-
U op{tini Golubac grade se dva va`na mosta na Peku
Za bolju bezbednost irazvoj turizma
Strana VIGodina petnaesta, broj 699, dodatak za Brani~evski
okrug
Istorijski arhiv Po`arevac obele`io dva jubileja
Me|unarodnaskup kao priznanje Strana VIII
P E TA K , 2 2 . j u n 2 0 1 8 , b r o j 7 5 7 1 , g o d i n a X
X I , c e n a 4 0 d i n , 3 0 d e n , 1 K M , 0 , 5 E U R ( C G ) ,
5 k u n a w w w . d a n a s . r s
Ilustr
acija
: M. \
erlek
U Petrovcu na Mlavi pokrenuta humanitarna akcija
Pomo} za malu Jovanu
Strana VI
Petrovac na Mlavi - Obra}aju}i se jav-nosti, predsednik op{tine
Petrovac naMlavi Du{ko Nedini}, govorio je o ak-tuelnom stanju na
teritoriji komune isaniranju posledica velike poplave ko-je, prema
prvim analizama i procena-ma iznose izme|u 13 i 15 milionaevra. On
je naglasio da je u sanacijuposledica poplava uklju~ena i
VojskaSrbije, podsetiv{i gra|ane da je jo{uvek na snazi vanredna
situacija na te-ritoriji op{tine Petrovac na Mlavi.
- Trenutno u Busuru radi JP Srbi-javode. Na brani i nizvodno do
brane,odvijaju se hitni radovi na sanaciji ipredupre|ivanju mogu}ih
sli~nih po-
sledica na slivu nizvodno od poru{e-ne brane. Kao prva faza,
~isti se koritoBusura, nizvodno od brane kroz na-selje. Zatim }e
biti izgra|ene dve pri-vremene deponijske pregrade odkrupnog kamena
koje bi trebalo pri-vremeno da ubla`e poplavni talas izbiv{eg
jezera Busur, kao i da zaustavekretanje nanosa prema nizvodnomdelu.
Druga faza podrazumeva ~i{}e-nje korita od Busura do Petrovca
od
nastalih ~epova, rastinja i drugih na-netih predmeta. Tre}a faza
podrazu-meva analizu stanja na terenu i usva-janje trajnog re{enja
za{tite nizvodnood poru{ene brane u cilju kontrolisa-nja poplavnih
talasa i kretanja nano-sa, izjavio je Nedini} i dodao da su
ve}obavljena detaljna snimanja dronovi-ma i o~ekuje se nala`enje
re{enja u {tokra}em roku. Z. V.
Strana III
Zahvaljuju}i dobrovoljnim davaocima krvi ponovo najhumaniji u
Srbiji
Po`arevljani me|unajboljima na svetu
Sa dostignutim nivoom davanja krvi od6,26 odsto u odnosu na broj
stanovnika,spadaju me|u najvi{e standarde Strana III
Predsednik op{tine Petrovac na Mlavi Du{ko Nedini} o vanrednoj
situaciji
[teta od poplava izme|u 13 i 15 miliona evra
NOVA OTKRI]A U RAMSKOJ TVR\AVI NA DUNAVU
Ram - Radovi na Ramskoj tvr|avi, jednom od najatraktiv-nijih
fortifikacijskih utvr|enja sme{tenoj na obali Dunavanadomak Velikog
Gradi{ta, obavljaju se planiranom dina-mikom a svoj deo posla
uspe{no obavljaju i arheolozi ~e-sto dolaze}i do novih otkri}a koja
oboga}uju saznanja oistorijatu ove kule. Zavr{etak restauracije
planiran je za jul,a kompletno ure|enje tvr|ave do kraja teku}e
godine. Pri-
likom obilaska Ramske tvr|ave, u ovo se uverio predsed-nik
op{tine Veliko Gradi{te, Dragan Mili}, sa saradnicima,koji je, u
razgovoru sa izvo|a~ima radova iz firme Abma izIstanbula, saznao da
se sve planirane aktivnosti odvijajubez problema. Ina~e, od aprila
ove godine, kada je zapo-~ela nova sezona radova na Ramskoj
tvr|avi, neumornose radi i istra`uje. Z. V. Strane IV - V
Kao prva faza sanacije ~isti se korito Busuranizvodno od brane
kroz naselje, a zatim }e bitiizgra|ene dve privremene deponijske
pregrade
Postavljanje barijera na Mlavi
-
II p e t a k , 2 2 . j u n 2 0 1 8 .b r a n i c e v o Ÿ d a n a
s . r s
brani~evo
Ubrzan zavr{etak sportske hale na Srebrnom jezeru
Zavr{ene dve tre}ineplaniranih radovaVeliko Gradi{te - Ovih dana
ubrzo sezavr{ava i druga faza izgradnje sport-ske hale na Srebrnom
jezeru kod Veli-kog Gradi{ta, vrednosti 3.900.000 di-nara, ~ime je
obuhva}eno dve tre}inepredvi|enih radova.
Predsednik op{tine, Dragan Mili}sa saradnicima, obi{ao je ovu
lokaciju
u neposrednoj blizini Ko{arka{kogkampa TEO 4 i Silver Lejk akva
parka.Sportska hala na Srebrnom jezeru jejedna od glavnih
investicija na jezeruu ovoj godini, povr{ine terena 1.200kvadratnih
metara sa kvalitetnim,univerzalnim parketom za ko{arku iodbojku i
prate}im objektima. U pla-
nu je da Jezero postane i odbojka{kicentar, gde }e decu
trenirati vrhunskiodbojka{i, a mladim igra~ima na ras-polaganju su
i brojni prate}i sadr`ajikoji }e im omogu}iti jedinstven do`i-vljaj
i nezaboravan boravak na Srebr-nom jezeru.
Z. V.
Nagrade „Najbolje iz Srbije“ u organizaciji Privredne komore
Srbije i Ministarstva trgovine
„Bambi“ vode}i korporativni brendBeograd - Po`areva~ka Kompanija
„Bambi“ progla{ena je za najbolji korporativ-ni brend u kategoriji
hrane na ovogodi{njoj dodeli priznanja „Najbolje iz Srbije“u
organizaciji Privredne komore Srbije i Ministarstva trgovine,
turizma i teleko-munikacija. Ina~e, pro{le godine Kompanija „Bambi“
i njen brend Plazma kekssu proslavili 50 godina dru`enja sa
potro{a~ima. Na brendovima KompanijeBambi, pre svega Plazmi, su
odrastale i odrastaju brojne generacije. Plazma jeuvek sa nama kada
zatreba i nikada ne zaboravlja na{e dragocene trenutke. Iz
Bambija poru~uju da }e nastaviti da neguju tradiciju omiljenog
doma}eg bren-da. Bambi, jedan od regionalnih lidera u konditorskoj
industriji, ovom nagra-dom je jo{ jednom potvrdio svoj
neprikosnoveni kvalitet i lidersku poziciju. Na-gradu je u ime
kompanije primila Rosa Erki}, PR specijalista u Bambiju. Z. V.
Uskoro po~inju radovi na putu Laznica - Kamenica - @agubica
Investicija na osnovu projekta „Gradimo zajedno“ @agubica -
Brdovito Homolje }e usko-ro dobiti jo{ jednu savremenu
saobra-}ajnicu po{to je op{tina @agubica apli-cirala za finansijska
sredstva kod Mini-starstva privrede, radi izgradnje deoni-ce puta
od naselja Laznice do @agubi-ce, preko Kamenice, po osnovu
kon-kursa koje je raspisalo pomenuto Mi-nistarstvo jula meseca
2017. godine.
Po osnovu Javnog poziva, a u sklopurealizacije Projekta „Gradimo
zajedno“sredstva su odobrena pa je usledilo pot-pisivanje ugovora.
Ugovor je sa pred-stavnicima Ministarstva i izvo|a~imaradova, koji
su imali najpovoljniju po-nudu i izabrani su na sprovedenom
ten-deru, potpisao zamenik predsednikaop{tine @agubica Predrag
Ivkovi}.
Radovi }e zahtevati maksimalnoanga`ovanje, a s obzirom da
predstoji
lepo vreme, Predrag Ivkovi}, zamenikpredsednika op{tine
@agubica, izrazioje nadu da }e se aktivnosti sprovestibez problema.
Prema najavama, izvo-
|a~ }e biti uveden u posao za petnae-stak dana, kada se na
gradili{te o~eku-je i dolazak predstavnika Ministarstvaprivrede
Srbije. Z. V.
U filijalama PIO na podru~ju Brani~evskog okruga
Po~ela podela penzionerskih karticaPo`arevac - U filijalama PIO
na pod-ru~ju Brani~evskog okruga, po~ela jepodela penzionerskih
kartica, koja }enjihovim vlasnicima omogu}iti po-godnosti prilikom
pla}anja roba iusluga. Penzioneri Po`arevca, Golup-ca, Ku~eva,
Petrovca na Mlavi, Veli-kog Gradi{ta, @agubice, @abara i Ma-log
Crni}a mo}i }e da preuzmu svojekartice svakog radnog dana, od 8
do15 sati. Svim korisnicima neophodan
je identifikacioni dokument - li~nakarta ili paso{, da bi
preuzeli karticu.Porodi~ni penzioneri, roditelji, stara-telji i
hranitelji prilikom dolaska popenzionersku karticu trebalo bi
daponesu poslednji ~ek od penzije, od-nosno izve{taj korisnika iz
banke. Na-kon ove raspodele, po~e}e izradapenzionerskih kartica za
nove kori-snike, koji su uklju~eni u isplatu po-sle 26. februara
2018. godine. M. V.
Po`arevac - P~elari su sredinom junap~elari po~eli pripreme za
berbu lipo-vog meda, jer je to cvetno drvo dobrorodilo ove godine,
pa su postojali bez-malo idealni uslovi za visok prinos ko-ji se
o~ekivao ali }e on biti znatno sma-njen po{to je su obilne padavine
po-slednjih zahvatile i Brani~evski okrugnegativno uti~u}i na
p~elarenje.
Dejan Milo{evi}, predsednik udru`e-nja p~elara Po`arevac isti~e
da su p~ela-ri Brani~evskog okruga imali puno pro-blema zbog
vremenskih nepogoda igrada koji je uni{tio lipov cvet pa }e lipaove
godine biti ispod proseka. Uni{tenoje i drugo vo}e ali i druge
poljoprivred-ne kulture pa }e po svemu sude}i i ovobiti jako te{ka
godina kako za p~elare ta-ko i za ostale poljoprivredne
proizvo|a-
~e. Kako Milo{evi} isti~e posle ki{a bi}edosta korovskog bilja i
bi}e bogata livad-ska pa{a pa }e livadski med biti obran uve}oj
koli~ini nego pro{lih godina kojesu bile su{ne. Ove godine bilo je
manje imati~njaka i rojeva pa je na nivou udru-`enja p~elarima
omogu}eno da svakenedelje mogu da nabavljaju nove mati~-njake i
obnove svoja dru{tva. Od 1. av-gusta se zavr{ava kalendarska godina
zap~elare i po~inju pripreme za novu.
Ina~e, cena otkupa bagremovogmeda ove godine je 3,8 eura za
kilo-gram i kako p~elari isti~u ovo je malaotkupna cena i dosta
ni`a nego pro{legodine i o~ekuje se da otkupljiva~i me-da podignu
otkupnu cenu ove vrstemeda. Ostale vrste meda zadr`ale sucene na
nivou pro{le godine. Z. V.
Usled nepovoljnih vremenskih uslova u Brani~evu
Smanjen prinos lipovog medaODRE\ENE LOKACIJE ZA
LUBENICEPo`arevac - Gradsko ve}e Po`arevca do-nelo je odluku
odre|ivanju lokacija za pro-daju lubenica i dinja. U Po`arevcu je
pred-vi|eno 17, a u Kostolcu {est lokacija. Prio-ritet za dodelu
prodajnog mesta ima}e po-ljoprivredna gazdinstva koja su
registrova-na za proizvodnju lubenica na podru~ju ko-je pokriva
grad Po`arevac. M. V.
[KOLI „SVETI SAVA“ NAGRADA ZA LIMENKEPo`arevac - Osnovna {kola
„Sveti Sava“ uPo`arevcu osvojila je nagradu od 100.000dinara, jer
je u prvoj fazi projekta „Svaka li-menka se ra~una“ sakupila 762
kilogramalimenki. Dobijena nov~ana nagrada iskori-sti}e se za
opremanje {kolskog kabineta. Uovom ekolo{kom projektu u~estvovalo
jeoko 50 {kola {irom Srbije, koje su sakupilepreko 1.800 kilograma
limenki. M. V.
U DVE RE^I
ULAZ U NA^ELSTVO KOD BIBLIOTEKEPo`arevac - Zbog radova na
ulaznim vratima na zgradi Na~elstva, od po-nedeljka 18. juna, za
ulazak u zgradu }e se koristiti ulaz kod Biblioteke „Ili-je M.
Petrovi}“, navodi se u saop{tenju informativne slu`be grada
Po`arev-ca. Ina~e, prostorije Biblioteke se nalaze u istoj ovoj
zgradi gde je sme{te-na Gradska uprava Po`arevca, sve~ani saloni,
sale za odr`avanje sastanakai druge javne ustanove. Z. V.
-
b r a n i c e v o Ÿ d a n a s . r s
IIIp e t a k , 2 2 . j u n 2 0 1 8 . brani~evo
Asfaltirana Ulica Jovana [erbanovi}a u centru grada
Radovi zavr{eni samo za jedan danPo`arevac - Gradona~elnik
Po`a-revca Bane Spasovi}, sa saradnici-ma, obi{ao je ulicu Jovana
[erbano-vi}a prilikom po~etka asfaltiranjaove ulice u centru grada,
koja je jed-na od najzna~ajnijih saobra}ajnica,a radovi su zavr{eni
za samo jedandan zahvaljuju}i anga`ovanju sa-vremene
putograditeljske mehani-zacije i stru~nih radnika, pa je
ulicapu{tena u saobra}aj. Pored kolovo-za, u ovoj saobra}ajnici
ura|eni sutrotoari, slivnici i led rasveta.
Spasovi} isti~e da je zadovoljandinamikom radova i da je
du`inaulice 375 metara vrednosti 32,5 mi-liona dinara. Asfaltiranje
ovog delagrada nastavljeno je od Pore~ke doHajduk Veljkove a nakon
toga sekre}e sa radovima od Hajduk Velj-
kove do Njego{eve. Tako|e u ovojulici su izvedeni radovi na
toplifika-ciji vrednosti 19 miliona dinara.Gradona~elnik je
napomenuo dase malo kasni sa radovima, ali da suza to odgovorne
vremenske nepri-like koje su zadesile Po`arevac pro-{le
nedelje.
Ina~e, po{to je ovo jedna od naj-prometnijih saobra}ajnica u
Po`a-revcu, njena {irina je pove}ana na6,5 metara. Ona je povezana
sa Haj-duk Veljkovom ulicom gde se rado-vi izvode punom parom.
Vrednostte investicije je 65 miliona dinaradu`ina ulice je 1.324
metra, a radi sezamena azbestnih vodovodnih ceviu vrednosti od 16,5
miliona dinaratako da }e se na tom mestu ukupnoulo`iti 81,5 milion
dinara. Z. V.
Beograd, Po`arevac - Zahvaljuju}i do-brovoljnim davaocima krvi,
Po`are-vac je osmi put zaslu`io epitet najhu-manijeg grada u Srbiji
~ijem je `itelju\inu Josi}u, za stotinu datih jedinicadragocene
te~nosti, uru~eno posebnopriznanje.
Sa dostignutim nivoom davanja kr-vi od 6,26 odsto u odnosu na
broj sta-novnika, grad Po`arevac je jo{ jednomprogla{en za grad sa
najhumanijimstanovni{tvom, a procenti njihovogodziva ovim humanim
akcijama spa-da me|u najvi{e standarde dostignu-
te u svetu. Time je i Crveni krst Po`a-revac jo{ jednom postao
najuspe{nijaorganizacija u Srbiji, kada je re~ o
omasovljavanju i pripremi akcija do-brovoljnog davanja krvi.
Najvi{e pri-znanje iz oblasti dobrovoljnog davala-{tva, plaketa za
„Najhumaniji grad“ u2017. godini je dodeljena na sve~anomprijemu
povodom obele`avanja Svet-skog dana dobrovoljnih davalaca krviu
Crvenom krstu Srbije.
Predsednik organizacije, prof. drDragan Radovanovi} uru~io je
plake-tu \inu Josi}u, novinaru, aktivisti Cr-venog krsta i
vi{estrukom dobrovolj-nom davaocu krvi, koji je ove godinestoti put
dao krv. Sve~anosti su prisu-stvovali generalni sekretar
Crvenogkrsta Srbije Vesna Milenovi}, pred-stavnik Ministarstva
zdravlja SrbijeDu{an Luki}, direktorka Uprave za bi-omedicinu
Ministarstva zdravlja dr.
Vesna Rakonjac i direktor Instituta zatransfuziju krvi Srbije dr
sc. med. Gra-dimir Bogdanovi}. Crveni krst Po`a-revac ~estitao je
dobrovoljnim davao-cima njihov dan i zahvalio im se {toredovno daju
krv.
U Domu Crvenog krsta Po`arevac,u znak zahvalnosti, uru~ena su
prizna-nja najhumanijim Po`arevljanima ko-ji su se, pored Josi}a,
odlu~ili da dajukrv 75, 50 i 35 puta Tema ovogodi{njekampanje je
akcija solidarnosti, isti~u-
}i glavne humane vrednosti, altrui-zam, po{tovanje, empatiju, a
osnovavolontersko dobrovoljno davanje kr-vi. Slogan je „Budite tu
za druge, dajtekrv, podarite `ivot“. Pored najhuma-nijih
Po`arevljana koji su donirali svo-ju krv za potrebe le~enja
pacijenata bi-li su na ovoj va`noj sve~anosti i volon-teri,
humanisti, radnici Crvenog krsta,predstavnici Op{te bolnice i
lokalnesamouprave.
Z. V.
Zahvaljuju}i dobrovoljnim davaocima krvi, Po`arevljani ponovo
najhumaniji u Srbiji
Me|u najboljima na svetu
Petrovac na Mlavi - Obra}aju}i se jav-nosti, predsednik op{tine
Petrovac naMlavi Du{ko Nedini}, govorio je o ak-tuelnom stanju na
teritoriji komune isaniranju posledica velike poplave ko-je, prema
prvim analizama i procena-ma iznose izme|u 13 i 15 milionaevra. On
je naglasio da je u sanacijuposledica poplava uklju~ena i
VojskaSrbije, podsetiv{i gra|ane da je jo{uvek na snazi vanredna
situacija na te-ritoriji op{tine Petrovac na Mlavi.
- Trenutno u Busuru radi JP Srbija-vode. Na brani i nizvodno do
brane,odvijaju se hitni radovi na sanaciji ipredupre|ivanju mogu}ih
sli~nih po-sledica na slivu nizvodno od poru{enebrane. Kao prva
faza, ~isti se korito Bu-sura, nizvodno od brane kroz naselje.Zatim
}e biti izgra|ene dve privreme-ne deponijske pregrade od
krupnogkamena koje bi trebalo privremeno daubla`e poplavni talas iz
biv{eg jezeraBusur, kao i da zaustave kretanje na-nosa prema
nizvodnom delu. Drugafaza podrazumeva ~i{}enje korita odBusura do
Petrovca od nastalih ~epo-
va, rastinja i drugih nanetih predmeta.Tre}a faza podrazumeva
analizu sta-nja na terenu i usvajanje trajnog re{e-nja za{tite
nizvodno od poru{ene bra-ne u cilju kontrolisanja poplavnih
tala-
sa i kretanja nanosa, izjavio je Nedini}i dodao da su ve}
obavljena detaljnasnimanja dronovima i o~ekuje se nala-`enje
re{enja u {to kra}em roku.
- Kada je u pitanju asfalt koji je ise~enu ulici 8. oktobra gde
je privremeno sa-obra}aj regulisan na drugi na~in, gra|a-nima moram
da ka`em da taj deo ne}e
mo}i da se sanira dok god voda i daljete~e. Potrebno je da
potpuno prestanupodzemne vode, jer }e Putevi Srbije tajpropust
detaljno srediti, odnosno u~ini-ti ga sposobnim da prenosi velike
koli-
~ine vode. Po mom saznanju potrebnoje ugraditi tri cevi F-800,
da se izbetoni-ra i da se sprovedu i pre i posle propu-sta odre|eni
radovi da bi to funkcioni-salo „za vek vekova“, rekao je
Nedini}
Ina~e, o{te}eno je najmanje 500stambenih objekata, uz {tetu
proce-njenu na oko 600 miliona dinara. Naobjektima javne namene
pri~injena je{teta od 100 miliona dinara. Detalji }etek biti
poznati, jer sveobuhvatni po-pis ukupne {tete sledi.
- U ovom trenutku pouzdanoznam, s obzirom na to da su ekipe
izKancelarije za javna ulaganja na tere-nu, da je samo na {koli u
Burovcu pri-~injena {teta od oko 50 miliona dina-ra. O{te}ena je
lokalna infrastruktura,sistemi za vodosnabdevanje, kanaliza-ciona
mre`a, mostovi, vodotokovidrugog reda... Stradalo je i
poljopri-vredno zemlji{te na oko 3.000 hektarai tu se {teta
procenjuje na oko 200 mi-liona dinara, rekao je Nedini} i zamo-lio
gra|ane da nastave pru`anje po-mo}i kom{ijama. Z. V.
Obra}anje javnosti predsednika op{tine Petrovac na Mlavi Du{ka
Nedini}a
[teta od poplava od 13 do 15 miliona evra
Vi{e ki{e nego 2014. godinePrema podacima Republi~kog
hidrometeorolo{kog zavoda, na podru~ju petrova~ke op{tine palo
jedvostruko vi{e ki{e nego tokom prethodnih velikih poplava 2014.
godine. Problem su napravile ipodzemne vode, pa su kasnije u
dvori{ta o{te}enih gra|ana instalirane pumpe za izvla~enje
vode.Osim ku}a i njiva, stradala je i stoka, jer je petrova~ki kraj
poznat po povrtarstvu i sto~arstvu. Tek ka-da se sve bude
ra{~istilo i uklonile posledice izlivanja reka, krenu}e se sa
dezinfekcijom terena, u sa-radnji sa po`areva~kim Zavodom za javno
zdravlje, kako bi se spre~ile zaraze. Tokom vanredne situ-acije,
koja je progla{ena 15. juna, i to na podru~ju cele op{tine, sve
vreme u pripravnosti su bili [tabza vanredne situacije, komunalna
preduze}a, vatrogasci i aktivisti Crvenog krsta. U
me|uvremenu,situacija se stabilizovala, putevi su prohodni i u svim
naseljima ima i struje i pija}e vode. M. V.
Omladinska ekipa prva u Zaje~aru
Omladinska ekipa Crvenog krsta Po`arevac, osvojila je prvo mesto
na Me|uregionalnom takmi~e-nju u pru`anju prve pomo}i, odr`anom u
Zaje~aru. Oni su prvo mesto osvojili u konkurenciji omla-dine i u
realisti~nom prikazu povreda, stanja i oboljenja. Omladinsku ekipu
Po`arevljana ~inili suu~enici Medicinske {kole, koja je pobedila na
gradskom takmi~enju. Svojom dvostrukom pobedom,ova ekipa plasirala
se na dr`avno takmi~enje, koje }e se odr`ati u Beogradu, tokom
septembra. UZaje~aru su nastupili i u~enici po`areva~ke Osnovne
{kole „Dositej Obradovi}“, u kategoriji podmlat-ka i zauzeli peto
mesto. M. V.
Prioritet hitna sanacija Busura: Detalj sa sru{ene brane
Prof. dr Dragan Radovanovi}uru~io plaketu \inu Josi}u
Osmi put na vrhu: Sa sve~anosti u CK Srbije
-
p e t a k , 2 2 . j u n 2 0 1 8 .
VIVp e t a k , 2 2 . j u n 2 0 1 8 . b r a n i c e v o Ÿ d a n a
s . r s
brani~evo
Nova otkri}a u Ramskoj tvr|avi na Dunavu u toku radova na njenoj
rekonstrukciji
Uskoro zavr{etak restauracije
Ram - Radovi na Ramskoj tvr|a-vi, jednom od
najatraktivnijihfortifikacijskih utvr|enja sme{te-noj na obali
Dunava nadomakVelikog Gradi{ta, obavljaju seplaniranom dinamikom a
svojdeo posla uspe{no obavljaju i ar-heolozi ~esto dolaze}i do
novihotkri}a koja oboga}uju saznanjao istorijatu ove kule.
Zavr{etakrestauracije planiran je za jul, akompletno ure|enje
tvr|ave dokraja teku}e godine.
Prilikom obilaska Ramske tvr-|ave, u ovo se uverio
predsednikop{tine Veliko Gradi{te, DraganMili}, sa saradnicima,
koji je, u raz-govoru sa izvo|a~ima radova iz fir-me Abma iz
Istanbula, saznao dase sve planirane aktivnosti odvija-
ju bez problema. Ina~e, od aprilaove godine, kada je zapo~ela
novasezona radova na Ramskoj tvr|a-vi, neumorno se radi i
istra`uje.
U ovoj fazi izvodi se restaura-cija bedema i kula kao i
ure|enjeunutra{njosti tvr|ave, a do sadasu zavr{eni radovi na kuli
brojdva koja je bila potpuno uni{te-na. U punom jeku su radovi
naotkrivanju spoljnjeg bedema i,istovremeno, na restauraciji
naj-ve}e i najva`nije, don`on kule,ujedno i najja~e u
utvr|enju.
Arheolo{ka iskopavanja dajuveoma dobre rezultate - zavr{enaje
ve}ina planiranih radova, pa }ei kasnija postavka muzeja u sa-stavu
tvr|ave imati dosta da po-nudi posetiocima. Najnovija ar-
heolo{ka istra`ivanja na otkriva-nju spoljnje kapije Ramske
tvr-|ave za sada govore da se radi ojednoj od najinteresantnijih
ka-pija na srednjovekovnim utvr|e-njima u Srbiji.
Da podsetimo, tvr|ava je na-stala u va`noj fazi turske
istorijekada se {irila ka severu i zapadukao i iz faze
austrijsko-turskih ra-tova krajem 17. i po~etkom 18. ve-ka od kada
datira i najve}i deo da-nas vidljivih objekata. Pretrpela jevelika
o{te}enja usled vremenskihprilika i dva napada u ratovima.
Radovi su zapo~eti jo{ 2015.godine sredstvima
Ministarstvakulture dok ih, najve}im delom,finansira Turska
agencija za raz-voj - TIKA. U restauraciji se kori-
sti isklju~ivo originalni materijalkako bi se obezbedila
potpunaautenti~nost, a prethodno su iz-vr{ene ozbiljne pripreme na
~i-{}enju zidova i terena unutar i iz-van utvr|enja.
U objektu je prona|ena velikakoli~ina arheolo{kog materijalame|u
kojima i kineski porculan istaklo {to ukazuje na to da tvr|avanije
bila samo vojno upori{te ve} itrgovinski i kulturni centar ovogdela
Srbije. Namena tvr|ave bi}epre svega turisti~ka. U neposred-noj
blizini utvr|enja prolazievropska Eurovelo biciklisti~katrasa, a u
zavr{noj fazi izrade je ipristan za putni~ke brodove, po-red
postoje}e skele kojom putnicisti`u preko Dunava. Z. V.
Po`arevac - Na Trgu oslobo|enjau Po`arevcu, 29. juna odr`a}e
se`urka za u~enike osnovnih isrednjih {kola, pod nazivom„Veliki
{kolski odmor“. Tim po-vodom, u Centru za kulturu odr-`ana je
konferencija za medije,na kojoj su iz ove ustanove u~e-stvovali
direktor Dragi Ivi} i Pre-drag Paunovi}, kao i ~lan Grad-skog ve}a
Dejan Krsti} i jedan odu~esnika Nenad @ivi} - DJ Neba.
- Prvo }e u ve~ernjim satimabiti odr`an program za osnovce,a u
kasnijim satima za srednjo-{kolce. Bina }e biti postavljena
nakru`nom toku, na Trgu oslobo-
|enja, a ceo prostor ima}e iobezbe|enje kako bi sveproteklo u
najboljem redu,rekao je Paunovi}. Nenad@ivi} - DJ Neba, najavio
jeu~esnike programa.
- Program po~inje u 20sati, kada }e najmla|e za-bavljati
ma|ioni~ar SaleVegas. Sat vremena kasni-je nastupaju Rastko i
Mari-ja Stevi}, a od 22 ~asa DJArchitect i DJ Gru. Posle njih
na-stupi}e Po`arevljani DJ Neba i DJGrozda, rekao je @ivi}.
On je istakao da }e biti odr`ani performans u~esnika iz
Novog
Sada i Ni{a, a publika }e videti iFire girls i Flow acrobats.
Ceoprogram ko{ta}e 250.000 dinara,dok }e lokalni izvo|a~i
nastupitibesplatno. Prema re~ima Dragog
Ivi}a, „Veliki {kolski odmor“predstavlja po~etak letnjeg
kul-turnog programa, koji je u Po`a-revcu postao tradicionalan.
M. V.
U Po`arevcu 29. juna zabava za u~enike osnovnih i srednjih
{kola
Velika {kolska `urka
Po`arevac - U naselju Kli~evac kod Po`arevca, 23. i 24. juna
odr`a}e se „Smotra folk-lornih ansambala sela Srbije“ - SFAS, 22.
po redu, koja }e okupiti brojne u~esnike iz celezemlje. Posle
dvodnevnog takmi~arskog programa, koji }e uslediti nakon sve~anog
de-filea u~esnika, stru~ni `iri proglasi}e najbolje ansamble,
kojima }e pripasti zlatna, sre-brna i bronzana plaketa. Nagradi}e
se i najuspe{nija koreografija, narodni orkestar,vokalni i
instrumentalni solista, grupa peva~a, najbolji svira~ i igra~,
umetni~kirukovodilac, kostim i istra`iva~ki rad na novoj
koreografiji. Kao i ranijih godina, SFAS}e imati i bogat revijalni
program, u kome }e nastupiti interpretatori izvornih pesama.Ovu
tradicionalnu folklornu manifestaciju zajedni~ki organizuju
Ministarstvo kulturei javnog informisanja, Savez amatera Srbije,
Grad Po`arevac i Mesna zajednica Kli~evac.
M. V.
Smotra folklornih ansambala sela Srbije
Takmi~enje 23. i 24. juna
Po~elo Kostola~ko kulturno letoKostolac - Kulturno
sportskicentar „Kostolac“ i ove godineorganizuje manifestaciju
„Ko-stola~ko leto 2018“ koja }e tra-jati do 31. avgusta. Leto u
Ko-
stolcu bi}e oboga}eno pozori-{nim predstavama za decu iodrasle,
muzikom, poezijom,predavanjima, likovnim kolo-nijama, festivalima,
filmskim
projekcijama ali i brojnimsportskim de{avanjima. Mani-festacija
je po~ela na platou is-pred Sportske hale, koncertomKulturno
umetni~kog dru{tva
„Kostolac“ pod nazivom „Odve~eras ni{ta na [„. Pokroviteljsvih
programa je Gradska op-{tina Kostolac.
Z. V.
Sabor narodnog stvarala{tva „Vrela Homolja“
Folklor, karneval i ribolovci@agubica - Ovogodi{nji 16. po
re-du, odr`a}e se 29. i 30. juna u@agubici, na nekoliko lokacija.
Iove godine nastupi}e brojne fol-klorne i peva~ke grupe, uz
de~jikarneval i takmi~enje sportskihribolovaca.
Za ljubitelje umetnosti bi}eprire|ena izlo`ba slika i skulptu-ra
sa me|unarodne kolonije „Ho-molje art“, kao i izlo`be „Preslice-
tokovi srpske tradicije“ i „Mile-na pod suncem Homolja“. Odr`a-}e
se i bogat kulturno-umetni~kiprogram na platou ispred Domakulture,
uz nastup Gradskog me-{ovitog orkestra iz Pjotrkova
(Poljska). Centralni program bi}e„Zlatne ruke Homolja“ sa
izlo-`bom starih zanata i ru~nih rado-va i nadmetanjima u
spravljanjustarih jela homoljskog podneblja.U sklopu „Vrela
Homolja“ odr`a-}e se i Sajam meda i preduzetni-{tva, deveti po
redu. U porti crkvesvete Trojice odvija}e se program„Srpski poj od
iskona“, koji }epredstaviti izvorno muzi~ko stva-rala{tvo
`agubi~kog kraja. Mani-festacija }e se zavr{iti programom„Homoljsko
poselo“, modnomrevijom i nastupom peva~a na-rodne muzike.
M. V.
PRVI KONCERT OP[TINSKOGFOLKLORNOG ANSAMBLAMalo Crni}e - U sali
FEDRASA u Malom Crni}uodr`an prvi koncert Op{tinskog folklornog
ansambla,osnovanog u februaru ove godine, u svojoj mati~nojku}i. Da
podsetimo, ovaj folklorni ansambl prvi putje nastupio na
tradicionalnoj manifestaciji „Krenikolo da krenemo“ u Bo`evcu 15.
aprila. Op{tinskifolklorni ansambl oformljen je velikim
naporima,inicijativom i zalaganjem Centra za kulturu kao
irazumevanju i svesrdnoj pomo}i lokalnesamouprave. Deca su
podeljena u tri grupe, mla|u istariju a tu je i Prvi ansambl.
Koncert uz koji su uprepunoj sali FEDRAS-a u`ivali roditelji,
predstavnicijavnog `ivota, i brojni ljubitelji folklora trajao je
okosat vremena. Z. V.
Iskustvo ~lanice tima prvaka sveta sa Fakulteta organizacionih
nauka
Vanja Popov: Cena uspeha je da damo sve od sebePo`arevac - Vest
koja je nedavnostigla na meil autora ovog tekstajedne no}i iz
Velike Britanije, samoje ubrzala ideju da gost serije re-porta`a,
koju sam nazvao „Uspe-{ni me|u nama“ bude Vanja Po-pov,
studentkinja Fakulteta orga-nizacionih nauka u Beogradu.
Naime, na Svetskom takmi~e-nju budu}ih lidera u Londonu,prvak
sveta je tim iz Srbije koji suuz Vanju ~inile jo{ i Kristina
Ra-kulj i Milja Radosavljevi}, stu-dentkinje Fakulteta
organizacio-nih nauka, pod mentorstvomprofesorke Vesne Damnjanovi}
iAnje Koprivice. One su u finalupobedile preostalih devet
timova,koji su se plasirali od ukupno54.000 takmi~ara iz celog
sveta!Vanja je ro|ena Po`arevljanka,odrasla u Kostolcu gde je
zavr{ilaosnovnu {kolu, posle ~ega upisu-je Po`areva~ku gimnaziju.
Njenupri~u prenosi Re~ naroda, a mi jeuz dozvolu autora
prenosimo.
- Detinjstvo sam provela uKostolcu sa bratom Igorom kojije {est
godina stariji od mene ikoji me je nau~io da budem veo-ma
snala`ljiva i uporna, {to sepokazalo kao veoma korisno. Odroditelja
Jasminke i Aleksandraoduvek sam imala ogromnu po-dr{ku za sve {to
mi je padalo napamet - od svakodnevne vo`nje
na balet kada sam bila mala, dopodr{ke da sa 16 godina odem
uAmeriku na razmenu srednjo-{kolaca, pri~a nam Vanja.
Osnovnu {kolu „Jovan Cviji}“zavr{ila je u Kostolcu, a dru{tve-ni
smer Gimnazije u Po`arevcu.Od malena je bila svestrana te jeigrala
balet u „Amadeusu“, zavr-{ila odsek klavira u muzi~koj {ko-li, a u
Gimnaziji bila ~lan hora„Lazarice“. Vanja je dosta ma{ta-la o
putovanjima i upoznavanju
ljudi, {to joj se ostvarilo sa 16 go-dina, kada je dobila
presti`nu sti-pendiju ameri~ke vlade da prove-de III razred srednje
{kole u ame-ri~koj srednjoj {koli u Minesoti.
- Tamo sam se zainteresovalaza biznis, ali i odr ìvi razvoj i
tako-zvano „vra}anje zajednici“. Odpovratka u Srbiju, u okviru
ame-
ri~ke organizacije u~estvovalasam u brojnim akcijama ekolo-{kog
i dobrotvornog karaktera iupisujem Fakultet organizacionihnauka,
smer menad`ment, gdesam se prona{la u potpunosti.
Neposredno pred odlazak uLondon u razgovoru sa Vanjomsaznali smo
da FON nudi brojneprilike za sve koji ̀ ele da se anga-`uju i
prona|u {ta ih zanima. Za-interesovala se za Case Studyklub,
Organizaciju koja se bavi
re{avanjem poslovnih studijaslu~aja (konsalting):
- Kompanije do|u na fakultet,u na{u organizaciju, predstavinam
svoje poslovne problemekoje ima, da joj re{imo. Mi ponu-dimo
inovativna re{enja za im-plementaciju. Onda se organizu-ju
takmi~enja na nivou fakulteta,Srbije, regiona, ali i na
svetskomnivou. Nakon samo par godinapostojanja, FON-ov Case
Study
klub se takmi~io sa najpoznati-jim svetskim univerzitetima
po-put Berklija, Oksforda, univerzi-teta u Hong Kongu,
Singapuru,Australiji, Evropi... Tako samosvojila prvo mesto na
nacional-nom takmi~enju poznate Kon-sultantske ku}e KPMG, kao i
pr-vo mesto na regionalnom takmi-~enju u Pragu i sa ekipom se
kva-lifikovala za svetsko takmi~enje uLondonu, sa jo{ 24 tima koje
or-ganizuje jedna od najve}ih kom-panija Unilever. Ostalo znate,
ob-ja{njava Vanja. Posle jednog ova-ko velikog uspeha
interesovalonas je koji su Vanjini planovi.
- Nadam se da }u raditi u me-|unarodnom okru`enju koje ak-tivno
stvara i pokre}e promene
velikih razmera, kao i da }u puto-vati jo{ vi{e, ali i stvoriti
porodicujednog dana. ^esto se postavljapitanje da li }u ostati u
Srbiji -smatram da treba {to dalje doseg-nuti u mladosti i pokupiti
{to vi{eznanja, ostvariti {to vi{e kontaka-ta. Zbog toga bih volela
da ̀ ivim iradim u inostranstvu neko vre-me, a da se potom vratim u
Srbi-ju, stvorim ne{to svoje primenju-ju}i ste~ena znanja i
iskustva i po-
mognem da Srbija, nakon dugogvremena postane mesto koje stva-ra
prilike za mlade i omogu}avasvima da bez straha sanjaju malovi{e i
da mogu nesmetano daostvaruju svoje snove, isti~e VanjaPopov koja u
ovakvim prilikama,kako ka`e, rado citira VinsentaLombardija da je
cena uspeha te-`ak rad, posve}enost poslu i od-lu~nost da, bilo
pobedili ili izgubi-li, damo sve od sebe...
- Jako mi je bitan unutra{njiose}aj da sam dala apsolutno sveod
sebe, da sebe nisam razo~ara-la. To stvara samopouzdanje, ali
iose}aj kod ljudi da vrednuju i na-grade ulo`en rad i
posve}enost,zaklju~uje Vanja.
Vlada Vinki}, Re~ naroda
Me|unarodni {ahovski festival „Srebrno jezero 2018“
U~estvuje 20 velemajstoraVeliko Gradi{te - Krajem pred-stoje}eg
vikenda bi}e poznatirezultati tradicionalnog, 12. poredu,
Me|unarodnog {ahov-skog festivala, koji se odr`ava naSrebrnom
jezeru, u velikoj saliDanubia park hotela.
Festival organizuju Op{tinaVeliko Gradi{te, [ahovski
savezBrani~evskog okruga i Turisti~kaorganizacija op{tine Veliko
Gra-di{te, u saradnji sa kompanijom„Silver lake resort“ i [ah
klubomVGSK. Srebrno jezero ugostilo je
ove godine poklonike drevne igreiz ~ak 30 zemalja. Broj od
preko280 {ahista oborilo je pro{logodi-{nji rekord turnira a igra
se u trikategorije - profesionalni takmi-~ari, amateri i deca. Na
ovom fe-stivalu u~estvuje i 20 velemajsto-
ra iz zemlje i inostranstva i preko70 igra~a sa me|unarodnim
titu-lama, {to ovaj turnir svrstava ured najja~ih u Srbiji. Na
progra-mu su A, B i C turnir sa nagrad-nim fondom od 527.000,
131.000i 25.000 dinara. Z. V. i M. V.
U {koli ~uvenog JakokeVanja je na fakultetu nakon III godine
studija dobila jo{ jednu stipendiju ameri~kevlade da poha|a
izuzetno uspe{nu i poznatu letnju {kolu biznisa koju je osnovao
LiJakoka, nekada{nji direktor Forda i Krajslera. Dva meseca ̀ ivela
je u Pensilvaniji i ra-dila sa 99 studenata i profesionalaca iz 55
zemalja sveta. Bilo je to neverovatno ̀ i-votno iskustvo. Vanja je
tada konkretno radila na projektu srpske preduzetni~kekompanije
„Strawberry energy“.
U parki}u nadomak Centra za kulturu
Klupa za mame i bebePo`arevac - Prva klupa name-njena bebama i
majkama, po-sebno onima koje doje, posta-vljena je u parki}u
nadomakCentra za kulturu a ovaj ~in, pougledu na velike svetske
grado-ve, delo je po`areva~kog Parkingservisa, kao dru{tveno
odgovor-nog preduze}a, koji je lepo izra-|enu klupu poklonio je
svojimsugra|ankama i najmla|ima.
Kako je izjavila direktorkapreduze}a Marija Papovi}, klu-pu su
izradili zaposleni u Par-king servisu a u narednom peri-odu bi}e
postavljene klupice na
jo{ nekoliko lokacija u Po`arev-cu.
S obzirom da se na osnovupodataka Svetske
zdravstveneorganizacije UN, Srbija nalazi nadnu lestvice po pitanju
dojenja,da se majke ustru~avaju prili-kom podoja u gradu jer i nije
bi-lo nekih predvi|enih mesta zatu namenu, Parking servis jeovim
gestom hteo da da dopri-nos podizanju nataliteta, ka`ePapovi}.
U planu je postavka klupa zamame i bebe u Ljubi~evu i
na^a~alici, a ove lokacije su oda-
brane sa razlogom jer se velikibroj roditelja okuplja ba{ naovim
mestima.
Papovi} je dodala da su kluperu~no izra|ene od strane
zapo-slenih u Parking servisu Miluti-
na Bosi}a i Nikole Savi}a koji sui patentirali ovaj poklon
njiho-vog preduze}a.
Glavna sestra pedijatrije uOBP Nata{a Veljkovi} govorilaje o
zna~aju dojenja. Z. V.
Vanja sa Kristinom Rakulj i Miljom Radosavljevi} nakon osvajanja
titule u Londonu
Vanja Popov
Kompletno ure|enje tvr|ave do kraja teku}e godine
Konferencija za medije u Centru za kulturu
-
VI p e t a k , 2 2 . j u n 2 0 1 8 .b r a n i c e v o Ÿ d a n a
s . r s
brani~evo
Op{tina Golubac i Ministarstvo dr`avne uprave i lokalne
samouprave
Rekonstrukcija stare {kole Golubac - Otvaranjem odeljenja
sred-nje {kole pro{le godine, Golubac je pr-vi put u svojoj
istoriji dobio {kolu zasrednje obrazovanje u sastavu Gimna-zije iz
Velikog Gradi{ta. U Osnovnoj{koli „Branko Radi~evi}“ u
Golupcusve~ano je tada otvoreno odeljenje sa18 u~enika iz Golupca i
ostalih naseljasa podru~ja ove podunavske op{tine.
Posle godinu dana rada ovog odelje-nja, u op{tini Golubac
odlu~ili su da zasvoje sada{nje i budu}e srednjo{kolce
re-konstrui{u staru {kolu, u kojoj se trenut-no nalaze nadle`ne
slu`be Javnog ko-munalnog preduze}a. Za obnovu i ure-|enja {kole
lokalna samouprava i Mini-starstvo dr`avne uprave i lokalne
samo-uprave obezbedili su 12 miliona dinara,Radovi su planirani da
se zavr{e do po-~etka nove {kolske godine . Op{tina Go-lubac je za
u~enike iz bud`eta obezbedi-la sredstva za besplatne ud`benike,
putnetro{kove i tro{kove jednog obroka
- Ta deca koja su se upisala pro{legodine zavr{avaju prvu godinu
Gim-nazije ovde u Golupcu i na osnovu in-formacija koje smo dobili
od njihovihprofesora to je dobra i vredna genera-cija. Ove godine
nastavljamo sa upi-
som u~enika u prvi razred nove {kol-ske godine kako bi nastavili
kontinui-tet rada odeljenja srednje {kole i ovegodine }emo upisati
decu u drugi raz-red, kao i one u~enike koji posle polo-`enog
prijemnog ispita ̀ ele da nastave
u~enje u ovoj {koli u narednoj {kolskojgodini. Za njih radimo
obnovu sada-{nje stare zgrade osnovne {kole, za{tasmo mi kao
lokalna samouprava iz bu-d`eta i Ministarstvo dr`avne uprave
ilokalne samouprave Republike Srbije
U op{tini Golubac grade se dva va`na mosta na Peku
Za bolju bezbednost i razvoj turizmaGolubac - Na reci Pek kod
naselja [u-vaji}, u op{tini Golubac, umesto dosa-da{njeg dotrajalog
mosta, pro{le godi-ne po~eli su radovi na gradnji novogdu`ine 55
metara, a vrednost radovaje 18 miliona dinara. Radovi bi trebaloda
se zavr{e za mesec dana, a sredstvaje obezbedila iz bud`eta op{tina
Golu-bac. Pored gradnje mostova radi se ina modernizaciji lokalne
putne mre-`e. Ina~e, za investicije, socijalna da-vanja i
subvencije iz bud`eta za ovugodinu izdvojeno je 44 odsto
bud`et-skih sredstava.
Stari most ~ija je nosivost pet tonave} pola veka odoleva
vremenu, a od
2013. godine zabranjen je za saobra-}aj. Me|utim, iako nije
bezbedan i da-lje je u funkciji, pa preko njega dnev-no pro|e vi{e
hiljada svih vrsta vozila.Za prolaznike i me{tane ovaj most jeod
velike va`nosti zbog blizine putaprema Po`arevcu kao i zbog
odlaskana svoje njive sa druge strane reke.
Golubac ima ura|en svoj strate{kidokument i jedan od razvoja
op{tineje i turizam. Zato se u ovoj podunav-skoj op{tini radi na
infrastrukturi gde
spada i ovaj most u [uvaji}u, ~ija je iz-gradnja po~ela jo{
pro{le godine. Re~je o modernom objektu koji }e dopri-neti boljoj
bezbednosti saobra}aja irazvoju turizma.
- Privodimo radove kraju na mo-stu u [uvaji}u, predstoje jo{
neki final-ni radovi kao {to su postavljanje ogra-de i odbojnika,
pristupni putevi su za-vr{eni i sledi postavljanje asfalta i
o~e-kujem da }e se u narednih mesec da-na most pustiti u saobra}aj.
Molimgra|ane da budu strpljivi jo{ ovih me-sec dana, ka`e dr
Neboj{a Mijovi},predsednik op{tine Golubac.
Nizvodno od ovog mesta po~eli su i
radovi na izgradnji novog mosta na reciPek, kod susednog naselja
Donja Kru{e-vica. I ovaj most se gradi iz bud`etskihsredstava ove
podunavske op{tine.
Pored izgradnje mostova radi se ina modernizaciji lokalne putne
mre-`e, a zahvaljuju}i dobroj saradnji sa,“Neimar putem’’ iz
Salakovca i Pred-uze}em za puteve iz Po`arevca napodru~ju op{tini
radi se i na postavlja-nju nove asfaltne podloge na putevi-ma
drugog i tre}eg reda. Lj. N.
Kapitalni prekograni~ni projektiU ovoj podunavskoj op{tini radi
se i na realizaciji dva kapitalna projekta prekograni~ne saradnje
Sr-bija - Rumunija, sa partnerskim op{tinama iz susedne Rumunije.
To su projekti izgradnje asfaltnogputa Vojilovo - Bari~ - Miljevi}
gde su radovi u toku, a do kraja ove godine o~ekuje se i zavr{etak
ra-dova i opremanje Vatrogasnog doma u naselju Rado{evac.
Petrovac na Mlavi - U Petrovcu na Mla-vi pokrenuta je
humanitarna akcija zapomo} u le~enju desetogodi{nje
JovaneJevremovi} iz Velikog Laola, koja bolu-je od te{kog oblika
Ho~kinovog limfo-ma na plu}ima. Po{to izle~enje u Srbijinije
mogu}e, za `ivot devoj~ice sada sebore lekari klinike „Ahtera“ u
Atini. Zaovo le~enje treba platiti 40.000 evra.
Svaki novi dan ~ekanja uve}avaukupnu sumu, pa je novac
neophodno{o pre skupiti. Zbog hitnosti le~enja, Jo-vana se sa
majkom ve} nalazi u Atini,uz pomo} novca koji su do sada priku-pili
prijatelji i gra|ani. Do pre dva me-seca, devoj~ica je le~ena na
beograd-skom Institutu za majku i dete, gde suroditeljima saop{tili
da za nju vi{e ne-ma nade. Nadu su ponudili lekari u Ati-ni, u
kojoj se le~enje sprovodi prime-nom nove biolo{ke terapije A
D-CE-TRIS, ~ija jedna doza ko{ta 3.250 evra.Neophodno je da Jovana
primi osamdo 12 doza, u razmaku od tri nedelje.
Za sve koji ̀ ele da pomognu, brojevira~una su: dinarski za
uplate iz Srbije:
360-0381631058158-72 kod MTS ban-ke, devizni za uplate iz
inostranstva:IBAN RS 35360038163105815872 kodMTS banke. Uplate se
mogu vr{iti i pre-ko post-neta, na broj telefona 063/10 58158, na
ime Milica Jevremovi}. M. V.
U Petrovcu na Mlavi pokrenuta je humanitarna akcija
Pomo} za malu JovanuSumirana pro{logodi{nja grejna sezona
Slede dva va`na remontaKostolac - Ovogodi{nja grejna sezo-na
okon~ana je polovinom aprila i uSlu`bi za toplifikaciju „TE-KO
Ko-stolac“ zadovoljni su ostvarenim re-zultatima, sumira EPS
Energija. Uogranku „TE-KO Kostolac“ proizvo-di se toplotna energija
koja se koristiza daljinski sistem grejanja Po`arev-ca, Kostolca i
pripadaju}ih naselja.
- I snabdevanje i distribucija to-plotne energije pro{li su
uspe{no, aimali smo i povoljne vremenske pri-like. O samom
toplifikacionom siste-mu u Po`arevcu brine se nadle`nojavno
preduze}e, dok na{a slu`ba zatoplifikaciju vodi ra~una o
korisnici-ma na podru~ju Kostolca i okolnihseoskih mesta. Zbog ove
me|uzavi-snosti u radu, formirana je komisijau kojoj su
predstavnici na{eg ogran-ka, JP „Toplifikacija“ Po`arevac igradske
op{tine Kostolac. Komisijare{ava zajedni~ka pitanja naplate
ipriklju~aka, po{to je na{ sistem inte-gralan i neophodno je
uspostaviti
sveobuhvatan i odr`iv na~in staranjao toplifikacionoj mre`i koja
se znat-no uve}avala tokom prethodnih go-dina, ka`e Vladimir
\or|evi}, ruko-vodilac Slu`be za toplifikaciju pri ko-stola~kom
ogranku EPS-a.
Ove godine ugovoreno je da se re-monti rade na segmentu primarne
li-nije za Zonu 3 u Kostolcu, kao i re-mont podstanice kod op{tine
u Ko-stolcu. U planu je da se uradi jo{ ne-
koliko manjih zahvata na toplifikaci-onoj mre`i.
- Prethodnih godina remontovalismo va`ne delove
toplifikacionemre`e. Uspeli smo da saniramo pro-bleme i pove}amo
pouzdanost, po-sebno u Starom Kostolcu, gde je do-lazilo do velikih
pote{ko}a u raduprethodnih grejnih sezona i gubitkademi vode iz
sistema. Da bi slede}agodina bila jo{ uspe{nija, utvr|enesu
lokacije na kojima je vrelovod po-kazao najmanju pouzdanost, pa
}ese rekonstruisati ono {to je potrebnokako bismo narednu grejnu
sezonudo~ekali spremniji i sa pouzdanijimtehni~kim sistemom, rekao
je \or-|evi}.
Demi voda proizvodi se prven-stveno za potrebe
termoelektrana,zbog ~ega se tokom zimskih mesecimora voditi ra~una
da pomenuti gu-bici ne ugro`avaju stabilan rad sa-mih
termokapaciteta.
EPS Energija i Z. V.
Samostalno je sigurnije
Toplifikaciona mre`a redovno se servisira i re-monti se rade na
pozicijama koje su se poka-zale kao kriti~ne, ali iskustvo je
pokazalo da jeneophodno da se do|e do autonomije proiz-vodnje demi
vode koja se koristila u re`imugrejanja. Zbog toga se snage
usmeravaju kaizgradnji samostalnog pogona koji bi obezbe-|ivao demi
vodu za toplifikacionu mre`u i ras-teretio pogon za hemiju pripreme
vode u sa-moj termoelektrani.
Umesto rugla uskoro reprezentativno zdanje: Zgrada stare osnovne
{kole
Jovana Jevremovi}
Vrednost radova 18 miliona dinara: Most u izgradnji kod
[uvaji}a
-
izdvojili 12 miliona dinara. Ovi radovina rekonstrukciji {kole
planirani su dase zavr{e do po~etka jeseni, odnosnodo nove {kolske
godine, kada }e imatisvoj prostor za nastavu i u~enje. Ten-
der je zavr{en, izabran je izvo|a~ rado-va i nadam se da }e
kompletna rekon-strukcija stare zgrade {kole biti u pla-niranom
roku, rekao je dr Neboj{a Mi-jovi}, predsednik op{tine Golubac.
Op{tina Golubac je za u~enike izbud`eta obezbedila sredstva za
bes-platne ud`benike, putne tro{kove itro{kove jednog obroka
- Pozivam sve roditelje dece koja`ele da upi{u Gimnaziju u
Golupcu dato u~ine, a jedan od dobrih razloga zato je taj {to }e se
Op{tina potruditi dasvoj deci obezbedi o tro{ku bud`etabesplatan
jedan obrok, ud`benike iautobuske karte za prevoz od ku}e do{kole i
obrnuto. Dajte svoj doprinos danam deca u~e {kolu u na{em gradu
itako doprinesu razvoj na{e zajednice,dodao je dr Mijovi}.
Predsednik Mijovi} ka`e i da je zaovu lokalnu samoupravu i njene
gra-|ane po~etak rada srednje {kole bioistorijski dan za njen
razvoj. Prvi put,posle 158 godina, Golubac na svomprostoru dobila
je jednu primerenuvrstu srednjo{kolskog obrazovanja.
Lj. Nastasijevi}
b r a n i c e v o Ÿ d a n a s . r s
VIIp e t a k , 2 2 . j u n 2 0 1 8 . brani~evo
Miljenik Mire Markovi} osu|en na ~etiri meseca zatvora
Malverzacije sa ugovorom o kupovini stana i uknji`bomPo`arevac -
Sudsko ve}e Osnovnog su-da u Po`arevcu, kojim je predsedavalaMarija
Vu~i}evi}, osudilo je DraganaJovanovi}a (54), zvanog [empa, na
~e-tiri meseca zatvora, zbog krivi~nog de-la navo|enje slu`benog
lica na overa-vanje neistinitog sadr`aja. On je uhap-{en krajem
maja, na aerodromu „Ni-kola Tesla“ u Beogradu, po
centralnojpoternici koja je za njim raspisana. Po-sle toga njemu je
odre|en pritvor svedo izricanja presude, kako bi se obez-bedilo
njegovo prisustvo na glavnompretresu
Protiv Dragana Jovanovi}a I njego-ve supruge Nata{e Osnovno
javno tu-
`ila{tvo u Po`arevcu podiglo je optu-`ni predlog zbog navo|enja
slu`benoglica na overu neistinitog sadr`aja. Na-ime, Nata{a
Jovanovi} je sklopila ku-poprodajni ugovor o kupovini stana
sasvojim svekrom, i na osnovu toga po-digla kredit. ^im je dobila
kredit, tajkupoprodajni ugovor je raskinut.
Kasnije je njen svekar umro, ali jeona njegov stan, ipak,
uknji`ila na svo-je ime na osnovu ranije potpisanogsporazuma o
kupoprodaji stana, pre-}utav{i da je u me|uvremenu taj ugo-vor
raskinut, ~ime je, zajedno sa su-prugom, dovela u zabludu slu`bena
li-ca koja su im uknji`ili stan i na taj na-~in u~inili krivi~no
delo navo|enjeslu`benog lica na overu neistinitog sa-dr`aja, za{ta
je zapre}ena kazna od{est meseci do tri godina zatvora. Ka-ko smo
saznali ova malverzacija razot-krilo se prilikom ostavinske
raspravekada je Jovanovi}ev stariji brat podneoprigovor na uknji`bu
stana svoga ocaposumnjav{i u validnost tog ugovora.
Kako nam je potvr|eno u Osnovnomjavnom tu`ila{tvu, optu`ni
predlogprotiv supru`nika Jovanovi} podignutje jo{ pre 3-4
godine.
Na izre~enu kaznu imaju pravo ̀ al-be obe strane, i optu`eni i
Osnovno tu-`ila{tvo, po{to budu dobili pisaniopravak presude.
Jovanovi} je uhap-{en kad je krenuo u Rusiju, da bi obi-{ao svoju
suprugu Nata{u Jovanovi},koja je tamo operisana.
Re~ je o ~oveku koji je 6. oktobra2000. godine dao svoj paso{
MarkuMilo{evi}u, da bi ovaj pobegao u Rusi-
ju, uz pomo} Radomira Markovi}a, ta-da{njeg na~elnika Dr`avne
bezbedno-sti. Jovanovi} je bio istaknuti ~lan JUL-a i miljenik
predsednice ove stranke,Mire Markovi}, supruge biv{eg pred-sednika
Srbije, Slobodana Milo{evi}a.Jovanovi} je bio i na listi za
odbornikeu Po`arevcu 2000. godine. Za isto kri-vi~no delo optu`ena
je i Jovanovi}evasupruga, ali njoj }e se suditi u odvoje-nom
postupku, zbog odsustva radi le-~enja, a naredni glavni pretres
zakazanje za 31. Avgust, kada se o~ekuje prvo-stepena presuda.
Nepotreban pritvor?Prema re~ima jednog poznatog po`areva~kog
advokata Jovanovi} je bio bespotrebno u pritvoru,po{to se tri dana
pre hap{enja pojavio na su|enju, koje je odlo`eno i koji je
optu`nicu zastupao stru~-ni saradnik, a ne zamenik javnog tu`ioca.
„Ovo je bila ~udna odluka, jer se optu`eni uredno pojaviona
pretresu tri dana pre hap{enja, ali je, o~igledno, poternica, ipak,
ostala na snazi. [tavi{e, Apela-cioni sud nije prihvatio `albu
Jovanovi}evog advokata u kojoj su izneseni argumenti protiv
pritva-ranja, ve} je potvrdio doneto re{enje Osnovnog suda o
pritvoru, tako da je skoro mesec dana biobespotrebno pritvoren.
Samim njegovim svojevoljnim dolaskom na ro~i{te ukinuli su se
razlozi zapritvaranje, a sud je morao da obavesti policiju da se
ukida centralna poternica. U ovom slu~aju zbogne~ije nea`urnosti to
nije u~injeno, tako da je Jovanovi}u u~injena nepravda - obja{njava
nam advo-kat dobro upu}en u ovaj slu~aj.
Re~ je o ~oveku kojije 6. oktobra 2000.godine dao svojpaso{
MarkuMilo{evi}u da bi ovajpobegao u Rusiju
Prometna raskrsnica dobija semaforPo`arevac - Jedna od
najprometnijih raskrsni-ca u {irem centru Po`arevca, koja povezuje
sre-di{te grada sa Visokom {kolom, jednom od tr-`nica, Op{tom
bolnicom, grobljem i brojnimpreduzetni~kim radnjama, uskoro }e
dobiti se-mafor kako bi se saobra}aj rasteretio od povre-menih
zagu{enja i pretnji po bezbednost sao-bra}aja. Radovi }e se
izvoditi u avgustu i sep-tembru 2018. godine. Naime, Grad
Po`arevacraspisao je javnu nabavku za realizaciju projek-ta
svetlosne signalizacije na ukr{tanju ulicaBratstva Jedinstva i
Veljka Vlahovi}a. Maksimal-na procenjena vrednost ove javne nabavke
iz-nosi 4.611.464 dinara bez PDV-a. Z. V.
Preminuo Petar Uro{evi}Po`arevac - Na Starom groblju u Po`arevcu
sahranjen je Petar Uro{evi}(71), jedan iz plejade ~uvenih
ljubi~evskih vi{ebojaca. Titulu „ljubi~evskogviteza“ Uro{evi} je
osvojio dva puta, na Ljubi~evskim konji~kim igramaodr`anim 1972. i
1975. godine. Ova konji~ka disciplina jedinstvena je nesamo u
Srbiji, ve} i svetu. Pravo nadmetanja imaju samo konjanici
sapodru~ja Po`arevca, a titula viteza pripada takmi~aru koji osvoji
najvi{epoena u se~i sabljom, kurirskom jahanju i ga|anju kopljem,
strelom itopuzom. Osim osvajanja dvostruke vite{ke titule, Uro{evi}
je u vi{e navratapredvodio vi{ebojce na defileima prilikom
otvaranja LjKI. M. V.
Jovanovi}a privode u Osnovni sud
Petar Uro{evi} predvodi Ljubi~evske vitezove
obezbedili 12 miliona dinara
za srednjo{kolce
Kostolac - Na Povr{inskom kopu„Drmno“ u toku je monta`a
rudarskeopreme koja je namenjena redovnomproizvodnom procesu, a
sastoji se odtri pogonske i tri povratne stanice tipaB-2000 i
S-ure|aja, odnosno pretovar-nih kolica, navodi EPS Energija. Pre-ma
ugovoru potpisanom s konzorci-jumom „Go{a FOM“ i „Famak Fa-mur“ iz
Poljske, ukupna vrednostopreme je 12,9 miliona evra.
- Nosilac poslova je „Go{a FOM“ iz
Smederevske Palanke. Deo monta`eopreme neophodne za
rekonstrukcijuugljenog transportnog izvoznog siste-ma, prema
ugovoru, treba da se zavr{ido septembra, a preostala rudarskaoprema
treba da se montira do po~et-ka idu}e godine, kazao je Ljubi{a
Ma-rinkovi}, zamenik direktora Direkcijeza unapre|enje proizvodnje.
Od krajamarta oprema se isporu~uje sukcesiv-no, a do kraja aprila
montirano je oko40 odsto ma{inske opreme na prvojpogonskoj stanici
i isporu~eno 80 od-sto opreme za drugu pogonsku stanicu.
- Prioritet je monta`a dve pogonskei dve povratne stanice sa
pripadaju-}om opremom, zbog rekonstrukcijeugljenog transportnog
izvoznog siste-ma koja treba da se realizuje tokomovogodi{njeg
remonta. U toku su ma-
{inski radovi na monta`i ugovoreneopreme i nema problema u
realizacijiposla na terenu. Uporedo sa radovimana monta`nom placu,
koji je izgra|enna isto~noj strani kopa „Drmno“, po-stavljaju se
elementi i oprema za noviugljeni transportni sistem,
obja{njavaMarinkovi}.
„Kolubara Univerzal“ radi zavr{nespojeve na trakama. Po
zavr{etku svihposlova sleduje transport opreme naradnu lokaciju i
probni rad. U planu je
sastanak s izvo|a~em, na kome }e de-taljno biti predstavljena
dinamika po-slova koji treba da se urade na Povr-{inskom kopu
„Drmno“, kao i vre-menski termini, kako bi svi zajedno
isinhronizovano zavr{ili predvi|eneposlove u ugovorenim
rokovima.
EPS Energija i Z. V.
Na Povr{inskom kopu „Drmno“ u toku je monta`a rudarske
opreme
Nova oprema zatransport uglja
Modernizacija
Na elektroopremi koja }e biti ugra|ena (fre-kventni regulatori,
transformatori i PLC opre-ma) do{lo je do izmena. „Go{a“ je
predlo`ilada se isporu~i i ugradi elektrooprema renomi-ranog
proizvo|a~a „Simens“. Na ovaj predlogrukovodstvo EPS-a dalo je
pozitivan odgovornakon sveobuhvatnih stru~nih konsultacija.Odr`ana
je i prezentacija baznog elektroin`e-njeringa, a na osnovu njega
bi}e ura|en i deta-ljan elektroin`enjering koji podrazumeva
raz-radu svih tehni~kih detalja.
-
Po`arevac - Sada je izvesno da uskoropo~inju radovi na
restauraciji Spome-nika vojniku u Po`arevcu, o ~emusmo nedavno
pisali, po{to je nakonpostupka javne nabavke i dono{enjaodluke o
dodeli ugovora, Regionalnizavod za za{titu spomenika
kultureSmederevo je potpisao ugovor sa fir-
mom „Granit-Lije{}e“ d.o.o. iz Srem-ske Mitrovice, izabranim
izvo|a~em.Rok za zavr{etak posla je 60 radnih da-na od uvo|enja
izvo|a~a u posao.
Ugovorena vrednost svih radovana restauraciji i sanaciji
Spomenika
srpskim vojnicima 1912 - 1918. godi-ne u Po`arevcu iznosi 1,3
miliona, od-nosno 1,56 miliona dinara sa PDV-om. Projekat „Sanacija
i restauracijaSpomenika srpskim vojnicima 1912-1918. godine u
Po`arevcu“ realizuje sesredstvima Ministarstva za rad,
zapo-{ljavanje, bora~ka i socijalna pitanja
Republike Srbije - Sektora bora~ko-in-validske za{tite za radove
na vojnimmemorijalima i mestima stradanja uzemlji i
inostranstvu.
Podse}anja radi, Spomenik srp-skom vojniku u Po`arevcu, sme{ten
uKosovskoj ulici, koji je ~esto mestookupljanja povodom
obele`avanja
zna~ajnih datuma iz na{e juna~ke pro-{losti, kona~no }e biti
restauriran {toovo znamenje odavno zaslu`uje. U de-lu grada
Po`arevca koji se naziva Gor-nja mala, na raskrsnici ulica
Kosovske,Deligradske i Svetosavske podignut je1923. godine Spomenik
srpskim voj-nicima 1912-1918. godine.
Spomenik se sastoji od visokog po-stamenta na koji je
postavljena skulp-tura vojnika. Na postamentu kvadrat-nog preseka
se na sve ~etiri strane nala-ze spomen plo~e od crnog mermera
saimenima sto ~etrdeset palih vojnika u
Balkanskim i Prvom svetskom ratu. Uvrhu svake plo~e iznad imena
palih rat-nika uklesan je po jedan stih: „OTAD`-BINU GRUDI [TITE,
ZA KRST ̂ ASNII SLOBODU ZLATNU, BLAGOONOM KO DO VJEKA @IVI,
SLAVNOJE ZA OTAD@BINU UMRETI“.
Prostor oko spomenika je parterno
ure|en. Okolo je postavljena lan~anicana ~etiri stubi}a sa
dekorativnim fenje-rima. Kompletna restauracija spome-nika izvedena
je 2005. godine na inici-jativu Skup{tine op{tine Po`arevac,
aradove je izvodio Regionalni zavod zaza{titu spomenka kulture
Smederevo.
Z. V.
VIII p e t a k , 2 2 . j u n 2 0 1 8 .b r a n i c e v o Ÿ d a n
a s . r s
brani~evo
Pe{adinac simbolizuje snaguSkulptura je izra|ena u ve{ta~kom
kamenu. Srpski vojnik u pe{adijskoj uniformi obu~en je u duga-~ak
{injel, sa {ajka~om na glavi i opancima na nogama. On ~vrsto stoji
sa rukama lagano oslonje-nim na pu{ku, uhva}en u momentu kratkog
odmora. Vojnik je prikazan sa veoma izra`ajnim crta-ma lica i
izrazom koji zra~i zadovoljstvom zbog pobede i ponosom na dr`anje
srpskih vojnika u oslo-bodila~kim ratovima. Figura je postavljena
je ~vrsto i stati~no, simboli{u}i snagu i stamenost srp-skog
naroda, koji iako desetkovan u Balkanskim i Prvom svetskom ratu,
nije poklekao.
Ugovori za dva programaMinistarstvo za rad, zapo{ljavanje,
bora~ka i socijalna pitanja Republike Srbije i Regionalni zavod za
za-{titu spomenika kulture Smederevo sklopili su ugovore o
finansiranju dva programa. Prvi ugovor se od-nosi na prethodna
istra`ivanja spomen obele`ja (ratnih memorijala i mesta stradanja)
na teritoriji op-{tine @agubica, dok je predmet drugog ugovora
sanacija i restauracija Spomenika srpskim vojnicima1912-1918.
godine u Po`arevcu. Programi se realizuju na osnovu januarskog
poziva nadle`nog ministar-stva - Sektora bora~ko-invalidske za{tite
za radove na vojnim memorijalima i mestima stradanja u ze-mlji i
inostranstvu u 2018. godini. Realizacija programa planirana je za
period maj - oktobar 2018. go-dine, a tome }e prethoditi izrada
tenderske dokumentacije i sprovo|enje javne nabavke radova.
Redakcija: Zoran Vasi}, Miodrag Kuzmanovi}, Mom~ilo Veljkovi}.
Pokreta~ priloga Brani~evo u listu Danas – Mile Veljkovi}.
Uskoro po~inju radovi na restauracijiSpomenika vojniku u
Po`arevcu
Zavr{etak posla za dva meseca
Istorijski arhiv Po`arevac obele`io sedam decenija rada i sedam
godina nacionalnog nau~nog ~asopisa „Zapisi“
Me|unarodna konferencijakao posebno priznanje
U~e{}e na skupu uzelo 35 stru~njaka iz Srbije, Slovenije,
Makedonije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Rusije i Crne Gore
Po`arevac - Istorijski arhiv Po`arevac,koji je pre nekoliko
godina zvani~noprogla{en za najuspe{niju institucijuove vrste u
Srbiji, obele`io je sedam de-cenija rada i sedam godina
nacionalnognau~nog ~asopisa „Zapisi - Godi{njakIstorijskog arhiva
Po`arevac“, a poseb-no priznanje ovoj ustanovi predstavlja~injenica
da je upravo njoj povereno
organizovanje Me|unarodne nau~nekonferencije iz oblasti
arhivistike.
Naime, u organizaciji Istorijskog ar-hiva Po`arevac, pod
pokroviteljstvomGrada Po`arevca, odr`ana je Me|una-rodna nau~na
konferencija „Arhivi utre}em milenijumu - ve~na ishodi{taistorije“,
koja je okupila veliki brojstru~njaka, predstavnika arhiva iz
Sr-bije i inostranstva. Osim razmene isku-stava me|u stru~njacima,
bila je ovo
ujedno i prilika da se u~esnici konfe-rencije upoznaju sa
odre|enim tehno-lo{kim novinama u arhivistici. U~e{}eje uzelo 35
stru~njaka iz Srbije, Slove-nije, Makedonije, Bosne i
Hercegovine,Hrvatske, Rusije i Crne Gore.
Organizator Konferencije, po`are-va~ki Arhiv, u me|unarodnim
krugovi-ma je uva`avana institucija prepozna-tljiva po konstantnom
napretku, izuzet-noj dinamici usvajanja najsavremenijihmetoda rada
i njihovoj implementaciji,kao i po svojim izlo`bama,
izdava~kojdelatnosti, atraktivnim projektima iotvorenim stru~nim
pitanjima.
- Svoje mesto u dana{njem vremenu,po`areva~ki Arhiv pronalazi u
idejiotvorenosti. Ona je okrenuta ne samo kame|unarodnoj saradnji,
institucijama izsveta nauke, kulture, medijima, ve} i
kaobjavljivanju arhivskog bogatstva i nji-hovom plasmanu u
turisti~ke i kulturneprograme grada i regiona. Na{a zagleda-nost u
pro{lost ima smisla samo ako seu njoj tra`e racionalni odgovori na
pita-nja koja postavlja sada{njost u ime bu-du}nosti. Ti odgovori
kriju se jednimdelom u arhivima. Da bi se to ostvariloneophodno je
sa~uvati i unapre|ivati in-stitucije kao {to je Arhiv, ~ime
dokazu-jemo da smo istinski ba{tinici evropskihkulturnih i duhovnih
vrednosti, ideja itekovina, rekla je dr Jasmina Nikoli}, di-rektor
Istorijskog arhiva Po`arevac.
^asopis, po njenim re~ima, slu`ikao dijalog sa pro{lo{}u, ali i
sa vreme-nom koje dolazi. Jer, znanje o pro{lostije uvek samo
selektivna rekonstrukci-ja mnogih doga|aja.
Istorijski arhiv Po`arevac u svomtrajanju i uspe{nom radu,
spajaju}i triveka kroz arhivsku gra|u koju ~uva iprezentuje,
ostvario je, po re~ima Ni-koli}eve, svoju viziju obezbediv{i
plat-formu za aktivno u~e{}e na polju kul-ture i nauke na
me|unarodnoj sceni,a {to je sjajna prilika da se u Evropskojuniji
brane boje, nau~ni i stru~ni inte-gritet Grada i dr`ave, kao i
mogu}nostunapre|enja stru~ne saradnje sa dru-gim dr`avama i
gradovima u razli~i-tim domenima. Direktorka Nikoli} is-ti~e da na
tom i takvom putu misije,potpisani protokoli o me|unarodnojsaradnji
imaju i ima}e za cilj sprovo-|enje zajedni~kih te`nji na
unapre|e-nju saradnje na polju arhivske nauke istruke,
nau~noistra`iva~ki rad i sarad-nju izme|u institucija -
potpisnicaprotokola i samih arhivista.
Predsednik Skup{tine Grada BojanIli}, po`elev{i uspe{an rad
u~esnicimakonferencije, a ~estitaju}i jubilej po`a-reva~kom Arhivu,
naglasio je da jeGrad ponosan na rezultate koje jeostvarila ova
ustanova.
- Svaki grad ima svog ambasadora,a jedan od najboljih koje
posedujeGrad Po`arevac jeste Istorijski arhiv.Dokaz za to svakako
je i dana{nje pri-sustvo velikog broja gostiju, stru~nja-ka kako iz
Srbije, tako i iz inostranstva,poru~io je Ili}.
Pozdravne re~i uputili su i direktorDr`avnog arhiva Republike
Makedo-nije Kiril Petrov i direktorka Dr`av-nog arhiva Zagreb dr
@ivana He|belikoja je napomenula da je u pripremisedmi broj
~asopisa „Zapisi“ kao i dasu referati po`areva~kih arhivista
pri-sutni kako u Srbiji, tako i izvan njenihgranica.
Z. V.
Zapisi kao dijalogIzla`enje ~asopisa „Zapisi“, deo je {ireg
procesaotvaranja doma}e nauke i uspostavljanja kvali-tetnije
komunikacije i razmene vrednosti i rezul-tata stru~nog i nau~nog
rada. ^asopis slu`i kaodijalog sa pro{lo{}u, ali i sa vremenom koje
do-lazi. Znanje o pro{losti uvek oboga}uje na{e ko-lektivno i
personalno iskustvo, de{avanja u sa-da{njosti ~ini razumljivim,
odre|uju}i pona{anjau budu}nosti, a u njihovoj osnovi uvek su
istorij-ski izvori, ~uvani u ustanovama kao {to su arhivi.
Srpski brend svetske arhivistike„Arhivi moraju da se
pozicioniraju na mesto va`nog i nezaobilaznog faktora usvakoj
dr`avi, u aktuelnim procesima transformacije dru{tva u dru{tvo
zasnovanona znanju, sa osnovnim ciljem da pomeraju dru{tvo ka
boljoj budu}nostipodsti~u}i razvoj. Svoje mesto u dana{njem
vremenu, po`areva~ki Arhivpronalazi u ideji otvorenosti. Ona je
okrenuta ne samo ka me|unarodnoj saradnji,institucijama iz sveta
nauke, kulture, medijima..., ve} i ka objavljivanju
arhivskogbogatstva i njihovom plasmanu u turisti~ke i kulturne
programe grada i regiona...Po`areva~ki Istorijski arhiv u svom
trajanju i uspe{nom radu, spajaju}i tri veka krozarhivsku gra|u
koju ~uva i prezentuje, ostvario je svoju viziju,
obezbediv{iplatformu za aktivno u~e{}e na polju kulture i nauke na
me|unarodnoj sceni, a{to je sjajna prilika da se u Evropskoj uniji
brane boje, nau~ni i stru~ni integritetgrada i dr`ave, kao i
mogu}nost unapre|enja stru~ne saradnje sa ustanovama udrugim
gradovima i dr`avama u razli~itim domenima. Srpski je brend
svetskearhivistike, zbog ~ega smo ponosni, istakla je još dr
Jasmina Nikoli}.
Glavna ideja otvorenosti:Dr Jasmina Nikoli}
Sa konferencije