-
NOVE
Godina II • Broj 95 • 21. decembar 2018. • Cena: 40 dinara
9772560365004
ISS
N 2
56
0-3
65
5IS
SN
25
60
-36
55
U sledećem broju novina poklanjamo tradicionalni
verski kalendarDOLGOZUNK SZOMBATON IS!
Radimo i subotom!
éve A pOLGáROK eGéSZSéGéNeK SZOLGáLATáBAN13Nikole Kujundžića br.
6
OtvOrena nOva deOnica
„Y” krakastr 4
božić pOvezuje generacije
str. 32
Grad
str 5
Postavljen kamen temeljac za akva
park na Paliću
Srećan božić svojim čitaocima želi redakcija
„Novih subotičkih novina”
-
grad2 Broj 9521. decembar 2018.
izlaze nedeljno
IZDAVAČ: NOVE SUBOTIČKE NOVINE d.o.o.Društvo za novinsko -
izdavačku delatnost
Subotica, Maksima Gorkog 8, tel: 024/553-042
Matični broj: 21255947, PIB: 109859609
Direktor, glavni i odgovorni urednik:Vlado Tomić dipl. ecc. tel:
553-529 ([email protected]),
Glavni urednik: Lazarela Marjanov, tel:
552-859([email protected]);
Zamenik urednika: Nada Harminc Karanović, tel:
553-042([email protected]);
Redakcija - novinari: tel: 553-042;
Alana Šiška, Miodrag Radojčin, Nikola Stantić, Milutin Mitrić,
Biljana Vučković, Jasna Tonković, Bojan Nikolić
Kolumnista:Milutin Mitrić,Karikaturista:Milenko Kosanović
Foto-reporter:Dejan Malagurski([email protected])
Tehnički urednik: Robert Kiš ([email protected])
Marketing: tel: 553—914, e-mail:
[email protected]
Oglasi i čitulje: tel: 553-805([email protected])
Štampa: „Grafoprodukt” d.o.o. Novi Sad, Desanke Maksimović
52;
CIP: Каталогизација у публикацијиНародна библиотека Србије,
Београд ISSN 2560-3655 = Nove subotičke novine COBISS.SR-ID
22996660
[email protected]
NOVE
CENA NOVIH SUBOTIČKIH NOVINAU PRETPLATI:
6 MESECI ZA NAŠU ZEMLJU1.040 dinara + poštanski troškovi
12 MESECI ZA NAŠU ZEMLJU2.080 dinara + poštanski troškovi
6 MESECI ZA INOSTRANSTVO1.040 dinara + poštanski troškovi
12 MESECI ZA INOSTRANSTVO 2.080 dinara + poštanski troškovi
NOVE
Dragi,Deda Mraze ili na Laponskom Julupuki!
Ove godine ti verovatno ne bi ni pisao da nisam čuo da jedna
renomirana Agencija za komunikaciju „Anomaly“ iz Londona ne
pri-prema ozbiljan projekt po kome ćeš ti Deda Mrazu da budeš žena.
I to ne bilo kakva,već starleta sa ugrađenim silokonima.
I iskreno da ti kažem to mi je drago,jer evo sedam decenija me
nerviraš i uvek si mi bio sumnjiv. Lažeš,brate previše. Najgore mi
je bilo,kad sam morao da ti sedim u krilo,a ti si mi smrdeo na beli
luk i onaj „Rubinov vi-njak“. Tvoja glupa brada od vate me je
užasa-vala. Uvek si igrao na pokvareno,lagao decu da im ti kupuješ
i donosiš poklone,a sve to skupo plaćali roditelji ili sindikat.
Ove tvo-je marifetluke,kao „zaraznu žuticu“ preneo si i na vlast. I
ona nam priča priče da nam je asvaltirala ulicu,izgradila
vodovod,povećala penzije. Ma nemoj! Da možda nije iz njiho-vih
džepova. Zato se i radujem šte te takvog sedog,bratatog i
lažljivog, ukuidaju. Mogu zasada samo da maštam,kako će se klinci,a
bogami i mi penzioneri radovati budućem starleta Mrazu. Da budemo
srećni i radosni da nam ništa i ne donese,samo da nas sta-vi u
krilo,obavije rukama i onako prislonje-ni na njene tople
grudi,slušama ubrzane ot-kucaje srca. A šta smo kod tebe imali.
Samo srad i podrigivanje.
Ako te Julupukiju,ovi iz Londona ukinu,za tobom neće mnogo
žaliti ni narod u Srbiji. Namnožilo se i kod nas dosta dedamrazo-va
koji nam obećavaju „kule i gradove“,a na kraju
dobijemo-„šipak“.
Uverio sam se Deda Mrazu i da lažeš da imaš čarobnu moć za
ispunjavanje želja. Lane sam te,negde u ovo isto vreme mo-lio da
kad se budeš vrzmao po Gradskoj kući,svojim čarolijama objasniš
onima što imaju kabinete,koja je uloga novinara i medija u društvu.
Molio sam te da im ka-žeš, da novine ne mogu biti njihova
kurti-zana. A nadam se da znaš šta je kurtizana. To je ona laka
dvorska žena koja ima lju-bavne veze sa vrhom vlasti. I šta si
uradio Deda Mraze? Ništa! Stanje se od prošle go-dine čak i
pogoršalo. Kad ih sretnem u gra-du na ulici,ne smem ni da ih pitam
koliko je sati. Plašim se da će mi reći: pošalji pitanje mejlom na
naš Medija centar i odgovor ćeš
dobiti najkasnije za 15 dana“.Nego,Deda Mraze,dok si još
živ,molio
bih te za jednu uslugu. Pomozi mi,da mi se razbistri u glavi,šta
su to kod nas poli-tički analitičari. Neko kaže,vidovite Zor-ke na
državnim jaslama,drugi, botovi na otvorenom,treći,doktori
političkih nauka.... Ko su stvarno oni,dragi Julupuki? Gde se
školuju? Da li je to znanje,zvanje ili funkci-ja? Šta im piše u
radnim knjižicama? Koji su uslovi da postaneš politički analitičar.
Gde je raspisan konkurs? Ko ih plaća?
Kako ovih dana pišu lokalni mediji a i beogradska štampa,jedan
od tih političkih analitičara dobio je posao tehničara održa-vanja
računara u subotičkoj Bolnici. Ovaj analitičar je po zanimanju
istoričar a radio je na poslovima obezbeđenja u NIS-u. Da ti i ja
nešto Deda Mraze,kažem u poverenju. Ovaj politički analitičar se
izgleda u Beogra-du „preanalizirao“,odnosno politički je po-trošen
i morao je iz velegrada da traži po-sao u Subotici. To je ono poput
naših turbo-folk pevačica. Dok pesma traje,traje a onda ga ugase.
Ovaj beogradski a sada naš poli-tički analitičar,neće ni raditi na
mestu na kojem je primljen,već će biti neki tamo pi-ar. A znaš li
ti bradati Mrazu šta su pi-ari. Pa oni daju prvu pomoć „usta na
usta“ dav-ljeniku. Verovatno i sam znaš,imaš te vra-žije kočije i
irvase, da je u Japanu organ-zovana moćna pi-ar služba koja ima
zada-tak da u narodu povrati izgubljeno povere-nje u bubašvabe. Ima
ih kažu 4.000 vrsta i o njima je stvorena lažna slika da su štetne.
E japanski pi-ari imaju zadatak da tu slu-ku o bubašvabama poprave.
I tebe bi mato-ri Mrazu,trebao jedan takav pi-ar,ako želiš da
preživiš i da ti ostane ta seda brada. Ali ti nema pomoći,mnogo si
brate lagao narod.
Odgovori mi pismom što pre možeš u vezi ovih političkih
analitičara,jer ih toliko ima da mi već idu na živce. Znam da mi
od-mah ne možeš odgovoriti jer kod vas u La-poniji od 15.decembra
do 15.januara Sunce se ne pojavljuje. Imate totalni mrak,ali čim
svane,javi mi o svemu. Neka ti ovo bude po-slednja želja koju si
nekom ispunio.
Zbogom bradati Mraze,dosta si nas zaje-bavao. Čekamo nasmejanu
Dedamrazicu iz Londona da joj se ovakvi kakvi smo,bacimo u
zagrljaj.
Foto + reč
„Podno spomenika Caru Jovanu Nenadu, desile su se male promene.
U pogledu izbora materijala i vegetacije, ova postav-ka podseća na
one koje krase kruže tokove. Dosadašnje sadnice cveća često su
služile nesavesnim građanima da između njih uba-cuju papiriće pa će
u tom pogledu komunalcima nova dekoracija biti lakša za održavanje.
Što se tiče estetike, Subotičanima osta-je da daju svoj sud”.
„Danas je na korzou počela sadnja srebrnolisne lipe. To je
au-tohtona vrsta, sadnice su sedmogodišnje, koje su
aklimatizova-ne. Pored sadnica, odnosno pored samog korena,
postavljen je sistem za zalivanje i za prihranu. Rupičasta cev za
zalivanje biće ispod zemlje. Seča dotrajalih i sadnja novih stabala
na centralnoj gradskoj ulici koštaće oko stotinu hiljada dinara, a
nadležni na-javljuju da će slični zahvati biti sprovedeni, ukoliko
vreme dozvo-li, i u Nušićevoj ulici“.
„Proradila Zelena fontana! Subotičani konačno mogu ponovo da
uživaju pored svoje „gradske lepotice“, da se dive mlazevima vode
koji se dižu nekoliko metara u visinu i rashlađuju vreo letnji
vazduh. Ona je opet središnja tačka svih gradskih zbivanja i
su-sreta, tu se nađu i oni koji se dogovore i oni koji se ne
dogovore, majke sa decom koriste priliku da predahnu dok su
mališani zau-zeti igrom pored vode, dolaze mladoženje i maturanti
da se slika-ju, mladi zakazuju sastanke „na fontani“...omiljeno
mesto i ste-cište prolaznika i namernika, naročito je živo u
večernjim satima kada momci sa gitarama zasviraju i zapevaju
popularne hitove“.
Od ove tri vesti, samo jedna je izmišljena – pogodite koja?! A
da je tačna, uklopila bi se u druge dve, pa bi sve to zajedno imalo
sasvim drugačiji smisao. M.R.
U RETROVIZORU
Piše: Milutin Mitrić
ČEKAMo DEDAMRAZiCU
Proradila!
Kosanović
-
NOVE čestitke 3Broj 9521. decembar 2018.
www.pusin.rs
Pon. 08-16hUto. 10-18hSre. 08-17hČet. 13-18hPet. 08-14h
Kršćanska braćo i sestre!Svi ćemo se složiti da je
Božić jedan od najradosnijih, ili bolje rečeno najpopularni-jih
kršćanskih blagdana; pa i u tome da ga svi slave, vjer-nici i oni
koji manje vjeru-ju, oni koji idu u crkvu i oni koji u nju ne idu.
Očito, Bo-žić u sebi nosi takvu radost kakva ovom svijetu uvelike
nedostaje.
Čovjeku današnjice cje-lovita poruka ovoga blagda-na očito ne
predstavlja ne-što životno potrebno. Lako je u proslavi Božića
probra-ti samo „religiozne igračke“ i tako potvrditi onu staru
mak-simu: od religije itekako mo-žemo učiniti opijum koji od-mara i
zabavlja, koji ne dopu-šta da se ispravno vidi.
Pokušajmo zato sići ispod površine i otkriti bit ove noći. G. K.
Chesterton je rekao: „Božić se temelji na jednom prekrasnom i
namjernom pa-radoksu, paradoksu da se rođenje beskućnika slavi u
svakom domu“. Bog se rodio kao beskućnik u obite-lji siromaha,
usred štale, jer za njih nije bilo mjesta u svratištu. Svaka je od
ovih činjenica puno više od puke blagdanske svečanosti. Bog je od
sa-mog početka bolno iskusio što znači biti čovjekom. Došao je kao
bespo-moćno dijete, kako svijet ne bi uzne-mirio ili prisilio da ga
prihvati.
Ovo su iskusili prvi svjedoci Isu-sova rođenja: pastiri. Njihova
idila
svjetla i pjesme anđela nije dugo tra-jala. Možda baš onoliko
koliko tra-je jedna polnoćka. Ni mi, dvije tisu-će godina nakon
pastira, nemamo gotovih rješenja. Ali zato treba za-stati i
dopustiti da nam Bog u tišini odgovori.
Temeljna poruka Božića jest: pre-poznati Spasitelja, Boga koji
može suosjećati s čovjekom i spasiti ga preko njegovih problema.
Jer na kra-ju krajeva, svojim utjelovljenjem Bog je čovjeku zacrtao
samo jedan cilj:
postati onakvim čovjekom kakvim je Bog danas postao. Bog nije
došao na zemlju da nam ispriča simpatičnu pri-ču i tako pruži
kratkotrajni opijum. Ne, doista se poja-vila milost Božja,
spasitelji-ca svih ljudi, odgojila nas je da se odreknemo
bezbožno-sti i svjetovnih požuda te ra-zumno, pravedno i pobožno
živimo u sadašnjem svijetu i držimo otvorene oči za Boga koji
dolazi.
To ćemo najbolje učiniti ako se poput pastira spusti-mo što
dublje u surovu stvar-nost našega svijeta kako bi-smo vidjeli da
ima mnogo, čak previše onih koje je život samljeo i još uvijek
melje. I za njih je on Spasitelj, Ozdra-vitelj i Razveselitelj, i
to po-najprije tako da im je Supat-nik i Suputnik. Njihova moli-tva
šutnje i gorčine Bogu nije tuđa. I oni su Njegovi. Stoga ćemo i mi
ćemo moliti za sve
one koji pate. A možda će molitva za njih zapravo biti molitva i
za nas.
Želite li dobro proslaviti Božić? Nađite načina da nekome budete
su-putnikom i supatnikom i, ako je mo-guće, razveseliteljem. Možda
će to biti baš preko bespomoćne šutnje, a ako mognete, pronađite
načina da to bude i djelom, ali tako da nikome ne zasmetate.
Ovim mislima želim svima sretan Božić i blagoslovljenu Novu
Godinu!
+Ivan, biskup
Božićna poruka dr. Ivana Penzeša, subotičkog biskupa
Rođenje beskućnika
Od sveg srca, najiskrenije
čestitam! Uz usrdnu molitvu – koju u ime svoje sabraće, u
ime parohijana subotičkih i u svoje lično ime upuću-jem
Bogomladencu, vapijući da se Blagošću Svojom useli u živote naše;
da ublaži svaki bol i tugu i preobrati je u sreću i radost čitavog
čovečanstva, – braći i sestra-ma koji slave Rođenje Hristovo po
Gregorijanskom ka-lendaru, od sveg srca, najiskrenije čestitam.
Protonamesnik Dragan Stokin
Božićno-novogodišnja čestitka gradonačelnika
Bogdana LabanaSvim sugrađani-
ma koji Božić slave po gregorijanskom kalendaru upućujem iskrene
čestitke uz želju da ovaj najrado-sniji hrišćanski pra-znik provedu
sa naj-bližima u zdravlju, miru, ljubavi i bla-gostanju. Građani-ma
Subotice u novoj 2019. godini želim puno uspeha, sreće i
radosti.
Gradonačelnik Subotice Bogdan
Laban
SREĆNI PRAZNICISrećan i blagosloven Božić,
u telu zdravlje, u duši mir, na poslu uspeh i u mislima radost,
želim svima koji Božić slave po gregorijanskom kalendaru.
U ime Skupštine grada Su-botice i u svoje ime, građanima
Subotice želim srećnu i uspeš-nu novu godinu, godinu koja će doneti
zdravlje, osmeh, bla-gostanje i mir. Srećni božićni praznici i Nova
godina!
Predsednik Skupštine grada SuboticeTivadar Bunford
Áldott, örömteli karácsonyt, jó egészséget, lelki békét,
derűs gondolatokat és sikeres, eredményes munkát kívánok
mindenkinek, aki a Gergely naptár szerint ünne-pli a krácsonyt.
A városi képviselő-testület nevében és a saját nevem-ben kívánom
Szabadka minden polgárának, hogy az új esztendő hozzon sok sikert,
boldogságot, jó egészséget, mosolyt, békét és jólétet. Kellemes
karácsonyi ünnepe-ket és boldog új évet!
Bunford TivadarSzabadka Város Képviselő-testületének elnöke
Sretan i blagoslovljen Božić, u tijelu zdravlje, u duši
mir, na poslu uspjeh i u mislima radost, želim svima koji Božić
slave po gregorijanskom kalendaru.
U ime Skupštine grada Subotice i u osobno ime, gra-đanima
Subotice želim sretnu i uspješnu novu godinu, godinu koja će
donijeti zdravlje, osmijeh, blagostanje i mir. Sretni božićni
blagdani i Nova godina!
Predsjednik Skupštine grada SuboticeTivadar Bunford
-
NOVEgrad4 Broj 9521. decembar 2018.
Simboličnim či-
nom pomera-
nja saobraćajnog
znaka, u ponede-
ljak je puštena je
nova deonica obi-
laznice oko Su-
botice. Trasa od
kružnog toka na
Bikovačkom putu
do kružnog toka
na Bačkotopol-
skom putu u duži-
ni od 5,5 km, spo-
jila je Industrij-
sku zonu „Mali
Bajmok“ i auto-
put E75, čime će
se značajan deo
teretnih kami-
ona izmestiti iz
grada.
Zbog svog položaja, značaj projekta „Y kraka“ je nemer-ljiv kako
za grad tako i za drža-vu, što je u svom obraćanju naro-čito
istakla potpredsednica Vla-de i ministarka građevine i sao-braćajne
infrastrukture Zorana Mihajlović.
„Prošle godine smo završili 6,5 km a ove godine 5,5 km, dakle 12
kilometara Y kraka je zvanično pušteno u saobraćaj. Naredne godine
ćemo završiti poslednjih 12km za koje smo iz budžeta Mi-nistarstva
građevine, saobraćaja i infrastrukture izdvojili 1,4 mili-jarde
dinara. Mislim da je važno istaći da je obilaznica podjedna-ko
bitna kako za Suboticu tako i za Srbiju, jer vaš grad ima prema
ekonomskim parametrima dru-gu Industrijsku zonu po jačini u našoj
zemlji sa preko 6.000 za-poslenih. Dakle, mi moramo da stvaramo
dodatne us-love da se uveća broj kompa-nija i broj z a -
poslenih, kako bi se i mi dodat-no razvijali.“ izjavila je
minista-rka Mihajlović i dodala:
„Osim puteva razvijaćemo i železnicu. Mi naredne godine
nastavljamo sa projektom brze pruge Beograd – Budimpešta ko-jim je
predviđena rehabilitacija pruge između Subotice i Novog Sada. To je
najvredniji komerci-jalni ugovor koji smo ove godine potpisali u
vrednosti 1,1 milijar-di dolara.“, zaključila je minista-rka i
potpredsednica Vlade Srbi-je Zorana Mihajlović
Izgradnja 5,5km duge deoni-ce započeta je tokom ove godine, i po
projektu pored asfaltiranja puta, neophodno je bilo izgradi-ti nove
nasipe i nadvožnjake iz-nad Čantavirskog puta i Beogra-dske pruge.
Radovi su završeni početkom decembra postavljan-jem zaštitne ograde
i izgradnjom rasvete na kružnim tokovima, čime su se stekli svi
uslovi da po-lovina od ukupne dužine obilaz-nice bude puštena u
saobraćaj.
„Otvaramo deonicu od 12km koja spaja Koridor 10 sa Sombor-skim
putem i Industrijskom zo-nom i moram istaći da smo po-nosni na
činjenicu da ćemo od već danas na ovoj trasi ima-ti saobraćaj.
Izgradnja Y kraka je pre svega rezultat predanog rada i
insistiran-ja na efi kasnosti od strane predsednika Srbije, Vlade
Sr-bije i Ministarstva građevine, saobraćaja i infrastruktu-re da
se ovaj projekat koji je izu-z e t n o
bitan, završi do početka 2020. Godine na zaovoljstvo svih nas.“
istakao je gradonačelnik Suboti-ce, Bogdan Laban
Predsednik pokrajinske Skup-štine Ištvan Pa-stor, nije krio
svoje zadovolj-
stvo zbog ogro-mnog napretka u realizaciji projek-ta. Kako je
sam istakao, obilazni-ca oko Subotice je unazad dve de-cenije bila
glav-na infrastruktur-na tema u gradu među političari-ma, ali se
sada tek nakon toliko godina, konačno došlo do rešenja.
„ O b i l a z n i -ca oko Subotice je najveći proje-kat odnosno
san subotičke poli-tike, zbog kojeg se isplati svaka
upornost. Postoja-lo je sijaset razloga
za racionalnost ovog projekta ali nakon svega se ispostavilo da
se svaka upornost na kraju itekako isplati. Mi smo u Srbiji navikli
uglavnom na loše vesti ali ovo-ga puta želimo da u v e r i m o
javnost
da je ovo jedna dobra vest. Do-bra vest je iz razloga što se
držimo naših obećanja i što se držimo dogovorenih rokova.“ rekao je
Ištvan Pastor, predsed-nik Skupštine AP Vojvodine
Projekat izmeštanja teretnog saobraćaja sa gradskih ulica,
po-znatiji kao „Y krak“ započet da-vne 1991. godine tokom protek-le
decenija pompezno je najavl-jivan u političke svrhe kao jedan od
kapitalnih saobraćajnih pro-jekata, ali do konkretne realizaci-je
nije došlo. Ponovna volja da se višedecenijski problem reši
nasta-la je tokom 2016. godine kroz se-riju sastanaka lokalne
samoupra-ve sa predstavnicima republičke i pokrajinske vlasti,
nakon čega su sredstva odobrena, a rado-vi započeti. Tokom marta
2017. godine spojen je bikovački put sa petljom Subotica – jug, a
po-tom je izvršeno ponovno asfalti-ranje trase između Somborskog i
Bačkotopolskog puta. Za potpuni završetak projekta neophodno je
da se uradi trasa od Som-borskog puta do GP Kele-bije, na kojoj
su predvi-đeni i nadvožnjaci iznad puta za Tavankut i pruge
za Sombor. B. Nikolić
projekta „Y kraka“ je nemer-ljiv kako za grad tako i za drža-vu,
što je u svom obraćanju naro-čito istakla potpredsednica Vla-de i
ministarka građevine i sao-braćajne infrastrukture Zorana
Mihajlović.
„Prošle godine smo završili 6,5 km a ove godine 5,5 km, dakle 12
kilometara Y kraka je zvanično pušteno u saobraćaj. Naredne godine
ćemo završiti poslednjih 12km za koje smo iz budžeta Mi-nistarstva
građevine, saobraćaja i infrastrukture izdvojili 1,4 mili-jarde
dinara. Mislim da je važno istaći da je obilaznica podjedna-ko
bitna kako za Suboticu tako i za Srbiju, jer vaš grad ima prema
ekonomskim parametrima dru-gu Industrijsku zonu po jačini u našoj
zemlji sa preko 6.000 za-poslenih. Dakle, mi moramo da stvaramo
dodatne us-love da se uveća broj kompa-nija i broj z a -
„Otvaramo deonicu od 12km koja spaja Koridor 10 sa Sombor-skim
putem i Industrijskom zo-nom i moram istaći da smo po-nosni na
činjenicu da ćemo od već danas na ovoj trasi ima-ti saobraćaj.
Izgradnja Y kraka je pre svega rezultat predanog rada i
insistiran-ja na efi kasnosti od strane predsednika Srbije, Vlade
Sr-bije i Ministarstva građevine, saobraćaja i infrastruktu-re da
se ovaj projekat koji je izu-z e t n o
bitan, završi do početka 2020. Godine na zaovoljstvo svih nas.“
istakao je gradonačelnik Suboti-ce, Bogdan Laban
Predsednik pokrajinske Skup-štine Ištvan Pa-stor, nije krio
svoje zadovolj-
subotičke poli-tike, zbog kojeg se isplati svaka
upornost. Postoja-lo je sijaset razloga
za racionalnost ovog projekta ali nakon svega se ispostavilo da
se svaka upornost na kraju itekako isplati. Mi smo u Srbiji navikli
uglavnom na loše vesti ali ovo-ga puta želimo da u v e r i m o
javnost
i pokrajinske vlasti, nakon čega su sredstva odobrena, a rado-vi
započeti. Tokom marta 2017. godine spojen je bikovački put sa
petljom Subotica – jug, a po-tom je izvršeno ponovno asfalti-ranje
trase između Somborskog i Bačkotopolskog puta. Za potpuni završetak
projekta neophodno je
da se uradi trasa od Som-borskog puta do GP Kele-bije, na kojoj
su predvi-đeni i nadvožnjaci iznad puta za Tavankut i pruge
za Sombor. B. Nikolić
Otvorena nova deonica „Y” kraka
U saobraćaj pušteno ukupno 12 km obilaznice
Zorana Mihajlović, Bogdan Laban i Ištvan Pastor: Simboličnim
činom pomeranja saobraćajnog znaka, u ponedeljak je puštena je nova
deonica obilaznice oko Subotice
Bogdan Laban i Zorana Mihajlović
-
NOVE grad 5Broj 9521. decembar 2018.
Projekat prve
faze izgradnje
Aqua parka, we-
llness i spa centra
na Paliću započet
je postavljanjem
kamena temelj-
ca. Novi kapital-
ni turistički pro-
jekat zajedno fi-
nansiraju Vlada
Republike Srbije,
pokrajinska Vla-
da i Grad za šta je
izdvojeno više od
milijardu dinara.
Po projektu je planirano da se u narednih godinu dana na
površini 4,4 hektara na prosto-ru nekadašnjeg kampinga, iz-gradi
savremeni Aqua park sa 5 otvorenih i 5 zatvorenih ba-zena, kao i
wellness i spa sadr-žaji, što je u skladu sa zvanič-nim Master
planom Palić i Pro-gramom razvoja turizma na Pa-liću usvojenim sa
ciljem da se turistički centar sistemski ure-di i pozicionira u top
turističke destinacije.
„Danas je veliki dan za sve Subotičane i za nas u lokalnoj
samoupravi, jer početak izgrad-nje Aqua parka, wellnessa i spa
centra na Paliću predstavlja ve-liki korak da naš grad vratimo na
turističku mapu Srbije i regi-ona. Ponosan sam što smo kao
lokalna samouprava, zajedno i uz veliku podršku predsednika
Srbije i pokrajinske Vlade pokre-nuli ovaj projekat koji će
umno-gome pomoći privredi Suboti-ce i Srbije, doneti nam poveća-nje
prihoda i turista u našoj ba-nji a samim tim učiniti kvalitet-niji
život svih naših sugrađana.“ izjavio je Bogdan Laban,
grado-načelnik Subotice.
Gradonačelnik Laban je u svom obraćanju podsetio javnost da je u
zadnje dve godine u infra-strukturu Palića investirano više od 200
miliona dinara, zahvalju-jući čemu danas imamo renovi-ranu Veliku
terasu, Letnju po-zornicu i uređeniji Veliki park. U martu se
nastavlja sa ulaganjima kroz projekat „Zaštita biodiver-ziteta i
voda jezera Palić i jezera Ludaš“ koji grad realizuje zajed-no sa
nemačkom KfW bankom.
Zvanični statistički podaci ukazivali su na pad broja turista u
Turističkom centru Palić, što je bio jasan alarm da je krajnje
vre-me za konkretne mere zarad vra-ćanja bisera Panonske nizije na
turističku mapu zemlje i regio-na. Kao jasno rešenje nametnu-la se
investicija u aqua park, što je prema rečima ministra trgo-vine,
turizma i telekomunikacija
Rasima Ljaji-ća najveće ulaga-nje u turističku infrastrukturu u
Srbiji.
„Verujem da će projekat ostvari-ti sve zacrtane ci-ljeve i zbog
toga smo ga pokrenuli zajedno sa pokra-jinskom Vladom i lokalnom
samou-pravom. Osnovni cilj jeste da spa-simo Palić i uči-nimo ga
važnom turističkom desti-nacijom, jer nam se gosti trenutno od svih
banjskih
destinacija ovde naj-kraće zadržavaju, u proseku 1,7 dana što je
2,5 puta manje od republičkog prose-ka i zbog toga je Palić tek na
14. mestu“ re-kao je ministar Ljajić i dodao:
„Na godišnjem nivou 300.000 na-ših turista odlazi u aqua
parkove, well-ness i spa centre re-giona što je zaista ve-liki
broj, i ja se na-dam da će deo tih tu-rista ostati ovde i bo-raviti
na Paliću kada
se ovaj projekat završi. „Predsednik pokrajinske Vla-
de Igor Mirović istakao je važ-nost realizacije velikih
projekata kroz zajedničku saradnju svih ni-voa vlasti.
“Za dve godine kada završimo ovaj projekat, imaćemo dodat-ne
potencijale, ne samo na Pali-ću, nego i na severu zemlje uop-šte.
Nastavićemo narednih godi-na da ulažemo u Suboticu I rea-lizujemo i
mnoge druge projekte. Stoga očekujemo konačan završe-tak Narodnog
pozorišta, a takođe nas očekuje nastavak radova na obilaznici oko
Subotice.”istakao je Igor Mirović, predsednik Vla-de AP
Vojvodine
Radovi na izgradnji Aqua par-ka, wellness i spa centra započe-ti
su čišćenjem terena i uklanja-njem starih objekata na muškom
štrandu. Planirano je da se do letnjih meseci završi izgradnja
bazena a da potom u drugo fazi otpočnu radovi na izgradnji
we-llness i spa sadržaja.
B. Nikolić
Počeli radovi na izgradnji Aqua parka Palić sa pratećim wellness
i spa sadržajima
Postavljen kamen temeljac za budućnost turizma na Paliću
Na postavljanju kamena temeljca: Igor Mirović, Bogdan Laban i
Rasim Ljajić
-
grad6 Broj 9521. decembar 2018.NOVE
I N M E M O R I A M
Miroljub S. Vučinić(1938-2018) Služeći više od tri decenije u
misiji lokalnog hroničara-novi-
nara, Miroljub S. Vučinić, rođeni Subotičanin (1938) prošao je
celom hijerarhijskom lestvicom ovog (ne)zahvalnog poziva.
Godine 1971. je inicirao i pokrenuo omladinski mesečnik „Sada”
(na mađarskom jeziku Jelen), koji je, bar u prva dva bro-ja pokušao
da upozori na tadašnja, pa i na vremena budućih iskušenja po zemlju
i njene narode koji su već tada uveliko zai-grali „nemo kolo”
hipotetičkog „bratstva i jedinstva”.
U listu „Subotičke novine” proveo je punih dvadeset godi-na (1.
II 1960. – 1. Ii 1980), prošavši put od saradnika grad-ske rubrike
do duž-nosti glavnog i od-govornog urednika (1975-1980).
Prome-nivši za vreme svog urednikovanja i kon-cepciju lista, beleži
se da je tiraž udvo-stručen (od šest na 12,5 hiljada primera-ka),
ali je ništa ma-nje vredno i to što su tih godina edukova-ne čak
dve genera-cije mladih novinar-skih kadrova od ko-jih su oni
ambicio-zniji i nestrpljiviji
uspešno i preuzeli od njega vođenje lista, pa i istoimene
izda-vačke kuće.
„Detaširan” 1980. godine za direktora tzv. „Doma kulture”
(Gradske kuće), učinio je – između ostalog – i to da se atriju-mi
ovog izuzetnog gradskog zdanja očiste od smeća i krša, te da budu
stavljeni u funkciju tada veoma zapaženih „Letnjih kultur-nih
programa” potrudivši se da i njih „pokriva”
informativno-propagandnim „tabloidom” nazvanim – „Vidikovac”
dokazavši da se „novine” mogu izdavati uvek i svuda, makar to bilo
i uz po-moć sito-štampe!
Od jeseni 1984, pa do proleća 1992. godine nalazi se na
po-slovima sekretara-urednika naučno-istraživačke Redakcije
mo-nografije Subotice, pokrenuvši i uređujući periodično glasilo
„Pro memoria”, izdanje koje je prihvatio značajan broj subotič-kih
istraživača objavljujući u njemu rezultate svojih pregnuća. U tom
periodu, zajedno sa istoričarem umetnosti Belom Duranci-jem,
koautor je knjige „Odnekud se znamo, zar ne?” s kojom je
predstavljena Subotica i Palić s prekretnice vekova i to na
teme-lju izbora starih razglednica iz izuzetne zbirke kolekcionara
Sa-bolča Prokeša. U saradnji s grupom istoričara, arhivara,
biblio-tečkih radnika, arheologa, etnologa i drugih stručnjaka
priredio je i izdao vanserijsku publikaciju „Blaga subotičke
prošlosti” – zapravo album sa 24 postera i 18 razglednica s
foto-reprodukci-jama (fotografa A. Jurige) najvrednijih eksponata
Gradskog mu-zeja, Gradske bibliotete i Istorijskog arhiva.
Godine 1992. inicirao je, pokrenuo i bio prvi urednik
regio-nalnog lista „Dani”, koncipiranog kao izraziti nedeljnik s
ana-litičko-komentatorskim i reportersko-feljtonskim sadržajem,
stvorivši i novu, dakle, treću generaciju subotičkih novinarskih
poslenika.
Dobitnik je i profesionalna priznanja: nagrade Udruženja
lo-kalnih listova Srbije – „Radovan Dragović” i Veća novinara
Voj-vodine – „Svetozar Marković”.
(preuzeto iz izdanja „Novinske priče iz naše varoši”
Miroljuba S. Vučinića) Sahrana pokojnog Miroljuba S. Vučinića
biće danas, 21. de-
cembra u 12 časova na Pravoslavnom groblju u Dudovoj šumi.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Subotici su
operativnim radom rasvetli-li razbojništvo, izvršeno u toku
dana, uz pretnju nožem, u jed-noj menjačnici u blizini cen-tra
Subotice, kojom prilikom je otuđen novac u iznosu od
180.000,00 dinara.Zbog sumnje da je izvršio ovo
krivično delo, uhapšen je R. N. (2000) iz Subotice, kod koga je
pretresom stana, policija pronaš-la ukradeni novac.
Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 sati i on će, uz
krivičnu prijavu, biti sprove-den Osnovnom javnom tužiocu u
Subotici.
N.H.K.
Uhapšen zbog pljačke
menjačnice, pretio nožem!•Uz pretnju nožem opljačkao u sredu
menjačnicu u Subotici. Policija rasve-
tlila razbojništvo istog dana i uhapsi-
la lopova!
Od 10. do 16. decembra, na području Policijske uprave u Subotici
dogodilo se 11 saobračajnih nezgoda
U pet saobraćajki, povređeno sedam osoba U periodu od 10. do 16.
decembra 2018. godine na području Policijske uprave u Subotici
dogodilo se
11 saobraćajnih nezgoda. U pet saobraćajnih nezgoda dve osobe su
teže povređene i pet osoba je lakše po-vređeno dok je u šest
saobraćajnih nezgoda pričinjena samo materijalna šteta.U navedenom
periodu, po-licija je podnela 35 zahteva za pokretanje prekršajnog
postupka, izdato je 270 prekršajnih naloga i iz sa-obraćaja je
isključeno sedam vozača od kojih je za četiri vozača određena mera
zadržavanja zbog teške ili potpune alkoholisanosti.U toku protekle
nedelje, pripadnici Odeljenja za vanredne situacije u Subotici
imali su 10 intervencija. N.H.K.
Apel JP „Putevi Srbije” zbog vremenskih uslova
Poledica i smanjena vidljivost
na putevima! JP „Putevi Srbije“ apeluje na sve učesnike u
saobraćaju da poseb-
no budu oprezni zbog poledice i smanjene vidljivosti na
pojedinim putnim pravcima kao i zbog pojačanog intenziteta
saobraćaja koji se danas očekuje, jer mnogi pravoslavni vernici
obeležavaju Slavu Sv. Nikola. Štab zimske službe i ekipe putara
dežuraju 24 časa, interve-nišu na terenu i posipaju kritične
deonice u cilju bezbednog odvija-nja saobraćaja.JP „Putevi Srbije“
apeluje na sve vozače da bez preke potrebe ne kreću na put, a
ukoliko krenu da obavezno imaju zimsku opremu i lance u brdovitim i
planinskim terenima, kao i da poštuju ograničenja brzine i istu
prilagode uslovima na putu.
L. M.
Obaveštenje za građane
JKP „Čistoća i zelenilo“
Subotica, obaveštava građa-ne da će se zbog predstoje-ćih
praznika, 25. decembra (utorak), za verski praznik katolički Božić,
kao i za vre-me državnog praznika 01. januara 2019. (utorak), neće
se odvoziti komunalni otpad sa terena po rasporedu za te dane.
Komunalni otpad iz do-maćinstava će se umesto tih dana odvoziti
29. decembra 2018. (subota), te se mole korisnici da tog dana u
ju-tarnjim satima iznesu svoje tipske posude i to na slede-ćim
ternima:
-M.Z. Mali Bajmok
-M.Z. Novo Selo
-M.Z. Gat
-M.Z. Dudova šuma (deo)
-
NOVE grad 7Broj 9521. decembar 2018.
Bunjevački kalendar za prostu 2019. godinu proš-log petka
predstavljen je javnosti u prostorijama Bu-njevačke matice. Na
samom početku programa prisut-ne je u ime suizdavača po-zdravio
predsednik Matice Veljko Vojnić, moglo se čuti i da ovo izdanje već
26 go-dinu zaredom priprema Bu-njevački kulturni centar iz
Subotice.
Ovogodišnji kalendar je u zna-ku jubileja povodom stogodiš-njice
od završetka Prvog svet-skog rata, pa u njemu dominira-ju teme iz
1918. godine. Pored tih tekstova, nalaze se i oni koji go-vore o
Velikoj narodnoj skupštini Srba, Bunjevaca i ostalih Slove-
na, održanoj iste godine, a u nje-mu su već tradicionalne
rubrike posvećene radu bunjevačkih in-stitucija i udruženja,
aktivnosti-ma u bunjevačkoj zajednici, ali i o istoriji,
poljoprivredi...
Kalendari predstavljaju prvi pisani dokument u narodu, a imali
su višestruku ulogu, kako u informisanju tako i u sadržaju koji je
saznajnog karaktera, te su zbog svojih osobina bili sastavni deo
gotovo svakog domaćinstva. Kao takvi, i dalje zauzimaju zna-čajno
mesto u kućama i opstaju i pored brojnih elektronskih me-dija, na
čega su izdavači i redak-cija posebno ponosni.
– Nastavljamo tradiciju pi-sane bunjevačke reči, a svi naši
kalendari rađeni su upravo na osnovu nekadašnjih kalendara. Uzor je
bio kalendar iz 1936. go-dine. Prvo izdanje bilo je reprint tog
broja i polako, kako smo mi rasli, tako je rastao i naš kalen-dar,
kako u kvalitetu, tako i po obimu naših tekstova, strani-
ca, raznovrsnosti. Ono što bih posebno istakao jeste i
uključi-vanje Bunjevaca iz Mađarske u rad naših institucija, tj
sarad-nja sa BKC koja datira iz ’92. godine. – rekao je tom
prilikom
urednik izdanja Miroslav Voj-nić Hajduk.
Na predstavljanju Kalenda-ra govorio je i bibliotekar
Zavi-čajnog odeljenja Gradske biblio-teke Mile Tasić, koji je
pohva-lio napore izdavača, te istakao da su kalendari, poput svih
knjiga, dugovečni, a posebno su značaj-ni oni koji su izdati u
godinama jubileja.
– I dan danas štampane knji-ge bolje prolaze nego one u
elek-tronskoj formi. Govorim to iz prakse. Isto tako je i sa
kalenda-rima. Oni su okretišta koja bele-že jednogodišnju životnu
priču onih kolektiviteta iza kojih stoje – deo je Tasićevog
izlaganja.
Tradicionalno, Bunjevački ka-lendar predstavljen je pred
kato-lički Božić, tačnije praznik Mate-
rica, posebno je to naglasio Ivan Tikvicki, zadužen za dizajn, i
teh-ničko uređivanje. Svi zaintereso-vani isti mogu kupiti u
prostori-jama Bunjevačke matice.
N. S.
Tradicionalno, pred Božić, iz štampe izašao Bunjevački
kalendar
odoleva digitalnoj eri
Ivan Tikvicki, Mile Tasić i Miroslav Vojnić Hajduk na promociji
Kalendara
Kulturno-umetničko druš-tvo železničara „Bratstvo“ proš-le
subote, 15. decembra, održa-lo je svoj tradicionalni godiš-nji
koncert. I ovog puta, kao po-klon svoj publici, koncert je odr-žan
pred praznike, u holu OŠ „Majšanski put“ u Subotici. Go-tovo tri
sata igara i pesama naro-da sa ovih prostora, uobličenih u 17
koreografija, koje je odigralo 5 folklornih grupa, ispunili su
su-botnje veče, a i ovog puta Druš-tvo se potrudilo da prikaže novu
koreografiju.
– Neko bi posmislio da jedna koreografija nije ništa, ali
svake
godine uraditi i tu jednu je zna-čajno za sve nas u „Bratstvu“.
Ovog puta, tu čast imali su naj-mlađi, koji su odmah posle uvod-nih
bunjevačkih igara, po prvi put sami izveli novu koreogra-fiju –
rekao je Antuš Romić iz KUDŽ „Bratstvo“, te dodao da je za svih
godina postojanja, kon-cert održavan.
Ovog puta je to već 73. kon-cert po redu. Sa njim se polako
pripremamo i publiku uvodimo i u jubilarni, koji ćemo povodom 75-te
godišnjice postojanja našeg Društva održati za dve godine.
Preko 80 izvođača
prodefilovalo je scenom, a da se ljubav prema folkloru rađa na
prvoj probi i nikad ne prestaje, slažu se svi, od onih najmlađih
koji imaju malo preko 3 godine, do onih najstarijih, veterana i
re-kreativaca, sa preko 70.
N. S.
Godišnji koncert KUDŽ „Bratstvo“ kao božićno-novogodišnji poklon
publici
„Od 7 do 77“
Peta sednica Parlamenta privrednika RPK SBO
Danas dodela nagrada liderima
u privredi regiona! •Peta sednica Parlamenta privrednika
Regionalne
privredne komore Severnobačkog upravnog okruga održava se danas,
21. decembra, a najbolji preduzetni-ci i privredna preduzeća dobiće
godišnje nagrade RPK Subotica.
Sednica RPK Subotica održava se danas, 21. decembra u 11,00
časova, u velikoj sali poslovne zgrade Regionalne privredne
ko-more Severnobačkog upravnog okruga, a kao i svake godine u
decembru, na vsečanom delu sednice, biće dodeljene godišnje nagrade
za najbolje rezultate u ovoj godini, privrednicima i pre-duzećima u
Okrugu.
Parlament privrednika će u radnom delu usvojiti zapisnike sa
prethodne elektronske sednice, o čemu će izvestiti mr Mitar
Ni-kolić, Predsednik Parlamenta.
Predstavnik Privredne komore Srbije izvestiće učesnike sku-pa o
Izveštaju o pokrenutim i realizovanim zakonodavnim inici-jativama,
dok će direktor PKS-RPK Subotica Slobodan Vojino-vić govoriti o
planovu rada i finansijskom planu regionalne pri-vredne komore SBO
za 2019. godinu.
Vojinović će takođe govoriti i o pokretanju inicijativa prema
lokalnim samoupravama, dok će Damir Vojnić Tunić, koordina-tor za
poljoprivredu PKS – RPK Subotica izvestiti o razmatranju zaključaka
sa sednice Odbora sektora poljoprivrede RPK Sever-nobačkog Upravnog
okruga.
Drugi deo sednice je svečanog karaktera, a biće dodeljene
na-grade za poseban doprinos razvoju privrede regiona i za
regio-nalnog poslovnog lidera za 2018. godinu.
N.H.K.
Na Otvorenoim univerzitetu, juče održana radionica
Zagonetne priče Uroša Petrovića
• U Bioskopu “Eurocinema” Otvorenog univerziteta,
juče je gostovao pisac za decu i mlade Uroš Petrović, koa-utor
programa „NTC sistem učenja”, koji će održati krea-tivnu
interaktivnu radionicu za učenike osnovnih škola.
Petrovićeve zagonetne priče su jedna od osnovnih NTC tehnika
koje podstiču razvoj funkcionalnog znanja i pomažu ranom
otkriva-nju darovite dece. Tako su, juče, kroz interaktivnu
radionicu deca biti u prilici da rešavaju Petrovićeve
zagonetke.
Uroš Petrović piše knjige za decu i mlade koje pomera-ju granice
u savremenoj srp-skoj literaturi. Počev od zbir-ki priča –
mozgalica i romana u zagonetkama do fantastič-nih pripovesti, dela
ovog auto-ra jesu originalne pustolovine koje nagrađuju čitaoce.
Raz-mrdavanje vijuga, susret sa ču-desnim, neobičnim ali i
zastra-šujućim, raskošna mašta i oso-beni humor u njegovim
knjiga-ma, sve više postaju omiljenim štivom i za odrasle.
Dobitnik je Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije za
doprinos kulturi kao i nekoliko drugih priznanja i nagrada, između
ostalih i nagrade Zmajevih dečjih igara 2011. godine za doprinos
sa-vremenom izrazu u književnosti za decu.
Svako njegovo druženje sa čitaocima, kako sa domaćim tako i sa
onima van zemlje, jeste svojevrsni spoj književnog susreta,
kreativ-ne radionice i pozorišne predstave, umetničko-intelektualni
perfor-mans koji uvek protiče u živoj, interaktivnoj atmosferi i
potom se dugo pamti i prepričava.
Uroš Petrović je koautor programa „NTC sistem učenja”, gostu-je
kao predavač u školama i na fakultetima u zemlji i inostranstvu. U
velikom broju časopisa objavljuje članke i fotografije, kod nas i u
sve-tu. Jedan je od najuspešnijih rešavača IQ X testa na svetu.
N.H.K.
-
NOVEponos Subotice8 Broj 9521. decembar 2018.
Dejan je za deset godina tre-niranja osvojio brojne medalje.
Sedam puta je bio državni pr-vak i isto toliko prvak Vojvodi-ne,
učestvovao je na Evropskom i Svetskom prvenstvu a srebrnu i
bronzanu medalju je doneo sa Mediteranskog prvenstva i bron-zanu sa
Balkanskog prvenstva.
Počeo je da trenira rvanje sa svojih sedam godina u RK
“Po-tisje” u Kanjiži. Na poziv dru-ga da dođe i da proba da trenira
rvanje, Dejan se rado odazvao. Na prvi trening je otišao sa bra-tom
i toga dana ga čak ni kiša nije sprečila da se pojavi na svom prvom
treningu. -Kada sam bio mali, moje društvo se bavilo sportom pa sam
želeo i ja da treniram nešto. Jednom pri-likom me je drug pozvao da
po-đem sa njim na jedan trening
rvanja pa ako mi se svidi da nasta-vim. Sećam se da je taj dan
padala kiša i da je moja mama mislila da neću otići, kada sam joj
rekao da idem ona se baš začudila koli-ku volju imam da probam da
treni-ram rvanje. Tada sam otišao i više nikada nisam pre-stao da
treniram. Rvanje mi se od-mah svidelo, naj-više zbog filozo-fije
samog spor-ta gde se vidi ko je jači, ko je bolji i ko će na
pametniji
način da savlada protivnika.- priseća se Dejan.
Dejan živi i trenira u Kanjiži i svaki dan putuje u školu. Nije
mu teško jer je navikao ali mu je-dini problem predstavlja vreme za
učenje. Svaki dan ima trening koji traje dva sata pa se zbog toga
trudi da pažljivo sluša pro-fesore na času kako bi mu učenje kod
kuće oduzelo manje vreme-na. - Mnogi me pitaju kako sve to mogu da
postignem jer sam maksimalno posvećen rvanju i još putujem svaki
dan. Neka-ko se snalazim, slušam na času i kod kuće učim baš kada
mo-ram. Imam sreću jer mi je Sil-via Bajić razredni starešina, sa
njom mnogo razgovaram i od nje imam veliku podršku i razume-vanje
što mi baš mnogo znači.- kaže Dejan
Pored razredne, Dejanu mno-go znači podrška koju dobija od
trenera Ujhei Šandora i mame koja ga uvek bodri i ne da
mu da posustane. Ona ne pro-pušta nijedno Dejanovo takmi-čenje i
uvek je tu da ga podse-ti da može da uspe u svemu što naumi. - Moja
najveća podrš-ka je moja mama zato što, po-red trenera, samo ona
zna ko-liko mi je ponekada teško kada se spremam za takmičenja.
Pred Evropsko prvenstvo trebao sam da skinem devet kilograma za
deset dana kako bih mogao da nastupim u svojoj kategoriji.
Samo sam bio fokusiran na ski-danje kilograma, bio sam
ner-vozan, gladan, umoran i bezvo-ljan. Tada sam se samo mami
ža-lio, a njoj nije bilo ni malo lako da sve to gleda ali je čvrsto
staja-la uz mene i uvek me je podseća-la na razloge zbog kojih sam
kre-nuo na dijetu.- kaže Dejan i do-daje- Svesno se mučim kako bih
uspeo i mislim da je to i najve-ći izazov u ovom sportu skinuti
kilograme. Jer kada izađem na strunjaču i počnem da rvam, to mi je
najlakši deo jer na strunja-či moram da pobedim protivnika a dok
držim dijetu moram da po-bedim sebe i da promenim svoja
razmišljanja.-
Na svom putu do uspeha, De-jan daje sve od sebe, svaki dan se
trudi da na treningu nauči nešto novo. Kada stane na strunjaču, bez
obzira da li je protivnik jači ili slabiji od njega, Dejan se uvek
isto koncentriše i trudi se da po-stigne svoj maksimum. Glavni
motiv koji ga vodi napred je že-lja da nešto postigne u životu.
Voleo bi da jednog dana bude u prvom timu reprezentacije Srbi-je uz
Štefaneka, Nemeša i Mak-simovića. Sem toga, velika že-lja mu je da
jednog dana ode na Olimpijadu i time postane drugi olimpijac iz
Kanjiže ali sa boljim rezultatima od njega.
L. Marjanov
Dejan Petrović, član rvačke reprezentacije Srbije
Najveći izazov je pobediti sebe
Ovu rubriku podržava grad Subotica
Dejan Petrović je član reprezentacije Srbije u rvanju. Živi i
treni-
ra u Kanjiži. Višestruki je državni prvak i prvak Vojvodine.
Pored
svih obaveza koje profesionalno bavljenje sportom traži, Dejan
ni-
kada nije zapostavio školu. Glavni motiv koji ga vodi napred je
že-
lja da nešto postigne u životu. Veliki je borac koji ne
posustaje ni
pred najtežim izazovima.
-
NOVE čestitke 9Broj 9521. decembar 2018.
-
grad10 Broj 9521. decembar 2018.NOVE
Kapi krvi dar za Božić
Na akciji dobrovoljnog davanja krvi 15-og decembra humani
lju-
di su se okupili u prostorijama Crvenog krsta. Bio je ovo 16-ti
„Hu-mani Božić“.
Gabor Ivković vraća nas u 2003. godinu kad je u Domu vojske prvi
put organizovan „Humani Božić“. Idejni tvorci su bili načelnica
tran-sfuzije dr Bogdanka Prćić Knežević, sestra Mirjana Turda
Vasić, Ga-bor Ivković kao predsednik komisije za davalaštvo krvi,
Andrea Vaci stručni saradnik Crvenog krsta i Renčenji Rudolf. Gabor
je dao 108 puta krv. Posle toga „Humani Božić“ održavan je i na
Otvorenom univerzitetu ali posle toga Crveni krst je domaćin. I ove
subote deda Mraz je delio paketiće dečici čiji su roditelji, babe i
dede dali krv.
Sužnjević Žužana je medicin-ski radnik i iz humanih razloga dala
je krv peti put. Kolar Mario zaposlen je u hitnoj pomoći da-rovao
je krv 15-ti put. Šebek Iš-tvan je živeo u Subotici, preselio se u
Mađarsku ali je došao na ak-ciju da bi dao krv 76-i put. Seća se
prvog davanja krvi kad je ro-đaka bila u Vrbasu u bolnici tre-bala
je krv i on se pridružio osta-lima. Ostrogonac Nikola daro-vao je
dragocenu tečnost 135-ti put. Cinkler Ištvan ima 30 dava-nja iza
sebe.
Posle davanja sledi osveženje sendvičima i sokovima ali na
vra-tima ih je sačekao Dragoljub Ma-tić predsednik udruženja
subo-tičkih pčelara. Matić kaže da 3 godine podržava akciju i on
davao-ce krvi sačeka sa hlebom namazanim medom. „Dao sam krv 11
puta“, kaže Matić.
Sva ova imena iza sebe imaju broj, broj koji znači spašen
život.Na ovoj akciji prijavilo se 47 davalaca, 38 je dalo krv,
novih je bilo
14, prikupljeno je 19.380 mililitara dragocene tečnosti.Na kraju
lepa vest- transfuzija će i dalje da funkcioniše u subotič-
koj bolnici. M. Horvat
RekorderRekorder po davanju krvi
u Subotici je dr Cekuš Geza sa 190 davanja. On je ina-če biolog,
radi kao profesor na Učiteljskom fakultetu. Krv je dao prvi put kao
sred-njoškolac, decembra 1970. Čuo je na radiju da se tra-ži krv i
stao je u kolonu hu-manih ljudi gde je ostao sko-ro pola veka.
Supruga Mari-ja i sin Boris takođe su dava-oci krvi. Dr Cekuš kaže
da će zbog godina uskoro prestati da daje krv, granica je 65
go-dina a on je rođen 1953.
Rekorder po davanju krvi u Subotici je dr Cekuš Geza sa 190
davanja
U četvrtak, 13. decembra, u sali Fondacije za omla-dinsku
kulturu i stvaralaš-tvo ,,Danilo Kiš”, održana je tribina na temu:
Film u svetlu filozofije.
Na početku tribine prikazan je film Hajde da sanjamo otvore-nih
očiju i gledamo umom, koji su prošle školske godine snimili članovi
Filozofsko-filmske sekci-je subotičke Gimnazije.
Posle projekcije Filma prof. Dragan Krstić je govorio o filmu iz
perspektive aksiologije, onto-logije i metodike nastave
filozofi-je, a protagonisti filma, maturan-ti Minja Vuković i Ilija
Kalinić su izneli svoje mišljenje o filozof-sko-pedagoškom filmu i
iskustvo stečeno prilikom snimanja fil-ma Hajde da sanjamo
otvorenih očiju i gledamo umom.
Članovi Filozofsko-filmske sekcije Gimnazije ,,Svetozar
Marković” u Subotici snimili su do sada osam filmova. U goto-vo
svim filmovima se razmatra-ju osnovni filozofski problemi: problem
istine, lepote i dobrote, a u poslednjem filmu akcenat je stavljen
na jedan od, gimnazijal-cima, najzanimljivijih specijal-nih
filozofskih problema – pro-blem muzike, uključujući i popu-larnu
muziku, a ne samo tzv. oz-biljnu, tj. umetničku muziku.
Muziku za ovaj film su kom-ponovali učenik Kozma Prem i prof.
Dragan Krstić.
Prof. Dragan Krstić je kom-ponovao tri kompozicije: Gde si bila
kćeri mila, Pamtim malenu barku i Volim te.
Za prvu kompoziciju inspira-ciju je našao u izvornoj
naradnoj
muzici Južne Srbije, za drugu u dalmatinskom melosu, a za treću
u klasičnom rokenrolu.
Članovi Filozofsko-filmske sekcije ove školske godine sni-maju
novi film povodom šezde-stopetogodišnjice rokenrola pod naslovom
Srećan rođendan mi-ster Rokenrol.
Ovaj film je jedinstven u na-šoj kinematografiji po ideji u tom
smislu što se, s jedne strane, u njemu govori o estetici, tj.
filo-zofiji rokenrola, a s druge strane, o učenicima subotičke
Gimnazi-je koji su se bavili rok muzikom. U Filmu su prisutne i
pop-rok i etno-rok kompozicije profesora Dragana Krstića.
Premijera ovog filma se oče-kuje početkom februara 2019.
godine.
L. M.
Udruženje učesnika oružanih sukoba na prostoru bivše
Ju-goslavije - Gradski odbor Subotica je u mesecu oktobar,
no-vembar i decembar, organizovalo u pu-druženju pojedinač-ne
razgovore i gru-pna predavanja po projektu u oblasti društvenog i
huma-nitarnog rada, sa Dr Brankom Đor-đevićem, psihija-trom u
Opštoj bolni-ci Subotica.
Po izjavi predsednika udru-ženja “OUSYU GO SUBOTICA“ Aleksandra
Panića, udruženje
se individualno i grupno bavi potrebama svojih članova već
četvrtu godinu, i iz godine u go-dinu imamo pozitivnih pomaka da
pomognemo kako svim čla-novima udruženja na području Subotice.
I ovog puta su teme bile:- Sprovođenje pojedinač-
nih i grupnih racionalno emo-cionalnih rukovanja anksio-znosti i
poboljšanja sveopšteg funkcionisanja
- Grupna analitička terapija, i- posttraumatski stresni po-
remećaj (PTSP), svakako jedan od najvećih problema sa koji-ma se
suočava veteranska popu-lacija nakon ratova koje je done-la
poslednja decenija dvadese-tog veka.
Dr Branko Đorđević je re-kao da je i u ovoj godini akce-nat
stavljen na analize dušev-ne patnje i boli, postdepresiv-nog
sindroma u sklopu PTSP-a. Kroz predavanja Dr Đorđević je dao
uputstva kako i na koji način da pojedinac ostvari svoja prava,
isto kao što su i drugi ratni vete-rani iz bivših republika SR
Jugo-slavije već ostvarili.
Dr Đorđević je naglasio da ratni veterani iz zemalja u
okruženju kojima je konstatovan PTSP preko svojih sistema
drža-ve uveliko ostvariju svoja prava. Ta prava su ili Borački
dodaci ili ostvarena invalidaka prava koja se isplaćuju iz budžeta
evrop-skih posebnih fondova. Svi koji su učestvovali u ratnim
operaci-jama ponajviše na području Ko-sova i metohije pa zatim na
po-dručju Srbije, i bili izloženi bom-bardovanju NATO alijanse su
pretrpeli nesagledive posledice i nose u sebi duboke traume. Dr
Đoržević dodaje, da je on jedan od retkih koji se usko bavi ovom
materijom i leči svoje pacijen-te. PTSP se u najvećim slučajevi-ma
javlja nakon 3 meseca do go-dinu dana nakon dešavanja koja su
izazvale traumu, ali postoje i one teže posledice koje se deša-vaju
nakon više godina i mogu biti fatalne.
Udruženje UOSYU će u na-rednoj godini nastaviti sa ovim
projektom koji bi trebao da do-nese još efikasnije rezultate i da
do 2020 godine poboljša status svakog ratnog veterana na po-dručju
grada Subotice pa samim tim pozivamo sve zainteresova-ne da se
prijave na predavanja.
J. Tonković
Film u svetlu filozofije
Predavanje dr Branka Đorđevića na temu PTSP
Ne ubijaju samo meci nego i stres
Koncert klasične muzike i tanga za duo violine i viole u
Gradskoj kući
”Duo So Cookie“U subotu, 22. decembra, u Velikoj većnici Gradske
kuće, sa
početkom u 20 časova, održaće se koncert klasične muzike i tanga
za duo violine i viole, gde će nastupiti “Duo So Cookie“
Sastav "Dua So Cookie“ čine Sonja Kalajić (violina), koja je kao
prva srpska violinistkinja otišla na usavršavanje iz oblasti
interpretaci-je i aranžiranja tango muzike i to kod najprestižnijeg
poznavaoca violi-ne Fernanda Rodrigesa, zatim kod Rodriga Gere,
kasnije i Inme Gonza-lesa, i AleksandraKurilić (viola), koja je
završila studije viole Na Ki-jevskom Državnom Konzervatorijumu P.I.
Čajkovski 1995. godine u kla-si prof. Palškova Borisa Borisoviča,
od januara 2002. godine Aleksandra je stalni član Beogradske
Filharmonije. "Duo So Cookie" nastao je leta 2016. i nastupa širom
zemlje.
Na repertoaru se nalaze dela klasične i tango muzike.Za sve
zainteresovane ulaz je slobodan. J. T.
-
NOVE grad 11Broj 9521. decembar 2018.
Ne pada sneg da pokrije breg... po onoj staroj, ali i u ovoj
snežnoj uvertiri koja je zasvirala od petka popodne pa tamo neg-de
sve do nedelje, videli smo tra-gove novopostavljene Zimske službe,
“Ekstra-auto transport” iz Vrbasa – konkretno, već u su-botu ujutro
ko je obratio pažnju mogao je da primeti da su male, zgodne mašine
prošle, na pri-mer, biciklističkom stazom na Somborskom putu, a i
drugi-ma. Mašine, ali i automobili, tek na prometnijim putevima
inače prilično “loćkav” sneg od nekih petnaestak centimetara koliko
ga je palo, bio je razgrnut.
U svakom slučaju, snežna predigra ovoga puta nije baš bila neki
jak test uspešnosti Vrbašana, a ni Zimska služba se nije, sudeći
prema lokalnim me-dijima, oglasila niti jednim jedi-nim saopštenjem
ili izveštajem koliko su i kako uspešno delo-vali, koliko radne
snage i kakve mehanizacije je angažovano, gde se sve radilo, koliko
je soli i rizle potrošeno...Sve je nekako prošlo u diskreciji, a
valjda zbog toga ni uobičajena gunđanja građana subotičkih nisu se
nešto previše čula. Za početak, nije bilo za-merki Vrbašanima.
One koji ne znaju da podseti-mo da posao zimskog dežurstva i
čišćenja snega ove zime ne oba-vlja, kao u ranijim godinama, Javno
komunalno preduzeće “Čistoća i zelenilo”, nego
pomenuta firma “Ekstra-au-to transport” iz Vrbasa. Do pro-mene
je došlo, prema zvaničnom tumačenju, jer je sredinom godi-na
promenjen Zakon o putevima i on kaže da o prohodnosti put-nih
pravaca, kolovoza, trotoara, trgova i biciklističkih staza treba da
brine – onaj ko upravlja pute-vima, a to je u ovom slučaju Jav-no
preduzeće za upravljanje pu-tevima, urbanističko planiranje i
stanovanje u Subotici.
U Preduzeću su objasnili da je do sada zimska služba treti-rana
na gradskom nivou kao ko-munalna delatnost i pošto to više nije,
bili su obavezni da raspišu javnu nabavku, za koju su Vrba-šani, u
konzorcijumu, imali naj-bolju ponudu. Osim njih, uče-stvovao je i
„Dunav-coop“ sa svo-jom ponudom. Što se „Ekstra-auto transporta“
tiče, najavljeno je da će na subotičkim ulicama, prema potrebama,
angažovati do 60 ljudi, što rukovalaca mašina što onih koji će sneg
čistiti ruč-no, a imaće i neke nove mašine-čistilice, manje i
efikasnije, koje će se lakše izboriti sa snegom u uskim ulicama, na
autobuskim stajalištima, biciklističkim staza-ma i trgovima.
Zimska služba do (prvog) aprila!
Iako se tvrdi da živimo u eri globalnog otopljavanja, nije šala
da se trajanje zimske službe u
skladu sa tim, kako bi se očeki-valo, ne skraćuje nego –
produ-žava! Zakon o putevima, naime, sada je propisao da zimsko
de-žurstvo više ne bude od 15. no-vembra do 15. marta, kako smo
godinama navikli, nego od 1. no-vembra do – 1. aprila!
„Imamo i mehanizaciju koja je predviđena za ekstremne zimske
uslove, za snegove koji bi mo-gli da parališu salaše. Predviđe-na
su dva punkta za vozila gde će ona biti u stanju pripravno-sti -
jedan punkt će se nalaziti na Paliću a drugi će biti u Bajmoku,
tako da ćemo u svakom trenutku biti spremni da intervenišemo u
slučaju nekih padavina i poći sa dva različita mesta“, u
nedostat-ku nove, ponavljamo izjavu Mi-lutina Perunovića,
predstavnika „Eskpres-auto transporta“ datu tokom smotre zimske
službe.
Prema programu koji su usvo-jili Javno preduzeće za upravlja-nje
putevima i Grad, Vrbašanima je povereno da održavaju 127
ki-lometara prigradskih ulica i pu-teva i 110 kilometara gradskih
saobraćajnica i oko 134.000 kva-dratnih metara pešačkih i
bici-klističkih staza. Dežurstvo će biti organizovano 24 sata i
nadzor-ni organi javnog preduzeća pra-tiće vremenske prilike i
izdava-ti naloge izvođačima. Saobraćaj-nice u nadležnosti Javnog
pre-duzeća „Putevi Srbije“, one koje prolaze kroz grad kao i
regional-ne pravce, održavaće „Voj-put“.
Kada je obavljena smotra, reče-no je da su obezbeđene dovoljne
količine industrijske soli i rizle a da će u zaštićenom parku
priro-de „Park-Palić“ te poslove, kao i do sada, obavljati Javno
predu-zeće „Palić-Ludaš“.
Toliko što se tiče nadležnih preduzeća, a kao i svake godine,
građani treba da znaju da i oni imaju svoju ulogu u borbi sa
sne-gom i ledom i da mogu da budu poprilično kažnjeni ako je ne
odi-graju kako treba!
Nema druge, lopate u ruke!
„Ako ne očistite sneg ispred kuće ili zgrade prete vam ogrom-ne
kazne! Da li vam se to isplati?“ – čitamo novinske naslove i
pod-naslove u kojima se dalje upozo-rava da onaj ko ne bude na
vre-me ispoštovao propise o čišćenju snega ispred zgrada, kuća ili
pos-lovnih objekata, mogao bi da bude novčano kažnjen iznosom od
5000 do 50.000 dinara!
Kada počne sneg da pada, komunalna inspekcija počinje da
kontroliše da li je očišćen a svi građani, pravna lica i osta-li
„subjekti“ su u obavezi da na pomenutim mestima upotrebe pomenutu
lopatu, kako bi obe-zbedili sigurno i bezbedno kre-tanje pešaka.
Nakon prestanka padavina inspektori provera-ju da li je sneg
očišćen. U slu-čaju da nije pokreće se upravni
postupak i izdaju se prekršaj-ni nalozi. I naša, subotička
Od-luka o komunalnom redu pro-pisuje uklanjanje snega i leda sa
trotoara ispred stambene zgra-de, odnosno poslovne prostorije, a
odgovornost je na vlasniku, ili vlasnicima.
Individualno, za neočišćen sneg ispred svoje kuće, kazna je 5000
dinara a za preduzet-nike, znači one koji drže loka-le ili
prodavnice, 25.000 dina-ra. Najviše je za takozvana „prav-na lica“
a u njih, ne treba zabora-viti, sada spadaju i stambene za-jednice,
odnosno bivše skupštine stanara! Znači, pošto imaju svog upravnika,
na njima je, ili na nje-mu, da organizuju posao – da se sami
prihvate lopate, ili da nađu nekoga ko će (za nadoknadu) to uraditi
za njih!
Komunalna policija sva-ke zime apeluje na građane, da uklonjen
sneg i led ne smeju da bacaju na kolovoz, kao ni da za-trpavaju
slivnike, a pogotovu nije dozovoljeno da se remeti saobra-ćaj i
prolaz pešaka.
To je što se tiče propisa. Zima je najlepša samo dok se čeka,
tek kad od sebe nagoveštaj da, tako da ćemo, verovatno, do 1.
apri-la još imati priliku da se bavimo zimskim radostima i
čarolijama do mile volje. Danas je, kalen-darski, prvi dan
najhladnijeg go-dišnjeg doba.
M.Radojčin
Padalo je od petka kao da nikada
neće stati a u ponedeljak smo već
navikli da hodamo po belom po-
krivaču – tamo gde ga je bilo i gde
nije bio očišćen, bilo da su u pita-
nju trotoari ili putevi. Ekipa za-
dužena za čišćenje se promenila a
pravi ispit joj, čini se tek predstoji,
ako ozbiljnije bude napadalo. Ka-
zne za nesavesne građane i stana
re su – rigorozne!
Zimska idila na subotički način
Sneg ili snežna uvertira?
-
čestitke12 Broj 9521. decembar 2018.NOVE
-
NOVE intervju 13Broj 9521. decembar 2018.
Želim da Srbi-
ja postane udob-
no mesto za sva-
kog čoveka gde se
može pristojno ži-
veti. Ostali smo
čvrsto na nagoma
i moramo ići da-
lje. Ovoj vlasti je
potrebna opozici-
ja koja ima ide-
ju i program. Ni-
čija nije do zore
gorela pa neće ni
moja.
Za Ištvana Pastora, najmanje što se može reći je da je uspešan
političar. U istoriji vojvođanskog parlamentarizma on je jedini
čovek koji je uzastopno dva puta biran za predsednika Skupštine
Vojvodine, a već petnaestak go-dina je bez sumnje, najuticajni-ji
političar mađarskog korpusa u Srbiji. Boraveći krajem godine u
Subotici, američki ambasador Kajl Skot, rekao je, da Mađari u
Srbiji imaju sreću što ih vode uspešni i organizovani ljudi koji
brinu za svoj narod. Pastor je u poslednje četiri godine uspeo da
od mađarske vlade za svoje su-narodnike u Vojvodini obezbe-di 250
miliona evra donacije, kako bi Mađarima obezbedio si-guran posao da
žive tamo gde su rođeni. On je i jedan od kreatora „zlatnog doba“
dobrosusedskih odnosa Srbije i Mađarske i po-mirenja ova dva naroda
koji bri-nu za budućnost a prošlost su os-tavili da se njome bave
istoričari. Politički protivnici Ištvanu Pas-toru, sve mogu
oprostiti, ali ni-kako i uspeh. Kao u onom vicu, kad je naš čovek
uhvatio zlatnu ribicu i prvu želju potrošio na to da komšiji crkne
krava. To mu nije bilo dovoljno pa je sledeću želju tražio da i
drugom komšiji crkne krava. A onda mu je zadn-ja želja bila da i
njemu crkne kra-va da ne bi komšije bez krava do-lazili kod njega
po mleko. Pošto mu teško opraštaju uspeh Pasto-ru bi oponenti
najradije želeli da „vide leđa“. Zato pitamo mog sa-govornika hoće
li uskoro njegova opozicija da gleda ovaj „film“?
-Ja ću im javiti kad se to bude puštalo u bioskopu, ali za sada
ne znam ni približno datum. Ničija nije gorela do zore, pa tako
neće ni moja. Da li će oni biti u situaciji
da mi „gledaju leđa“ ni to nez-nam. Mi ćemo (SVM) imati iduće
godine kongres i biraćemo novo rukovodstvo. Meni ističe treći
četvorogodišnji mandat i prvo je na meni da razmislim mogu li ovim
tempom i u ovim godinama da nastavim politički rad, a onda će
stranka o tome da zauzme stav i odluči. Za sada nam nisu potre-bne
nikakve sugestije sa strane, a ako se baš desi da ne možemo bez
njihovih saveta, pitaćemo našu opoziciju, šta da se radi“.
U prošlogodišnjem intervju-u za Subotičke novine, imali ste tri
želje za 2018. Da građani bol-je žive i da se smanji
nezaposle-nost. Druga želja je bila brži put
u EU a treća da nas mnogi sa strane ostave na miru i da ima-mo
što manje diktata. Koliko su se ove vaše želje ostvarile?
-Kad ste me podsetili, sad vi-dim da sam dobro poželeo, a sve je
ostvareno delimično. Ništa nije tapkalo u mestu. Ekonomska
konsolidacija Srbije kao države ide u dobrom pravcu.
Pokazate-lji su impozantni i čitam da smo prvi put posle pedeset i
više go-dina imali i deflaciju. Istina, to još nije dovoljno za
porodični budžet, ali su plate i penzije po-većane. Povećan je i
broj zapo-slenih. U mnogim lokalnim sa-moupravama teško je naći
lju-de za posao. Ima za to dva re-zloga. Mnogi su zbog veće plate
otišli iz zemlje na zapad, a dru-gi je da su širom Srbije otvore-ne
brojne fabrike koje su primi-le radnike koji su čekali posao na
birou rada. Čujem, da je u Subo-tici teško naći stan za izdavanje,
jer je veliki broj ljudi u ovaj grad
došao iz drugih sredina, jer ovde ima posla u fabrikama
Privredne zone. Nisam zadovoljan sa našim putem u EU, ne zbog nas,
već zbog toga što administracija EU nije iskrena“.
Uvek ste govorili, da nema razvoja Subotice dok se ne reši Palić
i sve ono što ova turistič-ka destinacija nudi. Danas
pri-sustvujete polaganju kamena temeljca za Akva park i Velnes
centar. Iako sa velikim zakaš-njenjem, konačno se krenulo sa mrtve
tačke.
-Jeste sa zakašnjenjem, je-ste kasno, ali „nikad nije kasno“.
Krenuo je da se realizuje taj fa-mozni „Master plan Palića“ koji je
usvojen 2006.godine. Ovo je veliki dan za Suboticu. U nared-nih
godinu dana biće izgrađen ovaj najsavremeniji bazenski kompleks na
Paliću i Subotiča-ni neće više imati potrebu da pu-tuju u Banju
Moraholom. Akva parkovi i Velnes centar, privućiće i turiste sa
strane i Palić će da živi
ne samo u letnjoj sezoni već cele godine. Za ovu investiciju,
vred-nu milijardu dinara, sredstva će obezediti budžet Republike,
Po-krajine i lokalne samouprave“.
Plašite li se ovih „žutih prslu-ka. Podstaknuti dešavanjima u
Francuskoj i kod nas su fluoros-centne prsluke prvi obukli oni čije
su godine vladavine „pojeli skakavci“. Kako gledate na ove
događaje?
-Verovatno ih je privukla žuta boja. Ima tu puno sarkazma što
život produkuje. Naša opozici-ja se ne nalazi u lagodnoj
situa-ciji. Dugo su oni u rukama ima-li i „pogaču i nož“. Pogača se
iz-mrvila, a boga mi dosta i poje-
la, a nož je otupeo. Sada poku-šavaju da o sebi stvore sliku
koja je nerealna. Uzalud su im prslu-ci koji šljašte, kad oni
nemaju ni ideju ni program. Svaka ozbiljna demokratska država i
vlast u njoj treba da ima i jaku opoziciju, ali se za to treba
kvalifikovati, nudi-ti nešto bolje od onoga što radi vlast. Toga za
sada u Srbiji ne-mamo i videli ste, oni su se i pre protesta
posvađali ko će da govo-ri na bini“.
Šta bi naveli kao svoj najveći uspeh u 2018.godini?
-Ostali smo čvrsto na nogama živi i zdravi i idemo dalje. Ima-li
smo u ovoj godini više mome-nata kada smo se radovali onome što smo
uspešno uradili. Uspešno završavamo trogodišnji plan po-moći
mađarske vlade putem do-nacija za Mađare koji žive u Sr-biji. Imali
smo 10.800 uspešnih konkursa i u mestima gde žive Mađari pokrenuli
investicije u ukupnoj vrednosti od 250 milio-na evra. Obnovili smo
Sinagogu,
zgradu „Žute kuće“ za Učitelj-skim fakultetom, domove za
uče-nike i studente i za poslednje če-tiri godine, preko
Nacionalnog saveta, obezbedili smo 2.000 sti-pendija za studente u
iznosu od 120 do 140 evra mesečno.
Koja vam je privatno najveća radost bila u godini na izmaku?
-Moji sinovi i unučad. Najve-ću radost sam doživeo od mog
starijeg sina Balinta koji je ove godine doktorirao na državnom
Pravnom fakultetu u Beogradu. Velika je to stvar za našu poro-dicu.
Velika. Za svakog roditelja nema veće radosti od toga da su im deca
i unuci uspešni u svom poslu“.
Imate li vremena za privatni život i svoje unuke?
-Trudim se da svuda stignem na vreme i ovde se ne mogu požaliti.
Unu-ci me poznaju, da se našalim i možda je dobro što se ponekad i
ređe viđamo, pa kad me vide, mnogo mi se obraduju i is-padne da sam
bolji deda nego što stvar-no jesam. Zar nije bolje da se obraduju
kad te vide, nego da si im dosadan“.
Koje su vaše tri želje za 2019.godinu ?
-Da u ovo isto vreme ponovo razgovaram sa vama. Druga želja je
da se ovi ekonomski trendovi i u idućoj godini nastave i da narod
bolje živi. A treća želja je da Srbi-ja postane udobno mesto za
sva-koga, gde se može pristojno žive-ti. Treba nam više nade, vere
i sa-mouverenja za unutrašnju ener-giju koja će nas vući
napred“.
Poruka za Božić i Novu godinu?-Ljudima želim, dobro zdrav-
lje, mir u duši, radost u mislima, mladost u srcu i uspeh u
poslu. Srećan Božić i Nova Godina“!
Milutin Mitrić
Razgovor sa Ištvanom Pastorom, predsednikom Skupštine
Vojvodine
NEDoSTAJE NAM ViŠE SAMoPoUZDANjA
PRIMER ZA SVET-Srbija ima odlično za-
konski uređenu oblast po pitanju nacionalnih manji-na, -kaže
Ištvan Pastor. Po tom pitanju, mi prednjači-mo svetlosnu godinu u
od-nosnu na okolne zemlje. Na-pravljen je veliki civilizacij-ski
iskorak važan za stabil-nost države. Da nacionalne zajednice o
stvarima koje se tiču njih samih, sami odlu-čuju. Koja nacionalna
zajed-nica će ovo pravo koliko ko-ristiti, sve zavisi od nje samo
kako je organizovana.
-
NOVEzdravstvo/društvo14 Broj 9521. decembar 2018.
SAVETI ZA VAŠE ZDRAVLJE
Zora Pavlović, viša medicinska sestra, dipl. fitoterapeut
Bokvica Bokvica je izuzetno raspro-
stranjena biljka. Najčešće se viđa na čvrstim i nabijenim
podloga-ma, uz puteve, na livadama, na čistinama ali i na šumskim
pu-teljcima. Bokvica je biljka lekovi-tog i višestrukog dejstva na
disaj-ni-respiratorni sistem i na nje-gova oboljenja. Deluje na
gotovo svim nivoima, od ulaza od mesta vazduha u nozdrvama i nosu
do alveola, osnovnih jedinica plu-ća. Antibiotskim delovanjem
eli-miniše patogene bakterije iz di-sajnih puteva. Bokvica je dobra
i protiv nadražajnog kašlja, s ob-zirom da služi u njenom sastavu
prave zaštitni film na ogoljenoj sluzokoži ždrela i smiruju
nadra-žene nervne završetke. U skorije vreme dokazano je i
antialergij-sko dejstvo bokvice, pa se može primenjivati protiv
alergijskog oboljenja slu-zokože nozdrva i nosa, opstruktivnog
bronhitisa i astme koje su uzrokovane alergijskim
komponentama.Blagotvorno dejstvo bokvice na sluzokožama čini je
veoma korisnom biljkom kod tegoba sa digestivnim traktom-kod
gastriti-sa, čireva na želucu i dvanaestopalačnom crevu. S obzirom
da su hemoroidi deo sluzokože digesivnog trakta - tačnije debelog
creva, ne iznenađuje lekoviti učinak bokvice u obliku kupki kod
ovih tegoba. Bokvica se može koristiti i kod rana koje sporo
zarastaju, kada se oprani listovi bokvice stavljaju na obolelo
mesto. Pokazalo se delotvorno stavljanje čistih listova bokvice,
naizmenično sa oblogom od čaja gaveza. To ponavljati 2 puta na dan,
a nakon toga ranu oči-stiti čajem od kamilice ili kantariona. Čaj
od bokvice: 1-2 k.k. listova bokvice preliti šoljom proključale
vode i poklopiti. Posle 30 min procediti. Piti 2-3 šo-lje na dan.
Nus pojava kod bokvice ne treba očekivati.
dr Nebojša Bohucki, epidemiolog u subotičkom ZZJZ
Oprez od trihinelozeVreme je svinjokolja, te pose-
ban oprez oko kontrole mesa, od-nosno trihineloze. Trihineloza
je zarazno oboljenje uzrokovano pa-razitom, valjkastim crvom pod
nazivom Trichinella. Odrasli pa-raziti su dugi nekoliko
milimeta-ra, i samo kratko vreme borave u crevima niza životinja,
pa tako i čoveka, gde nakon razmnožava-nja - uginu. Međutim, ženke
pa-razita ubrzo po oplođenju rađaju žive larve koje migriraju iz
creva u niz mišića, i dovode do obolje-nja kod infestiranog
organizma. U prirodnim uslovima, larve če-kaju da zahvaćeni domaćin
bude pojeden od strane neke životinje koja se hrani njihovim mesom,
te na ovaj način parazit kruži u pri-rodi. U slučaju čoveka, koji
je na vrhu lanca ishrane, larve ostaju u mišićima obolele osobe sve
dok je ona živa. Na-kon nekog vremena, a reč je o godinama, dolazi
do njihove kalcifikacije. Među-tim, u prvim nedeljama i mesecima
oboljenja, klinička slika može da bude veoma ozbiljna, u zavisnosti
od toga u kojoj meri su zahvaćeni mišići, a to je u direktnoj vezi
sa količinom zaraženog mesa koju smo uneli u organizam. Uvek su
zahvaće-ni najaktivniji mišići, a to su međurebarni i mišići
pokretači dijafragme, usled stal-no prisutnih disajnih pokreta, kao
i mišići pokretači očnih jabučica, mišići lica, a potom bivaju
zahvaćeni i svi ostali mišići. Srčani mišić je pošteđen zbog svoje
dru-gačije histološke građe, ali miokarditis ipak nastaje, i on
predstavlja najznačajni-ju komplikaciju koja može da dovede i do
smrtnog ishoda.U čitavoj priči o trihine-lozi, najznačajnija je
prevencija ovog oboljenja. Ona se sastoji u obaveznom i
nei-zostavnom pregledu mesa nakon klanja na prisustvo larvi ovog
parazita. U našoj sredini, svinja je najčešći izvor ovog oboljenja,
te se smatra imperativom da se na-kon svinjokolja meso svinja
odnosi na pregled kod veterinara. Obavezno se uzima deo mišića
pokretača dijafragme, jer je to najčešće zahvaćeni mišić. S obzirom
da se ovo oboljenje retko registruje na teritoriji Severnobačkog
okruga, nije retko da se ovaj preventivni pregled zanemari, što je
ozbiljan propust.
Vreme je darivanja i praznične
čarolije. Pitali smo naše sugra-
đane šta žele na poklon od Deda
Mraza?! Naša redakcija lično će
zamoliti Deda Mraza da im želje
ispuni. Verujte u ljubav, veruj-
te u druge, verujte u sebe i svoje
snove, verujte u magiju, verujte
u Deda Mraza, jer ako nećete Vi,
ko će?
Miloš Joksović- Od poklona ne želim
ništa, želim samo zdrav-lje za sebe i za svoju poro-dicu, ništa
više, sve osta-lo imam, samo želim do-bro zdravlje i ništa više,
zdravlje je ono što je za-ista važno i meni lično najbitnije.
Žužana Dekanj- Želim da dobijem
muža od Deda Mraza, ne-kog dobrog i finog kao što je Deda Mraz,
samo muža ili psa-mopsa, pošto njih obožavam, to mi je omi-ljena
rasa.
Vlado Šućur- Želim neki skroman poklon, nisam naročito
zahtevan, nešto kao kada sam bio mali, neke do-bre slatkiše, to
nisam dugo dobio, neki, recimo,
lep paketić. Sasvim bih bio zahvalan na doma-ćim proizvodima,
tipa „Pionir“, mislim da su sa-svim u konkurenciji sa stranim
proizvođačima. Kada odrastemo ne dobi-jamo paketiće, a obrado-vali
bismo se i mi stariji kada bismo ih dobili.
Orijana Hrastovčak
- Ja bih volela od Deda Mraza ove godine da do-bijem putovanje u
Pa-riz, ako ne u Pariz, može i u Prag i to je to. Ta dva mesta bih
baš jako želela da posetim pošto ne pu-tujem baš puno, nemam
prilike, ali Pariz bi mi de-finitivno bio najbolji po-
klon, ili, kao što sam već rekla Prag.
Ismaili Anes- Nisam uopšte razmi-
šljao o poklonu, ali ako bih već nešto poželeo, bilo bi to nešto
skromno, ne-bitno, neka sitnica, bilo šta, eto, recimo neki sat ili
tako nešto.
Nemanja Dimić
- Voleo bih da dobi-jem 500 eura, diplomu za umetnost-za glumu,
mož-da neki laptop od 600 eura, neki dobar i kvalite-tan i to je to
u suštini. Deda Mraz je uvek tu za mene, on je kao moj ćale, on me
mazi, pazi, čak i leti.
J. Tonković
Moj Deda Mraz
•Predavanje: 1918 – po-slednja austrougarska go-dina u Subotici,
održao je sinoć u Gradskom muze-ju istoričar Mirko Grlica, koji je
tumačio društveni trenutak tog vremena.
U Gradskom muzeju u Su-botici, sinoć je istoričar Mir-ko Grlica
održao predavanje 1918.- poslednja austrougar-ska godina u
Subotici.
„Poslednja godina Prvog svetskog rata pokazala je svu složenost
društvenog trenutka jedne gradske sredine u okvi-ru države pred
njeno urušava-nje i odlazak sa istorijske sce-ne. Za razliku od
brojnih ovo-godišnjih pokušaja da se za po-trebe jeftinog
političkog trenutka izvrši revizija istorije i sve sve-de na
pažljivo birane i poželjne
činjenice, namera ovog preda-vanja je da pokaže svu
komplek-snost izuzetno burnih događa-nja. Od pokušaja političkih
elita
grada i Mađarske da to-čak istorije zadrže na kur-su prethodnih
decenija, do neprepoznavanja po-ruka koje su nosili žen-ski
(feministički) i levi-čarski (radnički) pokre-ti, predavanje će
skrenu-ti pažnju i na veliku nes-posobnost vlasti u reša-vanju
svakodnevnih egti-stencijalnih problema građana, kao i na neviđe-nu
anarhiju u formi sva-kovrsnih pljačkaških po-hoda na nezaštićene
gra-đane. Kada se svemu do-daju posledice pandemi-je španske
groznice, dobi-jamo okvir u kome je kra-jem godine realizovana
ideja jugoslovenske države, re-kao je pored ostalog Mirko
Grli-ca. N.H.K.
U Gradskom muzeju u Subotici istoričar Mirko Grlica održao sinoć
predavanje o 1918. godini
Poslednja austrougarskagodina u Subotici
-
NOVE zdravstvo 15Broj 9521. decembar 2018.
Zavod za javno
zdravlje Subotica,
Crveni krst Suboti-
ca i Dom zdravlja
Subotica sumirali su
rezultate akcije „Selu
u pohode- proveri
svoje rizike, kontro-
liši zdravlje".
Tim povodom je ove nedelje u subotičkom Crvenom krstu, održana
konferencija za novina-re. Između ostalog je rečeno, da je tokom
ove godine, pregledano je 437 sugrađana, sa ciljem pro-movisanja
zdravlja i zdravog sti-la života u ruralnim sredinama.
- U akciju „Selu u pohode", koja je realizovana osmu go-dinu
zaredom, bilo je uključe-no 12 mesnih zajednica, a gra-đani koji su
se odazvali, imali su priliku besplatno da provere vrednosti krvnog
pritiska, še-ćera i holesterola. Kod oko 24 odsto pregledanih,
izmeren je povišen pritisak, a kod 2 odsto je dostizao ekstremne
vredno-sti, dok povišen holesterol ima čak 45 odsto građana, a
otkri-veno je 26 novih slučajeva di-jabetesa. Građani su mogli da
izmere telesnu visinu i težinu,
kao i da utvrde stepen telesne uhranjenosti, a rezultati
poka-zuju da čak 70 odsto pregle-danih ima prekomernu težinu. Meren
je i ugljenmonoksid u iz-dahnutom vazduhu, a dugogo-dišnji pušači
dobili su savete za ostavljanje pušenja - rekla je dr Nada Kosić
Bibić, načel-nik Centra za promociju zdrav-lja u Zavodu za javno
zdravlje Subotica.
U većini ruralnih mesnih za-jednica, na pregledima su otkri-veni
novi slučajevi dijabetesa kod sugrađana, a o tome je više govo-rila
dr Verica Dronjak, načel-nik Preventivnog centra Doma zdravlja.
- Vrednosti šećera veće od 7 iz-merene su kod 5,2 odsto
pregle-danih, dok su granične vredno-sti zabeležene kod 15 odsto
gra-đana. Visoke vrednosti holeste-rola izmerene su kod 222 osobe,
176 žena i 46 muškaraca. FOB test je podeljen u Tavankutu kod
populacije starosti od 50 do 74 godine, testirano je 25 osoba,
svi testovi su očitani i jedan je pozi-tivan. Kod pregleda dojki
nismo imali pozitivnih nalaza, koje je trebalo dalje upućivati -
istakla je dr Dronjak.
U okviru akcije "Selu u poho-de" čitave godine, Crveni krst
Su-botica organizovao je radionice vršnjačke edukacije, gde su
obu-čeni edukatori pričali na temu prve pomoći i prevencije
trgovi-ne ljudima, a u saradnji sa me-snim zajednicama, uručivali
su i pakete hrane i higijene socijalno ugroženim sugrađanima.
Akcija „Selu u pohode" se na-stavlja i sledeće godine, a s
obzi-rom na to da su ove godine ve-ćinu pregledanih činili
sugrađani stariji od 65 godina, dok će akce-nat biti na mlađoj
populaciji od-nosno srednjim godinama, jer je odaziv te generacije
na preglede cele godine bio izuzetno mali.
A. Šiška
U akciji Selu u pohode ove godine pregledano preko 400
sugrađana
Dijabetes i visok pritisak, glavni problemi kod sugrađana
Opštinska organiza-cija invalida rada Gra-da, obeležila je
Među-narodni dan invalida rada, 3. decembar. Sa svojim delegatima,
do-nela je Plan i program rada za narednu, 2019. godinu.
- Usvojili smo cene ogrevnog materijala i članarine za narednu,
2o19. godinu. Naši čla-novi i ostali penzioneri, koji su
zainteresovani, mogu da pišu ogrev-ni materijal za sledeću zimu, u
svojom mesnim zajednicama kod naših aktivista. Organizvali smo
povoljnosti plaća-nja ogrevnog materi-jala, cene su ostale na
istom nivou, a otpla-ta će se obavljati na deset mesečnih rata -
rekao je Stanko Nimčević, predsed-nik Opštinske orga-nizacije
invalida rada Grada Subotice.
Iz te opštinske or-ganizacije je još saop-šteno, da je
članari-na za narednu godinu ostala ista, a da će in-validi rada,
raditi do 21. decembra, kada će zbog novogodišnjih i božićnioh
praznika, napraviti pauzu, te će sa radom ponovo po-četi naredne
godine, 16. januara.
A. Šiška
Opštinska organizacija invalida rada Grada, obeležila
Međunarodni dan invalida rada, 3. decembar
Sumiranje rezultatai povoljnosti za članove
Stanko Nimčević
Studija dr Vere Kovačević i dr Luke Anđelića, objavljena u
poznatom američkom časopisu
Fertility &Sterility
Endometrioza i laparoskopsko
operativno lečenje U Novembru 2018 u prestižnom časopisu
Fertility &Sterility sa
sedištem u Americi objavljena je studija pod nazivom:" Changes
in serum antimullerian hormone levels in patients 6 and 12 months
af-ter endometrioma stripping surgery", a deo je višegodišnjeg
stručnog i doktorskog rada dr Vere M. Kovačević, specijaliste
ginekologije i akušerstva i dr Luke M.Anđelića, poznatog u oblasti
endoskopi-je u ginekologiji na prostoru Balkana.
Na rang listi od 100 najznačajnijih časopisa iz ginekologije i
akušerstva, pomenuti časopis zauzeo je osmo mesto i to je prvi put
,da je jedna prospektivna studija iz ginekologije i akušerstva iz
Srbi-je, objavljena u takvom časopisu.
Dr Vera Kovačević i dr Luka Anđelić održali su dva plenarna
pre-davanja kao jedini predavači iz Srbije na 27- mom Evropskom
kon-gresu iz Ginekološke endoskopije (27th ESGE) koji je održan u
Beču od 07. do 10. oktobra 2018. godine. Za održano predavanje
primi-li su specijalnu nagradu za naučni rad (ESGE AWARD for
scienti-fic work).
Stručno predavanje održali su i na 22-om Svetskom kongresu iz
ginekologije i akušerstva koji je održan od 14. do 19. oktobra
2018. u Rio de Jeneiro u Brazilu (XXII FIGO). Od 22. do 24.novembra
2018. godine održan je Evropski kongres endometrioze u Beču gde je
dr Vera Kovačević takođe imala prezentaciju.
Tema svih gore navedenih kongresa bila je iz oblasti
endometrio-ze, laparoskopskog operativnog lečenja endometriotične
ciste jajni-ka primenom tkz. „stripping" tehnike uz korišćenje
različitih izvora energije za uspostavljanje hemostaze najpre
bipolarne struje a sada i diodnog lasera, praćenja promene rezerve
jajnika kao i mogućnosti lečenja steriliteta. A. Šiška
U Opštoj bolnici Subotica obavljen još jedan krug besplatnih
pregleda za građane
Pregledano oko200 sugrađana
U Opštoj bolnici Subotica, u akciji besplatnih zdravstvenih
pre-
gleda, učestovali su lekari specijalisti pulmolozi, oftalmolozi,
medi-cinske sestre- tehničari, specijalisti kliničke biohemije i
laboratorij-ski tehničari.
Prema rečima dr Gordane Krtinić, pomoćnika direktora za kvalitet
i upravljanje rizikom u subotičkoj bolnici, tokom akcije je
pregledano 195 sugrađana, i obavljeno 385 pregleda i
laboratorijskih usluga.
- Uradili smo preglede od strane specijaliste pulmologa - 81,
spi-rometrijske preglede - 81, RTG snimanje pluća prema
indikacijama od strane pulmologa - 65, preglede specijaliste
oftalmologa - 98 pa-cijenata, preglede specijaliste oftalmologa -
98 pacijenata, kao i la-boratorijskih analiza krvi na tumor markere
CEA i CA 19-9 - 60 - rekla je dr Krtinić.
Akcija besplatnih zdravstvenih pregleda u bolnici, trajala je
gotovo ceo dan, a i ovoga puta, privukla je veliki broj sugrađana
koji su žele-li da prekontrolišu svoje zdravlje. A. Šiška
-
NOVEreklame16 Broj 9521. decembar 2018.
-
NOVE reklame 17Broj 9521. decembar 2018.
060/052-44-13
063/12-50-265
MAŠiNSKA iZRADA CEMENTNE KoŠULJiCE
TEL: 063/73-29-625
email: [email protected]
KURUŠić
-
enigmatika18 Broj 9521. decembar 2018.NOVE
-
NOVE istorija/tradicija 19Broj 9521. decembar 2018.
•Udruženje Šumadinaca i Srba južnih regio-na organizovalo je u
Dečjem pozorištu, uz po-dršku Grada, 17. decembra, priredbu pod
nazi-vom „Zavičajne folklorne igre iz južne Srbije”, a veličanstven
nastup više grupa izvođača ispra-tio je i veći broj poštovalaca
izvornih folklornih igara i pesama.
U sali Dečjeg pozorišta, posetioci su u ponedeljak ima-
li prilike da prisustvuju izuzetnom nastupu više grupa i
izvođača folklornih pesama i igara od Šumadije do Vra-nja, a
manifestaciju je priredilo Udruženje Šumadinaca i Srba južnih
regiona, uz podršku Grada.
Originalnim nastupom i velikom lepotom, koju pe-sma i muzika iz
južnih krajeva može da donese, oduše-vili su duet brat i sestra
Brdarići, muzička grupa škole Matko Vuković, KUD Mladost Subotica,
koje je pred-stavilo vranjanske igre i pesme. Igre i pesme iz
Šuma-dije i nastupe je najavljivao glumac Boško Boškov, a među
najzapaženijim nastupima su horske pesme, „Ave
Maria”, „Sini jako sunce sa Kosova”, Đumadijsko kolo, 2promiče
momče kroz selo” i druge. nastupio je DE-jan Ranđelović sa frulom,
a bogatim jednosatnim pro-gramom predstavljene su pesme, folklor i
lepote južne Srbije.
Posetioce i goste je pozdravio Dragan Božinović, pred-sednik
Udruženja Šumadinaca i Srba južnih regiona, do-brodošlicom i
podsećanjem na osnivanje Udruženja, čije
negovanje je zasnovano i na načelu „Rodilo se, valja ga
ljuljati”!
„Ovakav program smo odabrali, jer su u fokusu njego-vih učesnika
i nastupa pesme i igre iz južnih krajeva Sr-bije, sa zavičajnih
prostora ovog Udruženja, tamo gde je ovih godina bilo i burnih
događanja, sa mogućnošću ili pokušajima da se marginalizuju baština
i tradicija kraje-va tih zavičajnih prostora. Naš je zadatak da
negujemo to zavičajno udruženje Šumadija, te običaje, akorde i
tradi-ciju, sve što čini zavičajni entitet tih prostora, koje
nosi-mo u sebi. Cilj nam je da tome pridružimo i ovaj društve-ni i
zavičajni događaj, koji podržava i Grad Subotica, kao deo svog
multikulturalnog i umetničkog programa i mi-ljea”, istakao je
Božinović.
Ono što je srpski narod vekovima stvarao u južnim krajevima
Srbije, veličanstveno je predstavljeno na se-veru Bačke, u sali
Dečjeg pozorišta, zahvaljujući brizi udruženja Šumadija, koje
neguje tradicionalne, zavičaj-ne vrednosti srpske kulture.
N.H.K.
Po istorijskom značaju, okolina Su-
botice ne zaostaje ni malo za gra-
dom. Sa plodnih subotičkih orani-
ca uzdiglo se na pijadestal istorijske
slave više smrtnika, među kojima je
i mlada revolucionarka Bosa Mili-
ćević, u čiju čast je srednja ekonom-
ska škola dobila ime.
Svetlost dana ugledala je 1917. u Ulcinju u porodici si-romašnog
seljaka Lazara Milićevića, koga je koloni-zacija posle Prvog
svetskog rata dovela u Novi Žednik. Tako se mala Bosa našla u
ravnoj Vojvodini, gde je na-pravila možda ne prve ali sigurno bitne
korake na putu ka formiranju svoje ličnosti. U Subotici je završila
Nižu gimnaziju i Trgovačku akademiju. U osvrtu na njeno
ško-lovanje, Ljubinka Ćirić-Bogetić, piše: „Dobra učeni-ca, vredna
i u poljoprivrednim radovima kada je trebalo obrađivati očevu
zemlju, sposobna i ozbiljna, lepa i skro-mna, pristupačna za
seljačku i drugu omladinu, uživala je veliki ugled u Žedniku, pa je
njeno učešće u revoluci-onarnom pokretu znatno uticalo i na
opredeljenje dru-gih omladinaca i omladinki u mestu“ (Studentkinje
Beo-gradskog univerziteta u revolucionarnom pokretu, Be-ograd 1988,
str. 81).
Počeci njenog interesovanja za levičarske ideje datira-ju iz
srednjoškolskih dana. Osnove iz znanja marksizma stekla je u mestu
svojih prvih svesnih koraka – Novom Žedniku. Premda nastalo
planskim doseljavanjem solun-skih dobrovoljaca iz Like, Bosne, Crne
Gore i Dalmacije, ovo etnički heterogeno selo, kako navodi
Ćirić-Bogetić, nije ispunilo očekivanja centralnih vlasti i postalo
nje-govo političko uporište, nego naprotiv – „značajan pun-kt
revolucionarnog radničkog pokreta i politike bratstva i
ravnopravnosti svih naroda Jugoslavije“. Pokazavši ve-liku
preduzimljivost, Bosa je postala član Komunističke omladine i
zadužena za okupljanje seoske ženske omla-dine u kulturno-prosvetno
udruženje „Preporod“ (1936). Kada je u leto 1937. pokrenuta akcija
prikupljanja i slanja dobrovoljaca za Španiju, gde je izbio
građanski rat, naš-la se na listi onih koji su hteli uzeti učešća u
tamošnjim borbama. Međutim, naknadnom odlukom KPJ zadržana je u
Vojvodini.
Nakon stečenog srednjeg obrazovanja, Milićevićeva je upisala
Visoku ekonomsko-komercijalnu školu u Zagre-bu, sa koje se 1939.
prepisala u istoimenu školu u Beo-gradu. Nepokolebljiva i čvrsta u
svojim idealima, našla se u prvim redovima na radničko-studentskim
demon-stracijama 14. decembra 1939. godine. „Sada je koračala
čvrsto u povorci demonstranata, spremna da i život da za svoje
ideale“, piše Ćirić-Bogetić. Kod Vukovog spome-nika ispaljeni su
prvi hici na demonstrante. Među pogo-đenima bila je i Bosa.
Publicista Dragan Marković je u svojoj knjizi Zabranjeni život:
Beograd 1941-1944. to ovako prikazao: „U blizini Vukovog spomenika
naišli su kamioni sa žandarmima. Imali su puške i šlemove.
‘Ga-đajte u grudi!’ doviknuo im je oficir koji ih je vodio. I
pa-ljba je počela. Nekoliko radnika, koji su išli na čelu, pa-doše.
Studentkinja Bosa Milićević pritrča ranjenom dru-gu Mirku Lukoviću
cepajući svoju bluzu da ga previje. Sa-gnula se podižući mu glavu
koja je nemoćno padala. Mir-ko je već izdisao. U taj mah dum-dum
meci pogodiše i Bosu u obe noge. Srušila se na asfalt okrvavljena.
Žan-darmi je tada pritisnuše kundacima. Brzo je pala.“ Subo-tički
list Hrvatska riječ od 5. oktobra 1951. prenosi šta se dogodilo
dalje: „Zatim, još i onda kada su je unijeli u po-licijski auto,
krvnicima nije bilo dovoljno što je ranjena otrovnim mecima, nego
su je po ranjenim nogama uda-rali vratima automobila. Tako je
odnešena u bolnicu...“
Bosina požrtvovanost nije prošla nezapaženo, nego je referatu
Udruženja studentkinja, koji je pročitan na
Opštestudentskom zboru 21. januara 1940. n