-
BROJ 5, PROSINAC 2015.
mr. sc. INES JEMRI OSTOJI, v. pred.
DOBAR PROFESOR TREBAO BI RAZVIJATI KRITIKO MILJENJE STUDENATA, A
S DRUGE PAK STRANE UITI OD STUDENATA
STEKLA SAM POZNANSTVA ZA CIJELI IVOT
POSTOJI VELIKA POTREBA ZA STRUNIM GLAZBENIM MENADERIMA
x
NA STUDENT IVAN PROTEGAPROGLAEN MENADEROM 2015. GODINE!
ISSN
184
9-22
90
VJERUJEM DA SADA SVI OD MENE OEKUJU JO I VIE, ALI UVJEREN
SAM DA U TO I POSTII!
EURASMUSANJA PEJOVSKAx
HUSEIN HASANEFENDI HUS NA BALTAZARUHUSEIN HASANEFENDI HUS NA
BALTAZARU
-
www.bak.hr
Veleuilite Baltazar Zaprei
PREDDIPLOMSKI STRUNI STUDIJUSMJERENJA:Poslovna ekonomija i
financijeMenadment u kulturiMenadment uredskog poslovanja
DIPLOMSKI SPECIJALISTIKI STUDIJIProjektni
menadmentKomunikacijski menadmentFinancijski menadment
DISLOCIRANI STUDIJ BIOGRAD NA MORU
-
ZapreiVeleuilite 3
Uvodnik
Pribliavamo se kraju prvoga se-mestra, a nakon radne jeseni
vrijeme je da skupimo dojmove i nakon mnogo rada i zalaganja,
ponosni na brojne uspjehe, pozdravimo jo jednu uspjenu godinu na
izmaku.
Ovu akademsku godinu zapoeli smo dugo eljenim otvorenjem
studentske menze u naem prostoru. Nakon vie-godinjih napora na je
trud nagraen i studenti Veleuilita Baltazar, ali i svih drugih
fakulteta, uz iksicu svakodnevno mogu objedovati u restoranu
Student-skoga centra na Baltazaru. Uz student-sku kantinu, kod
Veleuilita je otvoren i ured SC-a u kojem e studenti moi rijeiti
sve vezano za studentske ugovore i sline poslove koje su do sada
obavljali u Zagrebu. Ovime smo napravili jo je-dan veliki korak u
poboljanju standarda studiranja na naem Veleuilitu te smo korak
blie i u izjednaavanju statusa i prava studenata dravnih fakulteta
s onima s privatnih veleuilita i visokih kola, s obzirom na to da
je Veleuili-te Baltazar prvo privatno veleuilite u kojem je
Studentski centar otvorio restoran.
Posebno me veseli to smo poet-kom ove akademske godine zapoeli i
s nastavom u naim prostorima u La-stovskoj ulici u Zagrebu, gdje
studenti Komunikacijskoga menadmenta slu-aju predavanja u
novoureenim pro-
storima za koje je Agencija za znanost i visoko obrazovanje
potvrdila da smo osigurali sve uvjete za izvoenje studija.
Pozitivna ocjena Agencije pristigla je i za na online studij, kao i
za dva nova studija koje Veleuilite Baltazar pokree: Preddiplomski
struni studij Informacij-ske tehnologije i Specijalistiki diplomski
studij Menadment javnog sektora, o emu vie moete proitati u ovome
broju Baltazara.
Ponosan sam to nai studenti kon-tinuirano postiu sjajne uspjehe;
tako je kolega Ivan Protega izabran za Me-nadera godine 2015., a
nai studenti Matej Brei, Franjo Redi i Teo Vuksan pokrenuli su
svoje poslovne projekte na emu im od srca estitam. Prie o nji-hovim
poslovnim poetcima najbolji su dokaz kako se obrazovanje i rad
isplate, a va uspjeh potvruje i kvalitetu naega rada. Kako bismo
bili jo bolji, oformili smo Ured za kvalitetu s kojim e vas u ovome
broju upoznati profesorica Ines Jemri Ostoji. Donosimo jo puno
zani-mljivih pria o raznim projektima u kojima sudjeluju nai
studenti, puno zanimljivih izvjea s terenske nastave i gostujuih
predavanja.
Za kraj vam elim vesele boine i novogodinje blagdane u krugu
vaih najmilijih, a u 2016. godini mnogo uspjeha u studentskim
obvezama i ostvarenje svih poslovnih i privatnih elja.
U novu godinu s novim studijskim programima
Nakon mnogo rada i zalaganja, ponosni na brojne uspjehe,
pozdravimo jo jednu uspjenu godinuna izmaku. Ponosan sam to nai
studenti kontinuirano postiu sjajne uspjehe, pokrenuli sui svoje
poslovne projekte, na emu im od srca estitam. Prie o njihovim
poslovnim poetcima
najbolji su dokaz kako se obrazovanje i rad isplate, a va uspjeh
potvruje i kvalitetu naega rada.
Dekan dr. sc. Vinko Morovi prof. v. .
-
Zaprei ZapreiVeleuilite Veleuilite4 5
34
35
Zaprei
Zaprei
Veleuilite
Veleuilite
Kako problem pretvoriti u do
-
bar posao pokazao nam je
kreativni trojac koji stoji iza
projekta Skladiti.Me! Nai
Baltazarovci Franjo Redi, stu-
dent Projektnoga menadmenta,
Teo Vuksan, student Financijskoga
menadmenta i njihov kolega, slo-
bodni umjetnik Alen Serdar pretoili
su steeno znanje u realizaciju dobre
ideje. Donosimo vam njihovu priu
koja e, nadamo se, i vas potaknuti
na slian korak: pokretanje svojega
posla!
Kako je nastao projekt Skladiti.
Me- projekt uvanja studentskih
stvari?Ideja se rodila iz sljede
e situ-
acije: godinama sam preko ljeta,
kada bih se vraao doma u pauzi
do poetka nove akademske godine,
svoje stvari ostavljao kod Franje i
Alena. Svaki put smo se alili da e
mi to morati s vremenom poeti i
naplaivati. S obzirom na teorijska i
praktina znanja koja smo dobili na
Baltazaru, prepoznali smo da kod
veine studenata postoji potranja
za takvom vrstom usluge te smo
odluili provesti pilot projekt i stvoriti
ponudu koja e zadovoljavati nas
kao pruatelje usluge te studente
kao krajnje korisnike.
Kada ste pokrenuli cijelu priu i s
kojim ste se problemima susretali
na putu do realizacije svoje ideje?
Ideja kao ideja nastala je prije ne-
koliko godina, meutim prola je
akademska godina bila prva radna
za nas. Problemi s kojima smo se
susretali veinom su bili financijske
prirode, cijeli smo projekt financirali
nas trojica te smo se morali snalaziti
na razne naine kako bismo pokrili
sve trokove pripreme i provedbe
ovoga projekta.
Kako funkcionira Skladiti.Me?
Prijava, gdje se uvaju stvari, koliko
dugoStudent nam se javi na e-mai
l adresu
koja je navedena na promotivnim ma-
terijalima, dobije prijavnicu koja sadri
sve nama bitne informacije kao to su:
ime i prezime, adresa, vrijeme i datum
koji studentu odgovara za dostavljanje
kutije (koja je ukljuena u cijenu) itd.
Nakon toga studenti spakiraju svoje
stvari, mi ih vozimo u skladite, gdje
su skladitene na sigurnom i uvanom
mjestu. Duina uvanja samih kutija
ovisi o studentu. S obzirom na to da
je ovo pilot projekt koji je namijenjen
samo studentima, u prosjeku je du-
ina uvanja stvari 2-3 mjeseca (ljetni
praznici).
Kakav je odaziv i kakve su reakcije
korisnika?Odaziv i reakcije iznenau
jue su
pozitivni. Pohvale za ideju stiu nam
Studenti, preuzmite veu odgovornost za svoje postupke,
skupitehrabrost i krenite u teku ali isplativu borbu:
Pokrenite svoj posao!
SKLADITI.ME
sa svih strana, od studenata koji su
korisnici usluge do profesora koju su
prepoznali nau motivaciju i elju da
ovaj projekt uzdignemo na jednu sta-
bilnu i profesionalnu razinu.
Koliko su vam znanja i iskustvo
s Baltazara pomogli u pokretanju
ovoga projekta?Znanja s Projektnoga i Finan
cijsko-
ga menadmenta, koje studiramo na
naem Veleuilitu, itekako su nam
pomogla. Franjo kao student Projek-
tnoga menadmenta i Teo kao student
Financijskoga menadmenta preuze-
li su vei dio odgovornosti u pisanju
poslovnoga plana koji je sluio kao
temelj za daljnju provedbu i organi-
zaciju projekta.
Kakvi su vam planovi za budu-
nost? Vezano za ovaj projekt, ali
moda i neki novi? Planovi za budunost je
dnom
su rijeju VELIKI. Vezano striktno
za projekt Skladiti.Me, tokom ove
godine u planu imamo uvesti ne-
koliko dodatnih usluga koje e jo
vie olakati studentima odlazak na
zaslueni ljetni odmor, a dodatne
investicije koje e nam biti potrebne
planiramo povui iz bespovratnih
fondova koji financiraju mlade/male
poduzetnike. Takoer, elimo na-
dodati da radimo na jo dva pilot
projekta, koji su kao i ovaj inovativni
te zbog toga ne moemo ulaziti u
detalje, ali sigurni smo da emo
kroz neko vrijeme voditi jo jedan
razgovor s vama na temu jednoga
od tih dvaju projekata.
Za krajDvije stvari elimo nadoda
ti: prije
svega, aljemo zahvalu svim profe-
sorima Veleuilita Baltazar, a po-
sebice profesoricama Ines Jemri
Ostoji, Ani Skledar Matijevi, Lani
Domi, Evelini Miin te Kristini
olo Celizi koje su nam indirek-
tno pomogle i ugradile odreena
moralna i etina naela kojih smo
se uvelike drali prilikom razrade
marketinkoga plana; primjerice,
odreivanje cijena prema mogu-
nostima studenata, komunikacija sa
samim studentima, noenje s pritis-
cima koji su prisutni u svakom itd.
Druga stvar koju elimo napomenuti
jest ta da sva trojica smatramo kako
kod veine, ne samo studenata nego
svih mladih ljudi, postoji odreena
doza straha od neuspjeha koja ih
sprjeava da realiziraju svoje cilje-
ve i ideje. Savjetujemo da preuzmu
veu odgovornost za svoje postup-
ke, skupe hrabrost i krenu u teku
ali isplativu borbu, na kraju koje, uz
dovoljno truda i zalaganja, mogu biti
sami svoji efovi, odreivati vlastito
radno vrijeme, visinu plae, trajanje
godinjega i slino.
aljemo zahvalu svim profesorima Veleuilita Baltazar, a posebice
profesoricama Ines Jemri
Ostoji, Ani Skledar Matijevi,
Lani Domi, Evelini Miin
te Kristini olo Celizi
31ZapreiVeleuilite
30 ZapreiVeleuilite
K ako ste se odluili za pro-gram Erasmus razmjene i zato ste
odabrali ba Poljsku? O kojem je tono gradu i veleuilitu rije?
Htjela sam iskusiti Erasmus program jo na poetku stru-noga
studija, ali na alost nae Veleuilite tada jo nije prualo tu
mogunost. im sam na web stranicama Veleuilita vidjela da je
suradnja odobrena, prijavila sam se, to je na kraju bila i najbolja
opcija - zavriti u inozemstvu je-dan semestar posljednje godine
studija.Kada sam se prijavljivala, nisam ba imala puno opcija za
moju razinu studija (veina je dr-ava ponudila strune studije). Na
kraju sam morala izabrati izmeu Slovenije ili Poljske i odluila sam
otii malo dalje od susjedstva i odabrala veselu Poljsku. U
Polj-skoj sam imala tri izbora (grada) te sam se naposljetku
odluila za University of Gdansk. Malo sam istraivala i brzo
zakljuila da je to najbolja opcija jer je rije o velikom sveuilitu
s puno studenata na razmjeni, smjetenom u malom simpatinom gradiu
na moru.
Kako su tekle pripreme, tonije koja je bila procedura prije
odla-ska tamo nakon to ste izabrani da otputujete? Kako ste nali
smjetaj, jeste li ili sami ili jo s kojom kolegicom ili kolegom s
faksa i kako su roditelji reagirali kada su uli za odlazak?
Nakon odluke kamo elim ii napisala sam motivacijsko pismo,
Europassov ivotopis, pripremila ostalu dokumentaciju, predala u
referadu i ekala poziv za inter-vju. Nakon isteka roka za predaju
dokumentacije dobila sam poziv, odradila intervju i nestrpljivo
ie-kivala rezultate. Nedugo nakon toga dobila sam potvrdu da sam
zadovoljila uvjete i da sam primlje-na. Nakon prvotnoga uzbuenja i
slavlja krenule su daljnje pripreme i prikupljanje i slanje opsene
doku-mentacije. Nasreu, koordinatorica Lana Domi bila je jako
ljubazna, susretljiva i doista mi je pomogla. Takoer ESN
organizacija je jako aurna to se tie svega. Dodijelili su mi
odlinoga mentora (osobu koja ti pomae da se snae kada stigne na
odredite i na novi fa-kultet) koji je doao na aerodrom po mene,
sljedei dan mi pokazao grad, upoznao me s puno ljudi i bio od
velike pomoi. Naalost, nisu svi imali tu sreu.to se tie mjesta za
stanovanje, pokuala sam nai nekoga iz Hrvatske tko takoer
ide tamo na razmjenu, ali nije bilo nikoga. Na kraju sam tamo
bila jedina Hrvatica i osjeala sam se super. Preko Facebook grupa
nala sam stan i nije bilo veih problema. U cijelom tom procesu
roditelji su mi bili velika podrka i financijska potpora jer
Erasmus stipendija naalost nije dovoljna.
Koliko se sustav njihovih pre-davanja i studentskih obaveza
razlikuje od naega?
Njihov je sistem uenja dosta drugaiji u odnosu na na i svia mi
se jer se ui kroz praksu. Vei-na se ispita sastojala od grupnoga
pripremanja prezentacije veza-ne za temu, tj. predmet o kojem je
rije. U svakom od sluajeva dobili smo kompaniju koju smo morali
analizirati i uili smo na primjerima, to se pokazalo puno
korisnijim nego uenje definicija iz knjiga.
Kako vam se svidjela Poljska, smatrate li da je odlazak na
raz-mjenu bio dobar potez? to biste izdvojili kao prednosti, a to
kao nedostatke te odluke?
Sve u svemu, Poljska mi se jako svidjela, ljudi su mentalitetom
jako slini Hrvatima i bilo je jako vese-lo skoro svaki dan :).
Definitivno bih preporuila Erasmus iskustvo svakomu tko je otvoren
za nove prilike. Osim to sam savladala engleski jezik (i nauila
poneto poljskoga, njemakoga, fran-cuskoga, panjolskoga), stekla sam
poznanstva za cijeli ivot i upoznala irok spektar ljudi iz cijeloga
svijeta te tako nauila tota i o samoj sebi. Mogu rei da mi se ivot
promijenio nabolje poslije ovoga iskustva, puno sam sigurnija,
odlunija i spremnija za nova iskustva. Nemam niti jedno neugodno
iskustvo niti jedan ra-zlog zato ne isprobati Erasmus. Buduim
Erasmusovcima elim sretan put i preporuujem da se naoruaju s puno
energije :)
STEKLA SAM POZNANSTVA ZA CIJELI
IVOT, UPOZNALA IROK SPEKTAR LJUDI
IZ CIJELOGA SVIJETA I NAUILA TOTA I O
SAMOJ SEBI!
ANJA PEJOVSKAERASMUS P
ROGRAM
Poljska mi se jako svidjela,
slini Hrvatima i bilo je jako ljudi su mentalitetom jako
veselo skoro svaki danIskustvo Buduim Erasmusovcima Anja
Pejovska eli sretan put i preporuuje da se naoruaju s puno
energije
Anja Pejovska studentica je druge godine Financijskoga
menadmenta na naem Veleuilitu, ivi u Zagrebu i ove je godine
odluila dio svoje posljednje studentske godine provesti u
inozemstvu. Preko Erasmusa se prijavila na studiranje u Poljskoj, a
s nama je podijelila dojmove o slinostima i razliitostima
studiranja vani i u Lijepoj Naoj.
38
39
Zaprei
Zaprei
Veleuilite
Veleuilite
Ivan Protega, studentu Veleuilita Baltazar Zaprei kojega je
CROMA proglasila menaderom 2015. godine!
U novoj rubrici Baltazara Student za 5+ predstavit emo vam
studente koji su strpljivim i marljivim radom, kreativnou, znanjem
i upornou napravili velike korake na svojem poslovnom putu...
Vjerujem da sada svi od mene oekuju jo i vie, ali uvjeren sam da
u to i postii!
Posao je menadera dosta neujednaen. Mislim da tijekom svih ovih
godina jo nisam imao dva dana koja su slina jedan drugomu. Jako je
mnogo sastanaka, razgovora za posao, obilazaka terena,
administrativnoga posla. Zaista je dinamino, ali to je ono to
volim.
STUDENT ZA +5
ast da bude prvi stu-dent za 5+ pripala je kolegi Ivanu Protegi,
ibenaninu sa za-grebakom adresom i stu-dentu Veleuilita Baltazar
Zaprei kojega je CROMA proglasila menaderom 2015. godine! Kako je
izgledao po-slovni put regionalnoga me-nadera tvrtke JYSK d. o. o.
istone Hrvatske, koliko su mu pomogla znanja s Balta-zara u
poslovnim izazovima i koje su elje za budunost, otkrio nam je u
zanimljivom intervjuu.
Kako je zapoela Vaa pria na Baltazaru i zato ste se odluili za
Projektni menadment?
Moja pria na Baltazaru po-ela je jo 2010. godine. Kako sam
zavrio srednjokolsko obrazovanje i poeo raditi u JYSK-u, odluio sam
upisati Veleuilite (tada se Veleu-ilite zvalo Visoka kola za
poslovanje i upravljanje) u Bi-ogradu na Moru. Imao sam nekoliko
razloga zbog kojih sam donio tu odluku kako sam igrao rukomet
gotovo 15 godina, imao sam mno-
go poznanstava u Zagrebu i okolici, pa sam tako pozna-vao i neke
deke koji su u to vrijeme zavravali Baltazar i oni su mi dali
preporuku. Takoer, zbog posla su mi odgovarali i termini
predava-nja. Nakon zavretka 3. go-dine nisam odmah nastavio
kolovanje, ve sam napravio godinu dana pauze jer sam imao jako malo
vremena i htio sam prvo posloiti cjelokupno poslovanje na novom
radnom mjestu. Nakon toga sam upi-sao Projektni menadment, takoer
na Baltazaru, i evo, u
ovom trenutku ve razmiljam o zavrnom radu. Mnogo je razloga bilo
za to to sam se u moru uilita i mogunosti kolovanja u ovom dijelu
Hr-vatske odluio za Projektni menadment na Baltazaru. Najvanija
stvar koja me na to potaknula jest injenica da je projektni
menadment posao budunosti. Evo, na-primjer, ako pogledate koliko se
danas trai projektnih me-nadera, a koliko se trailo prije nekoliko
godina, vidjet ete iznimno veliku razliku u broju.
Projektni menadmentMnogo je razloga bilo za to to sam
se u moru uilita i mogunosti kolovanja u ovom dijelu Hrvatske
odluio za Projektni menadment
na Baltazaru. Najvanija stvar koja me na to potaknula jest
injenica
da je projektni menadment posao budunosti.
Zaprei
Zaprei
Veleuilite
Veleuilite
10
11
DOBAR PROFESOR TREBAO BI RAZVIJATI KRITIKO MILJENJE
STUDENATA, A S DRUGE PAK STRANE
UITI OD STUDENATAAKO NASUMCE UHVATITE NEKOLIKO STUDENATA NA
HODNICIMA NAEGA VELEUILITA I PITATE IH KOJE BI PROFESORE IZDVOJILI
KAO STROE, NJEZINO E SE IME POJAVITI U TOP TRI ODGOVORA. NO, AKO IH
PITATE KOJI SU IM PROFESORI NAJDRAI I S KOJIMA IMAJU NAJBOLJU
KOMUNIKACIJU NA NASTAVI, INES JEMRI OSTOJI ZAUZET E PRVO ILI DRUGO
MJESTO NA LJESTVICI. DOKAZ TOMU SU I GODINJE ANKETE PREMA KOJIMA JE
SVRSTANA U KATEGORIJU NAJBOLJIH NASTAVNIKA PREMA MILJENJU
STUDENATA. OSIM U NASTAVNIKOJ, PROFESORICA JEMRI OSTOJI OD OVE JE
GODINE I U ULOZI VODITELJICE UREDA ZA OSIGURANJE KVALITETE
VELEUILITA BALTAZAR ZAPREI. KAKO IZGLEDA NJENA RADNA SVAKODNEVICA
DONOSIMO U ZANIMLJIVOM RAZGOVORU U NASTAVKU
INTERVJU MR.SC.INES JEMRI OSTOJI, V. PRED
VOLIM FOTOGRAFIRATI I MEDIJ FOTOGRAFIJE KOJI, PO MOJEM MILJENJU,
NAJBOLJE OSLIKAVA EMOCIJU, TRENUTAK ILI DRUTVENE OKOLNOSTI
ODREENOGA RAZDOBLJA. U SLOBODNO VRIJEME ITAM, SLUAM MUZIKU, NAJEE
FUSION JAZZ I DEPECHE MODE, GLEDAM DOKUMENTARNE FILMOVE I
SKANDINAVSKE SERIJE.
Od ove godine na Veleuilitu Baltazar oformljen je novi Ured za
osiguravanje kvalitete. Zato je oformljeno to tijelo i koje su
njegove glavne zadae?Ured za osiguravanje kvalitete s radom je
zapoeo poetkom studenoga i nastavlja se na rad Povjerenstva za
praenje kva-litete koje je oformljeno 2011. godine, a iji je rad
koordinirao prodekan Funda. Osiguravanje kvalitete vrlo je vaan
se-gment sustava visokoga obrazovanja u kojem se u posljednjih
desetak godina na europskom obrazovnom prostoru uinilo mnogo, kao
uostalom i na drugim akcij-skim linijama Bolonjskoga procesa,
od
razvoja kvalifikacijskoga okvira do poti-canja uporabe ishoda
uenja i sl. Ukljui-vanjem u procese osiguravanja kvalitete
visokoobrazovne institucije poveavaju svoju konkurentnost,
transparentnost i ugled te izgrauju odnos povjerenja, pritom stalno
preispitujui uinkovitost postojeih mehanizama poboljavanja rada te
predlaui nove. Osnovni je cilj sustava za osiguravanje kvalitete
razvoj tzv. kulture kvalitete u kojoj svi dionici preuzimaju
odgovornost za kvalitetu i bave se njezinim osiguravanjem u svojem
dje-lokrugu rada.- Osnovne zadae Ureda za osigurava-nje kvalitete
proizlaze iz samoga naziva
26
27Zaprei
Zaprei
VeleuiliteVeleuilite
STUDENTSKI ZBOR
Diana Sliko upisala je na Veleuilitu Baltazar pri-je dvije
godine Poslovnu ekonomiju i financije i ve se na prvoj godini
svojega studiranja, inspirirana rijeima i djelima bivega
predsjednika Studentskoga zbora Tonija Ganjta i tadanjih lanova
toga tijela, odluila prijaviti za aktivno sudjelovanje u SZ-u sa
samo jednom eljom: da i ona bude dio neega to moe pomoi studentima
i utjecati na pozitiv-ne promjene/kretanja na, kako kae uz veliki
osmijeh, naem dragom Veleuilitu.
Danas, dvije godine kasni-je Diana Sliko izabrana je za novu
predsjednicu Studentsko-ga zbora Veleuilita Baltazar Zaprei.
Otkrila nam je koji su njezini planovi i elje u prvoj godini
mandata.
Od ove si akademske godine preuzela ulogu predsjednice
Studentskoga zbora. Kakav je osjeaj preuzeti tu funkciju?
Da, ove sam godine na pre-poruku bivega predsjednika i lanova
Studentskoga zbora preuzela funkciju predsjednika
SZ-a. Osjeaj je izuzetan, ponaj-prije i najvie zato to u imati
priliku aktivno sudjelovati u po-zitivnim kretanjima koja e se
si-gurno dogaati na fakultetu, to u moi suraivati s lanovima Zbora
i upravom Veleuilita, ali najvie zbog toga to se nadam da u moi,
zajedno s njima te uz prijedloge studenata, podii nae Veleuilite na
jednu viu razinu na kojoj e biti prepo-znatljivo i privlano
sadanjim i buduim studentima u RH, ali i onima iz inozemstva koji e
dolaziti na k nama na razmjene.
Naslijedila si tu funkciju od kolege Tonija Ganjta koji je iza
sebe ostavio sjajne rezultate, a s njim si suraivala i do sada kao
lanica Zbora?
Naa je suradnja zapoela mojim ulaskom u Studentski zbor gdje sam
kao lan Ureda za meunarodne odnose s To-nijem i voditeljem Ureda
Filipom Raduloviem radila na raznim projektima. Toni me upoznao s
radom Vijea studenata ve-leuilita i visokih kola te sam poela
raditi s njima na nekim projektima (kao to je bio Fo-
rum struke) te sam se prole akademske godine ukljuila u rad
Vijea kao voditelj Ureda studentskih pravobranitelja. U protekloj
godini dana poblie sam suraivala s Tonijem kao njegova zamjenica.
ar koji je iskazivao Toni elim zadrati i prenijeti u svoj rad za
Studentski zbor i Vijee studenta.
Koliko su studenti upoznati sa zadaama Studentskoga zbora? Koje
bi funkcije ovoga tijela navela kaj najbitnije?
Studenti nisu najbolje upo-znati sa zadaama Studentsko-ga zbora,
iako su vrlo svjesni njegovih rezultata. Smatram da su sve funkcije
ovoga tijela od jednake vanosti s obzirom na to da sve one
doprinose naem radu. Svaki lan Studentskoga zbora svojim idejama i
radom doprinosi naim rezultatima.
Koji su ti planovi i ciljevi prvi na popisu za ostvarivanje u
prvoj godini tvojega mandata?
Primarni su mi planovi i ci-ljevi studente bolje upoznati sa
Studentskim zborom te raspi-sati natjeaj za voditelje Ureda
Studentskoga zbora kako bi-smo mogli zapoeti s radom. U planu mi
je, oformiti debatni klub Veleuilita, koji bi, nadam se, ve od
sljedee akademske godine mogao ii na natjecanja i predstavljati na
fakultet.
Na emu bi openito treba-lo poraditi kada je u pitanju obrazovni
sustav u Hrvatskoj, tonije studentska populacija? U emu su studenti
najvie zakinuti i na emu bi trebalo raditi?
Teko pitanje, s obzirom na to da je puno problema na dr-avnoj
razini s kojima se mi sami kao Zbor i kao Veleuilite ne moemo
uhvatiti u kotac. Obra-zovni sustav, primjerice, kako ga ja vidim,
ne prua dovoljno interakcije izmeu poslodava-ca i studenata (iako
se svojski trudimo razliitim panelima i, primjerice, Forumom struke
to ispraviti u suradnji s Vijeem studenata), odvie je fokusiran na
teoriju, premalo na praksu, za koju je oigledno da svim studentima
u RH izrazito puno nedostaje. Najaktualniji problem trenutno je
neujednaenost ti-
tula u hrvatskom obrazovnom sustavu s onima u inozemstvu.
Kako provodi slobodno vrijeme?
Nemam ba puno slobodno-ga vremena, ali ga provodim s obitelji i
prijateljima te sam se poela rekreativno baviti pliva-njem i
badmintonom.
ime bi se htjela baviti na-kon zavretka fakulteta?
Imam nekoliko planova za svoj ivot nakon zavretka fakulteta, no
zasada jo nisam odluila kojim u putem krenuti. Trenutno sam
fokusirana na zavravanje studija i rad za Studentski zbor i Vijee
studenata.
Gdje se vidi za petnaest godina?
Kada je rije o mojem i-votu, nemam naviku gledati toliko daleko
u budunost, s obzirom na to da se situacije i ljudi mijenjaju. Znam
za ime teim sada te za time polazim. Fokusiram se na ciljeve koji
su tu ispred mene, a kada njih ri-jeim, otvaraju se nova vrata i
stvaraju novi ciljevi.
elimo rijeiti problem neujednaenosti titula u hrvatskom
obrazovnom sustavu s onima u inozemstvu!
Diana Sliko izabrana je za novu predsjednicu Studentskoga zbora
Veleuilita Baltazar Zaprei
Prima pritube studenata koje se odnose na njihova prava i
rasprav-lja o njima s nadlenim tijelima visokog uilita;
Savjetuje studente o nainu ostvarivanja njihovih prava;
Sudjeluje u stegovnim postupcima protiv studenata radi zatite
njihovih prava; Obavlja druge poslove utvrene opim aktom visokog
uilita.
Studentska pravobraniteljica Veleuilita Baltazar Zaprei je
Valentina Terihaj koju moete kontaktirati na:
[email protected]
Tko je studentski pravobranitelj?
Zajednika fotografija Toni Ganjto, Diana Sliko i dekan dr. sc.
Vinko Morovi prof. v. .
Postani dio debatnog tima
Baltazar! Prijave na: studentski.zbor@
bak.hr
DEBATNI TIM
ZapreiVeleuilite20
ZapreiVeleuilite 21
B altazar dnevni bora-vak ugodno je mjesto za razgovor i
razmje-nu ideja i miljenja, a ast da bude prvi gost u na-em dnevnom
boravku pripala je Huseinu Hasanefendiu Husu gitaristu, autoru i
jednomu od osnivaa Parnoga valjka! Prvo druenje u Baltazar dnevnom
boravku bilo je odrano u sklopu Praktikuma glazbeno-scenske
produkcije Menadmenta u kul-turi. Budui menaderi mogli
su tom prilikom uti iskustva glazbenika koji ve 40 godina kroz
glazbu stvara povijest, to glazbenici oekuju od me-nadera, koja su
njihova isku-stva s menaderima i kako on obavlja taj posao.
Husova glazbena pria za-poela je, kako je istaknuo, i davno
prije Parnoga valjka jer se ljubav prema glazbi rodila jo u
srednjoj koli. Osjeaje koje je glazba izazivala kod njega nije
mogue rijeima opisati,
istaknuo je Hus koji je ve tada znao da e to biti njegov put.
Kada je donio odluku da odu-staje od daljnjega kolovanja, roditelji
nisu bili oduevljeni. Naelno su podravali moju elju da se bavim
glazbom, ali na kraju krajeva, ipak su eljeli da ja zavrim neto
konkretno, za svaki sluaj. Tako sam upi-sao pravo, koje nisam
nikada zavrio, ispriao nam je Hus kroz smijeh i nastavio se
pri-sjeati glazbenih poetaka u svojem kvartu u Zagrebu gdje je
odrastao. Tada je svaki kvart imao bend, deki su se okupljali na
klupicama u parku i svirali To je bilo okruenje u kojem sam
odrastao i to me fasciniralo.
Kako mnoge prie velikana svjetske glazbene scene obino i
zapoinju, na samim poet-cima nije bilo jednostavno i i-vot od
glazbe isprva se svodio na preivljavanje. Ali jednom kada su
odluili ozbiljno krenuti u to, stvari su poele sjedati na svoje
mjesto. Grupa Parni valjak nastala je 1975. godine nakon razilaenja
rock grupe 220 u kojoj je Hus svirao, a Aki pjevao. Parni valjak
postao je jedan od pokretaa cijeloga vala rock i pop-rock grupa na
ovim prostorima, a u 40 godina djelovanja svojim su pjesmama
U Hrvatskoj postoji velika potreba za strunim i profesionalnim
glazbenim menaderima
HUSEIN HASANEFENDI HUS, PARNI VALJAK
ostavili znaajan trag u cijeloj regiji.
Uz dugogodinje pisanje tek-stova, pisanje glazbe i sviranje, Hus
je u Parnom valjku odluio preuzeti i funkciju menadera, a na
pitanje kako je uspio pomiriti ta dva, na prvi pogled suprot-na
svijeta, odgovorio je kako nikada nije pisanje doivio kao posao. To
nije neto to moram raditi, to je neto bez ega ne mogu, imam potrebu
stvarati na taj nain i to je dio mene. Menaderski dio posla,
istaknuo je, odrauje u razgovoru s kole-gama iz benda jer smatra da
je vie glava uvijek pametnije od jedne. Napomenuo je kako se o
svemu dogovaraju i sve odlu-ke donose zajedno. Na pitanje ima li u
Hrvatskoj profesional-nih menadera za glazbu koji raspolau strunim
znanjima za taj posao, odgovorio je da se ne moe sjetiti niti
jednoga. Kod nas su se menaderima nazvali ljudi koji e dogovoriti
gau, podijeliti novac poslije koncerta svim lanovima benda i
naposljetku dio kolaa uzeti i sebi. A samo to daleko je od funkcije
menadera, rekao je Hus i objasnio koliko je bitno da menader
prepozna potencijal dobroga benda, da zna kako ga prezentirati na
van kako bi dobio potrebnu panju publike te da naposljetku to
uspije i unoviti.
Unato brojnim prednostima drutvenih mrea, online kanala i
ostalih internetskih blagodati, Hus je istaknuo kako je mladi-
ma danas puno tee zapoeti glazbenu karijeru. Kada smo mi
kretali, glazbeni urednici na radiopostajama morali su biti visoko
obrazovani i morali ste proi ozbiljnu selekciju. Tek kada su struni
ljudi stali iza vas, dobili biste poticaj u smislu putanja vaih
stvari na radiju i sl. Danas svatko tko eli moe snimiti pjesmu, moe
ju uploa-dati na internet, ali takvoga je sadraja previe. U moru
takvih uradaka oni kvalitetni najee ni ne dou do izraaja. Jer
in-formacija jako teko dolazi do ciljane skupine.
Iza Parnoga je valjka uspjenih 40 godina, s kratkom pauzom nakon
tridesete godinjice rada, koje su proletjele, rekao nam je Hus.
Tajna dugovjenosti, otkrio je, jest u kvaliteti glaz-be i dobrim
odnosima unutar benda. S lanovima Parnoga valjka i privatno je u
izvrsnim odnosima, to pridonosi odli-noj atmosferi tijekom snimanja
novih pjesama i posebno na njihovim koncertima.
Osim to nam je ispriao svoju zanimljivu glazbenu priu, Hus nas
je na dobrim primjerima poduio kako to rade svjetske glazbene
zvijezde, savjetovao nae menadere kako zadovo-ljiti elje i potrebe
nekih novih glazbenih nada s kojima e raditi te nas oduevio svojom
nepo-srednou i smislom za humor, potvrdivi time da je upravo on bio
najbolji izbor za prvoga gosta Baltazar dnevnoga boravka!
Gostujue predavanje Huseina Hasanefendia Husa odvilo se u
sklo-pu Praktikuma glazbeno-scenske produkcije koji ima za cilj
upoznati studente s dobrom praksom i metodologijom produkcije kako
bi se kao menaderi mogli bolje snai u projektima. Naime, studenti
su vrlo esto kao konzumenti prisutni na brojnim glazbeno-scenskim
progra-mima, ali nemaju jasnu predodbu o kompleksnim poslovima koji
se u okviru produkcije trebaju obaviti kako bi se takvi programi
realizirali. Upravo zato iskustva i znanja koja stoje iza
etrdesetogodinjega iskustva Parnoga valjka, iji su lanovi dugo i
sami bili menaderi, predstavljaju dobar primjer iz prakse.dr. sc.
Jadran Antolovi, prof. v. .
Gostovanje u sklopu Praktikuma glazbeno -scenske produkcije
Kava u ugdonom drutvu Husein Hasanefendi Hus u ugodnom razgovoru
s Petrom Halambek, strunom suradnicom za odnose s javnou i
profesorom dr. sc. Jadranom Antoloviem prof. v. .
24
25Zaprei
Zaprei
VeleuiliteVeleuilite
Obrazovanje je iznimno vano jer mladoj osobi daje sigurnost,
samopouzdanje i sposobnost da konkurira na tritu rada
STUDENTSKI
PUlS
Sport i glazba tako te
moda najlake opi-sati. Kako je dolo do ovog spoja?
To je spoj od roenja, u mojoj obitelji glazba znai puno, svi
neto sviraju i pjevaju tako da ni mene nije mimoilo. Nogo-met je
pak najvea ljubav otkad znam za sebe, iako za razliku od glazbenika
kojih imam u obitelji, sportaa nemam pa ne znam otkud mi taj
talent.
Moe li nam ispriati ne-to vie o svojim sportskim poetcima?
S nogometom sam poeo kao estogodinjak u lokalnom klu-bu u
Opuzenu. Oigledno je bilo da odskaem od svojih vrnjaka i bilo je
pitanje vremena kada u promijeniti sredinu. Poslije sedmoga razreda
osnovne kole preselio sam se u Zagreb i po-eo igrati za Dinamo.
Igrao si za velike hrvatske klubove i proglaen velikim talentom.
Kako je bilo igrati u dresovima Dinama i Hajduka?
Nisam iskoristio svoj veliki talent, to je sigurno, ali pono-san
sam to sam bio kapetan mlaih uzrasta Dinama, to sam debitirao za
seniore Hajduka sa 17 godina ili, recimo, to sam
igrao za reprezentacije Hrvatske do 17 i 19 godina. Svojim golom
odveo sam reprezentaciju do 17 godina na Europsko prven-stvo.
Uglavnom, ostaju mi lijepe uspomene.
Kako i zato si zaustavio no-gometnu karijeru? Nespretno je rei
prekinuo jer jo uvijek igra, zar ne?
Imao sam puno tekih ozljeda. Ve sa 15 prvi sam put slomio nogu,
sa 16 prva operacija koljena... Prije dvije-tri godine dok sam bio
u NK-u Zagreb, u kratkom vremenu operirao sam rame pa koljeno i
nakon toga sam odluio: To je to to se tie profesionalnoga sporta,
odustao sam. Sada igram za svoj gut tamo gdje je sve i po-elo, u
treeligau iz Opuzena. Klub se zove NK Neretvanac i mogu rei da
uivam.
Moe li nas uputiti u svoje glazbene poetke? Od kuda interes za
glazbu?
Od najranijega djetinjstva okruen sam glazbom. Neki od lanova
moje obitelji profesio-nalno se bave glazbom pa su tako sva
dogaanja, svi sretni i tuni trenutci bili praeni pje-smom. Pjevuim
oduvijek, po-haao sam osnovnu glazbenu
kolu i svirao klavir. Profesional-no bavljenje sportom oduzimalo
mi je mnogo vremena, ali ljubav prema glazbi nije nestala.
Nastupio si na X Factoru Adria? Kakvo je bilo to isku-stvo?
S obzirom na to da sam do tada pjevao za svoj gut, izla-zak na
pozornicu i pred kamere predstavljao mi je veliki stres. Ovo
iskustvo pomoglo mi je da pobijedim tremu, pozitivni ko-mentari
irija i brojnih gledatelja ovoga showa potaknuli su me da ozbiljno
razmislim o pjeva-koj karijeri.
Sa Sranom Laziem ne-davno si snimio spot za prvi duet Sve moje
je tvoje, ali to nije tvoje jedino glazbeno ostvarenje nakon X
Factora, zar ne? Na emu si sve radio kada je glazbena karijera u
pitanju?
Moram priznati da smo Sran i ja ponosni na rezultat nae
su-radnje. Pjesma je odlino prihva-ena i ve je na top ljestvicama
nekih radijskih postaja u regiji. U posljednje vrijeme svaki
slobod-ni trenutak provodim u studiju s timom glazbenika radei na
nekoliko vlastitih pjesama. Na-dam se da u uspjeti u svojoj
namjeri da se predstavim iroj publici kao mladi glazbenik koji
zasluuje svoje mjesto na glazbenoj sceni ovih prostora.
Uz glazbu i sport brine se i za svoje obrazovanje. Student si
etvrte godine Projektnoga menadmenta na Baltazaru. Koliko je vano
obrazovati se?
Imam dojam da u dananje vrijeme meu mladima vlada neko generalno
nezadovoljstvo, sve je vie onih koji zanemaruju svoje obrazovanje
jer smatra-ju da je mogue doi do brzih rezultata bez uloenoga
truda. Godinama sam se bavio profe-sionalnim nogometom to mi je
oduzimalo mnogo vremena, no uvijek sam se trudio da ne zane-marujem
svoje kolske i kasnije fakultetske obveze. Smatram da je
obrazovanje iznimno vano jer mladoj osobi daje sigurnost,
samopouzdanje i sposobnost da konkurira na tritu rada.
Zato si odabrao ba pro-jektni menadment?
Moje zanimanje za projektni menadment poraslo je pratei poslovne
medije, uvidio sam da je sve vea potranja za oso-bama
kvalificiranim za voenje projekata. To mi je podruje izu-zetno
zanimljivo i intrigantno.
Ovaj studij definitivno je ulaganje u budunost.
Ima li poruku za nove stu-dente Baltazara?
Svaki je poetak teak, no iz vlastitoga iskustva znam da je sve
prepreke mogue savladati uz profesore i kolege koji su uvi-jek
spremni svakomu studentu izai u susret. Dobra organizaci-ja vremena
klju je usklaivanja studija i izvannastavnih aktiv-nosti. Priznajem
da nisam bio primjer jako marljivoga studenta, no upisom na
diplomski studij to planiram ispraviti (nadam se).
Za deset godina sebe vidim kao ovjeka koji uspjeno usklauje
glazbenu i poslovnu karijeru, pri tom ne zanemarujui obiteljski
ivot i rekreativno bavljenje sportom. Zvui komplicirano, ali nadam
se da je ostvarivo, uz dobru organizaciju i malo sree, naravno.
PROJEKTNI MENADMENT KAO STUDIJ JE DEFINITIVNO ULAGANJE U
BUDUNOST
Stipe Glasovi, nekadanji
nogometa Dinama i Hajduka, danas je student Projektnoga
menadmenta na Baltazaru
i bavi se glazbom. Spaja li uspjeno glazbu i sport i u emu
tono
vidi budunost, otkrio nam je u razgovoru povodom
izlaska njegova novog singla Sve moje je tvoje.
Stipe Glasovi: Imam dojam da u dananje
vrijeme meu mladima vlada neko generalno nezadovoljstvo, sve je
vie onih koji zanemaruju svoje obrazovanje jer smatraju da je mogue
doi do brzih rezultata bez uloenoga truda. Smatram
da je obrazovanje iznimno vano jer mladoj osobi daje
sigurnost,
samopouzdanje i sposobnost da konkurira na tritu rada.
U HRVATSKOJ POSTOJI VELIKA POTREBA ZA STRUNIM I
PROFESIONALNIM GLAZBENIM MENADERIMA
Dobar profesor trebao bi razvijati kritiko miljenje studenata, a
s druge pak strane uiti od studenata
Baltazar dnevni boravak Ugostili smo Huseina Hasanefendia
Husa
Obrazovanje je iznimno vano jer mladoj osobi daje sigurnost,
samopouzdanjei sposobnost da konkurira
na tritu rada
INTERVJU s voditeljicom Ureda za osiguranje kvali-tete
Veleuilita Baltazar Zaprei i profesoricom mr. sc. Ines Jemri
Ostoji, v. pred.
STUDENTSKI PULS STIPE GLASOVI
18
22
24
34
elimo rijeiti problem neujednaenosti titulau hrvatskom
obrazovnom sustavu s onima u inozemstvu!
30Stekla sam poznanstva za cijeli ivot, upoznala irok spektar
ljudi iz cijeloga svijeta i nauila tota i o samoj sebi!
ERASMUS Anja Pejovska podijelila je s nama iskustva studiranja u
Poljskoj:
PREDSTAVLJAMO Novu predsjednicu Studentskoga zbora Baltazar
Dianu Sliko
Studenti, preuzmite veu odgovornost za svoje postupke,
skupite hrabrost i krenite u teku, ali isplativu borbu:
Pokrenite svoj posao!
PROJEKTI STUDENATASkladiti me Franjo Redi i Teo Vuksan
VJERUJEM DA SADA SVI OD MENE OEKUJU JO I VIE,
ALI UVJEREN SAM DA UTO I POSTII!
STUDENT ZA 5+ Ivan Protega, student Baltazara izabran za
Menadera godine 2015.
38
SADRZAJ
Izdava: Veleuilite Baltazar
Impressum
Voditelj projektaGlavni urednikPetra Halambek, mag. nov.prof.
dr. sc. Goran Popovi
Tisak: Intergrafika
10
-
Zaprei ZapreiVeleuilite Veleuilite6 7
NOVOSTI
Veleuilite Baltazar s ciljem daljnjega razvoja obrazovanja u
industrijskom segmentu zapoelo je suradnju s CAMPUS 02 University
of Applied Sciences iz Graza. Campus 02 jedno je od vodeih
austrijskih veleuilita, koje kroz pet visoko-strunih programa
priprema studen-te za kljune pozicije u industrijskim sektorima uz
viziju: The University of Applied Sciences for industry and of the
industry.
Meunarodna suradnja naega Veleuilita s inozemnim partnerima
izuzetno je vaan segment naega djelovanja. Osim to doprinose jaanju
meunarodne prepoznatlji-vosti Veleuilita, ovakve suradnje omoguuju
povezivanje naih profe-sora s kolegama iz inozemstva, to esto
rezultira razvojem i primjenom novih metodolokih i sadrajnih
elemenata na Veleuilitu.Razmjena informacija i iskustava
s kolegama s C02 veleuilita u pripremi novoga
interdisciplinarnog studijskog programa bila je tema sastanka koji
su proli tjedan odr-ali nai nastavnici Vladimir ani, Vesna Kotarski
i Ksenija Stojakovi. Ovaj online sastanak s kolegama iz Austrije
imao je za cilj otvaranje suradnje te razmjenu iskustava u
stvaranju studija, potencijalno i buduega regionalnog lidera u
obrazovanju strunjaka u podruju inovativnosti.
Sastanak je protekao u pozitiv-nom tonu, a ujedno je bio i
prilika da se kolegama iz Graza pokae i na novoureeni prostor i
multimedijal-ne uionice opremljene najmoder-nijom Appleovom
tehnologijom u Lastovskoj ulici u Zagrebu.
SURADNJA S VELEUILITEM CAMPUS 02 IZ GRAZA
BALTAZAR DNEVNI BORAVAK NA SMOTRI SVEUILITA 2015.
Smotra Sveuilita ove je godine odrana 12., 13. i 14. studenoga u
Studentskom cen-tru u Zagrebu, a Veleuilite Baltazar Zaprei
predstavilo se Baltazar dnevnim boravkom. U ugodnom ambijentu naega
dnevnog boravka budui studenti mogli su saznati sve to ih zanima o
naem Veleuilitu i kroz promotivne materijale i asopis Baltazar
upoznati brojne izvannastavne sadraje koje nudi Veleuilite
Baltazar.
Sveuilite u Zagrebu i ove je godine organiziralo Smotru kako bi
se uenici zavrnih razreda srednjih kola, studenti i svi
zainteresirani informirali o studijskim programima i upisnim
uvjetima, studentskome ivotu i uvjetima smjetaja tijekom studiranja
u Zagrebu, opremljenosti pojedinih fakulteta, kreativnim mjestima
za zapoljavanje u pojedinim stru-kama te o brojnim drugim
pojedinostima koje su mladim ljudima vane prilikom odluke o upisu
na fakultet.
AWO - NASTAVLJA SE NA PRVI MEUNARODNI ERASMUSPROJEKT
Projekt je osmislila dr. Petra Hauptfeld-Gllner iz nae
partnerske kole Fachhochschule Burgenland iz Austrije. Rezultat
toga projekta bit e videopredavanja o vjetinama akademskoga pisma
te alatima i metodolo-giji izrade strunoga i diplomskoga rada.
Dostupna e biti u lipnju 2016. U tonskom studiju tvrtke Matrix u
austrijskom gradu Welsu od 30. rujna do 2. listopada naa
profesorica Ksenija Stojakovi izvodila je predavanja 3. i 4. modula
projekta koja su odmah snimljena.
Osim nae kole ostale su partnerske institucije: Univerzita
Karlova Prag, Matej Bel University Bansk Bystrica iz Slovake,
Eszterhzy College Eger iz Maarske i University of Maribor.
VELEUILITU BALTAZAR I ALUMNI KLUBU
BALTAZAR LANOVI YCC-a URUILI ZAHVALNICEVeleuilitu Baltazar
Zaprei i Alumni klubu Baltazar lanovi
Young Crewa Croatia uruili su zahvalnice za dobru suradnju i
potporu u radu.
Zahvaljujui suradnji Veleuilita Baltazar i Young Crewa Croatia
nai studenti specijalistikoga diplomskog strunog stu-dija Projektni
menadment tijekom studija imaju priliku postati lanovima te
organizacije i na taj nain stjecati prva praktina iskustva kroz rad
na konkretnim projektima. Nae je Veleuilite prepoznalo taj segment
kao iznimno vaan u obrazovanju mla-dih projektnih menadera i
maksimalno podupire projekte ove organizacije, kao i rad Alumni
kluba koji uspjeno spaja bive i sadanje generacije studenata
Baltazara kroz projekte YCC-a.
U ime Young Crewa Croatia vodstvu Veleuilita obratili su se
Tamara Banek, stru. spec. oec., biva studentica Baltazara i Miro
Hegedi, mag. ing. mech., oboje lanovi predsjednitva YCC-a,
zahvalivi na dosadanjoj suradnji. Istaknuli su sjajan odaziv naih
studenata u projekte koje provodi YCC, odline rezultate koje
redovito postiu na natjecanjima, ali i zanimljive projekte koji su
tek u planu naredne godine. U ime Veleuilita Baltazar Zaprei
zahvalnicu je preuzeo dekan, dr. sc. Vinko Morovi, prof. v. ., koji
je naglasio kako e i u periodu koji slijedi Veleuilite biti podrka
za nove ideje. U ime Alumni kluba Baltazar zahvalnicu je preuzeo
njegov tajnik Karlo Masnjak, stru. spec. oec.
POTPISAN UGOVOR O SURADNJI S HRVATSKOM GLAZBENOM MLADEI
Veleuilite Baltazar Zaprei i Hrvatska glazbena mlade potpisali
su ugovor o suradnji te e studenti Menad-menta u kulturi praktinu
nastavu od ove akademske godine moi odraditi i u ovoj udruzi, a uz
to Veleuilite Baltazar Zaprei svim e buduim studentima Menadmenta u
kulturi pri upisu na prvu godinu studija sufinancirati tzv.
kulturni pokaz!
Hrvatska glazbena mlade najvea je nevladina udruga za mlade i
glazbu koja se bavi animacijom i medijacijom na podruju kulture i
umjetnosti te eduka-cijom i promocijom mladih glazbenika. Ovom je
suradnjom Veleuilite Baltazar studentima omoguilo obavljanje strune
prakse u HGM-u; sudjelovanje u organiziranju festivala, radionica,
semi-
nara, pisanje projekata i pronalaenje kreativnih rjeenja,
odlaske na strune seminare i edukacije.
Takoer, Veleuilite Baltazar sufinancirat e kulturni pokaz HGM-a
za sve studente koji upiu prvu godinu Menadmenta u kulturi.
Kulturni pokaz lanska je iskaznica HGM-a koja mladima u dobi od 14
do 30 godina uz lanstvo u Hrvatskoj glazbenoj mladei osigurava
povoljnije posjete kazalitima, koncertnim dvoranama i muzejima.
Vlasniku HGM-ova Kulturnoga pokaza osiguran je besplatan ulaz ili
ulaz s velikim popustom na sve programe Hrvatske glazbene
mladei.
Redovna je cijena kulturnoga pokaza 100,00 kuna, ali e uz
subvenciju Veleu-ilita iznositi 50,00 kuna po studentu.
Zahvala U ime Veleuilita Baltazar Zaprei zahvalnicu je preuzeo
dekan, dr. sc. Vinko Morovi, prof. v. ., koji je naglasio kako e i
u periodu koji slijedi Veleuilite biti podrka za nove ideje
STUDENTIMA OMOGUENA BESPLATNA OFFICE 365 USLUGA
Od ove jeseni studenti u Republici Hrvatskoj mogu koristiti
besplatni programski paket Office 365 online zahvaljujui
Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS-a), Sveuilinomu
raunskom centru (Srce) i Microsoftu Hrvatska.
Besplatan pristup alatima koji se nalaze u oblaku i pruaju
mnotvo funkcionalnosti vezanih uz zajedniki rad mogu je uz
koritenje elektronikoga identiteta u sustavu AAI@EduHr, a ostvaruje
se tako da se osobni podatci poalju na e-mail adresu
[email protected].
Office 365 paket znaajno osuvremenjuje proces uenja i prua
prednosti svakomu korisniku, s obzirom na to da korisnici sada
imaju pravo u oblaku pohraniti 1 TB podataka kojima e moi
pristupiti s bilo kojega ureaja, bilo kada i s bilo kojega mjesta
na svijetu. To ujedno podrazumijeva i mogunost unoenja podataka s
razliitih ureaja te sinkronizaciju tih promjena, odnosno njihovu
dostupnost s bilo kojega ureaja. Ujedno, potanski sandui svakoga
korisnika ima kapacitet 50 GB, a mogue je slati privitke veliine ak
do 150 MB. Osim Office alata (Word, Excel, PowerPoint, Outlook,
OneNote) na raspolaganju su razne platforme za komunikaciju i
suradnju kao to su SharePoint Online, Exchange Online, ukljuujui i
Skype for Business, uslugu koja omoguuje razmjenu izravnih poruka,
konferencijskih razgovora, videopoziva, prezentacija i sl., te
Yammer na kojem svaka ustanova moe kreirati vlastitu drutvenu mreu
koja e doprinijeti boljemu zajednikom radu i komunikaciji.
-
Zaprei ZapreiVeleuilite Veleuilite8 9
Uvodno predavanje za sve brucoe Veleuilita Baltazar Zaprei ove
je godine odrao hrvatski veleposlanik pri EU-u, Branko Barievi, a
nae nove studente pozdravili su i prodekani za nastavu, dr. sc. Ana
Skledar Matijevi i dr. sc. Milan Jurina. Uvodna predavanja za
brucoe s uvaenim gostima dio su tradicije naega Veleuilita, a ovo
je ve 15. godina za redom.
Hrvatski veleposlanik pri EU-u, Branko Barievi, djeluje na
izuzetno vanoj funkciji: predstavlja Europsku komisiju u Zagrebu i
Bruxelles obavjetava i o najsitnijim detaljima, od donoenja zakona
u Saboru, preko naina troenja proraunskoga novca pa do analiziranja
raspoloenja ovdanjih medija i javnosti prema EU-u. Upravo je zbog
svojega znanja i dugogodinjega iskustva bio idealan sugovornik za
generaciju koja e se obrazovati, ivjeti i raditi pod pravilima,
prilikama i izazovima EU-a.
Na uvodni predava Branko Barievi na vrlo je jednostavan nain
studentima prepriao kratku povijest Europske unije, njezine glavne
institucije i naine djelovanja. Studentima je naglasio da su upravo
oni jedni od najsretnijih mladih ljudi dananjice jer su meu
nekoliko posto onih koji imaju besplatno osnovno obrazovanje,
zdravstve-nu zatitu i znatno vee mogunosti rada od mladih ljudi u
manje razvijenim dijelovima svijeta.
Nadalje, kao podruje u kojem e se otvo-
riti velika potreba za znanjem i radom ista-knuo je Europske
fondove, uz napomenu da e znanje o projektima biti itekako traeno u
narednim godinama ne samo u Hrvatskoj, ve i u regiji. Takoer,
pozvao je studente da iskoriste mogunosti koje im prua ERASMUS,
program razmjene studenata,
kako bi se to bolje povezali s kolegama iz svijeta te stekli
nova znanja i vjetine. Nakon uvodnoga predavanja i nekoliko
pitanja, prodekanica dr. sc. Ana Skledar Matijevi uputila je
pozdrav svim studentima nagla-sivi potrebu izgradnje partnerskoga
odnosa izmeu studenata i profesora.
ODRANO UVODNO PREDAVANJE: EU PRILIKE I IZAZOVI!
NOVOSTI
Od ove akademske godine studenti specijalistikoga studija
Komunikacijski menadment nastavu pohaaju u prostorima Veleuilita
Baltazar u Lastovskoj ulici 23 u Zagrebu. Novi, moderno ureeni
prostori oduevili su studente, ali i predstavnike Agencije za
znanost i visoko obrazovanje. U njihovu izvjeu pristiglom 9.
prosinca stoji kako je uvidom u elaborat i na temelju posjeta
zakljueno da je Veleuilite Baltazar u Lastovskoj osiguralo
odgovarajui prostor, opremu i kadar za izvoenje studija na novoj
lokaciji. Multimedijske uionice u prostoru u Lastovskoj opremljene
su najmodernijom Appleovom tehnologijom, a studentima su na
raspolaganju i knjinica te posebno ureene prostorije za odmor.
KOMUNIKACIJSKI MENADMENT PRESELIO SE U LASTOVSKU
VELEUILITE BALTAZAR DIO SVJETSKE KONFERENCIJE O POSLOVNOM
ENGLESKOM JEZIKU
Veleuilite Baltazar Zaprei 14. studenoga u svojim je prostorima
organiziralo BESIG Satellite Event: satelitski prijenos
konferencije profesora poslovnoga engleskog jezika iz Barcelone.
Cilj je takvih satelitskih prijenosa omoguiti profesorima, koji ne
mogu biti na mjestu dogaaja, indirektno sudjelovanje na
konferenciji te druenje s kolegama radi dobivanja novih ideja.
BESIG je ogranak Meunarodne organizacije profesora engle-skoga
jezika koji se bavi poslovnim engleskim (naziv je akronim od
Business English Special Interest Group). Okuplja profesore
poslovnoga engleskog iz cijeloga svijeta i odrava konferencije dva
puta godinje: jednu veu, u studenome, i manju, sredinom lipnja. Nae
Veleuilite ve nekoliko godina organizira satelitski prijenos vee
konferencije koja se ove godine odravala u Barceloni. Predavanja
konferencije su u subotu 14. studenoga od 11.00 do 18.30 sati na
Veleuilitu Baltazar pratile nae profesorice koje su ovom prilikom
razmjenjivale svoje dojmove s profesorima iz drugih drava.
PREDSTAVNICI VELEUILITA BALTAZAR ZAPREI U POSJETU FAKULTETU DOBA
U MARIBORU
Predstavnici Veleuilita Baltazar posjetili su DOBA University u
Mariboru i s kolegama iz DOBA-e razgovarali su o primjerima dobre
prakse u provoenju online studija i o mogunostima suradnje.
U razmjeni iskustava sudjelovali su dr. sc. Ana Skledar
Matijevi, dr. sc. Mario Dumani, dr. sc. Jadran Antolovi, Kreimir
Jurina i Saa Lackovi. Osim razmjene iskustva dobre prakse u podruju
online obrazovanja, na sastanku je bilo govora i o osposobljavanju
nastavnika i e-kompetencijama koje su potrebne za obavljanje
nastavnoga procesa u razliitim oblicima obrazovanja. Predstavnici
DOBA-e i iBaltazara takoer su razgovarali i o mogunostima suradnje
na podruju meunarodne mobilnosti. S obzirom na malu udaljenost
izmeu ovih fakulteta, obje su institucije slone u tome kako je
mobilnost meu nastavnicima, strunim osobljem i studentima logian
idui korak. Takoer, razgovaralo se i o mogunostima suradnje kroz
razliite projekte koji promiu strateka partnerstava u okviru
Erasmus + programa, razvoj online obrazovanja i virtualnu
mobilnost. BALTAZAROVCI U PROJEKTU AKADEMIJE
REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUStudentski zbor Veleuilita
Baltazar
Zaprei ove se godine ukljuio u projekt Akademije regionalnoga
razvoja i fondova EU, a Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova
EU prihvatilo je prijavu naega Studentskog zbora.
Kroz projekt Akademija regionalnoga razvoja i fondova EU svi
ukljueni studenti imaju priliku uiti, raditi i istraivati
mo-gunosti iz EU fondova na jedan drugaiji, zabavniji ali opet
ozbiljan nain. Cilj Mini-starstva bio je podii svijest i
informiranost studentske populacije o fondovima EU-a, a u narednih
godinu dana studenti e kroz niz aktivnosti nauiti neto o
fondovima,
upoznati kolege iz drugih gradova, razvijati timski rad i
natjecateljski duh, a nee izostati ni nagrade za najaktivnije.
U prvom zadatku na se tim morao pozabaviti umjetnou
fotografiranja, tonije poslati matovite fotografije ne-kog EU
projekta u naem kraju te izabrati najbolju fotografiju s kojom e se
natjecati na izboru. Nakon fotografije na redu je i snimanje
kratkoga videa u kojem e se predstaviti, pojasniti zato su se
prijavili na projekt i to oekuju od njega. Ako njihov rad bude
proglaen najboljim, za nagradu e dobiti putovanje u Bruxelles,
stoga im elimo puno sree!
-
Zaprei ZapreiVeleuilite Veleuilite10 11
DOBAR PROFESOR TREBAO BI RAZVIJATI KRITIKO MILJENJE
STUDENATA, A S DRUGE PAK STRANE
UITI OD STUDENATAAKO NASUMCE UHVATITE NEKOLIKO STUDENATA NA
HODNICIMA NAEGA VELEUILITA I PITATE IH KOJE BI PROFESORE
IZDVOJILI KAO STROE, NJEZINO E SE IME POJAVITI U TOP TRI ODGOVORA.
NO, AKO IH PITATE KOJI
SU IM PROFESORI NAJDRAI I S KOJIMA IMAJU NAJBOLJU KOMUNIKACIJU
NA NASTAVI, INES JEMRI OSTOJI ZAUZET
E PRVO ILI DRUGO MJESTO NA LJESTVICI. DOKAZ TOMU SU I GODINJE
ANKETE PREMA KOJIMA JE SVRSTANA U
KATEGORIJU NAJBOLJIH NASTAVNIKA PREMA MILJENJU STUDENATA. OSIM U
NASTAVNIKOJ, PROFESORICA JEMRI
OSTOJI OD OVE JE GODINE I U ULOZI VODITELJICE UREDA ZA
OSIGURANJE KVALITETE VELEUILITA BALTAZAR ZAPREI. KAKO IZGLEDA
NJEZINA RADNA SVAKODNEVICA DONOSIMO U
ZANIMLJIVOM RAZGOVORU U NASTAVKU
INTERVJU MR. SC. INES JEMRI OSTOJI, V. PRED
VOLIM FOTOGRAFIRATI I MEDIJ FOTOGRAFIJE KOJI, PO MOJEM MILJENJU,
NAJBOLJE OSLIKAVA EMOCIJU, TRENUTAK ILI DRUTVENE OKOLNOSTI
ODREENOGA RAZDOBLJA. U SLOBODNO VRIJEME ITAM, SLUAM MUZIKU, NAJEE
FUSION JAZZ I DEPECHE MODE, GLEDAM DOKUMENTARNE FILMOVE I
SKANDINAVSKE SERIJE.
Od ove godine na Veleuilitu Baltazar oformljen je novi Ured za
osiguravanje kvalitete. Zato je oformljeno to tijelo i koje su
njegove glavne zadae?
Ured za osiguravanje kvalitete s radom je zapoeo poetkom
studenoga i nastavlja se na rad Povjerenstva za praenje kvalitete
koje je oformljeno 2011. godine, a iji je rad koordinirao prodekan
Funda. Osiguravanje kvalitete vrlo je vaan segment sustava visokoga
obrazovanja u kojem se u po-sljednjih desetak godina na europskom
obrazovnom prostoru uinilo mnogo, kao uostalom i na drugim
akcijskim linijama Bolonjskoga procesa, od razvoja kvalifi-
kacijskoga okvira do poticanja uporabe ishoda uenja i sl.
Ukljuivanjem u procese osiguravanja kvalitete visokoobrazovne
institucije poveavaju svoju konkurentnost, transparentnost i ugled
te izgrauju odnos povjerenja, pritom stalno preispitujui
uin-kovitost postojeih mehanizama pobolja-vanja rada te predlaui
nove. Osnovni je cilj sustava za osiguravanje kvalitete razvoj tzv.
kulture kvalitete u kojoj svi dionici preuzimaju odgovornost za
kvalitetu i bave se njezinim osiguravanjem u svojem dje-lokrugu
rada.
- Osnovne zadae Ureda za osiguravanje kvalitete proizlaze iz
samoga naziva ure-da. Dakle, naa je svrha osigurati kvalitetu
-
Zaprei ZapreiVeleuilite Veleuilite12 13
Kljuna ideja svih aktivnosti osiguravanja kvalitete s jedne je
strane odgovornost, a s druge poboljanje.
OTVORENI SMO, DAPAE PRIELJKUJEMO PARTNERSKI ODNOS I SA
STUDENTIMA TE OVIM PUTEM POZIVAMO STUDENTE DA NAM SE OBRATE S
KONSTRUKTIVNIM PRIJEDLOZIMA ZA POBOLJANJE KVALITETE.
VOLIM SVOJ POSAO I DRAGO MI JE DA TO STUDENTI PREPOZNAJU.
ZAHVALJUJEM SVOJIM STUDENTIMA TO SU ME I U PROLOJ AKADEMSKOJ GODINI
VRLO VISOKO OCIJENILI I POZICIONIRALI MEU NAJBOLJE NASTAVNIKE.
rada Veleuilita. Osiguravanje kvalitete obuhvaa sve aktivnosti
koje se provo-de s ciljem trajnoga poboljavanja rada institucije.
Naa je zadaa da u proces ukljuimo sve dionike koji su posredno ili
neposredno ukljueni u proces uenja i poduavanja, pritom potujui
Standar-de i smjernice za osiguravanje kvalitete na europskom
prostoru visokoga ob-razovanja (ESG). Rije je o naputku za razvoj
sustava unutarnjega i vanjskoga vrednovanja osiguravanja kvalitete
koji je objavilo Europsko udruenje za osigu-ravanje kvalitete u
visokom obrazovanju (ENQA). Prvotno objavljene prije deset godina,
u 2015. godini prole su kroz proces revidiranja u svrhu to
boljega
odgovora na promjene u europskom obrazovnom prostoru. Definirani
stan-dardi i smjernice doprinose zajednikomu shvaanju sustava
kvalitete te njegovu osiguravanju u uenju i poduavanju te su
svojevrsni odgovor na promjene koje je donijela nova obrazovna
paradigma. Kljuna ideja svih aktivnosti osiguravanja kvalitete s
jedne je strane odgovornost, a s druge poboljanje. Dakle, Ured e s
jedne strane pruati i prikupljati informacije o kvaliteti
Veleuilita, a s druge savjetovati i preporuivati aktivnosti
unaprjeenja rada s ciljem uvoenja kulture kvalitete koju prihvaaju
svi dionici, od studenata do Uprave.
Koliko osoba djeluje unutar Ureda i koje su njihove obveze?
Osim mene na funkciji voditeljice, u Uredu djeluje i asistentica
Kristina Ko-brehel kao administrativna pomo. Kole-gica Kobrehel
diplomirana je studentica naega Veleuilita, moja dugogodinja
demonstratorica i desna ruka u provedbi godinje studentske ankete o
procjeni kvalitete rada nastavnika, izvedbe kolegija te poslovanja
i usluga Veleuilita. Raduje me to je Uredu dodijeljena upravo ona.
Osim to je rije o izrazito odgovornoj, motiviranoj i proaktivnoj
kolegici s kojom uspjeno suraujem nekoliko godina, Kristina i ja
meusobno se uvaavamo i razumijemo, dijelimo slian svjetonazor i
radne navike te se na odnos iz student-sko-nastavnikoga razvio u
kolegijalno-prijateljski. Zbog svega toga uvjerena sam da e rad
Ureda biti uspjean i s dobrim rezultatima.
Na koji nain Ured funkcionira i u kojoj e mjeri, po Vaem
miljenju, njegov rad doprinijeti poboljanju kvalitete rada
Veleuilita?
Ured za osiguravanje kvalitete pred-loio je Upravi Veleuilita
plan aktiv-nosti za tekuu akademsku godinu. Na je plan vrlo
ambiciozan te, izmeu ostaloga, ukljuuje provedbu nekoliko
istraivanja, uspostavu redovite suradnje s nastavnicima,
voditeljima usmjerenja, proelnicima katedri, studentima, stru-nim
slubama, vodstvom Veleuilita i Upravom, definiranje kljunih
pokazatelja uspjenosti institucije i strune i istrai-vake
djelatnosti te pokazatelja kvalitete
obrazovanja. Na je cilj, kako sam ve navela, uspostaviti kulturu
kvalitete na svim institucionalnim razinama. Upra-vo smo proveli
unutarnje vrednovanje kvalitete gdje smo u razgovoru s
pred-stavnicima strunih slubi dobili uvid u nesuglasnosti s kojima
se susreu te na temelju kojih smo izradili preporuke za dodatne
aktivnosti s ciljem poboljanja kvalitete. Do kraja godine to isto
planiramo i sa studentima te voditeljima usmjerenja i proelnicima
katedri. Zavrili smo i s ovogodinjim vanjskim vrednovanjem prema
normi ISO 9001:2008 koje je tre-balo potvrditi je li sustav
upravljanja u skladu sa zahtjevima norme. Veseli me to je izvjee
kontrolnoga audita pozi-tivno ocijenjeno te potvreno da nae
Veleuilite uinkovito primjenjuje sustav upravljanja kvalitetom.
Ustroj Ureda za kvalitetu svakako e doprinijeti pobolj-anju
kvalitete rada Veleuilita. Ne bih prihvatila dekanov poziv da vodim
Ured da iskreno ne vjerujem u to. Osiguravanje kvalitete, kako sam
ve rekla, iznimno je vaan segment visokoobrazovnoga sustava. Iako
je nae Veleuilite i do sada provodilo odreene aktivnosti i
razvijalo politiku kvalitete, bez institu-cionaliziranoga pristupa
problematici nju naalost nije mogue u potpunosti provoditi. Budui
da imamo podrku dekana i Uprave, izvrsnu suradnju s prodekanicom za
nastavu te otvorenu komunikaciju sa strunim slubama, to se
potvrdilo unutarnjim vrednovanjem te nizom to formalnih, to
neformalnih poruka podrke kolega nastavnika, ne sumnjam da e
kultura kvalitete vrlo brzo biti uspostavljena.
Je li Ured za osiguravanje kvalitete na raspolaganju samo
djelatnicima Ve-leuilita koji svojim prijedlozima ele poboljati
funkcioniranje sustava ili je to tijelo kojemu se mogu obratiti i
studenti?
Ured za osiguravanje kvalitete na raspolaganju je svima: i
nastavnicima i djelatnicima strunih slubi i studentima. Studenti
svoje prijedloge mogu uputiti preko svojih predstavnika u
Studentskom zboru ili se izravno obratiti nama. Ako stu-denti to
zatrae, potovat emo njihovu anonimnost, a sve prijedloge studenata
Ured e evidentirati, proslijediti relevan-tnim tijelima te se o
njima oitovati pisanim
putem. Otvoreni smo, dapae prieljku-jemo partnerski odnos sa
studentima te ovim putem pozivamo studente da nam se obrate s
konstruktivnim prijedlozima za poboljanje kvalitete.
Koliko kolegija predajete na Veleu-ilitu Baltazar i koliko ste
dugo lan kolektiva Veleuilita Baltazar?
Pred nekoliko dana navreno je deset
godina otkako sam zaposlena na Ve-leuilitu Baltazar. Zapoela sam
kao asistentica na sociolokoj skupini kolegija, a danas sam u
nastavnom zvanju vii pre-dava, nositeljica sam i izvoditeljica
uku-pno etiriju kolegija na preddiplomskim strunim studijima
Menadment u kulturi i Menadment uredskog poslovanja te na
specijalistikim diplomskim strunim studijima Komunikacijski
menadment i Financijski menadment. Rije je o ko-legijima Osnove
znanosti o drutvu I i II, Znanost o kulturi, Metodologija
dru-tvenih istraivanja i Osnove metodolo-gije istraivakog rada. Na
svakom se kolegiju trudim odravati interaktivnu i problemski
orijentiranu nastavu te poticati kritiko miljenje studenata. Od
prole akademske godine obnaam i dunost proelnice Katedre za
sociologiju, psi-hologiju i srodne discipline. Iskoristit u priliku
da najavim seriju predavanja o kulturnim i kreativnim industrijama
koja e se odrati u iduem semestru u or-ganizaciji Katedre.
Kako je zapoela Vaa pria na Bal-tazaru?
Zaposlila sam se vrlo brzo po zavretku studija sociologije.
Nakon tri mjeseca dobila sam mjesto voditeljice istrai-vanja trita,
javnoga mnijenja i medi-ja u jednoj telekomunikacijskoj tvrtki.
Posao je bio zanimljiv, no poslodavac nije pa sam ubrzo, po isteku
probnoga roka, odluila potraiti posao drugdje. Posljednjega radnog
dana nazvao me pokojni dekan Skledar s informacijom da enska
infoteka enski informacij-skodokumentacijski centar trai
socio-loginju. Razgovor za posao pretvorio se u ugodno druenje.
Posao sam dobila i u njoj provela gotovo etiri godine. Moj je posao
prvotno ukljuivao media mo-nitoring i odravanje baze podataka, no
ubrzo se podruje rada drastino proirilo pa sam bila zaduena za
organiziranje godinje meunarodne konferencije ene i politika na
Interuniverzitetskom cen-tru u Dubrovniku, vodila sam dva velika
meunarodna projekta, provela neko-liko istraivanja o politikoj
participaciji ena i o problemu nasilja nad enama, koordinirala
uspostavu informacijskodokumentacijskih centara u zemljama Istone i
Srednje Europe, bila lanicom
urednitva izdavake djelatnosti udruge, pisala projektne
prijedloge i pohaala niz konferencija i seminara. Pritom sam mnogo
putovala i upoznavala zanimljive suradnike. Iskustvo u udruzi jedno
je od najvanijih u profesionalnom smislu s obzirom na to da sam u
multikulturnoj sredini osvijestila odreene probleme manjinskih
skupina, uvidjela vanost (graanskoga) obrazovanja i podizanja
politike pismenosti, oblikovala svoja uvjerenja i vrijednosti, ali
i stekla niz ko-risnih vjetina koje bih teko mogla stei drugdje.
Posljednji tjedan rada u Infoteci provela sam u Bangkoku na
globalnoj meunarodnoj konferenciji o enskim pravima. Bio je to
egzotian i lijep zavre-tak vrlo vanoga perioda u mojem ivotu. Budui
da je civilni sektor u to vrijeme prolazio kroz neizvjestan period
zbog sve manjega broja raspoloivih sredstava iz razliitih fondova i
zaklada, odluila sam ponovno promijeniti posao. Da sam na tritu
rada imala, osim nagrade za rad i trud, i neto sree dokazuje da sam
u istom danu dobila poziv da se pridruim Uredu za ravnopravnost
spolova Vlade Republike Hrvatske i Veleuilitu Baltazar. Iako se
prvotno nisam vidjela u sustavu obrazovanja, nisam mnogo dvojila
koje mjesto prihvatiti. I eto me nakon deset godina, sretne i
ispunjene, u obrazova-nju. Odabrala sam za sebe, oigledno, ispravan
put.
Sudei prema anketama koje Vele-uilite provodi svake godine,
svrstani ste u kategoriju najboljih nastavnika prema miljenju
studenata. Cijene Va nain rada i dostupnost, koliko Vam kao
nastavniku znai taj pozitivan feedback?
Ocjena studenata potvrda je da ono to volim raditi najvie, dakle
biti u nastavi, radim kvalitetno. To je ujedno potvrda moje
predanosti poslu, zalaganja, truda i rada, otvorenosti za potrebe i
proble-me studenata i znai mi zaista mnogo. Osim pozitivnih
komentara na kvalitetu izvoenja nastave, studenti navode da imam
jasne kriterije, da sam pravedna, da traim, ali i da dajem mnogo.
Prepoznaju moja nastojanja da u njima razvijam soci-oloku
imaginaciju te mi nerijetko zahvale to sam ih potaknula na
razmiljanje, a ne na puko bubanje injenica. Volim svoj posao i
drago mi je da to studenti prepo-
VOLIM DISKUSIJE SA STUDENTIMA KOJE SE NEKADA PROTEGNU NA PAUZU,
A PONEKAD I NA IDUI SAT. VOLIM KADA SAM NAKON NASTAVE INSPIRIRANA,
ALI I KADA SU STUDENTI INSPIRIRANI ONIM TO UJU ILI NAUE NA
PREDAVANJU. LIJEPO JE OSJETITI DA STE DIJELOM PROMJENE KOJA SE
ODVIJA U POJEDINCU KADA SHVATI DA JE USVOJIO NETO NOVO. PREDNOSTI
SU RADA SA STUDENTIMA NEBROJENE, A OTKRIVAM IH I NAKON DESET
GODINA.
Turska Profesorica Jemri Ostoji na
Erasmus razmjeni u Turskoj
-
Zaprei ZapreiVeleuilite Veleuilite14 15
NA SVAKOM KOLEGIJU TRUDIM SE ODRAVATI INTERAKTIVNU I PROBLEMSKI
ORIJENTIRANU NASTAVU TE POTICATI KRITIKO MILJENJE STUDENATA.
ELI SVOJU HOODICU?
Poalji e-mail na:[email protected]
i narui svoj primjerak!
znaju. Zahvaljujem svojim studentima to su me i u proloj
akademskoj godini vrlo visoko ocijenili i pozicionirali meu
najbolje nastavnike.
Koje su po Vama kvalitete koje bi trebao imati dobar
profesor?
Dobar profesor trebao bi, osim stru-nosti i znanja to bi po
defaultu trebali imati svi, imati i sposobnost razvijanja kritikoga
miljenja studenata. Navoditi ih na razmiljanje, propitivanje,
trebao bi jaati njihovu sposobnost argumen-tacije, potaknuti
znatielju i kreativnost. S druge pak strane, to isto razvijati i u
sebi te ne samo poduavati, ve i uiti od studenata.ivimo u drutvu
stalne mijene. Utjecaj je informacijskokomunikacijskih tehnologija
golem, a s njime i podlonost studenata razliitim informacijama.
Uloga nastavnika stoga se mijenja od osobe koje je nekada to znanje
prenosila ex cathedra u osobu koja je svojevrsni vodi-telj, mentor,
motivator, smjerokaz prema izvorima koji su znanstveno utemelje-ni
i relevantni. Cjelokupna obrazovna paradigma prolazi kroz mijenu.
Danas
obrazujemo mlade za poslove koji jo ne postoje, stoga su
zahtjevi i oekivanja da visoko obrazovanje promptno reagira na
porast potranje za odreenim vje-tinama i kompetencijama opravdani.
To je u hrvatskom obrazovnom sustavu dosta teko s obzirom na
injenicu da je rije o golemom i tromom sustavu koji na promjene
uglavnom ne reagira. No, ako i ne moemo mijenjati sustav, moemo
promijeniti nain na koji izvodimo nastavu. A nastava bi trebala
biti manje statina, vie problemski orijentirana, usmjerena na
praksu, na djelovanje, grupni rad i suradniko uenje.
Koje su prednosti rada s mladim lju-dima, a to biste moda
izdvojili kao manu rada sa studentima?
Preformulirala bih pitanje i govorila o prednosti rada sa
studentima koji, ako je rije o izvanrednim studentima, nisu nuno
uvijek i mladi. Ljepota rada sa studentima jest ta da, ovisno o
inte-rakciji studenata i dinamici grupe, neka nastavna cjelina moe
poprimiti potpuno drugaiji oblik od onoga na to ste navikli ili to
ste planirali. Volim tu svojevrsnu nepredvidivost koja je rezultat
razliitih stavova i iskustava studenata. Volim diskusije koje se
nekada protegnu na pauzu, a ponekad i na idui sat. Volim kada sam
nakon nastave inspirirana, ali i kada su studenti inspirirani onim
to uju ili naue na predavanju. Lijepo je osjetiti da ste dijelom
promjene koja se odvija u pojedincu kada shvati da je usvojio neto
novo. Prednosti su rada sa studentima nebrojene, a otkrivam ih i
nakon deset godina. Mane, ako i postoje, ne uoavam. Ako uoavate
mane, pretpostavljam da je to prvi znak da profesija nastavnika vie
nije za vas. Dodue, uoavam nedostatke niih ra-zina obrazovnoga
sustava koji mlade ukalupljuje, unitava im znatielju, ne potie
kritinost i kreativnost. No i to pokuavam ublaiti, da ne kaem
spasiti, nainom poduavanja koji primjenjujem i za koji se
zalaem.
Koliko su, prema Vaem miljenju, mladi danas svjesni vanosti
obrazova-nja i njihove uloge u oblikovanju svijeta u kojem
ivimo?
Obrazovanje nije samo vrijednost uspjenoga pojedinca, ve je i
preduvjet uspjenoga drutva. Znanje i vjetine najvaniji su razvojni
resurs drutva da-nanjice, za koje esto moemo uti da je drutvo
znanja. Funkcionalistika perspektiva u sociologiji naglaava da
obrazovanje ne ukljuuje samo stjecanje odreenih znanja i vjetina,
ve i stva-ranje uvjerenja i moralnih vrijednosti. Upravo je taj
aspekt od izuzetne vanosti za populaciju mladih. Prema studiji koju
je proveo Institut za drutvena istrai-vanja obrazovne aspiracije
mladih vrlo su visoke, ve uenici osmoga razreda u izrazito velikom
broju navode da ele
upisati fakultet. Studija takoer pokazuje da su pristup uenju,
obrazovna posti-gnua i obrazovne aspiracije pozitivno povezane s
vrednovanjem obrazovanja i s percepcijom obrazovanja kao sred-stva
za postizanje odreenih ivotnih ciljeva, primjerice, obrazovanja kao
preduvjeta kvalitetnoga ivota, boljih prihoda, uzdizanja na
socijalnoj ljestvici i bijega od siromatva. Vjerujem da je sve vei
broj populacije, dakle ne samo populacije mladih, svjestan vanosti
for-malnoga obrazovanja. Tomu svjedoi podatak da broj
visokoobrazovanih u Hrvatskoj raste. No, smatram kako su neformalno
i informalno obrazovanje, dakle oni oblici obrazovnih aktivnosti
koji ine koncept cjeloivotnoga ue-nja, jo uvijek nedovoljno
prepoznati, a upravo je cjeloivotno uenje danas neophodan dio ivota
i rada u modernom drutvu. Brzina drutvenih promjena mijenja i samu
prirodu obrazovanja kao strukturiranoga prijenosa znanja unu-tar
formalne institucije u ogranienom ivotnom razdoblju i sve vie
promie ideju cjeloivotnoga uenja koje priznaje da se vjetine i
znanja mogu stei u razliitim oblicima interakcije i putem razliitih
drutvenih institucija. U tom pogledu voljela bih da nai,
prvenstve-no redoviti studenti, osvijeste nunost kontinuiranoga
rada na sebi i svojim vjetinama.
Kako najvie volite provoditi slobodno vrijeme?
Mama sam estogodinjaka pa mi je teko govoriti o slobodnom
vremenu. Ono se najee vee uz aktivnosti mo-jega sina pa se volim
aliti da uz posao nastavnice, radim i kao privatna vozaica. No,
osim vremena s obitelji, volim putovati i kada je to mogue,
slobodno vrijeme iskoristim za izlet, odlazak u prirodu, pla-nine
ili na neko krae putovanje koje pak spajam s drugom velikom
strasti, a to je amaterska fotografija. Volim fotografirati i volim
medij fotografije koji, po mojem miljenju, najbolje oslikava
emociju, tre-nutak ili drutvene okolnosti odreeno-ga razdoblja. U
slobodno vrijeme itam, sluam glazbu, najee fusion jazz i Depeche
Mode, gledam dokumentarne filmove i skandinavske serije, a esto
idem i u kino pogledati animirane filmove, prema elji svojega
sina.
Planovi i elje za bliu budunost? Planova je mnogo: postati
certificirani
lead auditor i dodatno se usavravati u podruju osiguravanja
kvalitete, ustrojiti funkcionalan Ured za osiguravanje kva-litete,
dalje razvijati svoje nastavnike kompetencije i kolegije koje
izvodim i doktorirati. Osim toga, nedavno sam ispred Veleuilita
predloena za la-nicu Kulturnoga vijea Grada Zapreia te mi je velika
elja da kroz rad Vijea doprinesem razvoju kulture nae lokalne
zajednice.
Fotografija Veliku ljubav profesorica gaji prema
amaterskoj fotografiji
-
Veleuilite Baltazar Zaprei ove je jeseni u svojim prostorima
otvorilo studentsku kantinu i postalo prvo privat-no veleuilite u
Republici Hrvatskoj koje je dobilo dopu-tenje za otvaranje
restorana subvencionirane prehrane u svojim prostorima, kao i prvo
veleuilite izvan Zagreba koje-mu e uslugu prehrane pruati
Studentski centar Sveuilita u Zagrebu.
Ovo je jo jedan sjajan primjer investicije privat-noga uilita u
studentski standard s obzirom na to da je Veleuilite Baltazar
Zaprei u potpunosti sa-mostalno izgradilo i opremilo ovu studentsku
kantinu, ije e otvaranje biti novi korak u izjednaavanju statusa i
prava studenata dravnih fakulteta s onima s privatnih
veleuilita
i visokih kola.Koliko je truda i napora tre-
balo uloiti u otvorenje ovo-ga restorana na sveanom je otvorenju
istaknuo bivi pred-sjednik Studentskoga zbora Veleuilita Baltazar
Zapre-i i bivi predsjednik Vijea studenata veleuilita i visokih
kola Republike Hrvatske Toni Ganjto, prisjetivi se kako je u poetku
bilo rijei o tome da je otvorenje restorana subvenci-onirane
prehrane na Baltazaru bitka koju se ne moe dobiti. No, zahvaljujui
angamanu studentskoga zbora, dokazano je suprotno.
Student, bez obzira na to iz kojega dijela binarnoga sustava
visokoga obrazova-nja dolazi, mora biti student i imati iste
obaveze i ista prava, izmeu ostaloga i na prehranu. Danas otvaramo
restoran sub-vencionirane prehrane po prvi
put na privatnome veleuilitu, to osim pozitivnoga utjecaja na
studentski standard ima i jednu znatno veu poruku: otvaranje
sustava visokoga obrazovanja prema ulaganjima iz privatnoga
sektora, rekao je Ganjto.
Dekan Veleuilita Baltazar Zaprei dr. sc. Vinko Moro-vi, prof. v.
. zahvalio je svim lanovima studentskoga zbora koji su proteklih
godina upor-no radili na ostvarenju svojega cilja, a na potpori je
zahvalio i Ministarstvu znanosti, obra-zovanja i sporta koje je
izdalo suglasnost za otvorenje resto-rana subvencionirane
prehra-ne. Ispred Ministarstva svim se gostima obratila pomonica
ministra prof. dr. sc. Ruica Beljo Lui koja je istaknula kako su od
2012. godine ui-njeni veliki pomaci u pobolja-nju standarda
studiranja zato
Ruak s x-icom na Baltazaru!
Dugogodinja elja konano postalastvarnost - otvorena studentska
menza na Veleuilitu Baltazar Zaprei
Dekan Veleuilita Baltazar Zaprei dr. sc.
Vinko Morovi, prof. v. . zahvalio je na potpori i Ministarstvu
znanosti,
obrazovanja i sporta koje izdalo suglasnost za otvorenje
restorana
subvencionirane prehrane.
ZAHVALA
Danas otvaramo restoran subvencionirane prehrane po prvi put na
privatnome veleuilitu - istaknuo je Toni Ganjto, bivi predsjednik
Studentskoga zbora Veleuilita Baltazar Zaprei i bivi predsjednik
Vijea studenata veleuilita i visokih kola RH.
PRVI U HRVATSKOJ
Zaprei ZapreiVeleuilite Veleuilite16 17
Uz studentsku menzu, u Zapreiu je otvoren i ured Studentskoga
servisa Zagreb, te sve obveze vezane uz studentske ugovore i posao
moete rijeiti i u Zapreiu! (ulaz s vanjske strane, po stepenicama
uz glavni ulaz u knjinicu Veleuilita)
Otvoren i ured Studentskoga servisa Zagreb
to je Ministarstvu prioritet uti miljenje i stavove studentske
populacije. Pohvalila je i su-radnju s Gradom Zapreiem koji je
sjajan primjer ulaganja lokalne samouprave u visoko
obrazovanje.
Sveanomu otvorenju nove kantine nazoili su i prof. dr. sc. Ivo
Drui, predsjednik Na-cionalnoga vijea za znanost, visoko
obrazovanje i tehnoloki razvoj, predsjednik Zajednice studentskih
centara Republike Hrvatske Nenad Milija, po-monik ravnatelja
prehrane Studentskoga centra Zagreba Mirko Bonjak te brojni
grad-ski vijenici Gradskoga vijea Grada Zapreia predvoeni
zamjenikom gradonaelnika doc. dr. Alanom Labusom.
Otvorenje Sveanu vrpcu prerezali su dekan dr. sc. Vinko Morovi,
prof. v. ., pomonica ministra obrazovanja prof. dr. sc.
Ruica Beljo Lui, nova predsjednica naega Studentskog zbora Diana
Sliko i njen prethodnik Toni Ganjto
-
Zaprei ZapreiVeleuilite Veleuilite18 19
Karen, Rmy i Ludwig tri su studenta koja su prije 3 mjeseca
krenula na putovanje svijetom u elek-trinom tuk-tuku. Nakon
Tajlanda, Laosa, Kine, Kazahstana, Rusije, Gruzije, Armenije i
Turske ovaj trio u svojem tuk-tuku stigao je i do Zapreia, a na
Veleuilite Baltazar Zaprei svratili su kako bi na-im studentima i
profesorima ispriali zanimljivu priu o svojem epskom putovanju!
Kada su se Karen, Ludwig i Rmy susreli u klupama svojega
fakulteta IAE Toulouse u junoj Francuskoj, nisu ni pomislili u to e
se njihovo prijateljstvo pretvoriti. U prosincu 2014., samo godinu
dana prije nego su se svjetski
lideri sastali u Parizu i postigli svjetski klimatski sporazum,
Karen, Rmy i Ludwig razmiljali su kako voditi uzbudljiv i smislen
ivot. Razmiljali su o tome kako pozitivno utjecati na ovaj svijet,
a nakon to su se u Bangkoku upoznali s bunim tuk-tukom rodila se
ideja: putovanjem preko Euroazije u elektrinom tuk-tuku pokazati
svima da je elektrina energija najbolji put do zatite okolia.
Njihova razmiljanja i tenje doveli su ih do osnivanja
ne-profitne organizacije. Zajedno s Rmyjem razvili su projekt,
osigurali velike sponzore i na kraju kupili elektrini tuk-tuk u
Bangkoku. Uputili su se na svoje epsko putovanje pod imenom
Pilgreens, sa eljom da potaknu razmiljanja o
U sklopu predmeta Osnove znanosti o drutvu nae profesorice Ines
Jemri Ostoji gostujue predava-nje odrala je Martina Kriani, dipl.
soc., pokretaica modnoga projekta myauMANIA. Studenti su imali
priliku uti sve o jedinstvenom projektu
i novoj modnoj sceni u Hrvatskoj; jedinstvenom dizajnu
in-spiriranom rocknroll kulturom i japanskim stilovima kao to su
lolita, mori girl, otome, cult party kei, fairy kei i decorom.
Japanska situacija interesantna je po tome to se (izvorno)
japanske supkulture ne protive kapitalizmu i konzumerizmu, kao to
to ine zapadne, ve ih koriste u svojem otporu domi-nantnoj kulturi,
s obzirom na to da su vrijednosti hedonizma i individualizma oprene
tradicionalnim japanskim kolektivi-stikim vrijednostima. Zbog toga
je danas u Japanu prisutna izrazito razvijena komercijalna
alternativna modna industrija kao unikatna, kreativna i tedljiva
modna kultura temeljena na vrijednostima DIY-a, redizajna i second
hand kulture. Ona danas ima znatan utjecaj na supkulturne i modne
trendove na Zapadu i postala je prepoznatljivi zatitni znak
(post)mo-dernoga Japana.
Nakon Tajlanda, Kazahstana i Rusije Pilgreensi stigli i na
Veleuilite Baltazar
ALTERNATIVNA MODNA INDUSTRIJA JAPANA NA BALTAZARU
ELEKTRINIM TUK-TUKOM NA EPSKO PUTOVANJE
MYAUMANIA
irenje svijestiGostujui na raznim fakulte-
tima ire svijest o vanosti ouvanja okolia, a kroz
razne medije koji ih prate ta poruka dopire do velikoga broja
stanovnika svake od
zemalja koje su obili.
Probna vonjaNakon predavanja Karen,
Remy i Ludwig objasnili su Baltazarovcima sve o njiho-vu
elektrinom tuk-tuku te im ponudili i probnu vonju
Jedinstveni dizajnStudenti su imali priliku uti sve
o jedinstvenom dizajnu inspi-riranom rocknroll kulturom i
japanskim stilovima kao to su lolita, mori girl, otome, cult
party
kei, fairy kei i decorom.
elektrinoj energiji. Upravo zato esto organiziraju kon-ferencije
na prestinim sveuilitima gdje razgovaraju sa studentima,
znanstvenicima i strunjacima iz podruja energetike i
mobilnosti.
Studentima Baltazara ispriali su kako je do sada izgle-dao
njihov put, s kojim su se problemima susretali u svojoj
pustolovini, kako ljudi reagiraju na njih i njihovo vozilo u raznim
dravama i koliku potporu uivaju u svim zemljama koje su do sada
proli. Gostujui na raznim fakultetima ire svijest o vanosti ouvanja
okolia, a kroz razne medije koji ih prate ta poruka dopire do
velikoga broja stanovnika svake od zemalja koje su obili.
-
ZapreiVeleuilite20 ZapreiVeleuilite 21
Baltazar dnevni bora-vak ugodno je mjesto za razgovor i
razmje-nu ideja i miljenja, a ast da bude prvi gost u na-em dnevnom
boravku pripala je Huseinu Hasanefendiu Husu gitaristu, autoru i
jednomu od osnivaa Parnoga valjka! Prvo druenje u Baltazar dnevnom
boravku bilo je odrano u sklopu Praktikuma glazbeno-scenske
produkcije Menadmenta u kul-turi. Budui menaderi mogli
su tom prilikom uti iskustva glazbenika koji ve 40 godina kroz
glazbu stvara povijest, to glazbenici oekuju od me-nadera, koja su
njihova isku-stva s menaderima i kako on obavlja taj posao.
Husova glazbena pria za-poela je, kako je istaknuo, i davno
prije Parnoga valjka jer se ljubav prema glazbi rodila jo u
srednjoj koli. Osjeaje koje je glazba izazivala kod njega nije
mogue rijeima opisati,
istaknuo je Hus koji je ve tada znao da e to biti njegov put.
Kada je donio odluku da odu-staje od daljnjega kolovanja, roditelji
nisu bili oduevljeni. Naelno su podravali moju elju da se bavim
glazbom, ali na kraju krajeva, ipak su eljeli da ja zavrim neto
konkretno, za svaki sluaj. Tako sam upi-sao pravo, koje nisam
nikada zavrio, ispriao nam je Hus kroz smijeh i nastavio se
pri-sjeati glazbenih poetaka u svojem kvartu u Zagrebu gdje je
odrastao. Tada je svaki kvart imao bend, deki su se okupljali na
klupicama u parku i svirali To je bilo okruenje u kojem sam
odrastao i to me fasciniralo.
Kako mnoge prie velikana svjetske glazbene scene obino i
zapoinju, na samim poet-cima nije bilo jednostavno i i-vot od
glazbe isprva se svodio na preivljavanje. Ali jednom kada su
odluili ozbiljno krenuti u to, stvari su poele sjedati na svoje
mjesto. Grupa Parni valjak nastala je 1975. godine nakon razilaenja
rock grupe 220 u kojoj je Hus svirao, a Aki pjevao. Parni valjak
postao je jedan od pokretaa cijeloga vala rock i pop-rock grupa na
ovim prostorima, a u 40 godina djelovanja svojim su pjesmama
U Hrvatskoj postoji velika potreba za strunim i profesionalnim
glazbenim menaderima
HUSEIN HASANEFENDI HUS, PARNI VALJAK
ostavili znaajan trag u cijeloj regiji.
Uz dugogodinje pisanje tek-stova, pisanje glazbe i sviranje, Hus
je u Parnom valjku odluio preuzeti i funkciju menadera, a na
pitanje kako je uspio pomiriti ta dva, na prvi pogled suprot-na
svijeta, odgovorio je kako nikada nije pisanje doivio kao posao. To
nije neto to moram raditi, to je neto bez ega ne mogu, imam potrebu
stvarati na taj nain i to je dio mene. Menaderski dio posla,
istaknuo je, odrauje u razgovoru s kole-gama iz benda jer smatra da
je vie glava uvijek pametnije od jedne. Napomenuo je kako se o
svemu dogovaraju i sve odlu-ke donose zajedno. Na pitanje ima li u
Hrvatskoj profesional-nih menadera za glazbu koji raspolau strunim
znanjima za taj posao, odgovorio je da se ne moe sjetiti niti
jednoga. Kod nas su se menaderima nazvali ljudi koji e dogovoriti
gau, podijeliti novac poslije koncerta svim lanovima benda i
naposljetku dio kolaa uzeti i sebi. A samo to daleko je od funkcije
menadera, rekao je Hus i objasnio koliko je bitno da menader
prepozna potencijal dobroga benda, da zna kako ga prezentirati na
van kako bi dobio potrebnu panju publike te da naposljetku to
uspije i unoviti.
Unato brojnim prednostima drutvenih mrea, online kanala i
ostalih internetskih blagodati, Hus je istaknuo kako je mladi-
ma danas puno tee zapoeti glazbenu karijeru. Kada smo mi
kretali, glazbeni urednici na radiopostajama morali su biti visoko
obrazovani i morali ste proi ozbiljnu selekciju. Tek kada su struni
ljudi stali iza vas, dobili biste poticaj u smislu putanja vaih
stvari na radiju i sl. Danas svatko tko eli moe snimiti pjesmu, moe
ju uploa-dati na internet, ali takvoga je sadraja previe. U moru
takvih uradaka oni kvalitetni najee ni ne dou do izraaja. Jer
in-formacija jako teko dolazi do ciljane skupine.
Iza Parnoga je valjka uspjenih 40 godina, s kratkom pauzom nakon
tridesete godinjice rada, koje su proletjele, rekao nam je Hus.
Tajna dugovjenosti, otkrio je, jest u kvaliteti glaz-be i dobrim
odnosima unutar benda. S lanovima Parnoga valjka i privatno je u
izvrsnim odnosima, to pridonosi odli-noj atmosferi tijekom snimanja
novih pjesama i posebno na njihovim koncertima.
Osim to nam je ispriao svoju zanimljivu glazbenu priu, Hus nas
je na dobrim primjerima poduio kako to rade svjetske glazbene
zvijezde, savjetovao nae menadere kako zadovo-ljiti elje i potrebe
nekih novih glazbenih nada s kojima e raditi te nas oduevio svojom
nepo-srednou i smislom za humor, potvrdivi time da je upravo on bio
najbolji izbor za prvoga gosta Baltazar dnevnoga boravka!
Gostujue predavanje Huseina Hasanefendia Husa odvilo se u
sklo-pu Praktikuma glazbeno-scenske produkcije koji ima za cilj
upoznati studente s dobrom praksom i metodologijom produkcije kako
bi se kao menaderi mogli bolje snai u projektima. Naime, studenti
su vrlo esto kao konzumenti prisutni na brojnim glazbeno-scenskim
progra-mima, ali nemaju jasnu predodbu o kompleksnim poslovima koji
se u okviru produkcije trebaju obaviti kako bi se takvi programi
realizirali. Upravo zato iskustva i znanja koja stoje iza
etrdesetogodinjega iskustva Parnoga valjka, iji su lanovi dugo i
sami bili menaderi, predstavljaju dobar primjer iz prakse.dr. sc.
Jadran Antolovi, prof. v. .
Gostovanje u sklopu Praktikuma glazbeno -scenske produkcije
Kava u ugdonom drutvu Husein Hasanefendi Hus u ugodnom razgovoru
s Petrom Halambek, strunom suradnicom za odnose s javnou i
profesorom dr. sc. Jadranom Antoloviem, prof. v. .
BaltazarDNEVNIBORAVAk
-
Zaprei ZapreiVeleuilite Veleuilite22 23
U ponedjeljak, 30. studenoga na Veleuilitu Baltazar Zaprei
gostujue predavanje odrao je dr. Laurence Hewick. Dvorana 2 bila je
ispunjena do zadnjega mjesta, a studenti koji nisu uspjeli uhvatiti
mjesto za sebe bez problema su prostajali jednosatno predavanje
uvaenoga gosta.
Dr. Laurence Hewick predsjed-nik je Hewick Research Inc.-a koji
se specijalizirao za istraivanje tr-ita i komercijalizaciju
inovativnih proizvoda i usluga. Kako je sam naglasio, paralelno je
uz svoju dugu poslovnu karijeru gradio i onu u akademskoj zajednici
te je dugi niz godina predava na brojnim fakultetima diljem
svijeta. elja mu je od poetka bila da bude proaktivan i da nikada
ne predaje zastarjele teorije, a sjajne primjere iz njegove
dosadanje poslovne prie na ovom su predavanju, uz brojne studente,
zapisivali i neki
nai profesori.Dr. Laurence Hewick iza sebe
ima 40 godina radnoga iskustva, a do sada je radio na viim
ruko-vodeim pozicijama u istraivanju trita i poduzetnitva u Kanadi
i Europi. lan je nekoliko savje-todavnih odbora za nove tvrtke i
agencije gospodarskoga razvoja. Za svoj poduzetniki rad 2013. je
godine primio uvaenu nagradu Dravnoga sveuilita u Floridi za uspjeh
u poslovanju i industriji, a takoer je bio proglaen diplo-mantom
godine na Sveuilitu Wilfrid Laurier. Njegova podruja strunosti
ukljuuju poduzetnitvo, inovacije i kreativno odluivanje. O tim je
temama govorio na strunim skupovima u jedanaest zemalja, napisao je
brojne lanke te je pri-znati strunjak za gospodarski razvoj koji
koristi no-nonsense pristup zasnovan na temeljitom istraivanju.
U sklopu projekta Baltazar Veleuilite na dlanu odran je radni
sastanak i posjet europskoga tima Applea naemu Vele-uiltu.
Posjetili su nas Gauthier Desto-op, glavni inenjer za Centralnu i
Istonu Europu i Filip Hlavac, izvrni menader za Adria regiju. Obili
su i nae studente koji su u Apple praktikumu reirali svoje filmove.
Appleov tim za nae je studente imao samo rijei hvale, posebno
istiui kako su ugodni, pametni i energizirajui.
Uvoenje iPada u nastavni proces je-dinstveni je projekt naega
Veleuilita pokrenut prije godinu dana. Cilj je uvo-enja nove
tehnologije u na nastavni proces razvijanje nastave koja potie
vjetine kritikoga razmiljanja, suradnje i stvaranja inovacija uz
pomo informacij-
sko-komunikacijske tehnologije. Upravo zbog takvoga obuhvatnog
pristupa koji ukljuuje i nastavni proces nae je Veleu-ilite slubeno
postalo kola-svjetionik Appleove tehnologije u obrazovanju za ovaj
dio Europe.
Posjet europskoga tima Applea potvrdio nam je da je na smjer
razvoja pozitivan i u skladu s drugim svjetskim visokoobra-zovnim
institucijama koje takoer uvode tablete u nastavni proces. Tema
razgo-vora s naim studentima bile su pozitivne promjene i izazovi
koje donosi tehnologija u nastavi, a studenti su iskoristili i ovu
priliku za postavljanje pitanja, pa se tako razgovaralo o
dostupnosti aplikacija za hrvatsko trite te o mogunostima
za-poslenja u najveim IT tvrtkama.
Puno se pria o startupovima, no znamo li kako oni nastaju, kako
se razvijaju i to im je cilj? Moe li se uspjean startup pokrenuti u
okviru gospodarstva male drave, ako da - na koji nain? Odgovore na
ta i brojna druga pitanja o tome kako se ukljuiti u svijet
startupova dao je Mihovil Baranic, suosniva Zagrebakoga inkubatora
poduzetnitva na gostu-juem predavanju Veleuilita Bal-tazar Zaprei.
Predavanje su, uz Veleuilite, organizirali i Hrvatska udruga za
upravljanje projektima, Young Crew Croatia i Alumni klub Baltazar,
a dvorana popunjena do zadnjega mjesta najbolje govori o koliko se
zanimljivom gostu radilo.
Mihovil Barani suosniva je Zagrebakoga inkubatora podu-zetnitva
koji je osnovao 2012. godine zajedno s kolegama Saom Cvetojeviem,
Ivom pigelom i Da-mirom Sabolom. ZIP je danas lider u Republici
Hrvatskoj na podruju podrke startup projektima, za to je ove godine
i nagraen kao naj-bolja poduzetniko-potporna in-stitucija. Mihovil
Barani takoer je i dugogodinji lan upravnoga odbora Hrvatske mree
poslovnih anela - Crane, od njezina osni-vanja 2008. godine. Kao
poslovni aneo suvlasnik je u 7 tvrtki u RH i inozemstvu. Vie od 15
godina ra-dio je kao menader na podruju financija, poevi u banci,
zatim u brokerskoj kui, sve do drutva za upravljanje investicijskim
fondovi-ma. U posljednjih 5 godina bavi se podrkom startupovima
kroz mo-tivacijske i edukacijske radionice, sudjeluje kao lan irija
i mentor na brojnim domaim i muunarodnim konferencijama te vodi
edukacijski program u Zagrebakom inkubatoru poduzetnitva.
ZA PREDAVANJE DR. LAURENCEA HEWICKA NA BALTAZARU TRAILO SE
MJESTO VIE!
Appleov tim posjetio Baltazar i oduevio se naim studentima
Kako pokrenuti