1 POSTUPAK PASIVNOG OPLEMENJIVANJA 1. OPŠTE ODREDBE Carinski postupak pasivnog oplemenjivanja je postupak sa ekonomskim dejstvom, koji omogućava privremeni izvoz domaće robe iz carinskog područja Republike Srbije u svrhu podvrgavanja procesima obrade i nakon toga ponovni uvoz u carinsko područje Republike Srbije dobijenih proizvoda nastalih u tim procesima, uz potpuno ili delimično oslobaĎanje od plaćanja uvoznih dažbina. Iako je postupak pasivnog oplemenjivanja načelno ograničen na domaću robu, prema članu 151. Carinskog zakona, dopušteno je da se roba koja nije domaća roba a koja se nalazi u postupku aktivnog oplemenjivanja, privremeno izveze u svrhu dalje prerade van carinskog područja Republike Srbije, što je bliže regulisano odredbama o carinskom postupku aktivnog oplemenjivanja. 1.1. Pravni osnov Postupak pasivnog oplemenjivanja je propisan: a) odredbama člana 110. do 117., 151. i 172. do 187. Carinskog zakona (''Službeni glasnik RS'', broj 18/10), (u daljem tekstu: Zakon), b) odredbama člana 263. do 288. i 358. do 365. Uredbe o carinski dozvoljenom postupanju s robom (''Službeni glasnik RS'', broj 93/10), (u daljem tekstu: Uredba). 1.2. Evidencija o robi Korisnici odobrenja za postupak pasivnog oplemenjivanja dužni su da vode evidenciju o robi, osim u slučaju kada carinski organ oceni da nije potrebno da se vodi evidencija. Podnosilac zahteva za izdavanje odobrenja za postupak pasivnog oplemenjivanja navodi mesto gde će voditi evidenciju i uz zahtev prilaže izgled i sadržaj evidencije, dok se u odobrenju nosiocu odobrenja odreĎuje obaveza i način voĎenja evidencije o robi stavljenoj u postupak pasivnog oplemenjivanja, koja treba da omogući nadzor nad postupkom, kao i da sadrži sledeće podatke: 1) podatke iz deklaracija kojima se roba stavlja u carinski postupak, 2) podatke iz deklaracija kojima se robi odreĎuje carinski dozvoljeno postupanje ili upotreba radi završetka postupka, 3) datum i odgovarajuće podatke o drugim carinskim ispravama i svim drugim ispravama koje se odnose na početak i završetak postupka, 4) vrstu proizvodnih radnji, 5) normativ upotrebe ili, po potrebi, metodu za njegov obračun, 6) podatke koji omogućavaju praćenje robe, uključujući mesto gde se nalazi i podatke o bilo kojem premeštanju, 7) trgovački ili tehnički opis potreban za utvrĎivanje istovetnosti robe.
18
Embed
POSTUPAK PASIVNOG OPLEMENJIVANJA 1. … OPLEMENJIVANJE lat.pdfZakona, roba za koju su vraćene uvozne dažbine ili se odustalo od njihove naplate gubi carinski status robe iz Republike
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
POSTUPAK PASIVNOG OPLEMENJIVANJA
1. OPŠTE ODREDBE
Carinski postupak pasivnog oplemenjivanja je postupak sa ekonomskim dejstvom, koji
omogućava privremeni izvoz domaće robe iz carinskog područja Republike Srbije u svrhu
podvrgavanja procesima obrade i nakon toga ponovni uvoz u carinsko područje Republike
Srbije dobijenih proizvoda nastalih u tim procesima, uz potpuno ili delimično oslobaĎanje od
plaćanja uvoznih dažbina.
Iako je postupak pasivnog oplemenjivanja načelno ograničen na domaću robu, prema
članu 151. Carinskog zakona, dopušteno je da se roba koja nije domaća roba a koja se nalazi u
postupku aktivnog oplemenjivanja, privremeno izveze u svrhu dalje prerade van carinskog
područja Republike Srbije, što je bliže regulisano odredbama o carinskom postupku aktivnog
oplemenjivanja.
1.1. Pravni osnov
Postupak pasivnog oplemenjivanja je propisan:
a) odredbama člana 110. do 117., 151. i 172. do 187. Carinskog zakona (''Službeni glasnik
RS'', broj 18/10), (u daljem tekstu: Zakon),
b) odredbama člana 263. do 288. i 358. do 365. Uredbe o carinski dozvoljenom postupanju s
robom (''Službeni glasnik RS'', broj 93/10), (u daljem tekstu: Uredba).
1.2. Evidencija o robi
Korisnici odobrenja za postupak pasivnog oplemenjivanja dužni su da vode evidenciju
o robi, osim u slučaju kada carinski organ oceni da nije potrebno da se vodi evidencija.
Podnosilac zahteva za izdavanje odobrenja za postupak pasivnog oplemenjivanja
navodi mesto gde će voditi evidenciju i uz zahtev prilaže izgled i sadržaj evidencije, dok se u
odobrenju nosiocu odobrenja odreĎuje obaveza i način voĎenja evidencije o robi stavljenoj u
postupak pasivnog oplemenjivanja, koja treba da omogući nadzor nad postupkom, kao i da
sadrži sledeće podatke:
1) podatke iz deklaracija kojima se roba stavlja u carinski postupak,
2) podatke iz deklaracija kojima se robi odreĎuje carinski dozvoljeno postupanje ili upotreba
radi završetka postupka,
3) datum i odgovarajuće podatke o drugim carinskim ispravama i svim drugim ispravama koje
se odnose na početak i završetak postupka,
4) vrstu proizvodnih radnji,
5) normativ upotrebe ili, po potrebi, metodu za njegov obračun,
6) podatke koji omogućavaju praćenje robe, uključujući mesto gde se nalazi i podatke o bilo
kojem premeštanju,
7) trgovački ili tehnički opis potreban za utvrĎivanje istovetnosti robe.
2
Carinski organ može da odobri da se neki od ovih podataka ne evidentiraju, kada to ne
utiče na kontrolu postupka pasivnog oplemenjivanja, kao i da odobri da se za potrebe
evidencije koristi postojeće knjigovodstvo korisnika odobrenja, ako sadrži sve potrebne
podatke i carinskim organima omogućava nadzor i kontrolu postupka pasivnog
oplemenjivanja.
Evidencija mora biti dostupna nadzornom carinskom organu (a po potrebi i drugom
kontrolnom carinskom organu), koji prati i vrši kontrolu pravilnosti sprovoĎenja postupka
pasivnog oplemenjivanja.
2. ZAHTEV I ODOBRENJE
2.1. Podnošenje zahteva u pisanom obliku
Zahtev za izdavanje odobrenja za postupak pasivnog oplemenjivanja podnosi se
nadležnoj carinarnici prema mestu u kojem se nalazi roba koja će biti deklarisana za
privremeni izvoz, u pisanoj formi i u skladu sa propisanim obrascem (Prilog 1) koji se
popunjava u skladu sa članom 24. Pravilnika o obliku, sadržini, načinu podnošenja i
popunjavanja deklaracije i drugih obrazaca u carinskom postupku (''Sl. glasnik RS'', br.
29/2010, ... i 102/2012). Podaci u zahtevu moraju biti dovoljni, razumljivi i tačni, posebno u
pogledu robe za privremeni izvoz, dobijenih proizvoda i normativa proizvodnje, kako bi se
moglo proveriti da li su ispunjeni propisani uslovi za odobravanje postupka pasivnog
oplemenjivanja.
Zahtev, sa dokumentacijom čije je podnošenje potrebno za donošenje odobrenja
(ugovor, normativ proizvodnje i drugi dokumenti o podacima koji su navedeni u zahtevu),
podnosi se u tri primerka, od kojih jedan primerak ostaje u spisu kod izdavaoca odobrenja,
drugi primerak se dostavlja nadzornom carinskom organu sa odobrenjem, a treći ostaje
podnosiocu.
Ako carinski organ oceni da podaci dati u zahtevu nisu potpuni ili dovoljni za
donošenje odobrenja, može zatražiti od podnosioca zahteva dodatne podatke ili obaveštenja.
2.2. Carinska deklaracija kao zahtev i odobrenje
Carinski organ može da dozvoli da se odobrenje može zahtevati podnošenjem
deklaracije u pisanoj formi, kada se proizvodna radnja odnosi na popravku.
U navedenom slučaju podnošenje carinske deklaracije smatra se podnošenjem zahteva,
a prihvatanje carinske deklaracije od strane carinskog organa odobrenjem. Carinska
deklaracija podnosi se carinskom organu nadležnom prema mestu gde se nalazi roba koju
treba deklarisati za privremeni izvoz radi popravke u okviru postupka pasivnog
oplemenjivanja.
Carinski organ može zahtevati da se uz carinsku deklaraciju, koja služi kao zahtev za
izdavanje odobrenja, ne isključujući primenu člana 172. Uredbe, priloži isprava, koju podnosi
deklarant i koja, osim ako podaci nisu potrebni ili su već uneti u obrazac deklaracije, sadrži
sledeće podatke:
1) naziv/ime i adresa podnosioca zahteva, deklaranta i drugih učesnika postupka,
2) vrsta proizvodnih radnji ili upotrebe robe,
3) tehnički opis robe, oplemenjenih ili preraĎenih proizvoda i metode za utvrĎivanje njihove
istovetnosti,
3
4) propisanu šifru ekonomskih uslova,
5) predviĎeni normativi ili metode za njihovo odreĎivanje,
6) predviĎeni rok za završetak postupka,
7) predložen carinski organ završetka postupka,
8) mesto sprovoĎenja proizvodnih radnji, prerade ili upotrebe.
Kao pomenuta isprava može da posluži i dokument iz Priloga 2. ovog akta.
Carinska deklaracija kojom se razdužuje postupak pasivnog oplemenjivanja u
navedenim slučajevima podnosi se carinskom organu kod kojeg je taj postupak i započet.
2.3. Uslovi za odobravanje postupka pasivnog oplemenjivanja
Postupak pasivnog oplemenjivanja može se odobriti licu koje organizuje pasivno
oplemenjivanje. Izuzetno, odobrenje za postupak pasivnog oplemenjivanja može se dati i licu
koje ne organizuje izvoĎenje procesa oplemenjivanja ako se radi o robi domaćeg porekla u
smislu pravila o nepreferencijalnom poreklu robe iz čl. 32. do 36. Zakona i ako se proces
oplemenjivanja sastoji od ugraĎivanja te robe u stranu robu koja će se u Republiku Srbiju
uvesti kao dobijen proizvod, pod uslovom da postupak pasivnog oplemenjivanja doprinosi
boljoj prodaji robe za izvoz i da uvoz dobijenog proizvoda ne ugrožava osnovne interese
srpskih proizvoĎača takvih proizvoda ili proizvoda sličnih uvezenim dobijenim proizvodima.
U slučaju kada zahtev za odobrenje podnese lice, koje privremeno izvozi robu, ali nije
organizator pasivnog oplemenjivanja, carinski organ će na osnovu podnetih isprava i drugih
priloga, prethodno proveriti ispunjenost navedenih uslova.
Odobrenje za pasivno oplemenjivanje daje se samo:
a) licima koja su registrovana u Republici Srbiji,
b) ako je moguće utvrditi da su dobijeni proizvodi proizvedeni od privremeno izvezene robe
(izuzev kod popravke robe u sistemu standardne zamene), i
c) kada odobrenje za korišćenje postupka pasivnog oplemenjivanja ozbiljnije ne šteti
suštinskim interesima proizvoĎača iz Republike Srbije (ekonomski uslovi).
2.4. Identifikacija robe
Postupak pasivnog oplemenjivanja može se odobriti samo ukoliko nadležni carinski
organ, u svakom konkretnom slučaju, na osnovu podnetih isprava oceni da postoji mogućnost
nadzora i provere postupka pasivnog oplemenjivanja. U svrhu identifikacije u odobrenju se
odreĎuju sredstva i metode kojima će se utvrditi da li su dobijeni proizvodi proizvedeni od
privremeno izvezene robe.
U svrhe identifikacije robe, u zavisnosti od situacije, mogu se koristiti sledeće mere:
a) navoĎenje ili opis posebnih oznaka ili serijskih brojeva,
b) stavljanje plombi, pečata, nalepnica ili drugih posebnih oznaka prepoznavanja,
c) uzimanje uzoraka, prospekata, fotografija, ilustracija ili tehničkog opisa robe,
d) vršenje analize,
e) provera knjigovodstvene evidencije,
f) provera prateće dokumentacije u vezi sa odobrenim postupkom pasivnog oplemenjivanja
(ugovori, prepiske, predračuni, faktura i dr.), koja jasno pokazuje da dobijeni proizvodi treba
da budu proizvedeni od privremeno izvezene robe.
4
Kada, zbog karaktera radnje obrade, nije moguće utvrditi da li su dobijeni proizvodi
nastali od robe namenjene za privremeni izvoz, odobrenje se u opravdanim slučajevima može
izdati pod uslovom da podnosilac zahteva ponudi dovoljne garancije da roba koja se koristi u
radnjama obrade ima istu desetocifrenu tarifnu oznaku, i da je istih trgovačkih i tehničkih
karakteristika kao i privremeno izvezena roba. U odobrenju se propisuju uslovi za korišćenje
postupka pasivnog oplemenjivanja (rok, način i metod za upotrebu postupka).
2.5. Provera ekonomskih uslova
Odredbom člana 269. Uredbe propisano je da carinski organ ne može izdati odobrenje
bez prethodne provere ekonomskih uslova, osim u slučajevima iz čl. 300-319. i 358-365.
Uredbe. Odredbe čl. 358-365. Uredbe se odnose na postupak pasivnog oplemenjivanja što
znači da carinski organ može da izda odobrenje bez prethodne provere ekonomskih uslova.
MeĎutim, u slučaju provere ugroženosti osnovnih interesa srpskih proizvoĎača, kao što je to
predviĎeno članom 358. Uredbe, odobravanjem postupka pasivnog oplemenjivanja, shodno se
primenjuju odredbe člana 269. Uredbe.
Ministarstvo finansija i privrede je u svom aktu broj 483-00-00101/2011-17 od
24.08.2011. godine dalo tumačenje primene odredbe člana 269. Uredbe po kojem postoji
pretpostavka ispunjenosti ekonomskih uslova sve dok ne doĎe do drastičnih poremećaja na
domaćem tržištu ili u slučaju kada se zainteresovano lice obrati carinskom organu dovodeći u
sumnju ispunjenost ekonomskih uslova, tj. tvrdeći da se odobravanjem postupka za odreĎenu
robu ugrožavaju osnovni interesi domaćih proizvoĎača. U tom slučaju carinski organ će od
Privredne komore Srbije tražiti potvrdu o ispunjenosti ekonomskih uslova.
2.6. Donošenje odobrenja
Carinski organ nadležan za donošenje odobrenja, donosi odobrenje na sledeći način:
1) kod zahteva koji je podnet u pisanoj formi, na obrascu koji je propisan Pravilnikom (Prilog
1),
2) kad se odobrenje zahteva podnošenjem deklaracije, prihvatanjem deklaracije, ili
3) kod zahteva za produženje ili izmenu odobrenja, beleškom na zahtevu.
Odobrenje za postupak pasivnog oplemenjivanja izdaje nadležni carinski organ na
propisanom obrascu, u maksimalnom roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva ili od dana
kada je carinski organ utvrdio da su mu dostavljeni zahtevani dodatni podaci ili podaci koji su
nedostajali.
U odobrenju se odlučuje o svim elementima zahteva važnim za odvijanje postupka
pasivnog oplemenjivanja. U odobrenju se navode carinski organ početka postupka, carinski
organ završetka postupka i nadzorni carinski organ. Odobrenje mora da sadrži sve podatke
koji se odnose na nosioca odobrenja, opis robe koja se privremeno izvozi i opis dobijenih
proizvoda, planirane postupke pasivnog oplemenjivanja, očekivani normativ, odnosno
odobrenu metodu njegovog utvrĎivanja, mere identifikacije, rok važenja odobrenja, rok za
razduživanje postupka pasivnog oplemenjivanja i sve druge podatke neophodne za
sprovoĎenje postupka pasivnog oplemenjivanja.
Odobrenje za postupak pasivnog oplemenjivanja stupa na snagu danom donošenja ili
bilo kojeg kasnijeg datuma navedenog u odobrenju.
5
Nosilac odobrenja mora da obavesti carinski organ o svim činjenicama koje nastanu
posle izdavanja odobrenja i koje utiču na njegovu dalju primenu ili sadržinu, odnosno mora
podneti zahtev za izmenu ili dopunu odobrenja, uz prilaganje potrebne dokumentacije i
navoĎenje opravdanih razloga, o čemu odlučuje nadležni carinski organ.
2.7. Slučajevi u kojima se ne dozvoljava pasivno oplemenjivanje
Postupak pasivnog oplemenjivanja se ne može odobriti za sledeću domaću robu:
a) čijim izvozom se stiče pravo na povraćaj ili otpust uvoznih dažbina (prema članu 109.
Zakona, roba za koju su vraćene uvozne dažbine ili se odustalo od njihove naplate gubi
carinski status robe iz Republike Srbije),
b) koja je pre izvoza, bila stavljena u slobodan promet uz potpuno oslobaĎanje od plaćanja
uvoznih dažbina zbog svoje upotrebe u posebne svrhe, sve dok se primenjuju uslovi za
odobravanje tog osloboĎenja, osim ako se proces oplemenjivanja odnosi na popravku,
v) čiji izvoz daje pravo na dodelu izvoznih naknada ili za koju se zbog izvoza, osim naknada,
dodeljuju druge finansijske pogodnosti u okviru mera poljoprivredne politike.
2.8. Rok vaţenja odobrenja
U skladu sa potrebama i specifičnostima procesa obrade, u odobrenju za postupak
pasivnog oplemenjivanja odreĎuje se rok važenja odobrenja, koji ne može biti duži od tri
godine. Ovaj rok se računa od dana stupanja na snagu odobrenja ili bilo kojeg kasnijeg datuma
navedenog u odobrenju, s tim da se carinska deklaracija kojom se roba prijavljuje za postupak
pasivnog oplemenjivanja, ne može prihvatiti, niti se roba može privremeno izvesti, pre nego
što odobrenje stupi na snagu.
U slučaju izdavanja odobrenja za proizvodnju ili preradu mlečnih proizvoda iz tarifnih
br. od 0401 do 0406 Carinske tarife, period važenja odobrenja ne može biti duži od tri
meseca.
2.9. Rok za razduţivanje postupka pasivnog oplemenjivanja
U odobrenju će biti odreĎen i rok za razduživanje postupka pasivnog oplemenjivanja,
tj. rok u kojem bi dobijeni proizvodi trebalo da budu ponovno uvezeni i stavljeni u slobodan
promet, uzimajući u obzir dužinu procesa obrade, količinu privremeno izvezene robe, vreme
potrebno za transport privremeno izvezene robe i dobijenih proizvoda. Rok za razduživanje
može biti duži od roka važenja odobrenja (npr. odobrenje važi do 31.12.2012. godine, roba je
stavljena u postupak pasivnog oplemenjivanja po carinskoj deklaraciji C2 dana 01.09.2012.
godine sa rokom razduživanja od 6 meseci, rok za razduživanje te deklaracije je do
01.03.2013. godine).
Rok za razduživanje počinje teći od dana prihvatanja carinske deklaracije po kojoj je
roba stavljena u postupak pasivnog oplemenjivanja. Taj rok, carinski organ početka postupka,
unosi u rubriku 44 carinske deklaracije kojom je roba prijavljena za pasivno oplemenjivanje.
Kada to okolnosti nalažu, rok za razduživanje, nadzorni carinski organ, na osnovu
obrazloženog zahteva nosioca odobrenja, može produžiti u razumnim granicama. Zahtev, uz
koji se prilaže carinska deklaracija po kojoj je stavljena u postupak pasivnog oplemenjivanja
roba za koju se traži produženje roka, treba da sadrži:
6
a) opravdane razloge za produženje roka (npr. odložena isporuka dobijenih proizvoda zbog
problema tehničke prirode - kvar mašine ili drugi zastoji u procesu proizvodnje, problemi sa
isporukom zbog političke i ekonomske situacije, problemi u transpostu i dr.), o čemu, uz
zahtev, treba priložiti dokaz,
b) period produženja,
c) količinu privremeno izvezene robe koja je preostala za razduživanje.
Odluku o odobravanju zahteva za produženje roka, nadzorni carinski organ donosi u
skraćenom postupku, u vidu zabeleške na zahtevu.
.
2.10. Normativ proizvodnje i metod za izračunavanje
U odobrenju će biti odreĎen normativ proizvodnje ili kada je to potrebno, metod za
odreĎivanje takvog normativa. Normativ, kada je to moguće, treba biti odreĎen na osnovu
stvarnih okolnosti i podataka o proizvodnim radnjama koje se obavljaju ili bi trebalo da se
obavljaju na privremeno izvezenoj robi, a ako takvi podaci nisu dostupni, na osnovu podataka
koji se odnose na istovrsne proizvodne radnje. Normativ ili metod za odreĎivanje normativa
nadležni carinski organ može proveravati naknadno.
U izuzetnim slučajevima, u proizvodnji u kojoj na početku postupka pasivnog
oplemenjivanja nije moguće precizno utvrditi normativ utroška materijala, u odobrenju će se
naznačiti predloženi (privremeni) normativ, s tim da je nosilac odobrenja obavezan, kod
odreĎivanja novog carinski dozvoljenog postupanja ili upotrebe, odnosno pre prvog ponovnog