PGHJ-Morfologija IMENICE - gramatičke kategorije: rod, broj, padež SKLONIDBA IMENICA - u staroslavenskom su postojale različite sklonidbe Muški rod Ženski rod Srednji rod O/JO promjena A/JA promjena O/JO promjena I-promjena I-promjena N-promjena U-promjena V-promjena T-promjena N-promjena R-promjena S-promjena -u hrvatskom standardnom jeziku postoje 3-sklonidbe: A- sklonidba (m.r. i s.r.) E-sklonidba (ž.r. i m.r.) I- sklonidba (ž.r.) -neki oblici iz staroslavenskih promjena sačuvali su se do danas -u starohrvatskom vjerojatno isto kao u staroslavenskom(povremeno se javljaju različiti oblici) Sklonidba imenica muškog roda (Glavna promjena) Staroslavenski jezik Hrvatski jezik O/JO promjena (Jd) A-sklonidba (Jd) N rab-ъ N nož-ь N -ø 1
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
PGHJ-Morfologija
IMENICE
- gramatičke kategorije: rod, broj, padež
SKLONIDBA IMENICA
- u staroslavenskom su postojale različite sklonidbe
Muški rod Ženski rod Srednji rod
O/JO promjena A/JA promjena O/JO promjena
I-promjena I-promjena N-promjena
U-promjena V-promjena T-promjena
N-promjena R-promjena S-promjena
-u hrvatskom standardnom jeziku postoje 3-sklonidbe: A-sklonidba (m.r. i s.r.)
E-sklonidba (ž.r. i m.r.)
I- sklonidba (ž.r.)
-neki oblici iz staroslavenskih promjena sačuvali su se do danas
-u starohrvatskom vjerojatno isto kao u staroslavenskom(povremeno se javljaju različiti
oblici)
Sklonidba imenica muškog roda (Glavna promjena)
Staroslavenski jezik Hrvatski jezik
O/JO promjena (Jd) A-sklonidba (Jd)
N rab-ъ N nož-ь N -ø
(-o,-e)imena Mario,Hrvoje
posuđeni apelativi
G rab-a G nož-a G -a
D rab-u D nož-u D -u
A rab-ъ A nož-ь A -ø/-a
-neživo/živo
-kajkavski: nema razlike živo/neživo A=G
(vidim stola)
1
V rab-e V nož-u V -e/u
-nepalatalna osnova/palatalna osnova
-kajkavski: nema V ili V=N
L rab-ê L nož-i L -u
-analogija prema D ili prema L iz U-
deklinacije
- čakavski govori: -e/-i
I rab-omь I nož-emь I - om/em
-nepalatalna osnova/palatalna osnova
Staroslavenski jezik Hrvatski jezik
O/JO promjena (Mn) A-sklonidba (Mn)
N rab-i N nož-i N -(ov)i/-(ev)i
-duga množina (može i ne mora)
-nepalatalna/palatalna osnova
-dolazi do sibilarizacije (u kajkavskom ne)
G rab-ъ G nož-ь G -ā, -ī, -ijū
- ā: ne zna se točno kako je nastalo;
vjerojatno vokalizacijom šva u slabom
položaju
- ī : analogija prema staroslavenskoj I-
promjeni
- ijū: analogija prema G dvojine I-promjene
- ø, -ov/-i: starohrvatski
D rab-omъ D nož-emъ D -ima
- om/-em: starohrvatski
-i,-im,-mi
A rab-y A nož-ę A -e
-i,-e: starohrvatski
V rab-i V nož-i V -i
L rab-êhъ L nož-ihъ L -ima
-eh, -ih, -i: starohrvatski
2
I rab-y I nož-i I -ima
-i,-mi,-im
- I-promjena: pr. gost, gospod
- nije se skroz očuvala
G mn. -ī (ljudi) prema G mn. I-promjene
-ijū (gostiju) prema G dv. I-promjene
- danas se te imenice sklanjaju po a-sklonidbi
- U-promjena: pr. syn, med
- nije se skroz očuvala
L jd. –u (momku)
-ov u dugoj množini
- danas se te imenice sklanjaju po a-sklonidbi
- N-promjena: pr. remen, jelen
-nije se očuvala
-danas se te imenice sklanjaju po a-sklonidbi
Sklonidba imenica ženskog roda (Glavna promjena)
Staroslavenski jezik Hrvatski jezik
A/JA promjena (Jd) E-sklonidba (Jd)
N žen-a N duš-a N -a
G žen-y G duš-ę G -ē
-i,e: starohrvatski
D žen-ê D duš-i D -i
-provodi se sibilarzicija
-e,i: starohrvatski
A žen-ǫ A duš-ǫ A -u
-ọ: kajkavski
V žen-o V duš-e V -o/-e[na –ica;kolegice]
L žen-ê L duš-i L - i
-provodi se sibilarizacija
3
-e,i: starohrvatski
I žen-ojǫ I duš-ejǫ I - om
-analogija prema m.r.
-oju>ou>ov: starohrvatski
-u(m)
Staroslavenski jezik Hrvatski jezik
A/JA promjena (Mn) E-sklonidba (Mn)
N žen-y N duš-ę N -e
-i, -e – starohrv.
G žen-ъ G duš-ь G -ā,ī,ū
-ā: nerazjašnjen nastanak
-ī: analogija prema I-sklonidbi ž.r.
-ū: dvojni oblici za imenice ruka, noga, sluga
- ø – starohrv.
D žen-amъ D duš-amъ D -ama
-analogija prema dvojini glavne promjene
-am: starohrvatski
A žen-y A duš-ę A -e
-i, -e: starohrvatski
V žen-y V duš-ę V -e
L žen-ahъ L duš-ahъ L - ama
-ah, -am: starohrvatski
I žen-ami I duš-ami I -ama
-ami: starohrvatski
Staroslavenski jezik Hrvatski jezik
I-sklonidba (Jd) I-sklonidba (Jd)
N kost-ь N -ø
-raguzeizmi: kos, milos
G kost-i G -i
D kost-i D -i
A kost-ь A -ø
4
V kost-i V -i
L kost-i L -i
I kost- ьjǫ/-ijǫ I -ju/-i
-ju: jotacija
-jum, ju, im: starohrvatski
Staroslavenski jezik Hrvatski jezik
I-sklonidba (Mn) I-sklonidba (Mn)
N kost-i N -i
G kost-ii/ ьi G -ī/ijū
D kost- ьmъ D -ima
-em,-im,-am: starohrvatski
A kost-i A -i
V kost-i V -i
L kost-ьhъ L -ima
-eh, -ih, -im,-ah: starohrvatski
I kost-ьmi I -ima
-mi, -i, -im, -ami: starohrvatski
- V- promjena: loky, smoky, ljuby, krvъvь
- danas: većina se sklanja prema e-sklonidbi (lokva, smokva)
ali i prema i-sklonidbi (ljubav, krv)
- R-sklonidba: mati, kći
- danas se sklanjaju prema e (mati) i i-sklonidbi(kći)
Sklonidba imenica srednjeg roda
- N,A,V uvijek isti (jd. o/e, mn. a)
- sklanjale su se prema:
O/JO promjena: selo, polje - danas a-sklonidba
N- promjena: ime, pleme - tematsko n se čuva u slijedu - danas a-sklonidba
T-promjena: tele, kljuse - tematsko t se čuva u slijedu - danas a-sklonidba
5
S-promjena: nebo, slovo - danas a-sklonidba
ZAMJENICE
-gramatičke kategorije: padež
-rod nemaju sve: npr. ti
-množinu nemaju sve: npr. ja
Sklonidba osobnih/ličnih zamjenica
1. i 2. lice
Staroslavenski jezik Hrvatski jezik
N azъ N ja
-kajkavski govori: jaz
G mene G mene, me
-me – enkl.oblik – novije stanje
D mьnê, mъnê, mi D meni, mi
-mi: enklitički oblik
-i u mi: analogija prema
enklitičkom obliku iz
staroslavenskog ili prema glavnoj
ženskoj palatalnoj promjeni – duša
-meni: analogija prema G(mene)
ili D(tebi)
A mę, mene A mene, me
-mene/tebe: analogija prema G
-me: u stsl.bio naglašeni oblik;
čuva se s prijedlozima (Osloni se
6
na me!)
V / V /
L mьnê, mъnê L meni
I mъnojǫ I mnom, mnome
-analogija prema imenicama m.r. i
ž.r.
-kajkavski: Buš pil z menom?
-moju-ou-ov-om(e)
Staroslavenski jezik Hrvatski jezik
N ty N ti
G tebe G tebe, te
D tebê, ti D tebi, ti
A tebe, tę A tebe, te
V ty V ti
L tebê L tebi
I tobojǫ I tobom
Toboju-ou-ov-om
Staroslavenski jezik Hrvatski jezik
N my N mi
G nasъ G nas
D namъ, ny D nama (nam)
A ny, nasъ A nas
V / V /
L nasъ L nama
I nami I nama
3. lice
7
N jd. onъ (onъ>pokazna zamjenica onaj) on
G jd. jego (anaforička zamjenica) njega ( ga )
D jd. jemu
- nj u kosim padežima: nastalo u vezi s prijedlozima koji su završavali na -n (kъn, vъn,
sъn)
- završno –n se odvojilo se od prijedloga i združilo sa zamjenicom
kъn jemu=k njemu
vъn jemu=u njemu
sъn jimь=s njim (analogijom –n se javilo u svim padežima)
- genitivni oblici: služili za izricanje posvojnosti
sin njega=njegov sin
nje posli=njezini poslovi
- D, jd. ž.r.: oblik njej zamijenjen je s njoj (analogija prema nepalatalnim zamjeničkim
osnovama)
- A, jd. ž.r.: ju (<jǫ), je (analogija prema G, jd. jeję)
Sklonidba posvojnih zamjenica
N mojь moj
G mojego mojeg(a), mog(a)
-a: analogija prema imeničkom nastavku u G, jd. (noža)
- u psl, stsl i sthrv posvojnost za 3. lice izražavala se G lične zamjenice on, ona, ono
-zamjenice njegov (13.st) i njezin (18.st): hrvatska inovacija
-oblik njezin se javlja tako kasno jer se u liturgijskim i pravnim dokumentima više spominju
muškarci
Upitno-odnosne zamjenice
kьto ( kьt-to)ktotko (ko)
- spajanje dvije zamjenice
8
čьto (čьt-to) čto (=tšto - disimilacija) što
kyikikoji (analogija prema koja, koje)
čьča
kaj(ka+j)
Neodređena zamjenica: vьsь, vьsa, vьse
N jd: vьsьvəsəvas sav
-vas: analogija prema G i ostalim oblicima
G jd: vьsegovəsegavsega(sega) svega (Seh duš dan)
Pokazne zamjenice
- neke se i izrazom razlikuju od današnjih
1. tъ, ta, to
N jd. m.r. tъ tъ+jь təjətaj
|
anaforička zamjenica
G jd. m.r. togo toga tog(a) -a danas funkcionira kao navezak
nije odlika zapadnojužnoslavenskih jezika
2. ovъ, onъovaj, onaj (analogija prema obliku – taj)
3. sь, si, se
-izgubila se
-tragovi: danas (dьnьsь) „dan ovaj“
-pretkazivo u imenicama m.r., a kasnije se dodavalo ostalim imenicama u tvorbi vremenskih
- nekad su se sklanjali i redni i glavni brojevi 1 i 2 po zamjeničkoj deklinaciji 3 i 4 po imeničkoj (i, r) deklinaciji 5-10 po imeničkoj (i) sklonidbi 11-19 princip sklapanja
N dъva na desęte (priložni izraz) G dъvoju na desęte (okamenjeni L)
20, 30, 40 N dъva desęti (dvojina) G dъvoju desętu
50-90 N pętƄ desętъI pętijǫ desetƄ
100 N sъto sklanja se kao i seloG sъta (dvjesta, trista – dvojina)
1000 N tysǫšta sklanja se kao duša; danas kao ž.r. E- deklinacije
GLAGOLI
-podjela prema infinitivnoj i prezentskoj osnovi-dvojina se izgubila- supin je nestao (danas očuvan u kajkavskom uz glagole kretanja: idem spat)- sačuvani praslavenski participi postali su glagolski pridjevi i prilozi
11
- pasivni particip prezanta sačuvan je u tragovima - promjene u nastavcima pojedinih oblika
(1.l.jd.PZ. jesmь, damь, vĕmь, imamь, jamь)- zamjena nastavka prvo (13.st) zahvatila glagole s prezentskom osnovom na -a- od 18. st. prevladavaju oblici s -m: znaju > znam- ostaci nekadašnjih tematskih glagola danas u HSJ: hoću, mogu
2. l. stsl. pleteši*pletešь > pleteš (-šь praslavenski nastavak)- u hrv. srednjovjekovnim tekstovima je –ši staroslavenizam- nastavak –si imali atematski glagoli; čuva se u: jesi
3. l. stsl. pletetъpletetъ > plete
- u hrv. srednj. tekstovima je –tъ staroslavenizam- završno –t čuva se u: jest
Množina1.l. stsl. pletemъpletemъ > pletemo
- psl. nastavci: mъ, mo, me [stari nastavci su se različito realizirali u različitim jezicima]( stsl: mъ, hrvatski: mo, kajkavski: me)
2.l. stsl. pletetepletete > pletete
3.l. stsl. pletǫtъpletǫtъ > pletut (u sr. vijeku) > pletu
kajk. pleteju – tematski vokal e je ostao pletedu- analogijom iz dati> (oni) dadu
Prezent glagola biti naglašeni nenaglašeni1.l. jesmь > jesəm >jesam -sekundarni šva
sam
2.l. jesi si3.l. jestъ >jest
- u psl. su i jest i je bili naglašeni- ja sam mu dao- on mu je dao - potvrda nekadašnjeg naglašenog oblika u
je
12
redu riječi1.l. mn. jesmъ > jesmo smo2. l. jeste ste3.l. sǫtъ > sǫ > su > jesu
- su je bio naglašeni oblik- jesu - analogijom prema ostalim oblicima
-oblici na –ći (-eći/-ući) prevladali (oni su zapravo N jd.ž.r. participa prezenta aktivnog)-ostaci oblika na –e: hote, nehote, glede-neki se participi prezenta rano leksikalizirali kao pridjevi, npr. Gorući, tekući, mogući... (no ne kompariraju se)
3) Particip preterita aktivni I. Danas: glagolski prilog prošli
Osnova na samoglasnik: -vъ (vidê-vъ) - vъši (vidê-vъši)
-sklonidba nije sačuvana-prevladali oblici na –v, -vši (samoglasničke osnove) -av, -avši (suglasničke osnove)-kao pridjev sačuvao se oblik bivši (ne komparira se)
-danas: bih, bi, bi; bismo, biste, bi (=nenaglašeni oblik aorista glagola biti)
Futur-u prsl.nema posebnog oblika-buduće vrijeme izražava se prezentom svršenih glagola (stsl.napišǫ – napisat ću)-u stsl.kanonskim tekstovima futur nesvršenih glagolaprezent glagola imêti, hotêti, načęti (nema u hrv.), byti + infinitiv
15
hoštǫ dêlatiimamь dêlati – 'radit ću'
-slavenski jezici razvili analitičke tvorbe futura prema dvama razl.obrascimaa)futur tvoren pomoćnim glagolom biti (budem radio) FIIb) futur tvoren pomoćnim glagolom htjeti (radit ću) FI
-enklitički oblici glagola htjeti nisu prasl.postanja-prije naglašeni-češći, FII u hrv.stand.jeziku – samo u zavisnim rečenicama
TVORBA RIJEČI
-nema bitnih sustavnih promjena-razlika u pojedinim tvorbenim modelima i sufiksima
-sufiksi tipični za južnoslavenske jezike:-ica (glavica), -ac (gradac); -nica (kovačnica)
-red riječi-zamjenička enklitika prethodila glagolskoj Zašto me si stvorio?-atribut često dolazio iza imenice …riči od jezika hrvatskoga…-imenica često dolazila između dvaju atributa …neizmjernom dobrotom tvojom…
-konstrukcije s brojevima 2,3,4-uz 2 (i oba) dolazila imenica u dvojini (2 brata)-uz 3 i 4 dolazila imenica u množini (3 brati)-takvo se stanje čuva u čakavskome narječju-u kajk. Samo množina (2,3,4 brati)
-u štokavskome narječju i standardnome jeziku (2,3,4 brata)
LEKSIK
-osnovni leksički sloj hrv. Jezika: -riječi praslavenskog podrijetla-i u praslavenskom bilo posuđenica iz drugih jezika (najviše iz germanskog: knez, vitez)-neke riječi tipične samo za južnoslavensko područje (gaziti, grana, mlak, paziti, lubenica…)-neke riječi tipične za jezike nekadašnjeg središnjeg južnoslavenskog dijasistema (ali ne za sve govore) (kiša, proljeće, trag, ujak,…)
1. NASTAVCI U GENITIVU MNOŽINE IMENICA MUŠKOGA RODA-> RAZLOZI RAZLIČITOSTI
-nastavci koji se mogu pojaviti su –cv ili –ev-nastavak ovisi o završetku imenice-> ako je završetak imenice nepalatal, nastavak je –ov (zrokov, tatov, lotrov), a ako je završetak imenice palatal, nastavak je –ev (tolvajev)
2. NASTAVCI U GENITIVU MNOŽINE IMENICA ŽENSKOGA RODA
-nastavci koji se mogu pojaviti su: -Ø (ruk) ili –e (gospode)-> starije stanje
3. NASTAVAK U AKUZATIVU MNOŽINE IMENICA MUŠKOGA RODA
-nastavak je –e (galde, tolvaje)
4. NASTAVAK U LOKATIVU MNOŽINE IMENICA ŽENSKOGA RODA
-nastavak je –ah (knjigah, šentencijah)-> starije stanje-> razlog za takav oblik: 1) drugi lokativni oblici, 2) N mn.+ nastavak -h
5. GENITIVNI OBLICI ZAMJENICA
-povratno-posvojna zamjenica svoj: svojega-upitno-odnosna zamjenica što: čega-posvojna zamjenica njegov: njegove
6. LIČNE ZAMJENICE U 1. L. JD.
-mogu se pojaviti naglašeni oblici (npr. mene), nenaglašeni oblici (npr. mi), ali i staroslavenski oblik s protetskim j (jaz)
7. POKAZNA ZAMJENICA ONAJ
-u genitivu množine muškoga roda ta zamjenica ima nastavak –eh: (oneh)
8. NENAGLAŠENI PREZENT GLAGOLA BITI U 3. L. MN.
-oblik je su-> taj je oblik stariji od naglašenoga oblika-> nastao je denazalizacijom stražnjega nosnog samoglasnika i gubljenjem glasa t staroslavenskoga oblika sont
-javlja se oblik gda-> nastaje od staroslavenskoga oblika k6da-> jer se gubi, a k prelazi u g prema pravilima za jednačenje po zvučnosti
18
11. PRIJEDLOZI S GENITIVOM
-mogući su razni prijedlozi: prez, brez, bez, iz, od, pred itd.
12. PRIJEDLOG NA
-može stajati s dva padeža: akuzativom (npr. na poglavnika) i lokativom (npr. na moru)
13. VEZNIK ALI
-veznik ali može biti suprotni, ali i rastavni vezik (ako koteri gospodin ali plemenit čovjek)
14. AKUZATIV JEDNINE IMENICA ŽENSKOGA RODA
-nastavak je većinom –u (zemlu, glavu), ali temporalni akuzativ može imati nastavak –a kao u nominativu (perva doba)
15. LOKATIV JEDNINE IMENICA MUŠKOGA I SREDNJEGA RODA
-nastavak je –e (polje, Belgrade)-> prilagodba imenicama palatalnih osnova-> prije je bio nastavak –u
16. IMENICE N-SKLONIDBE
-imenice srednjega roda koje u kosim padežima, osim u akuzativu, imaju infiks –en: ime, vrijeme itd.
17. INSTRUMENTAL JEDNINE IMENICA ŽENSKOGA RODA
-nastavak je –u: (množinu, vojsku)
18. INSTRUMENTAL JEDNINE IMENICA MUŠKOGA RODA
-nastavak je –om ili –em: ako imenice imaju palatalan završetak, onda imaju nastavak –em (npr. ognjem), a ako imaju nepalatalan završetak, onda je nastavak –om (npr. cesarom)
19. NENAGLAŠENI OBLICI ZAMJENICA
-mogući su (npr. mu)
20. IMPERFEKT
-ništa se ne razlikuje od uobičajenoga imperfekta (npr. bijaše)
21. GLAGOLSKI PRILOZI
-glagolski prilog prošli: sufiks –vši: (npr. postavivši) i glagolski prilog sadašnji –ći: (npr. budući)
22. LOKATIV MNOŽINE IMENSKIH RIJEČI MUŠKOGA RODA
19
-nastavak je –ih: (npr. hudih tolnačih)
23. INSTRUMENTAL JEDNINE IMENICA I-SKLONIDBE
-sve imenice ženskoga roda-> imaju nastavak jom: (npr. rečjom)
24. DATIV JEDNINE PRIDJEVA MUŠKOGA RODA
-nastavak je –omu: (npr. tužnomu-> analogija prema lokativu
-prijedlog s u različitim oblicima: s, š, z, ze itd.
27. UZROČNI VEZNICI
-primjeri: ar (jer), zato, zato što itd.
28. AKUZATIV MNOŽINE ŽENSKOGA RODA
-nastavak je –e: (npr. ribe)
29. INSTRUMENTAL MNOŽINE IMENICA MUŠKOGA RODA
-nastavak je –i: (npr. z žutanki)
30. AKUZATIV ZAMJENICE ONI
-glasi nje: (npr. prokuhaj nje dobro)
31. INSTRUMENTAL MNOŽINE PRIDJEVA MUŠKOGA RODA
-nastavak je –emi: (npr. jajčevemi)
32. IMPERATIV
-2. l. jd.-> infinitivna osnova+ nastavak –j ili –Ø: (npr. prokuhaj, ocedi)-3. l. jd.-> neka (naj) + 3.l.jd. prezenta: (npr. neka/naj čeka)
33. GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI
-tipični nastavci: -t, -en, -jen (npr. rečeno)
34. MJESNI PRILOZI
-primjeri: gore, dolje itd.
20
35. NAČINSKI PRILOZI
-primjeri: mehko, drobno, lagano itd.
36. RASTAVNI VEZNICI
-najčešći:ili, ali, iliti, aliti
37. LOKATIV JEDNINE ŽENSKOGA RODA
-nastavak je –i: (npr. na zemli-> staro stanje)-> mlađe: -e
38. LOKATIV MNOŽINE SREDNJEGA RODA
-nastavak je –ih: (npr. deržanjih)
39. INSTRUMENTAL MNOŽINE IMENICA ŽENSKOGA RODA
-nastavak je –ami: (npr. jabukami, ženami, dušami)
40. INSTRUMENTAL JEDNINE UPITNO-ODNOSNE ZAMJENICE KOJI
-oblik je kojem
41. POKAZNA ZAMJENICA OVAJ
-različiti oblici: ov (staro stanje), ovem, ovo itd.
42. PRIDJEVSKI NASTAVCI U INSTRUMENTALU JEDNINE, GENITIVU MNOŽINE I INSTRUMENTALU MNOŽINE ŽENSKOGA RODA
-I jd.-> nastavak je –um: (npr. velikum)-> staro stanje: oju> u-> 2 teorije nastanka: 1) analogija prema muškome rodu, 2) om> zatvoreno o> um-G mn.-> nastavak je –ih: (npr. zemaljskih)-> staro stanje: i= yi> ii> i+ h= analogija prema lokativu-I mn.-> nastavak je –emi: (npr. zemaljskemi)-> mlađe stanje-> inače –imi -> moguća zamjena palatalnih i nepalatalnih osnova (npr. ovêh, ovêm, ovêmi)
43. KOMPARATIV PRIDJEVA
-najčešći nastavci: -ši, -ji/-eši (npr. bolša, nižeše, prikladnieša)-nepravilna komparacija: (npr. manji> manjši)
44. INSTRUMENTAL ZAMJENICE ONA
-oblik je njum
45. LOKATIV POVRATNE ZAMJENICE SE
-oblik je sebe
21
46. KOLIČINSKI PRILOZI
-primjeri: jenkrat, dvakrat itd.
47. PRIJEDLOZI S DATIVOM
-primjeri: k/ka
MORFOLOGIJA STARIH HRVATSKIH TEKSTOVA- POSEBNOSTI
-u starim kajkavskim tekstovima je nominativ uvijek jednak vokativu-> kajkavci nemaju poseban oblik za vokativ
-najstariji hrtvatski književni jezik je čakavski
-u akuzativu množine muškoga roda u starim čakavskim tekstovima se mogu pojaviti dva nastavka: (ovo se obilježje javlja i u zamjenica i u pridjeva)1) –i-> ako se radi o ikavskim tekstovima 2) –e-> ako se radi o ekavskim tekstovima
-u množini muškoga roda u starim štokavskim tekstovima se uz nastavke za kratku množinu pojavljuju i nastavci za dugu množinu-> imenice duge množine su se u staroslavenskome sklanjale po u-deklinaciji-> dugu množinu ima većina jednosložnih imenica, ali i neke dvosložne (npr. labud)
-dativ, lokativ i instrumental su u starim štokavskim tekstovima jednaki tek od 2. pol. 18. st. ili od početka 19. st.
-prva pojava sufiksa –ima se javila u instrumentalu
-u starim kajkavskim tekstovima postoji tendencija izjednačavanja prema imenicama nepalatalnih osnova, npr. mužom
-množinski nastavak –Ø se osim u srednjem rodu, može pojaviti i u muškome rodu u starim kajkavskim tekstovima, ali je to vrlo rijetko-> samo u nekih imenica, npr. penez, dukat
-u starim čakavskim tekstovima u ženskome se rodu pojavljuju dva nastavka:1) –i-> taj nastavak imaju sve «stare» imenice ženskoga roda iz staroslavenskoga (npr. žena, duša), 2) –e-> pri čemu taj –e nema veze s palatalnim završetkom imenice
-u starim se kajkavskim tekstovima u dativu jednine ženskoga roda uz nastavak –e može pojaviti i nastavak –i-> čisti utjecaj štokavštine-> može se javiti i u zamjenica
-u starim čakavskim tekstovima se u množini ženskoga roda u akuzativu i vokativu se pojavljuje nastavak –e-> utjecaj palatalnoga završetka
22
-nastavak –a u genitivu množine starih štokavskih tekstova je najveće razlikovno distinktivno svojstvo štokavaca
-u dativu množine starih štokavskih tekstova javlja se simultanizam: -am/-ama
-u akuzativu množine u hibridnim tekstovima javlja se pomiješanost nastavaka za palatalne i nepalatalne imenice-> palatalne imenice dobivaju nastavak za nepalatalne imenice i obratno
-zamjenice se u starohrvatskim tekstovima mogu podijeliti na:1) lične2) nelične- ponašaju se poput atributa, slične pridjevima-> pridjevsko-zamjenička deklinacija
-najstariji oblik u dativu lične zamjenice ja u staročakavskim tekstovima je mne
-oblici ličnih zamjenica u staročakavskim tekstovima s čakavskom jakom vokalnošću: mani, mane
-stari oblik u akuzativu jednine lične zamjenice ja u staročakavskim tekstovima glasi me-> mlađi je oblik mene= analogija prema genitivu
-prototipni oblik za sve lokativne oblike lične zamjenice ja u staročakavskim tekstovima je genitivni
-prototipni nastavak za instrumentalne oblike lične zamjenice ja u staročakavskim tekstovima je –om
-kontrahirani instrumentalni oblik lične zamjenice ja u hibridnome jeziku glasi mnu-> kontrakcija od mojeju
-oblici mnom i manom su mlađi oblici
-neličnim zamjenicama u starohrvatskim tekstovima pripadaju sve zamjenice osim osobnih i povratnih-> tako se sklanjaju i: određeni pridjevi, komparativi i superlativi-> pridjevsko-zamjenička deklinacija
-neodređeni se pridjevi sklanjaju prema imeničkoj sklonidbi
-u akuzativu jednine muškoga roda za nelične zamjenice u staročakavskim tekstovima se javljaju dva oblika: 1) –i> za neživo, 2) –oga/ega= za živo-> oga= nepalatalni završetak, ega= palatalni završetak
-u dativu jednine ženskoga roda za nelične zamjenice u staroštokavskim tekstovima se javlja i fakultativni navezak –zi, npr. njojzi
-u instrumentalu jednine ženskoga roda pridjeva u staročakavskim tekstovima se javlja nastavak –ov, ali i –ev kao kontrahirani oblik nastavka –ojon
-u komparativu i superlativu pridjeva staroštokavskih tekstova može se javiti i sufiks –ok
-u starohrvatskome su se svi brojevi mogli sklanjati
23
-najprije su se u štokavskome brojevi mogli sklanjati do 4, a kasnije su to preuzeli čakavci i kajkavci
-brojevi su se sklanjali po dvjema skloidbama: imeničkoj i pridjevsko-zamjeničkoj
-u deklinaciji broja dva u staročakavskim tekstovima se javlja adrijatizam (npr. dvim/dvin)
-najinovatniji u morfološkim oblicima u štokavskome su Dalmatinci, Hercegovci, Bosanci i Slavonci, a najkonzervativniji su Dubrovčani
-razlog za velik broj oblika za brojeve je ekonomski-> prije su postojali različiti oblici plaćanja
-među brojevima tri i četiri postoji tendencija prema nesklanjanju
-kod deklinacije broja četiri u genitivu javlja se analogija prema genitivu
-tablica starijega i mlađega stanja:
STARIJE STANJE MLAĐE STANJE-nastavak –em u I imenica i-sklonidbe -nastavak –om u I imenica i-sklonidbe-jeju, jime -nju. njime(dodavanje n u zamjenicama)-nastavak –oju za A jd. imenica ž.r. -nastavak –u za A jd. imenica ž.r.-ov -ovaj= vokalizacija šva+ navezak j; ovi-> i= prema određenim oblicima pridjeva-prijedlozi bez, prêz -prijedlog brez-ami u DI mn. imenica ž.r.-> DI dvojine -ama u DI mn. imenica ž.r.-> utjecaj DI za L-nastavak –ê u L jd. im. m.r.-> pal. završ.-nastavak –i u L jd. im. m.r.-> nepal. završ. -nastavak –u L jd. im. m.r.-> utjecaj D u-deklinacije-nastavak –ih u L mn. imenica s.r -nastavak –ima u L mn. imenica s.r.-nastavak –ju u I jd. imenica ž.r. -nastavak –jum u I jd. imenica ž.r.-> spoj I jd. m.r.+ ž.r.
-2. l. jd. imperativa-> uvijek povezano s vokativom
-3. l. jd. imperativa-> uvijek povezano s nominativom
Kuzmić:1) imenice srednjeg roda u množini2) imenice u genitivu množine3) zamjenice u dativu množine
24
4) zamjenice u genitivu množine5) zamjenice u instrumentalu množine6) pluskvamperfekt7) perfekt8) aorist – 3. lice množine9) imperfekt10) glavni brojevi11) gl. pr. trpni12) prezent -1. lice jednine13) imenice u akuzativu množineI još 2 pitanjaFrančić:1) ženojǫ-________-ženou-_________-ženom2) lakom je nastalo prema __________3) instrumental množine imenica ženskog roda nastao je ____________ prema ____________.4) zamjenica u dativu njej je u _____ stoljeću zamijenjena sa njoj5) u prezentu glagola gledati, glasovna promjena nije se dogodila u :a) 1. licu jednine b) 3. licu množine c) ?6) prezent glagola biti glasio je:a) su b) jesu c) esu d)esǫt7) u vokativu jednine imenice žena vidi se ostatak nekadašnje:a) a – sklonidbe b)ja – sklonidbe c)v – sklonidbe d) ?8) U sklonidbi množine imenica vidljivi su ostaci dvojine: DA NE9) Koje je prvotno značenje imao sufiks –ca?10) Koja zamjenica nije bila enklitička:a) mi b) me c) ?11) U genitivu množine nastavak –iju ostatak je nekadašnje _____________12) ____+ jemu = k njemu13) Kako bi danas glasilo njega brat?14) Naslov Nazorove pjesme Seh duš dan danas bi glasio ______________15) Analogijom prema kojoj vrsti riječi su nastale riječi poput danas, jutros, zimus ...? ___________16) Kojem bi današnjem obliku odgovarao particip preterita pasivnog? ………..
MORFOLOGIJA 1. Morfološka analiza a. Imperfekt – bihub. Gpt u G – štampanih c. Prijedlozi s G – zmeda; RADI d. kondicional – bi pristajalo e. Zamjenice u D – (čini mi se da je pitanje bilo nešto s kraćenjem pa mislim da je samo) mi (međutim netko je još napisao meni, mojoj)f. G mn. m. r. – ljudih; zrokov; g. A mn. m. r – netko će već naći
25
2. Iz koje su deklinacije –ov i –ev? I-deklinacije3. Mlađe stanje A jd. zamjenice „ti“? Tebe; te. 4. Sufiks –ana dolazi iz? Turskog. 5. Sufiks –ca označava? Deminutiv. 6. U sintagmi je „njegova žena“ zamjenica glasila? Mislim jego. (Neki su ponudili i njega)7.–m kao nastavak u 1. l. jd. pz pojavljuje se u 13. st. 8. U kojim se padežima vide ostaci dvojine? NGI Zamjenica onŠVA danas glasi? Skripta kaže sljedeće: N jd. onъ (onъ>pokazna zamjenica onaj) on. Ne znam koji je točan odgovor.9. Ostaci nekadašnjih atematskih glagola u 2. i 3. l. jd. čuvaju se u glagolu? Biti. 10. Odakle s u zimus? Analogija prema stsl. pokaznim zamjenicama sь, si, se. 11. Glede je ostatak participa? Prezenta aktivnog. 12. Tvorba futura s pomoćnim glagolom __________ svojstvena je većini slav. jezika? Rekao bih htjeti, jer je biti samo u zavisnim rečenicama.