se f· ij. POSTARINA U GOTOVU LIST IZLAZI TJEDNO.- GODISNJA REDOVITA PRET- PLATA DIN 30, DOBROTVORNA Dl 50. - Z I 0- ZEMST O DIN 60. - OGLA I PO NAROCITOJ TARIFl. GODINA Xl . BROJ 28. ADRESA URED ISTV A I UPRAVE: SlBE IK pp. 17. Naša Stalna na tom svijetu samo mljena jest. Tako je bilo, tako biti dok bude života. A l bl bilo, ka- da promjena ne bl bilo. 1ivot bi bio i jednostavan, l mrtav. Povijest naroda l zemalja sastoji se u dizanju l spuštanju, uspinjanju l padanju. što je gori da Je doli i obratno. Kolo u okolo se vrti. Ko sretan ko nesretan, ko prvi ko dru- -gl. To je redovita i po- java. Mt živimo u danima ne tako re- dovitih i promjena; u vremenu smo koje doživljuje mijene kao nijedan period u proJiostl. - Na- su dani dani najvišega napretka. Mašinerija Je postigla re- zu tate upravo bajoslovne. U tehnici modernog a života, kao da se tehnizl- rao l duh koji se brzo snala- zi l Promjene brze l 1o je obilježje vremenskoga toka koji i nas nosi. Htjeli ne hteli ne možemo umak- nuti pitanju koje nam se l nas s šta bltll Ne 'reba zato biti posebni duh, još manje nego koji gleda oko sebe. Samo trijeznu se nasmije. Trijezas1 nije Isto što i spor. Trijezan može biti brz, a nagai isto tako spor. Trijezan biti u- situaciju, dobro shvatiti svoj po- ložaj i .fek onda usmjeriti svoje kora- ke. Ml kao narod, koji ne jer bi to bio veliki grijeh, da se život ovih dana odvija posve mimo nas, i te ka- ko znamo l svoj položaj. Staro je pravilo: Svak je sebi naj- bolji prijatelj, i, fl onako kako zaslužuješ, toliko koliko bu- deš vrijedio. To uvijek stoji i to uvijek biti poluga u svim sl- 1uacijama l promjenama. Niko ne propasti, ako sam ne bude htio da propadne. Naravno, ne samo na rije- olt, jer je svakomu Jasno da nl Fran- cuzi nisu izjavljivali da žele svoju pro- past, pa nl drugi koJI slobode danas nemaju, a mogli su je Imati. Biti trijezan, to danas pokazuje vrijednost u skali odluka l promjena. Mogli bismo ml svi kao jedan biti u jednom stavu, all to ne da je s tlm pitanje riješeno. Da- nas niJe kada se pita šta ml mo, a što ne što bismo ml htje- lt, a šta ne htjeli. Danas je kada se mall narodi moraju okretati oko se- be 1 pitati: Kako drugi na to gledaju. Sibenil<, 23. kolovoza 1940. Ako živjeti, ostanimo vjerni Kristu! nadbiskup preuL.v. g. dr lojz1jt t e p i n n e l . t. mj. oa euhu- ristij ·kom kon gre u u 'turigraclu (nu ll "'l ru) održao JC ovu propoVIJed, koju radi njezine aktuelnosti, mo u cijelosti.: Draga U knJIZi života. u Sveto- mc p, mu jednu !\:no ··to mn ti vodi z 1 VOJC dijt..te, tako je Bog vodio narod židoY ki iz 1:.- giptn u zemlju. li rnje to dn taj narod drži vazda na umu koji gn je izb t vio iz rop t va i koji !lU je že- lio trajno sre tnim, taj narod, tek je loJ iJe uzašao na goru, sebi zlatno tele, oko njega. pokloni mu sc i princsuv'i mu žrt' e Ovo u Izraele bogovi tvoji koj1 tc izvedoše iz zemlje Egipat ke. (b1ojs. 11,32.8) Zaista, prizor, zu koji ne zna, dn lt bi e nad njim nžnlno nusmipo ili gorko zap la- kao. Covjek, razuman tvor, klanJa se tele- tu orl zlata. M ON[, KO !\ i\1- Tl ... Ah nemojte e Dobar dio clu - nnšnjcg u nije ni;;ta bolJi. On je tuko nestalan u svojim nazorima, tako prcvrtljiv u svojim tako lud u svojim poohvatima, da se ne rnzh- kuje od onih, koji su mnio prije vidjeh snagu Božju, kad ih je vodila preko r- venoga Mora, a sada padaju pred zlatnim teletom. Pogledajte po našoj vla- stitoj domovini i na i primje- ra. Zar ne vidimo i tu ljudi, koji u. do bili rkvc n onda u ne za k omad zlata, to jest za duhovno dobro , nego za zdjelu kao Ezav, to je t radi kakve ženidbe. osta vili nn kojoj je Krist osnovno rkvu voju i otišli na drugu jeru? Znr no vidimo i kod nas ljudi, koji , u iza svjetskoga rata nanjušili, da bi sc morali do- ako postanu one zloglasne družbe sloboclnih zidaru, postali njezine sluge, a sada bj eže iz nj e, kad joj idu crni dani . da opet u nju, ako bi joj sc još kada da zadobije vlast u na- šoj domovini'? Zar ne vidimo i kod nas l ju di koji su zaboravi li pr eko sve, što su bili i što moraju biti, i bivaju pristn.še laži, koju je vijet vi dio, komu - nizma. im o približi kakva propali ea? premni su od- mah prodati ne amo voje prvorodcnstvo kao Ezav, nego i samo imc ko i d omovi nu Hrvatsku. Idealno bi bilo kada bl se svako- ga pustilo pri miru, da svojom sudbinom po najboljem svom mBije- nju. All, daj Bože, te dane l vremena l ko Ih Ml na flvot gledamo onako ka- kav on jest, a ne kakav bismo ml htje- ll 1 kakav bl morao biti. U dobru je lako dobar biti, all u vremenima lu- dim 1 nepravednim znati brod narod- noga života 1 Izvesti na prave putove, to je mudrost. CR k. V\ l SOCIJAL::--.. O PIT.\ , JE ,\ što misli te, tko je kriv, ela je clana- jek tako prentljl\· 1 du tuko lako podliježe vako) laži? Kn v je nnJvi!;c sam. A 1.riv je sn m naJ n· e :.::a to, jer ga je Bog rawrnom, mish i suelt, gdje mu JI! p r a v a 1 pas. Medutim, IL.glcda, da Jobar dio mti mtslt nlli ud1 svojom gla\ om, padaJu prvoj laži na lijepak b !> tako kao J muha u mrcl.u paukovu. Ono, što ra.-:m Sl tcm1 danas naJVIŠe la- žu ovjcku, JCSt tvrdnja, da JC do- sta, aJ...o 1ma kruha 1 zabava Baš tako kao što je nekad nmsk1 puk vikao: P a- n e m e l e 1 re e n e s ! (Kruha i igara!) Zate- sc jcdmo valja trud1t1. lažu modernom a sve drugo je ozml- Da je potreban kruh tko pametan zaniJekati? Tn zar nas Kri l moliti: Kruh naš svagdanji daj nam danas! am Isus Krist umm tava nekoliko hljebova, da nahrani h UJa tle glaomh, l-OJI u ga SliJedili. 1 zato 1ma ne samo pravo nego i duž- no t, dn sc brine za kiuh, pogotovo ako je otac obitelJi. l L.ato je Crkva dala jasne j sigurne norme za uspješno riJe>cnjc soc1jalnog pitanja, ali nažalost on1, koJi su na vlasti, mi lc, da ne to bolje, umjesto. da poslušaju i prove- du u žtvot savjet rkvc. o ako sc kaže, da je kruh jedino pot rcban, onda je to lal., da je to jedino potrebno . Imade nešto više, imade nešto daleko vrijednije, bez sve dru- go ne koristi ništa. A to drogo nije ni više ni manje nego živi Bog, kojeg evo slavimo danas u svetoj Euhnri tiji. Tu vri- jede one lijepe velikog umnika vc- toga Augustina: Jao drzovitoj duši, koja e nada , da ne•to boljega a ko ode od Tebe Go podine! Ja am e kretao na leda, na stranu, na prsa, ali uvijek mi je ležaj bio tvrd. Ti i jedini mir, Gospode! DO TO JA TYO COYJEK l ja vama kažem: Mo:Gcte ·e okretati na prsa i li na leda, na lijevu ili desnu stranu, možete pri tati uz ovaj ili onaj sistem ili kupinu, izv an Kri sta na- ništa boljega, pa da vam ili da- du baš cijeli širo ki svijet. A znate Ji za- što ne? Zato , jer ima ne samo lije- lo, nego i dušu. Covjck nije samo životi- nja kao vol. magar ac ili pa . To dobro zna- du i i oni, koji dn nema ni- šta drugo u nego samo tijelo, i Da ne osude, samo bilježimo, da nije ništa lakše od toga, nego Istupiti proti nekomu, 1 to proti onomu koji u sadašnjem vremenu si- gurno o našoj To Je lako, kao što Je lakše rušiti nego graditi, biti nerazborit, nego trijezan i staložen. Nema danas Hrvata koji nije na s položajem u komu se danas na- lazimo. Nema danas našega koji , nešto l prati život, kojl ne bl znao, u je rukama sud- bina naša 1 u koga su koji otvaraju vrata naše Jer je to tako, dalje ne treba razjašnjavati. RUKOPI SI SE NE VRACAJU. BROJ CEK. RACUNA 23.121 kad ono da je svršeno sve. J er ako mol.da i tvrde tako, dJelima nije- Ku !:ajt.: selJaku, da je :!.ivotinJa, :.::ar sc s pravom uvrijediti? Kušajte radn1ku, da je životinJa, zar sc s pra- vom uvrijcdtll? A IStom da kal.ctc tako ' kolovanom P;edat vas sudu zn uvredu poi;tcnja. t\li ako kažeš magar- cu, ela je Životinja, nema uvr ede. ko kažeš volu, ela je životinja, nema. uvrede. .\ko knicš psu, ela je životinJa nema. u- vrede, ama baš nikakve. odakle proiz- la7i ta ruzlika? igurno ne po tijelu, ko- JCl! i.:jesti crvi 1 ra pa t sc u pra h upravo tako, kuo i ono u magarca, vola ili p a, nego po du 'i, razumnoj i besmrtnoj du;i, kojtt ti daje sposobnost, da misliš i sudiš, do. ni i isto. što i životinja. I ta tvoju cluša je po vojim težnjama neogra- .. \ pitam as, tko može da zasiti težnje nego Onaj, koji je tu težnju usadio u ljudsku du · u i koji je po vojoj naravi i sam a to je Bog'? r znto je razumljiv glaso- vitog govornika Laeordairea: Ili je Bog nn'a t ili mi nemamo bu- Ili u jemu živjeti ili ne- minovno idemo ususret smrti! KOJ'>l l TICKO l RAJU . .. ko dakle dn živimo i kao pojedinci i kao narod, onda nam nema druge nego u trajati vjerno uz Kri ta. To je jedini ;mlog sigurnom uspjehu . \'e dru- go mogu biti lijepe fraze, iza kojih brzo lijediti krvavo i gorko Zato vam ne treba nikakvog drug og do- kaza nego uprijeti pr tom na i teme i zeml je, koje su htjele izbri ati iz ljudski h duša Kri tn i 1 jcgov vcti zakon. .Kal.. · va gorka u pr kos hvnli a.vim lu .t bcnim iZVJC ta)1ma, ka d znamo, cln nitko ne mije, napo e u komu- raju, dn pisoc i kaže što misli, ako mu je clrnga na r amenu gl!wn. A nije li to gorko rop h •o i tc ' ka kaznu za d::t ne mije ni mi li ti Yi še svo- jom glavom? Zato ponavljamo: Ako ho- da živimo i kao pojedinci i kno na- rod, o tal' i '!lO v jer n t Kristu 1 zakonu je- govu. Kri t je jedini izvor pravog l judskog života i nitko drugi. l nehotice mi pada na um jedan pri- zor, koji am do:Givio prije tri godi ne nn putu s našim hr ntsk:im u Egiptu. Nanio na je put oa rub one gla- sovite pu tinje ahare. O kako žalostan prizor! l igcljo jedne travke nigdje zele- nog grma. nigdje kapi voclc. nigdje traga kakvom životu. Po danu neizdrživa .lcgn, n po T ije mi bilo stalo. dn Kada znamo da se više ne pita za naše pravo, što bismo ml htjeli, i ima- mo ll pravo htjeti, jasno je, ko.ji stav moramo uzeti. onako kako budemo htjeli, a htjeti ono što nam govori tri- jeznost l razbor. T o treba Imati na umu i u tomu danas gledati naše Jedino narodno zlo. Junior