiji“
26. mart, ambasador francuske u Beog-
radu, @an-Fransoa Teral, prisustvovao
pokaznoj ve`bi spasavawa qudi iz ru{e-
vina koja je izvedena u zgradi nekada{-
weg Saveznog MUP-a
26. mart, glavni ha{-
ki tu`ilac Ser` Bra-
merc ocenio je pozi-
tivno saradwu sa mi-
nistarstvom unutra-
{wih poslova i dru-
gim dr`avnim organi-
ma Republike Srbije
30. mart, potpisan protokol o saradwi
grani~nih policija Srbije i BiH u ciqu
unapre|ewa zajedni~ke borbe protiv kri-
minala u jugoisto~noj Evropi
30. mart, odr`ana regionalna ministar-
ska konferencija „Promovisawe pravde
i bezbednosti u jugoisto~noj Evropi“
3. april, predstavnici me|uvladinog
srpsko-ruskog komiteta za trgovinu, eko-
nomsku i nau~no-tehni~ku saradwu, u Be-
ogradu su potpisali sporazum o izuzeci-
ma iz re`ima slobodne trgovine
6. april, iz-
vestilac Evro-
pskog parlamen-
ta za Srbiju,
Jelko Kacin,
~estitao je mi-
nistru Da~i}u i
Vladi Srbije na
realizaciji ma-
pe puta ka viznoj
liberalizaciji
9. april, {est
godina rada Up-
rave za obezbe|e-
we odre|enih
li~nosti i obje-
kata
27. april, ministarska konferencija u
Pragu „Izgradwa migracionog partnerstva“
7. maj, Dan Protivteroristi~ke jedinice
1. jun, otvarawe nove {alter sale Poli-
cijske uprave Novi Sad
2. jun, prezentacija redizajniranog sajta
Ministarstva
7. jun, Dan Ministarstva i Dan policije
proslavqeni na Maki{u
8. jun, sastanak sa ministrom unutra-
{wih poslova Republike Slovenije Kata-
rinom Kresal i potpisivawe Protokola o
readmisiji izme|u ministarstava unutra-
{wih poslova Srbije i Slovenije
9. jun, sa izvestio-
cem Politi~kog ko-
miteta Parlamentar-
ne skup{tine Saveta
Evrope Bjornom fon
Sidovim
10. jun, poseta Saveznoj Republici Ne-
ma~koj. Sastanak sa saveznim ministrom
unutra{wih poslova Nema~ke Volfgan-
gom [ojbleom i parlamentarnim dr`av-
nim sekretarom Saveznog ministarstva
unutra{wih poslova Nema~ke Peterom
Altmajerom
12. jun, poseta Policijskoj stanici Ga-
xin Han i sve~ano otvarawe izgra|ene de-
onice regionalnog puta R-241
13. jun, ministar posetio Policijsku
stanicu Petrovac na Mlavi i prisustvo-
vao centralnoj sve~anosti povodom Dana
op{tine Petrovca na Mlavi
URADILI SMO U 2009. 5
6 URADILI SMO U 2009.
16. jun, poseta Kraqevini [vedskoj, koja
od ^e{ke preuzima predsedavawe Evro-
pskom unijom. Tom prilikom sastatao se sa
ministrom za migracije i politiku azila
Tobijasom Bilstronom, ministarkom pra-
vde Kraqevine [vedske Beatris Ask, dr-
`avnim sekretarom Ministarstva spoqnih
poslova Frankom Belfra`eom i zamenikom
direktora [vedske agencije za me|unaro-
dni razvoj (SIDA), sa kojima je razgovarao na
temu vizne liberalizacije i ispuwenosti
kriterijuma iz mape puta za liberalizaciju
viznog re`ima za Republiku Srbiju
18. jun, radni sastanak na~elnika upra-
va i komandanata jedinica policije koji
u~estvuju u obezbe|ewu Univerzijade i po-
seta operativnom centru PU za grad Beog-
rad u kome je instalirana najsavremenija
oprema i 60 kamera za nadzor gradskih
ulica
25. i 26. jun, u poseti Ruskoj Federaciji,
ministar je imao vi{e bilateralnih su-
sreta i prisustvovao je zasedawu srpsko-
ruskog biznis dijaloga u Moskvi i promo-
ciji Banke Moskva-Beograd
30. jun, u Beogra-
du, Ivica Da~i} i
Evelin Vidmer
[lums potpisali
Sporazumi o po-
licijskoj sara-
dwi i readmisiji,
i Memorandum o
partnerstvu u ob-
lasti migracije
30. jun, ministar Da~i} otvorio disku-
siju na okruglom stolu „Unapre|ewe bez-
bednosne za{tite i polo`aja Roma“
1. jul, poseta Policijskoj upravi u Jago-
dini
7. jul, otvarawe deonice autoputa na Ko-
ridoru 10, od Levosoja do Pre{eva
9. jul, potpisivawe Ugovora o ustupawu
prava na kori{}ewe opreme izme|u Novog
Sada i Policijske uprave u ovom gradu
10. jul, obilazak Kopnene zone bezbed-
nosti, dan posle teroristi~kog napada na
pripadnike `andarmerije
13. jul, sa Havijerom Solanom, visokim
predstavnikom Evropske unije za spoqnu
politiku i bezbednost koji je pozdravio
vidqiv napredak Srbije na evropskom
putu i podr`ao na{u zemqu u procesu
vizne liberalizacije
14, 15. i 16. jul, na jugu Srbije izvedene
akcije otkrivawa i presecawa kanala
krijum~arewa i trgovine qudima, narko-
ticima i oru`jem
15. jul, sastanak u
Briselu sa @akom
Baroom, evropskim
komesarom za pravo-
su|e i unutra{we
poslove i Olijem
Renom, komesarom
za pro{irewe EU.
Vo|eni su razgovori
o predlogu odluke
Evropske komisije
za ukidawe viza gra-
|anima Srbije za
ulazak u dr`ave
Evropske unije
17. jul, sasta-
nak sa premije-
rom Baden Viten-
berga Ginterom
Otingerom
18. jul, poseta policijskoj stanici i
grani~noj policijskoj stanici u Bajinoj
ba{ti
20. jul, ministar Da~i} primio je biv{e
ministre i koministre unutra{wih pos-
lova
26. jul, ministar Da~i} posetio je {ko-
lu prijateqstva humanitarne organiza-
cije „Na{a Srbija“ na Tari. Zajedno sa
pripadnicima @andarmerije, SAJ-a,
PTJ-a, saobra}ajne i kowi~ke policije,
obi{ao je 250 mali{ana, ratnu siro~ad i
decu poginulih i nestalih policajaca,
vojnika i civilnih `rtava rata iz Srbi-
je, Republike Srpske i srpskih enklava
sa Kosova i Metohije
19. avgust, prona|ena zakopana metalna
cisterna sa velikom koli~inom oru`ja, mu-
nicije i minsko-eksplozivnih sredstava
25. avgust,
sastanak sa
{efom UNI-
CEF-a za Sr-
biju Judi-
tom Rajhen-
berg
31. avgust, zajedni~kom akcijom MUP-
a Srbije, Republike Srpske i Federa-
cije BiH li{ena su slobode 24 pripad-
nika me|unarodne kriminalne grupe,
koja je na teritoriji zapadnog Balkana
pripremala i vr{ila najte`a krivi~-
na dela
2. septembar,
sastanak sa
potpredsedni-
kom Vlade i
m i n i s t r o m
spoqnih pos-
lova Lukse-
mburga, @anom
Aselbornom
7. septembar, potpisan revidiran Me-
morandum izme|u MUP-a Republike Srbije
i Misije OEBS u Srbiji
9. septembar, Deveta regionalna minis-
tarska konferencija o ilegalnim migra-
cijama, organizovanom kriminalu, koru-
pciji i terorizmu koja je odr`ana na Brdu
kod Krawa u Sloveniji
15. septembar, regionalna konferenci-
ja u organizaciji norve{kog ministarstva
spoqnih poslova posve}ena viznoj libe-
ralizaciji i regionalnoj saradwi
18. septembar, Dan grani~ne policije
23. septembar, pripadnici multietni~-
ke policije i PS Pre{evo prona{li su
sakriveno oru`je i municiju u ranije is-
kopanom rovu, kod sela Miratovac
2. oktobar, proslava Dana Kriminalis-
ti~ko-policijske akademije
3. oktobar, Ivi-
ca Da~i} je pri-
mio ministra
spoqnih poslova
Slova~ke, Miro-
slava Laj~aka
8. oktobar, ministar Da~i} sastao se sa
novopostavqenim ambasadorom Evropske
komisije Vinsentom De`erom sa kojim je
razgovarao o viznoj liberalizaciji i pos-
ledwoj ekspertskoj misiji Evropske ko-
misije
10. oktobar, poseta Policijskoj stanici
Vrbas
15-17. oktobar, poseta Kipru
19. oktobar, sasta-
nak sa ministrom za
vanredne situacije i
predsednikom ru-
skog dela Me|uvla-
dinog srpsko-ruskog
Komiteta za trgovi-
nu, ekonomsku i nau~-
no-tehni~ku saradwu, Sergejem [ojguom
21. oktobar, sasta-
nak sa novoimenova-
nim {efom misije
OEBS u Srbiji, amba-
sadorom Dimitrio-
som Kipreosom
23. oktobar, obilazak PU Novi Pazar,
PS Tutin i PS za granicu
26-28. oktobar, u okviru radne posete Iz-
raelu, ministar
Da~i} sastao se
sa ministrima i
predstavnicima
iz oblasti unut-
ra{wih poslova
i javne bezbed-
nosti i potpisao
sporazum o poli-
cijskoj saradwi
6. novembar, u Be~u potpisan memora-
ndum o razumevawu i saradwi izme|u Sr-
bije i Austrije
10. novembar, sastanak
sa generalnim direkto-
rom Generalnog dire-
ktorata za demokratiju
i politi~ka pitawa Sa-
veta Evrope, @an Lui
Loranom
12. novembar, ministri Vlade Republi-
ke Srbije potpisali sporazum o saradwi
u oblasti borbe protiv trgovine qudima
16. i 17. novembar, u~e{}e na ministar-
skom forumu u Briselu na temu pravosu|a
i unutra{wih poslova Evropske unije i
zapadnog Balkana
18. novembar, u Parizu potpisan spora-
zum o policijskoj saradwi francuske i
srpske policije
23-25. novmbar, u
@enevi Da~i} je
prisustvovao ot-
varawu Saveta Me-
|unarodne organi-
zacije za migracije
7-11. decembar, pose-
ta Kini i potpisivawe
prvog sporazuma izme|u
dva ministarstva
14. decembar, sastanak sa Robertom Ku-
perom, generalnim direktorom za spoqna
i vojno-politi~ka pitawa Saveta EU
16. decembar, saradwa
OEBS-a i MUP-a je veoma
dobra i o~ekuju se jo{ mno-
go zajedni~kih projekata u
raznim oblastima, zakqu-
~ili su na sastanku minis-
tar Da~i} i generalni se-
kretar OEBS-a Mark-Perin de Bri{ambo
17. decembar, Ivica Da~i} na sastanku sa
ameri~kim glumcem i re`i-
serom Ralfom Fajnsom, re-
kao je da }e MUP podr`ati
wegov film „Koriolan“ jer
je to odli~na prilika za pro-
movisawe Srbije na me|una-
rodnom filmskom tr`i{tu
URADILI SMO U 2009. 7
8 ME\UNARODNA SARADWA
Ministri unutra-
{wih poslova i
pravosu|a EU na
sastanku, 30. novembra u
Briselu usvojili su dopunu
Regulative 539/2001 kojom
se dr`avqani te tri zemqe
stavqaju na „pozitivan
{engenski spisak“, {to
zna~i da }e biti „izuzeti
od obaveze va|ewa viza“ za
zemqe EU, osim Velike
Britanije i Irske. Ova od-
luka ministara EU stupila
je na snagu 19. decembra.
[vedski ministar za mi-
gracije i politiku azila
Tobija Bilstrom i potpre-
dsednik Evropske komisije
@ak Baro zvani~no su saop-
{tili odluku o ukidawu
viza za gra|ane Srbije, Cr-
ne Gore i Makedonije. Kada
je re~ o Kosovu i Metohiji,
setite. Va`no je upoznati
se zakonima, obi~ajima i
tradicijom zemqe koju po-
se}ujete.
Paso{, vize i
drugi dokumenti
^uvajte pa`qivo sve is-
prave koje nosite sa sobom;
napravite kopije paso{a,
voza~ke dozvole, kreditne
kartice, zdravstvenog osi-
gurawa, i dr. Ponesite po-
red same isprave i jednu ko-
piju sa sobom i ~uvajte ih
odvojeno, a jednu kopiju os-
tavite kod osobe od povere-
wa.
Proverite rok va`ewa
va{eg paso{a: mnoge zemqe
govaraju}im dokumentima
potvrdite deklarisanu na-
meru i ciq putovawa, po-
put povratne karte, rezer-
Nemojte sa sobom nositi
sav novac niti druge drago-
cenosti; najboqe ih je osta-
viti u hotelskom sefu. Ni-
kada ne prihvataje da sa so-
bom ponesete torbe ili pa-
kete nepoznatih osoba. Ni-
vacije hotela, pozivnog
pisma i sl.
Bezbednost
Po{tujte zakone zemqe
koju pose}ujete. Izbegavaj-
te u~e{}e u bilo kakvim
demonstracijama ili pro-
testima. Ve}e javne doga|a-
je, poput utakmica, konce-
rata i dr., pose}ujte organi-
zovano i u grupama. Stopa
kriminala se razlikuje od
zemqe do zemqe. Imajte u
vidu da je stopa op{teg
kriminaliteta u Srbiji
ni`a nego u mnogim drugim
dr`avama.
Turisti su uvek i svuda
~esto meta kra|a, razboj-
ni{tva, kra|e dokumenata;
imajte to u vidu, naro~ito
prilikom boravka u resto-
ranima, muzejima, javnom
prevozu, u slu~aju uzimawa
gotovine iz bankomata, na
autobuskim i `elezni~kim
stanicama.
kad ne konzumirajte drogu
niti druga opojna sredstva.
Budite umereni u konzumi-
rawu alkohola i ne remeti-
te javni red i mir. Po{tuj-
te obi~aje i tradiciju zem-
qe u kojoj boravite, budite
tolerantni.
Napravite detaqan plan
putovawa, naro~ito ukoli-
ko planirate da posetite
ve}i broj destinacija. Une-
site podatke o sme{taju i
kontaktima, preko kojih
vas rodbina i prijateqi
mogu prona}i, u slu~aju po-
trebe da sa vama stupe u ve-
zu i ostavite kopije plana
putovawa kod wih. Obave{-
tavajte ih o promenama pla-
na putovawa.
Ukoliko izgubite putnu
ispravu u inostranstvu,
prijavite gubitak isprave
policijskom organu zemqe u
kojoj boravite i zatra`ite
potvrdu o prijavi gubitka.
Sa tom potvrdom, obratite
putuju u zemqe {engenskog
prostora, nisu ukinute gra-
nice niti grani~ne kontro-
le. Grani~ne slu`be zema-
qa {engenskog
prostora imaju
pravo da ne doz-
vole ulazak li-
cima za koja pro-
cene da mogu pre-
dstavqati pre-
twu po bezbed-
nost, zdravqe
ili javni red i
mir, ili licima
kojima je zabra-
wen ulazak, ili
se nalaze na po-
ternici, ili za
koja procene da
imaju nameru da
borave du`e od
90 dana u jednom
bloku od 180 da-
na bez pribavqa-
wa odgovaraju}ih
boravi{nih doz-
vola ili viza sa
rokom trajawa
du`im od 90 da-
na. Po~etak jed-
nog bloka od 180
dana po~iwe da
se ra~una sa pr-
vim prelaskom
{engenske gra-
nice. Na primer,
ukoliko ste pre{li grani-
cu 1. aprila, period od 180
dana isti~e posledweg dana
septembra, a novi blok od
180 dana po~iwe da se ra~u-
na od 1. oktobra. Ukidawe
viza podrazumeva turisti~-
ki boravak u inostranstvu u
trajawu od najvi{e tri me-
seca, u periodu od {est me-
seci i ne predvi|a mogu}-
nost zaposlewa.
Grani~ne policije rade u
va{em interesu, kako bi se
spre~ile ilegalne migra-
cije, trgovina qudima, pre-
kograni~ni kriminal i te-
rorizam. Pomozite im da
efikasno obavqaju svoje
poslove, budite uvek qu-
bazni i odgovorite iskreno
na eventualna pitawa u
pogledu razloga za putova-
we, krajwoj destinaciji i
finansijskim sredstvima
kojima raspola`ete. Gra-
ni~ni slu`benici imaju
pravo da vam zatra`e da od-
ministri su konstatovali
da se ne radi o posebnom
slu~aju, jer tu zemqu, koja
je jednostrano proglasila
nezavisnost, jo{ nisu pri-
znale sve ~lanice.
Saveti za bezbedno
putovawe
Preporu~uje se upoznava-
we sa destinacijom pre po-
laska na put: proverite sa
prijateqima, poznanicima
ili pretra`ite informa-
cije dostupne na internetu
o zemqi koju `elite da po-
zahtevaju da je putna ispra-
va va`e}a najmawe {est me-
seci nakon ulaska na wenu
teritoriju. Proverite da
li imate najmawe jednu pra-
znu stranicu u paso{u na
koju se mo`e uneti pe~at
grani~ne slu`be. Za puto-
vawe u zemqe {engenskog
prostora, dovoqan vam je
paso{, pod uslovom da je u
pitawu nova biometrijska
putna isprava Republike
Srbije.
Ukidawem viznog re`i-
ma za gra|ane Srbije koji
U Evropu - bez vizeSavet ministara unutra{wih poslova i pravde Evropske unije doneo
odluku o ukidawu viza za gra|ane Srbije, Makedonije i Crne Gore.