Poslovni softver Brandovi Karlo Kosina · 2016. 9. 2. · su realizirane – izjavio je Damir Ciglar, ~lan Uprave HURA-e, koja zajedno s Best Marketingom organizi-ra dodjelu Effie

www.mirakul.hr

prvi besplatni poslovni ~asopis - primorska hrvatska broj 4, godina I, rujan 2009.

ISSN

184

7-16

5X

tema brojaPoslovni softver

posebni prilozi

intervjuKarlo Kosina

BrandoviUpravljanje ljudskim potencijalimaInvesticijski vodi~Automobili

2 bizdirekt � rujan 2009. 3www.mirakul.hr

Sadràj

tema broja: Poslovni softver

“Na hrvatskom trì{tu IT usluga, prema najnovijem istraìvanju IDC Adriaticsa iz svibnja 2009., u 2008. godini zabiljeèn je rast od od 7,0% (izraèno u kunama) u odno-su na prethodnu godinu. Najtraèniji segment IT usluga u protekloj godini bio je sistemska integracija. U 2009. godini, IDC o~ekuje da }e se trì{te IT usluga smanjiti za oko 5%, dok }e u srednjem roku potro{nja IT usluga rasti prosje~no 5,6% godi{nje.“

24 Brandovi

30 Upravljanje ljudskim potencijalima 57 automobili

36 Investicijski vodi~

13

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca- Karlo Kosina, direktor tvrtke Abba d.o.o.

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju- Njema~ka

Graditeljstvo i nekretnine- Do kraja godine o~ekuje se stabiliziranje

Poslovni pokloni- Poslovni pokloni ogledalo su uspje{ne tvrtke

Turizam- Uìtak putovanja – city break, egzotika, wellness ili skijanje?

Poslovni stil- Jesenja modna raznolikost

Poslovni kalendar

46

50

62

65

5

6

8

20

40


Uvodnik

5

Štovani,

Do~ekali smo i zloglasnu jesen. Jesen najavljivanu kao sumrak hrvatskog gospodarstva i vrijeme velike de-presije za ve}inu ìtelja Lijepe na{e. Ho}e li doista biti tako crno? Vjerojatno je istina negdje na sredini, kako to obi~no i biva. Bit }e iznimno te{ko, ali ve}ina kvali-tetnih tvrtaka ipak }e opstati i kroz odre|eno razdoblje krenuti uzlaznom putanjom, u nove poslovne uspjehe. Ono {to je od kriti~ne va`nosti za te tvrtke je da pro|u sa {to manje rana i trajnih posljedica! Mogli bismo to usporediti s divljim ma~kama i zakonom divljine. Bor-be dobro do|u da se „nao{tre pandè“ i razvije borbeni instinkt, ali ako se za to vrijeme zadobiju te{ke ozljede, mogu}e je da se vi{e nikada ne oporave. Metafora je to na nedavno objavljene gubitke sna`nih hrvatskih kompanija u prvom polugodi{tu ove godine, u visini 4-8 puta ostvarene dobiti u istom razdoblju lani. [to to zapravo zna~i? Pa recimo da }e im u najboljem slu~aju, ako od sada nastave poslovati izvrsno i jednako profi-tabilno kao pro{lih godina, {to je za ve}inu nemogu}e, trebati 2-4 godine samo da pokriju te gubitke i nastave gdje su pro{le godine stali. No s obzirom na te{ka go-spodarska vremena ispred nas, vjerojatno je da }e im trebati 4-10 godina. Samo da se vrate na isto mjesto! E sada se postavlja pitanje jesu li navedene tvrtke mogle krenuti ranije sa smanjivanjem tro{kova i uvo|enjem kriznih mjera, kako bi barem eliminirali ili minima-lizirali gubitke? Da, na muci se poznaju junaci, glasi stara poslovica...

Na àlost, ve} sada smo svjedoci brojnih ste~aja ma-njih tvrtaka koje nisu izdràle teret krize te su zatvo-rile svoja vrata i tiho nestale. One su uglavnom male i

Impressum: Glavni urednik Kre{imir [imacIzvr{ni urednik Ante Veki}Suradnici Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Gordana ]ori}, Sandra Domini}, Igor Domini}, Nata{a Drvenkar, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fija~ko @igoli}, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri},

Sini{a Ko{uti}, Igor Kova~evi}, Danijela Kuna, Boris Luki}, Danka Marinkovi}, Daniela Mar{alek, mr.sc. Elvira Mlivi} Bude{,

Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i}, Lovorka [imi}-Bo{njak, Helena [timac, Marko [timac, Ve-

drana Toma{evi}, Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hrGrafi~ki urednik Ivan Ba{i}Zamjenica grafi~kog urednika Darija LalićFotografkinja Jelena Ra{i}Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hrDirektorica Bojana ZabrdacMarketing i prodaja Andrej Crn~ec, marketing¥mirakul.hrDistribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hrTisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hrNaklada 12.000 (6.000 Sredi{nja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

o njima nitko ne pi{e. A zapravo je mnogo nas poslo-valo ili bilo upoznato s njima, i samo odjednom vi{e nismo za njih ~uli te nakon nekog vremena saznali da su prestale s radom. Nakon zavr{etka krize bilo bi vrlo zanimljivo popisati sve te tvrtke i objaviti ~lanak o tome, kako bismo svi dobili osje}aj {to nas je pogo-dilo i kojom razornom snagom. Me|utim, ova je kri-za i fantasti~na prilika za spretne i hrabre. Trì{te }e postati osiroma{eno od konkurencije - sada se isplati napraviti snaàn korak i osvojiti poziciju o kojoj ste nekada mogli samo sanjati. Nemojte re}i da vas nisam upozorio.

Moram se osvrnuti i na interesantne stvari na osje~koj politi~koj sceni. Nakon promjene vlasti do{lo je do zapo{ljavanja potpuno nestrana~kih ljudi na klju~na gospodarska mjesta u gradu! Mi se ne bavimo po-litikom pa ne mogu re}i sa sigurno{}u, ali volio bih vidjeti ima li i jedan sli~an primjer u ostalim hrvat-skim gradovima. Kona~no se i Osijek moè ne~im po-zitivnim pohvaliti na godinama turbulentnoj politi~koj sceni koja je sluìla kao predmet ismijavanja ostatku Hrvatske. Barem dok ne vidimo konkretne gospodar-ske rezultate. Ali ako radite ispravno, onda rezultati moraju kad-tad do}i, to barem mi poduzetnici znamo, nije li tako?

Krešimir Šimac


BIZ vijesti BIZ vijesti

Poslovna suradnja na me|unarodnoj razini tvr-taka Abba i Belit

Abba d.o.o. Osijek i Belit d.o.o. Beograd, IT tvrtke iz Hrvatske i Srbije, postigli su sporazum o poslovnoj suradnji i me|usobnom zastupanju za podru~ja Srbi- je i Hrvatske. Abba }e tako zahvaljuju}i suradnji s Belit-om na tržištu Srbije ponuditi svoj integrirani bankarski sustav NovoDoba i module poput Virtual-nihKreditnihOdbora, a na podru~ju Hrvatske ponuditi Belit-ove proizvode, komplementarne s Abba-inim.Belit d.o.o. je tvrtka osnovana 2000. godine od IT stru~njaka s velikim iskustvom u poslovanju na trži- štu novca i vrijednosnih papira, a koji su kreatori pr-vog elektronskog dealing sustava u Srbiji - BELT (od 1992.), kao i niza programa vezanih uz poslovanje brokerskih ku}a i banaka.

Specijalnost Belit-a je projektiranje i razvoj softvera za potrebe banaka i financijskih institucija, posebno na podru~ju elektronskog trgovanja i elektronskog izvješ}ivanja. Prvi kontakt ostvaren je na sajmu Ce-BIT 2009 u Hannoveru, gdje su izlagale obje tvrtke.

Prema podatcima koje je obradila i objedinila Fi-nancijska agencija, krajem srpnja 2009. godine, zbog nepodmirivanja dospjelih obveza u roku od 60 dana, neprekidno je bilo blokirano 1.787 pravnih osoba u kojima je bilo zaposleno 12.396 radnika. Iznos njiho-vih dospjelih nepodmirenih obveza bio je 798,9 mili-juna kuna. U odnosu prema stanju prije godinu dana, broj blokiranih pravnih osoba povećan je za 41,7%, a iznos njihovih nepodmirenih obveza neprekidna trajanja do 60 dana za 67,1%. Prema stanju krajem 2008. godine, broj blokiranih pravnih osoba smanjen je za 4,7%, a iznos njihovih blokada povećan je za 35,4%.

Krajem srpnja zabilježen ponovni rast iznosa nepodmirenih obveza neprekidna trajanja do 60 dana

Uskoro prve hrvatske Effie nagrade

Po~inje gradnja najve}eg trgova~kog centra u Hrvatskoj

Dodjela prvih hrvatskih Effie nagrada, najpriznatijih marketinških nagrada u svijetu, održat }e se 2. listo-pada u Zagrebu, u sklopu 4. Effie konferencije. Svi za-interesirani za sudjelovanje na ovom natjecanju svoje radove mogli su prijaviti do 24. srpnja. -Effie nagrade dodjeljuju se za ideje koje djeluju, odnosno ideje koje postižu stvarne rezultate zahva-ljuju}i promišljenim strategijama uz pomo} kojih su realizirane – izjavio je Damir Ciglar, ~lan Uprave HURA-e, koja zajedno s Best Marketingom organizi-ra dodjelu Effie nagrade u Hrvatskoj. Prijavljene radove ocjenjivat }e žiri sastavljen od predstavnika klijenata, kreativnih i medijskih agen-cija, medijskih ku}a te agencija za odnose s javnoš}u i istraživanje tržišta. Sve informacije o prvom hrvatskom Effie natjecanju i prijavama mogu se prona}i na www.croatiaeffie.com.

U Zagrebu ove jeseni zapo~inju gra|evinski rado-vi na centru Supernova Zagreb, budu}em najve}em trgova~kom centru u Hrvatskoj vrijednosti preko 250 milijuna eura, koji }e se prostirati na 125.000 m² u Buzinu. Lokacija se nalazi u neposrednoj blizini auto-ceste A3 kao i vrlo prometne ulice Savezne Republike Njema~ke, jedine ceste poveznica izme|u centra grada, zra~ne luke te gradova Velike Gorice i Siska. Supernova }e biti prvi shopping centar u Hrvatskoj s izravnim pri-stupom autocesti, odnosno zagreba~koj obilaznici. Mno-gobrojne me|unarodne uspješne maloprodajne trgovi-ne kao što su Interspar, Peek & Cloppenburg, Müller, Humanic, New Yorker, Stiefelkönig, Sportina i mnoge druge me|u prvima su se uklju~ile u ovaj veliki projekt.


Softver mora predvi|ati budu}e doga|ajeNekad softver moè izgledati skup, ali ako on vama zamijeni pet ljudi koji su obavljali poslove koje sada softver obavlja, i ako vi tih pet ljudi prebacite na neke druge poslove i pove}ate si promet za deset posto, onda taj softver, koliko god da ko{tao, vi{e ne moète zvati skupim.

Razgovarao: Ante Veki}

Intervju mjeseca Intervju mjeseca

Hrvatskoj. Ipak ja takav na~in vo|enja tvrtke smatram ispravnim i imam praksu nagra|ivanja zaposlenika vlasni~kim udjelom u slu~ajevima kad izrade, primjeri-ce, dobru aplikaciju ili povuku odre|ene dobre poslov-ne poteze. I to je garancija da }e tvrtka dobro poslovati. Kad ljudi rade za sebe, onda su i vi{e motivirani, a ~im imaju udjela u dobiti, onda imaju i osje}aj da rade za sebe.

[to dobar poslovni softver treba ponuditi tvrtki koja ga koristi? Cilj mi je uvijek bio napraviti softver koji je djelotvo-ran, koji smanjuje potrebu za ljudskim radom i elimi-nira poslove koji su repetativni, te da se ljudi oslobo-de za takozvane inteligentne poslove, tj. one poslove u kojima je potrebno razmi{ljati i donositi zaklju~ke, {to softver jo{ nije u stanju odraditi u toj mjeri. Pored toga, softver baziramo na kvalitetnoj arhitekturi pa smo u stanju podràti sve vrste poslovnog odlu~ivanja. Tako da se isti model koji koristimo u bankama moè primijeniti na sve druge tvrtke. Upravo sljede}e go-dine Abba software na trì{te izlazi s proizvodima na tom tragu, ali i kao tvrtka specijalizirana za razvoj po-slovnog softvera namjeravamo razvijati rje{enja skro-jena po mjeri upravo odre|enog korisnika. U dana{nje vrijeme na trì{tu se vi{e ne moèmo boriti standardi-ziranim softverom, jer stiè jaka strana konkurencija, ali ono {to svakako moèmo jest razviti specijalizirani softver koji }e odre|enoj tvrtki omogu}iti da prepolo-vi ili za tre}inu ili ~ak dvije tre}ine smanji svoje ope-rativne tro{kove kroz model poslovnog odlu~ivanja ili kroz model softvera koji obavlja takozvane manualne radnje.

[to je ono {to proizvo|a~a poslovnog softvera, pogo-tovo ako dolazi iz Hrvatske, pa ~ak i iz Osijeka, moè izdvojiti od konkurencije?Mi jako puno ulaèmo u korisni~ku podr{ku, imamo iznimno razvijen odjel help deska, odli~no razra|enu dokumentaciju i pra}enje i upravo se tako poku{avamo izdi}i od ostalih tvrtaka koje se bave proizvodnjom softvera u Hrvatskoj. Osim toga, imamo usko speci-jaliziran softver i rje{avamo konkretne probleme. Ako govorimo o primjeru na{ih klijenata, banaka, onda se to moè vidjeti na primjeru gdje smo na{im aplikaci-jama neke postupke odobravanja i ugovaranja kredi-ta koji se ~esto koriste doveli na razinu gdje su se oni ubrzali deset do petnaest puta nego {to je to bio slu~aj sa softverom koji se koristio ranije. Samim time ispla-tivost tih kredita sko~ila je za deset do petnaest puta. A banke dobro znaju, kada pri~amo o malim potro{a~kim kreditima, primjerice, da je svaka dodatna minuta utro{ena na klijenta koji èli takav kredit realizirati zapravo dodatno smanjenje dobiti na tom kreditu. No, banka je samo jedan primjer na kojem mi intenzivno i detaljno radimo, ali takav se na~in ubrzavanja i racio-naliziranja poslovanja moè primijeniti na sve djelat-

Mo`da je neobi~an osje}aj kada te na poslovnom sa-stanku do~ekaju programeri u trenirkama i tenisicama, pa te pobijede u ‘dva na dva’ u basketu. No kada ti isti programeri zasu~u rukave i napi{u par linija koda koji ti omogu}i da udvostru~i{ dobit, onda ~u|enju nema kraja. Tako nekako osje}aju se bankari koji su glavni klijenti osje~ke tvrtke Abba. Nju ve} skoro deset go-dina uspje{no vodi danas tridesetjednogodi{nji Karlo Kosina. Za{to mu djelatnici igraju ko{arku za vrijeme radnog vremena, moè li se tako poslovati u Hrvatskoj te kako do}i do te razine, provjerili smo na razgovoru u novoj zgradi tvrtke Abba software smje{tenoj u Bilju u blizini Parka prirode Kopa~ki rit.

Kako su izgledali po~etci tvrtke Abba i kako ste se na{li u sektoru bankarskog i financijskog softvera?Abba je nastala 2000. godine. Od prvoga smo dana radili na razvoju softvera, a prodavali smo i ra~unala. No, tada trì{te nije bilo spremno za kvalitetan po-slovni softver. Svi su htjeli nekakve PC blagajne koje su isklju~ivo sluìle kao zamjena onim klasi~nim bla-gajnama. Jedini sektor koji je shva}ao kakve koristi moè imati od primjene adekvatnog softvera bio je bankarski. Vlasnik tada{nje Banke Sonic zaposlio me je kao savjetnika za informatiku, gdje sam detaljno prou~io sve poslovne procese i na~in poslovanja. Ot-prilike 2002. godine banci sam dijagnosticirao mogu- }nost napretka, ali ne uz postoje}i softver, i tada smo krenuli u razvoj posebnog softvera, upravo po mjeri Banke Sonic. Postupno smo uspjeli, zahvaljuju}i sof-tveru, zna~ajno smanjiti vrijeme potrebno za obra-du potro{a~kih kredita, ali i donijeti brojne druge u{tede vremena, a time i novca, u poslovnim proce-sima. Zahvaljuju}i dobrom poslu potpisali smo ugo-vor i do 2006. godine radili smo uglavnom samo za Banku Sonic. Kasnije je banka prodana, a mi smo u me|uvremenu usavr{ili proizvod, stekli jo{ novih kli-jenata, potpisali nove ugovore o suradnji i nastavljamo sa {irenjem.

Zbog dobrih poslovnih poteza dio svojih suradnika na-gradili ste vlasni~kim udjelima. Za{to?Uz mene kao ve}inskog vlasnika tvrtke Abba, suvla-snici su jo{ i Du{ko Dimitrijevi} i Ivica Hasanec. Oni su to postali svojim radom, zato {to provodimo poli-tiku nagra|ivanja koja je vani prihva}enija nego u

Kad ljudi rade za sebe, onda su i vi{e motivi-rani.

nosti i ne samo u Hrvatskoj.

Shva}aju li tvrtke koncept o kojemu pri~ate kada govo-rite o ‘optimiziranju poslovanja’?Svijest u Hrvatskoj lagano dolazi na onu razinu gdje tvrtke shva}aju da se softverom mogu rije{iti postoje- }ih ogromnih tro{kova u poslovanju. Uzmimo, za pri-mjer, gra|evinski sektor, koji sam zbog gradnje nove zgrade, ali i obiteljske ku}e, imao u zadnje vrijeme prilike promatrati. Ono {to se primijeti jest da bi im kvalitetan softver koji bi pratio gdje je koji ~ovjek, {to radi odre|eni stroj u odre|enom trenutku i sli~no, mo-gao zna~ajno smanjiti tro{kove, pove}ati u~inkovitost, te sniziti cijenu proizvodnje. Problem je upravo u ne-kontroliranoj proizvodnji koja nepotrebno poskupljuje ~itav proizvod i prodajni proces, a softver je najbolji na~in za kontrolu proizvodnje. S druge strane, ako se uloì u softver radi unapre|enja to~no odre|enih procesa, taj bi softver u kona~nici, tijekom razdoblja amortizacije, trebao minimalno sam sebe otplatiti dvo-struko u odnosu na ono {to je uloèno. I to je filozofija dobrog softvera.

Sada{nje je stanje na trì{tu takvo da se tvrtke uglav-nom ograni~avaju na softver koji biljeì doga|aje. No, to nije vi{e dovoljno. Potreban je softver koji predvi|a budu}e doga|aje, te onaj koji provodi doga|aje – ono o ~emu se vi{e vremena pri~a u odre|enim poslov-nim granama – takozvani single point of input. Na jednom mjestu unesen podatak automatski se pro-cesira na svim ostalim mjestima, te nema potrebe za vi{estrukim unosom podataka, a svi se ostali doga|aji odvijaju automatikom. Opet na primjeru banaka: one kad odobre i plasiraju kredit, s na{im financijskim sof-tverom do kraja ìvotnog vijeka tog kredita, ma koliko on bio kompliciran, nemaju vi{e posla oko tog kredita. Dakle, ako je ~ovjek duàn – softver }e ispisati opome-nu, ako ~ovjek uredno pla}a – softver }e sve knjiìti, ako kredit do|e u rezervaciju – softver rezervira, ako ~ovjek do|e zatvoriti kredit – softver }e izra~unati sve potrebne tro{kove, a slu`benik na {alteru re}i }e samo – da. To je budu}nost svakog poslovnog softvera i oni koji èle informatizirati, a time ubrzati i pojeftiniti vlastito poslovanje, trebaju gledati kako da softverom zamijene ve}inu fizi~kog rada, osim kontakata s klijen-tima, a o svemu ostalom trebao bi kalkulirati softver i nuditi izbor razli~itih rje{enja, postati svojevrstan savjetnik i nuditi nepristrane i relevantne business in-telligence analize.

Mislite li onda da su ljudi zapravo suvi{ni u poslovnim procesima? Ne}e li ulaganja u softver dovesti do jo{ ve}e nezaposlenosti?Ja ne govorim da softver treba zamijeniti ljude. Ja go-vorim da softver treba pove}ati proizvodnju. Ako ste vi kao gra|evinac, recimo, do ju~er s dvadeset ljudi mogli sagraditi, primjerice, tri ku}e za mjesec dana, a Karlo Kosina, direktor tvrtke Abba


Intervju mjeseca

sad uvedete softver koji vam kontrolira tko, {to, gdje, kako radi i time pove}ate produktivnost i s istih dva-deset ljudi sagradite ~etiri ku}e – direktna posljedica je da moète ili primiti vi{e ljudi ili postoje}im dje-latnicima pove}ati pla}u, a u isto vrijeme, kao vlasnik, ostvariti ve}u dobit.

Mali i srednji poduzetnici ~esto gledaju kratkoro~ne u{tede, pa im cijena softvera nije previ{e stimulativna. Smatrate li da treba ulagati u softver unato~ cijeni?Nekad softver moè izgledati skup, ali ako on vama zamijeni pet ljudi koji su obavljali poslove koje sada softver obavlja i ako vi tih pet ljudi prebacite na neke druge poslove i pove}ate si promet za deset posto, onda taj softver, koliko god da ko{tao, vi{e ne moète zvati skupim. Softver donosi i vi{e kontrole. Vrlo je ~est slu~aj bio da je na{ softver u tvrtkama sprje~avao i malverzacije, ali i sitna nepo{tivanja radnih uvjeta po-put kasnijeg dolaska na posao, duèg ostajanja na pa-uzi i sli~no... I sve to skupa onda dovodi do one ocjene Svjetske banke o Hrvatskoj. No ljudi su svugdje jed-naki, ali jedina razlika izme|u, primjerice, Njema~ke i Hrvatske, nije ta u mentalitetu i odnosu prema radu, nego u ~injenici da su oni ve} vjerojatno uveli softver koji ih tjera da budu produktivniji.

Tvrtke koje se bave programiranjem moraju ìvjeti od odràvanja, a

ne od prodaje.

Trudite se pove}ati produktivnost drugih. Kakva je produktivnost u IT sektoru? Kako nalazite ljude koji su spremni na rad?îni mi se da u ovom na{em IT sektoru postoje lju-di koji su voljni raditi, koji su voljni u~iti. Prilikom zapo{ljavanja uvijek smo i{li na primanje pripravnika po~etnika isklju~ivo iz razloga {to je puno lak{e nau~iti nekoga tko èli raditi, nego mijenjati navike nekome tko je ve} nau~io raditi. Na tom smo principu rasli, ljudi koji su sada u razvojnom timu do{li su kod nas kao po~etnici i ovdje su napredovali. Prilikom odabira vodimo ra~una o tome da se radi o osobama koje su pokazivale interes za informatiku i ranije, a ne samo zavr{ili te~aj programiranja „zato {to je tu dobra lova“. Kada na|emo osobu koja se informatikom zanimala od srednje {kole, i{la mo`da i na natjecanja, u slobodno se vrijeme bavila programiranjem, onda se uglavnom radi o dobroj kombinaciji.

Kako gledate na doga|anja u hrvatskom IT sektoru? Trend je okrupnjivanje i do njega }e svakako do- }i. Mislim da }e se velika ve}ina tih kretanja dogodi-ti ove i naredne godine, gdje }e, zahvaljuju}i razvo-ju doga|aja, u gospodarstvu biti mnogo malih koji }e jednostavno izgubiti tlo pod nogama. Poanta pri~e u IT sektoru, a pogotovo u tvrtkama koje se bave progra-miranjem, jest da one moraju ìvjeti od odràvanja, a ne od prodaje. Mnoge male tvrtke koje ìve od danas do sutra, prodajom, vrlo }e te{ko iza}i na kraj s ovom situacijom. Zato moraju promijeniti poslovnu filozo-fiju, udruìti se, bilo u klastere ili neki drugi oblik, i podrediti svoje poslovanje klijentima. No, ljudi kod nas to ~esto ne vide. Posesivni su, pa ne mogu shvatiti da je ponekad bolje biti deset postotni vlasnik ne~ega {to vrijedi 100 milijuna, nego sto postotni vlasnik ne~ega {to vrijedi milijun.

Gdje se u svemu tome nalazi Abba? Razmi{ljate li o prodaji tvrtke?Prodaja firme trenutno nije opcija. Iako ne bjeìm ni od jedne mogu}nosti. Danas su kretanja na trì{tu ta-kva da se moè dogoditi da ti netko za firmu ponudi iznos koji je nemogu}e odbiti. Isto tako, uz preslagi-vanja koja se doga|aju u IT sektoru, moè{ se na}i u trenutku da vi{e ne moè{ zadràti filozofiju tvrtke koju si do tada nastojao zadràti i shvati{ da je mo`da bolje ne i}i dalje tako. [to se ti~e planova, namjera nam je pridobiti jo{ ne{to klijenata {to se ti~e banaka, premda mislim da }emo vrlo brzo dosegnuti svoj mak-simum na ovom trì{tu, planiramo se pro{iriti izvan granica, a prije svega èlimo za klijente dobiti tvrtke koje su vo|ene jakim ekonomskim razlozima. @eli-mo raditi s tvrtkama koje su svjesne da trebaju pove- }ati produktivnost kvalitetnim softverom. I, naravno, zadràti postoje}e klijente te nastaviti uvoditi novitete na podru~ju bankarskog softvera i internetskog ban-karstva, gdje smo ve} u~inili neke inovativne korake.■

Za{to ste oti{li iz Osijeka u Bilje?Sjedi{te firme je u Osijeku, ali imamo podru`nicu u Zagrebu, jer nam je ondje smje{tena ve}ina klijenata. Nijedna banka, na àlost, nema sjedi{te u Osijeku, a na{a je primarna djelatnost bankarski i financijski softver. U Bilju smo sagradili novu zgra-du u kojoj djeluje tvrtka Abba software. Rije~ je zapravo o izdvajanju proizvodne dje-latnosti tvrtke Abba u zasebnu, sestrinsku tvrtku. Trebalo je zato na}i mjesto za deset ljudi, a prostor od 300 kvadrata kojim ovdje raspolaèmo puno je ugodniji za rad, ima jo{ dosta mjesta za {iriti poslovanje. Okolina je puno bolja, parking je dostupan... U na{em poslu takve su stvari bitne, jer se radi o kreativcima. Mi ne prodajemo fizi~ke proizvode da moramo biti smje{teni u centru grada gdje nam kupci ulaze i kupuju ne{to. Ono {to je va`nije je ugodna razvojna okolina u kojoj se ljudi dobro osje}aju, a to je i jedan od principa na{eg djelovanja. Dio te pri~e su i masa`ne fotelje, odlasci na team-buildinge, a ni miris ro{tilja koji se po susjedstvu {iri iz na{eg dvori{ta nije rijetkost.


Poslovni softverNa hrvatskom trì{tu IT usluga, prema najnovijem istraìvanju IDC Adriaticsa iz svibnja 2009., u 2008. godini zabiljeèn je rast od od 7,0% (izraèno u kunama) u odnosu na prethodnu godinu. Najtraèniji segment IT usluga u protekloj godini bio je sistemska integracija. U 2009. godini, IDC o~ekuje da }e se trì{te IT usluga smanjiti za oko 5%, dok }e u srednjem roku potro{nja IT usluga rasti prosje~no 5,6% godi{nje.

Pripremio: Ante Veki}


ERP nije tro{ak, nego alat za smanjenje tro{kovaHrvatsko trì{te ERP aplikacija, nakon stagnacije u 2007., oporavilo se u 2008. godini dosegnuv{i vrijed-nost od 45,52 milijuna USD, pritom iskazuju}i rast od 27,3% izraèn u ameri~kim dolarima. Gledaju}i u hrvatskim kunama, vrijednost trì{ta porasla je za 17,2% u odnosu na 2007. godinu. Prema studiji tvr-tke IDC Adriatics, glavni pokreta~i rasta ERP trì{ta u pro{oj godini odnose se na ja~anje ekonomije i neko-liko zna~ajnih implementacija. IDC o~ekuje da }e potro{nja na ERP rje{enja u Hrvatskoj rasti u prosjeku 4,2% godi{nje i u narednih pet godina dosegnuti broj-ku od 55,8 milijuna USD. “Unato~ ~injenici da se hrvatsko ERP trì{te oporavilo u 2008., kriza ga ipak ne}e zaobi}i”, izjavio je Karlo Pernek, analiti~ar u tvrtki IDC Adriatics. “Kriza }e sna`no pogoditi sve segmente trì{ta, s pone{to blaìm u~inkom na sektore telekomunikacija, financijskih usluga i dràvne uprave. Vendori }e morati prona}i nov pristup klijentima. Standardni marketin{ki alati uspje{no djeluju u normalnim ekonomskim uvjetima, {to trenutni definitivno nisu. Proizvo|a~i trebaju edu-cirati korisnike rje{enja da ERP aplikacije nisu tro{ak, ve} predstavljaju alat za smanjenje tro{kova.”Upravljanje korporativnim resursima (ERM) ostalo je najpopularnije podru~je ERP-a u 2008. godini, sa 67,9% trì{nog udjela. Upravljanje lancem nabave (SCM) zauzelo je drugo mjesto s 12,2% trì{ta, dok su operacijski i proizvodni moduli (OMA) zasjeli na tre}e mjesto s udjelom od 10,7%.Pro{la godina pokazala se iznimno uspje{nom za in-ternacionalne ERP proizvo|a~e na hrvatskom trì{tu, jer su neki od njih zabiljeìli visok dvoznamenkasti rast prihoda. SAP je zadrào vode}u poziciju s 25,2% trì{nog udjela, a slijedi ga Microsoft s 11,2% trì{ta. Oracle je sko~io na tre}e mjesto u 2008., s udjelom od 6,7%, nakon {este pozicije u 2007. godini. Op}enito, globalni vendori obuhvatili su 46,5% ukupnog priho-da hrvatskog trì{ta ERP aplikacija u 2008., u odnosu na 39,5% u 2007. godini.

Potro{nja na ERP aplikacije prema trì{nim verti-kalama u 2008. godini zabiljeìla je nekoliko manjih promjena. Sektor maloprodaje ostao je najve}i potro{a~, s udjelom od 21,0%, prera|iva~ka industrija zadràla je drugo mjesto s udjelom od 14,4% u uku-pnoj potro{nji. Sektor veleprodaje nalazi se na tre}em mjestu s 10,0%.

IT po sektorima

Financijski sektorU posljednjih desetak ili ne{to vi{e godina informa-cijske su tehnologije iz temelja izmijenile financijsku industriju i postale nedjeljivi dio njezina poslovanja. Kompetitivna prednost pojedinih kompanija, koja se ogleda u kvaliteti proizvoda i usluga, kao i u vreme-

Ukupno svjetsko trì{te ERP rje{enja moèmo

procijeniti na preko 100 milijarda USD godi{nje.

Tema broja

nu potrebnom za njihovu implementaciju, ponajvi{e ovise o fleksibilnosti IT sustava na kojima se baziraju poslovanja tih dru{tava i kompetencijama njihovih IT stru~njaka.Osnovna je funkcija IT-a na efikasan na~in usposta-viti i odràvati operativnom infrastrukturu nu`nu za poslovanje financijske institucije. Tu infrastrukturu u najgrubljoj podjeli ~ine:- Front-office sustav za podr{ku radu poslovnica,

prodajnih mjesta i prodajne mreè. Primjeri su aplikacije za {altersko poslovanje i karti~no poslo-vanje (bankomati, POS ure|aji…), aplikacije za prodaju osiguranja i prijavu {teta u osiguranjima i druga sli~na i prate}a IT rje{enja.

- Back-office sustav za podr{ku radu back-office fun-kcijama, kao {to su ra~unovodstvo, upravljanje rizi-cima, kontaktni centri, marketing i razvoj proizvo-da.

- Sustavi za povezivanje s drugim subjektima na fi-nancijskome trì{tu i s nadzornim agencijama, kao {to su platni promet, me|ubankarske transakcije, B2B aplikacije i HNB ili HANFA izvje{tavanje.

- Web aplikacije za moderne financijske usluge kao {to je Internet bankarstvo, web prodaja, web za pruànje informacija klijentima i usluge pla}anja na webu.

- Cijeli niz specifi~nih aplikacija ovisno o konkretnoj industriji. Primjerice, za fondovsku su industriju to svakako investicijski servisi Reuters, Bloomberg itd., a za bankarstvo sustavi za podr{ku doma}em i inozemnom platnom prometu.

Proizvodni sektorInformatizacija proizvodnje vrlo je {irok pojam koji se obi~no tuma~i vrlo razli~ito. U tu skupinu pitanja ulaze ona vezana uz procesno pra}enje tehnolo{kih

Tema broja

SOFTVER VENDORI (globalni vendori i doma}i zastupnici/implementatori)

Rang 2008. Tvrtka

Rang 2007.

Ukupni prihod 2008.

Rast 08./07. (%)

Ukupni prihod po radniku

1 Oracle 1 134.33 54.7% 2.69

2 Microsoft 2 99.39 25.5% 1.81

3 Sap 6 64.10 62.8% 2.91

4 B4b 4 54.67 -0.4% 0.58

5 Alfatec Group 5 51.49 23.7% 1.98

6 Perpetuum Mobile 3 40.18 -27.1% 0.87

7 Multicom 7 23.76 -6.5% 1.13

8 Poslovna Inteligencija

9 22.26 43.1% 0.59

9 Adacta 8 21.35 26.3% 0.52

10 Nort 10 15.47 49.5% 2.58

Total 527.00 23.9% 1.32

LOKALNI PROIZVO\AÎ SOFTVERA (vlastite gotove aplikacije i softverska rje{enja po narud`bi)

Rang 2008. Tvrtka

Rang 2007.

Ukupni prihod 2008.

Rast 08./07. (%)

Ukupni prihod po radniku

1 Infodom 1 77.91 3.7% 0.80

2 In2 2 70.07 26.4% 0.44

3 Sedam it 3 46.89 3.6% 1.09

4 Logos 6 39.17 15.3% 0.93

5 Sv group 7 38.39 32.4% 2.02

6 Pomak 11 36.19 70.4% 1.45

7 Dekod telekom 4 35.92 1.2% 2.39

8 Tis ois 8 33.70 18.3% 0.47

9 Gisdata 5 31.87 -7.1% 0.55

10 Pis 12 26.58 37.6% 0.57

11 Tis kis 10 24.65 4.8% 1.37

12 Avl-ast 13 23.12 21.2% 0.33

13 Vestigo 17 20.62 37.1% 0.35

14 Me\imurje ipc 9 20.20 -18.9% 0.29

15 Ecsat 15 16.24 -1.8% 0.38

16Omega Software

19 15.18 38.5% 0.40

17 Kron 18 14.68 4.2% 0.98

18Jadran Informatika

16 14.24 -7.4% 0.53

19 Azelija 20 13.45 51.3% 0.48

20 Bbm 14 11.73 -31.1% 1.17

Total 610.80 12.5% 0.64

Izvor: Infotrend.hr, Top 100 u informati~koj industriji Hrvatske, 2008.

Izvor: Infotrend.hr, Top 100 u informati~koj industriji Hrvatske, 2008.

Za teku}u godinu analiti~ari IDC Adriaticsa predvi|aju daljnji pad IT trì{ta za oko 7%. Oporavak trì{ta o~ekuje se od 2011. godine, dok }e prosje~na godi{nja stopa rasta u razdoblju 2009.-2013. iznositi oko 5%. “Globalni trendovi IT potro{nje posljednjih desetak godina su pove}anje u~inkovitosti informati~ke in-frastrukture i proìmanje IT i poslovnih procesa uz smanjenje IT tro{kova. U tom pravcu, na djelu su procesi kao konsolidacija, virtualizacija, elektroni~ko poslovanje, ve}e kori{tenje gotovih aplikacija i ‘outsourcing’. Recesijski uvjeti, daju}i jo{ ve}i zna~aj tro{kovima i u~inkovitosti kori{tenja IT-a, dodatno akceleriraju te aktivnosti. Odgovor ponude na promje-nu potra`nje u sljede}ih dvadesetak godina bit }e tzv. ‘cloud computing’ koji u osnovi objedinjuje spomenu-te procese,” kaè Boris @itnik iz IDC Adriaticsa. Na hrvatskom trì{tu IT usluga, prema najnovijem istraìvanju IDC Adriaticsa iz svibnja 2009., u 2008. godini zabiljeèn je rast od od 7,0% (izraèno u kuna-ma) u odnosu na prethodnu godinu, pri ~emu su vode- }e tvrtke u pruànju IT usluga na podru~ju Hrvatske bile Combis, King ICT, Apis IT, IBM i Siemens. Naj-ve}i korisnici IT usluga u Hrvatskoj u 2008. godini dolaze iz dràvnog sektora i telekomunikacija, dok je najtraèniji segment IT usluga u protekloj godini bio sistemska integracija. U 2009. godini, IDC o~ekuje da }e se trì{te IT usluga smanjiti za oko 5%, dok }e u srednjem roku potro{nja IT usluga rasti prosje~no 5,6% godi{nje. “U godinama koje slijede, u uvjetima usporene potra`nje, IT usluge s najve}im potencija-lom rasta bit }e vezane uz ‘cloud-outsourcing’ model pruànja usluga,” zaklju~io je @itnik.


Turisti~ki sektorDanas se vi{e od ~etvrtine (28%) europskih putovanja rezervira online, i pretpostavlja se da }e do 2010. godi-ne taj udio iznositi jednu tre}inu. Ovaj je podatak obja-vila istraìva~ka ustanova PhoCusWright, koja je ve} nekoliko godina partner ITB-u. Ukupni online booking u Europi rast }e po stopi ve}oj od 15% u sljede- }im dvjema godinama, a prihod u 2010.-oj iznosit }e vi{e od 90 milijarda dolara. Sve su to pokazatelji koji idu u prilog tezi da web mjesta turisti~kih subjekata imaju mogu}nost biti najve}i i najprofitabilniji proda-jni kanal.Skoro neograni~ene mogu}nosti komuniciranja koje osigurava internetska i online prodaja korjenito su promijenili tradicionalnu distribuciju turisti~kih proizvoda, {to je dovelo do zna~ajnih promjena u stru-kturi turisti~kog trì{ta, kao i do korjenitih promjena u pona{anju potro{a~a u turizmu. Mogu}nosti online prodaje stoje na raspolaganju: zra-koplovnim kompanijama, autobuserima, èljeznicama, trajektnim i brodskim prijevoznicima, organizatorima kru`nih putovanja, ì~arama, Rent-A-Car kompanija-ma, putni~kim agencijama, touroperatorima, hotelima, kampovima, restoranima, iznajmljiva~ima turisti~kih soba, aparatmana i ku}a za odmor, kazali{tima, mu-zejima, sportskim centrima - ukratko, svima koji nude neku turisti~ku uslugu.

Kako pobolj{ati Internet prodaju:- Osigurati korisniku pristup, pregled sadràja i boo-

king bez obzira gdje se nalazio i kojim se ure|ajem koristio (osobno ra~unalo, dlanovnik ili mobilni te-lefon).

- Ponuditi jedinstveni sadràj koji stvara dobar dojam kod potro{a~a, vode}i ra~una i o tome kako takav sadràj rangiraju traìlice.

- Ponuditi posjetiteljima sve {to putovanje zahtijeva, uz bogato web iskustvo, tako da nemaju potrebe traìti dalje.

- Otkloniti sve zapreke, a navigaciju podesiti tako da booking bude {to jednostavniji.

- Ponuditi pomo}ne proizvode koji doprinose boljem poloàju ponu|enog proizvoda i koji pove}ava-ju dodatnu zaradu (primjerice, uz smje{taj nuditi Rent-A-Car i sli~no).

- Omogu}iti korisnicima da na web mjestu ostavlja-ju vlastite sadràje vezane uz ponu|ene proizvode, a koji govore o njihovim iskustvima s tim u vezi. Takve su mogu}nosti poznate pod zajedni~kim imenom User Generated Content (UGC). Zah-valjuju}i njima, korisnici postaju stru~njaci puto-vanja koji govore iz vlastita iskustva. Vrijednost takvog sadràj moè s vremenom rasti te postati vrijedan i utjecajan izvor informacija koji posjeti-teljima mogu pomo}i u dono{enju odluke.

- Iskoristiti prednosti web 2.0 tehnologije kako bi se povoljno djelovalo na lojalnost klijenta, odnosno

pove}ao broj konverzija. Tu se prije svega misli na RSS, online video, UGC, XML, Geo, Ajax te druga rje{enja koja vode sadràjno boljem, vizualno kva-litetnijem i pristupa~nijem web mjestu.

- Pratiti podatke kori{tenja web mjesta i aktivnosti posjetitelja (web analytics) kako bi se na vrijeme napravila potrebna pode{avanja na stranicama u cilju stvaranja kompetitivne prednosti.

Implementacija poslovnog softvera u praksiUvo|enje PIS-a (poslovnog informati~kog sustava), kojeg prepoznajemo pod oznakama kao {to su ERP, CRM, MIS, OLAP, BI, iznimno je sloèn proces, ~ak i kad se radi o maloj organizaciji. Potrebno je obuhvatiti zna~ajke same organizacije, na~in na koji je organizaci-ja povezana sa svojim kupcima/partnerima, te zakono-davne aspekte poslovanja. Ne smije se zanemariti niti utjecaj raspoloìvih resursa i tehnologije.Prikupljena iskustva implementacije PIS-a govore o izraènom problemu projektne (ne)discipline. Sve ~i-njenice iznesene u nastavku vrijede prakti~ki za svaki informati~ki projekt, pogotovo ako se radi o uvo|enju poslovnih rje{enja za potporu poslovnim procesima.Neka istraìvanja navode podatke da ~ak 60% projekata zavr{ava potpunim neuspjehom, a 32% djelomi~nim neuspjehom. Problematika implementa-cije standardnih poslovnih rje{enja (ERP, CRM, BI…),

druga~ija je u odnosu na rje{enja gdje razvoj zapo~inje od nule. Ovdje je naglasak na interakciji izme|u kon-zultanta i korisnika u stvarnom vremenu, tj. na prila-godbi gotovog rje{enja i zadanog poslovnog procesa ili funkcije.

Vodi~: ERP i kako ga odabratiERP (eng. Enterprise Resource Planning) poslovno je rje{enje koje objedinjuje sve podatke (informacije) i procese u organizaciji i time povezuje sve dijelove i funkcije u jedinstveni sustav.Temeljna ideja ERP-a je integracija, odnosno proma-tranje sustava kao cjeline, gdje su organizacija i procesi integrirani, te se kao takvi promatraju i informacijski posluùju. Objedinjavanje svih podataka i procesa u jedinstveni sustav managementu pruà kompletan uvid u cjelovitu sliku tvrtke, u svakom trenutku. S obzirom na sve specifi~nosti implementacije o koji-ma smo pisali, odabir takvog rje{enja treba po~eti preciznim definiranjem zahtjeva i dono{enjem jasnih kriterija za ocjenu rje{enja od strane korisnika. Za tako va`nu odluku kao {to je izbor rje{enja potrebno je naj-prije uvaìti snagu dobavlja~a. Dobavlja~ mora imati {to ja~u poziciju na trì{tu, brinuti se za neprestani razvoj proizvoda u smislu ugradnje novih tehnologija i oboga}ivanja funkcionalnosti. Vaàn je ~imbenik i sna-ga ekipe za razvoj i podr{ku koji stoje na raspolaganju.

Temeljna ideja ERP-a je integracija, odnosno promatranje sustava kao cjeline, gdje su organizacija i procesi integrirani, te se kao takvi promatraju i infor-macijski posluùju. Objedinjavanje svih podataka i procesa u jedinstveni sustav managementu pruà kompletan uvid u cjelovitu sliku tvrtke, u svakom trenutku.

Upravljanje korporati-vnim resursima (ERM)

ostalo je najpopular-nije podru~je ERP-a

u 2008., sa 67,9% trì{nog udjela.

postupaka proizvodnje, ona vezana uz robotizaciju tehnolo{kih procesa, kao i ona kojima je zajedni~ki nazivnik logisti~ko pra}enje proizvodnje. Kad je rije~ o logisti~kom pra}enju, za njeno se ostvarenje moè upotrijebiti niz pojmova ili filozofija. ERP (Enterprise Resource Planning) i JIT (Just in Time) s Kanbanom, samo su neki od njih. Osnovne su koristi informati-zacije proizvodnje vi{estruke: operacijske (smanjenje tro{kova, skra}ivanje vremena izrade, pove}anje pro-duktivnosti, pove}anje kvalitete, pobolj{anje servisi-ranja kupaca); upraviteljske (pobolj{anje upravljanja resursima, pobolj{anje dono{enja odluka i planiranja, pobolj{anje u~inkovitosti); strategijske (podr{ka po-slovnom rastu, podr{ka poslovnim povezivanjima, izgradnja poslovnih inovacija, upravljanje investici-jama); IT struktura (izgradnja poslovne fleksibilnosti za trenutne i budu}e izmjene, sniènje IT tro{kova, pove}anje IT infrastukturnih sposobnosti); organiza-cijske (izmjena radnog rasporeda-plana rada, omogu- }avanje u~enja, ukupni napredak, izgradnja zajedni~ke vizije).

Medicinski sektorU medicini je iznimno va`na brza dostupnost apso-lutno to~nih podataka, a takvih je podataka svakim danom sve vi{e. Lije~nici bi koli~inom mogli postati pretrpani, pa je nu`no da se podatci prikladno prirede u elektroni~kom obliku, a lije~nika se nau~i te podatke pronalaziti i ~itati. Svaka bolni~ka ustanova s informa-cijskim sustavom moè u trenu odgovoriti na pitanja kao {to su, primjerice, koji se lijekovi tro{e i koliko, koji ih lije~nik propisuje, kada se vi{e od prosjeka ili manje od prosjeka naru~uju skupocjene pretrage, tko ih potraùje vi{e, tko manje. Tako odmah moèmo pre-poznati lije~nike, ambulante i odjele koji rabe vi{e ili manje pretraga, tj. tro{e manje ili vi{e. Ravnatelj ta-kav podatak moè dobiti odmah i moè odmah djelo-vati ekonomski. Osim toga, dostupnost velikog broja potrebnih baza podataka moè pomo}i u dono{enju pravovremene dijagnoze, dok se u budu}nosti od me-dicinske informatike, poglavito u lije~enju, o~ekuje na poljima nanotehnologije i robotike.

SAP Business All-In-One rje{enjeOsje~ka tvrtka Dialog d.o.o. je SAP partner za SAP Business All-In-One rje{enje. Rje{enje SAP

Business All-in-One sadrì najva`nije funkcionalnosti potrebne svakoj tvrtki, primjerice, finan-

cijsko ra~unovodstvo, upravlja~ko ra~unovodstvo, prodaju i distribuciju, nabavu, skladi{tenje

i logistiku, upravljanje ljudskim kapitalom te upravljanje kvalitetom. Proces implementacije

prilago|en je upravo potrebama manjih i srednjih tvrtaka, dok je vrijeme njegove implemen-

tacije znatno skra}eno.

Posebnost rje{enja maksimalna je prilagodljivost postoje}oj informati~koj infrastrukturi, te

mogu}nost nadogradnje osnovnog paketa sa specifi~nim industrijskim rje{enjima i kao tak-

va maksimalno prilago|ena potrebama manjih i srednjih tvrtaka. Rje{enje je dobilo potvrdu

i certifikat kvalitete (Quality Assurance Certificate) kojim se potvr|uje kvaliteta, pravilnost i

uskla|enost rje{enja sa svim potrebnim propisima i formalnostima, a s ciljem maksimalizi-

ranja povrata investiranog.

Tema broja Tema broja


Slijedi stabilnost rje{enja. Stabilno rje{enje rezultat je dugogodi{nje prisutnosti na trì{tu i velikog broj ko-risnika. Tijekom tog procesa rje{enje je ‘o~i{}eno’ od pogrje{aka i bolje prilago|eno korisnicima u smislu funkcionalnosti i ergonomije. Bitan je i broj korisnika. Ovo je jedan od najva`nijih kriterija za izbor rje{enja. Velik broj korisnika sam za sebe govori o kvaliteti rje{enja i mogu}nosti primjene u razli~itim poslovnim sustavima (bran{ama) i u razli~itim zakonodavnim uvjetima. Daljnji je ~imbenik tehnologija. Dana{nja ERP rje{enja moraju ponuditi mogu}nost jednostavne integracije u sloène sustave, mogu}nost poveziva- nja s drugim sustavima te jednostavne implementacije rje{enja za e-poslovanje, kao i mogu}nost integracije s uredskim alatima. Prilagodljivost rje{enja odlika je modernih ERP susta-va, koji se nabavljaju kao gotovi predlo{ci s ugra|enom podr{kom za osnovne procese. Prilagodba do razine detaljnog zahtjeva obavlja se tijekom procesa imple-mentacije. Uz bogatu funkcionalnost i produktivne alate moè se u vrlo kratkim rokovima posti}i traèna funkcionalnost ‘po mjeri’. Funkcionalnost je tako|er va`na. Moderni ERP sustavi dolaze s ugra|enom podr{kom za zapravo sve osnov-ne procese (proizvodnja, nabava, prodaja, distribucija, servis, financije, imovina, resursi, projekti, kadrovi i ostalo). Zatim je tu i jednostavna uporaba. Ovom prilikom mislimo na korisni~ko su~elje koje }e omogu}iti brzi prihvat od strane zaposlenika, ali i arhitekturu rje{enja koje ne prisiljava tvrtku da se primarno prilago|ava proizvodu. Na kraju dolazi mreà poslovnih partnera. Broj i kvali-teta poslovnih partnera koji na trì{tu obavljaju posao implementacije nekog rje{enja isto tako govore o kva-liteti nekog ERP rje{enja. Va`no je odabrati partnera s iskustvom u implementaciji rje{enja i s kvalitetnim preporukama.

Odnosi s klijentima nove generacijeCRM (eng. Customer Relationship Management) stari je poslovni koncept koji danas ponovno postaje

aktualan zahvaljuju}i tehnologiji koja ga omogu- }uje i podràva. U pro{losti, poslovni su ljudi (trgovci, bankari, obrtnici) znali organizirati svoj posao s ciljem {to zadovoljnijih kupaca i korisnika njihovih usluga. Oni su znali razlikovati svoje va`nije klijente s koji-ma su ~esto poslovali od onih manje profitabilnih, te se razli~ito poslovno odnositi prema njima.

U modernoj informacijskoj eri manageri moraju prepoznati prednosti koje pruàju alati i strategije za potporu upravljanju odnosima s kupcima. CRM je proces ili metodologija kojom se poduze}a koriste kako bi nau~ila vi{e o èljama, potrebama i pona{anju potro{a~a u svrhu izgradnje ~vr{}ega me|usobnog od-nosa. Pomaè pribliìti mno{tvo informacija o kupci-ma, prodaji, marketin{koj u~inkovitosti i trendovima. Zbog konkurentnog poslovnog okruènja uspje{na CRM strategija moè se implementirati, osim insta-liranjem softverskog paketa, jedino obrazovanjem zaposlenika, modifikacijom poslovnih procesa koji se baziraju na potrebama potro{a~a te adaptiranjem IT sustava i kori{tenjem IT usluga kako bi se kompaniji omogu}ilo da slijedi svoju CRM strategiju.

Online poslovanje – podatci sele ‘u oblake’Cloud computing je koncept podjele softvera koji kori-sti Internet kao platformu. Podatci se drè na serveri-ma, a pristupa im se putem internetskih preglednika ili specijaliziranih aplikacija.Rije~ je o novom na~inu promi{ljanja (i upotrebe) re-sursa koja omogu}ava pristupanje èljenoj usluzi ko-risnicima gdje god se oni nalazili i s kojih god ure|aja pristupali. “I dalje je izuzetno neizvjesno kako }e se IT trì{te kretati u idu}ih nekoliko godina. Iako se o~ekuje slabiji kratkoro~ni rast, potencijalno nià cijena usluga ‘cloud computinga’ privla~i korisnike te }e dati poticaja {ire-nju takve vrste usluga”, kaè Ben Pring, dopredsjednik istraìvanja tvrtke Gartner.Prema Gartneru, prihodi od ‘cloud computinga’ mogli bi u 2009. prema{iti 56,3 milijarde dolara, {to je 21,3% vi{e nego u 2008. godini.■

Cloud computing je koncept podjele softve-

ra koji koristi Internet kao platformu.

Abba nudi poslovni softver prilago|en svakom korisni-kuTvrtka Abba od 2000. godine, kada je osnovana, trudi se trì{tu ponuditi nove i kvalitetnije proizvode koji }e informacijske tehnologije u~initi potpunim rje{enjem za podr{ku pri odlu~ivanju i pravilno kontroliranje svih poslovnih procesa. Na ovaj na~in razvili su i jednu od najnaprednijih integriranih bankarskih aplikacija, NovoDoba, koju uz razne module koje nude prodaju bankama unutar i izvan Hrvatske. Vo|eni ovom fi-lozofijom, izgradili su sustav koji je potpuno modula-ran - svaki dio moè djelovati zasebno, a cijeli sustav kao cijelina djeluje kao idealno rje{enje za kvalitetno pra}enje svih poslovnih procesa, dono{enje poslovnih odluka te strate{ko upravaljanje radom banke.

Osim bankarskog, Abba u budu}nosti trì{tu èli po-nuditi i poslovne softvere izra|ene i prilago|ene kori-sniku koji je naru~itelj te dora|ene na na~in da pruàju puno ‘Business intelligence’ informacija. Tako sam ko-risnik moè odlu~ivati o osnovnim odlukama vezanim uz strate{ko i uz operativno upravljanje tvrtkom.

Sa softverom tvrtke Abba definitivno se smanjuje po-treba za ljudskim radom, {to omogu}uje da se ljudi preusmjere na kvalitetnije i produktivnije poslove te definitivno pomaè da se cijena proizvoda ili usluge koju odre|ena tvrtka nudi spusti. Tvrtka Abba posje-duje ISO 9001:2000, certifikat upravaljanja kvalitetom, a u tijeku je uvo|enje i ISO:27001 certifikata za upra-vljanjem siguro{}u informacija.

Web IT omogu}ava suvremeni poslovni informacijski sustav Ljudi zaposleni u web IT. d.o.o., tvrtki osnovanoj 2001. godine, kombiniraju stru~na znanja s podru~ja ekono-mije, marketinga, stvaranja softvera temeljem analize poslovnih procesa klijenata, internetskih rje{enja te ostalih sfera informati~kih tehnologija. Web IT nudi kompletan informati~ki inènjering u izgradnji poslo-vnog informacijskog sustava i/ili pojedinih njegovih podsustava, sustava poslovnog komuniciranja i proce-snih informacijskih sustava po na~elu ‘klju~ u ruke’, {to podrazumijeva kompletnu pripremu izgradnje, isporuku i instalaciju opreme, organiziranje i provedbu izgradnje, organiziranje poslova produkcije i tehni~ke podr{ke, organizaciju informati~ke izobrazbe korisni-ka i njihovu poduka za rad, uvo|enje informacijskog sustava, uvo|enje nove organizacije rada i poslovanja utemeljene na suvremenoj informacijskoj tehnologiji.Primjenom najnovijih informacijskih tehnologija u suradnji s njihovim partnerima IBM i Lenovo, omo-gu}avaju svojim korisnicima da obavljaju transpa-rentno i konsolidirano poslovanje u svojim tvrtkama. Zbog sve ve}e sloènosti, {tedljivih budèta i nedosta-tka ljudskih potencijala, virtualizacija postaje klju~ni faktor u upravljanju efikasno{}u. Web IT svojim kori-snicima nudi i usluge „Cloud Computing“ –a, tj. iznaj-mljivanja svojih programskih rje{enja i serverske in-frastrukture za njihove potrebe. Na taj na~in korisnici mogu znatno u{tedjeti na investicijama u programska rje{enja i serverski hardver. Vi{e o uslugama i proizvo-dima tvrtke moète saznati na www.webit.hr.■

Informatizacija zna~ajno pove}ava u~inkovitost poslovanja i profitabilnostTemelj uspje{nog poslovanja svakako je informatizacija koja omogu}ava optimiziranje radne snage te preusmjeravanje ljudi na produktivnije poslove. ^lanice Informati~kog klastera Slavonije nude svoje proizvode i usluge kako bi svojim korisnicima omogu}ile da budu uvijek korak ispred.

Osim bankarskog, Abba u budu}nosti trì{tu èli ponuditi i poslovne softvere izra|ene i prilago|ene korisniku koji je naru~itelj te dora|ene na na~in da pruàju puno ‘Business inte-lligence’ informacija. Web IT svojim kori-snicima nudi i usluge „Cloud Computing“ –a, tj. iznajmljivanja svojih programskih rje{enja i serverske infrastruktu-re za njihove potrebe.

pro

mo

Tema broja Tema broja


Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Važne adrese:

Robna razmjena s Njema~kom

Izvoz Hrvatske u Njema~ku (2008.) Uvoz Hrvatske iz Njema~ke (2008.)

Namještaj i dijelovi 10% Putni~ki automobili 13%Muški kaputi, jakne, odijela 5%

Motorna vozila za prijevoz robe 5%

Ženski kaputi, ogrta~i, suknje 4% Lijekovi 3%

Obu}a 4% Telekomunikacijska oprema 2%

Mjerni i kontrolni aparati 4%

Cestovna motorna vozila 2%

UKUPNI IZVOZ 1.028,2 mil. EUR UKUPNI UVOZ 2 790,3 mil.EUR

Izvor: Dr`avni zavod za statistiku Republike Hrvatske

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U U SAVEZNOJ REPU-BLICI NJEMA^KOJ

Ahornstraße 4, 10787 Berlin, Deutschland tel.: 0049 30 2191 5514 fax: 0049 30 2362 8965 URL: http://de.mvp.hre-mail: berlin…mvpi.hr

VELEPOSLANSTVO SAVEZNE RE-PUBLIKE NJEMA^KE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Ulica grada Vukovara 64, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: 01 63 00 100fax: 01 61 55 536URL: wwwdeutschebotschaft-zagreb.hr/e-mail:deutsche.botschaft.zagreb…inet.hr

Piše: Helena [timac


Op}e informacije

Naziv: Savezna Republika Njema~kaGlavni grad: Berlin Povr{ina: 356 945 km2Stanovni{tvo: 82,7 milijunaSlu`beni jezik: njema~kiValuta: EUR

Berlin

Njema~ka - najja~e gospodarstvo Europske unijeKonkurentnost njema~kog gospodarstva nije bila zna~ajno ugrožena u razdoblju ja~anja eura prema ameri~kom dolaru, no u sadašnjim uvjetima globalne krize izvozno orijentirano gospodarstvo snažno je ovisno o inozemnoj potražnji.

Vaıni linkoviSredišnja banka: Deutsche Bundesbank www.bundesbank.deSavezna vlada www.bundesregierung.de Savezno ministarstvo za gospodarsku suradnju i razvitak www.bmz.de Njema~ko investicijsko i razvojno društvo DEG www.deg.de Portal njema~ke vanjske trgovine www.iXPOS.deSavez njema~kih udruga poslodavaca BDA www.bda-online.deSavez udruga njema~ke industrije BDIwww.bdi-online.deInvest in Germany www.invest-in-germany.com

Osnovna obilježja gospodarstva Savezna Republika Njema~ka (Njema~ka) srednjoeu-ropska je demokratska parlamentarna savezna drža-va sa 16 saveznih zemalja, koje imaju visoki stupanj samostalnosti. Gospodarstvo je u načelu isključivo tržišno orijentirano. Savezna vlada odre|uje institu-cionalne okvire poslovanja i brine se kako bi uvjeti privre|ivanja bili što bolji i svima pod jednakim uvje-tima dostupni. Strukovne udruge, čije članstvo nije obvezno, zastupaju interese grupacija, od kojih je naj-jača Udruga njemačke industrije (BDI), koja zajedno sa Saveznom i/ili zemaljskim vladama daju prijedloge za dogra|ivanje institucionalnog okvira radi ostvarivanja što veće učinkovitosti, konkurentnosti i održivosti. Jak društveni utjecaj imaju i udruge poslodavaca, te sindi-kati, koji su tako|er strukovno organizirani. Njemačka je brojem stanovnika i gospodarskom snagom najveća zemlja Europske unije (EU). Globaliziranje svjetskog gospodarstva ima velik utjecaj i na gospodarstvo Nje-mačke. S jedne stane zbog smanjenja troškova proi-

zvodnje njema~ko je gospodarstvo snažno investiralo u inozemstvo, otvarajući nove proizvodne pogone, koji će u slu~aju većih gospodarsko-financijskih po-remećaja u doti~nim zemljama predstavljati dodatni problem njema~kim tvrtkama-majkama, ali i samoj njema~koj državi. Problem s kojim se njema~ko gospo-darstvo nakon ponovnog ujedinjenja suo~ava jest viso-ka stopa nezaposlenosti, poglavito u isto~nom dijelu, koja se ipak posljednjih godina smanjuje (s oko 18% u 2006. na ispod 15% u 2008.).

Struktura gospodarstvaNjema~ko gospodarstvo najja~e je gospodarstvo u EU, a Njema~ka je treća gospodarska sila svijeta. Već niz godina prednja~i u razvoju industrije tehnološki vi-soko-razvijenih proizvoda, koji su pridonijeli da je Njema~ka najveći svjetski izvoznik i da u izvozu indu-strija ~ini 80%. S najvećim BDP-om i najvećim bro-jem stanovnika u EU, Njema~ka je najvažnije europsko tržište, s visokim životnim standardom svojih gra|ana.

Njema~ka posjeduje modernu i vrlo razgranatu željezni~ku i cestovnu mrežu, ali i drugu infrastruk-turu poput modernog školstva i znanstvenih ustanova, koje omogućavaju snažan razvoj i primjenu visokih tehnologija u gotovo svim vrstama proizvoda, ~ime im osigurava stalnu konkurentnost na me|unarodnoj razini. Najvažnije industrijske grane su: automobilska, elektroindustrija, kemijska industrija, industrija opre-me za zaštitu okoliša, precizna mehanika, medicinska tehnika i biotehnologija. Njema~ka je prvi izvo|a~ au-tomobila u Europi, a u svijetu je na trećem mjestu (iza SAD-a i Japana). Jezgru njema~kog gospodarstva ~ini malo i srednje poduzetništvo. U njemu je zaposleno gotovo 60% ukupnog broja radnika, a malo i srednje poduzetništvo ostvaruje 35% prihoda, 60% ulaganja i sudjeluje u tvorbi BDP-a s 46%.

Mogu}nosti poslovne suradnjeHrvatska i Njema~ka partneri su u svim oblicima gos-podarskog života. Osnovu bilateralnih odnosa ~ini ukupno 49 me|udržavnih ugovora i drugih akata, kojima je ure|ena suradnja u širokom spektru gos-podarskih odnosa. Njema~ka strana u svim susretima uzastopno već nekoliko zadnjih godina iskazuje velik interes za suradnju, ponajviše u energetici i zašti-ti okoliša, odnosno održivog razvoja, najaktualnijim podru~jima njema~ke i svjetske ekonomije. Njema~ka je Vlada u okviru svoje gospodarske politike odredila podru~ja, poput nano-tehnologije, informacijske teh-nologije, zrakoplovne tehnologije, zdravstva, bioteh-nologije i energije, kao primarna težišta razvoja. U pojedinim od tih podru~ja postoje velike mogućnosti i za hrvatske tvrtke i za daljnje razvijanje gospodarske suradnje izme|u tih dviju zemalja.

Zakonski okvir za trgovinsko poslovanjeTrgovinska i vanjsko-trgovinska politika Njema~ke u nadležnosti je EU, stoga su vanjsko-trgovinski propisi koji se primjenjuju propisi EU. To se u prvom redu odnosi na promet roba. U podru~ju usluga i intelektualnog vlasništva postoji još uvijek podijeljena nadležnost. Vanjsko-trgovinski promet roba, usluga i kapitala sa stranim gospodarskim podru~jima u osnovi je slobodan, ali u pojedinim slu~ajevima podliježe ograni~enjima. Propise i procedure u podru~ju uvoza biljaka i životinja u Njema~koj tako|er donosi EU. Savezno ministarstvo za prehranu, poljoprivredu i zaštitu potroša~a donosi propise o robama u posebnom režimu, kao i o zabrani uvoza problemati~nih prera|evina u cilju zaštite javnog zdravlja, te ih ukida nakon prestanka opasnosti uvoza. Tako|er, postoje odre|ena pravila za uvoz robe po posebnom režimu na što se odnosi posebna kontrola kod uvoza biljaka, biljnih proizvoda, životinja, mesa i mesnih prera|evina, prehrambenih proizvoda životinjskog podrijetla, lijekova, te umjetni~kih djela. U kontroli izvoza posebno mjesto zauzima kontrola izvoza oružja i roba s dvostrukom namjenom. Njema~ka vodi restriktivnu politiku izvoza oružja, te je djelomi~no postavila strože kriterije od onih koje zahtijeva EU kodeks ponašanja za izvoz oružja.

Angela Merkel



Njema~ko gospodarstvo

BDP: 2 489,4 mlrd EUR

BDP per capita: 30 310 EUR

Stopa rasta BDP-a: 1,3%

BDP prema sektorima: usluge (68,7%), industrija (28,6%), poljoprivreda (0,9%)

Izvoz (2008.): 1 190,9 mlrd EUR

Izvozni proizvodi: motorna vozila, strojevi, kemijski proizvodi, metali i metalni

proizvodi, elektri~ni aparati

Zemlje izvoza: Francuska (8,1%), SAD (6%), Velika Britanija (5,6%), Nizozem-

ska (5,5%), Italija (5,4%)

Uvoz (2008.): 1 033,1 mlrd EUR

Uvozni proizvodi: kemijski proizvodi, nafta i plin, vozila i dijelovi, metali, strojevi

Zemlje uvoza: Nizozemska (7%), Francuska (6,5%), Kina (5,7%), SAD (4,5%),

Italija (4,4%)

Stopa inflacije: 2,8%

Nezaposlenost: 7,3%

Strana ulaganja: 146,4 mlrd EUR

Internetski kod zemlje: .de

Pozivni broj: +49


Brandenburška vrata, Berlin

Rizici poslovanja Gospodarstvo Njema~ke visoko je razvijeno i tržišno gospodarstvo s dobro ure|enom institucionalnom infrastrukturom, a u poslovanju se poštuju poslovne i eti~ke norme, te tako postoje normalni komercijalni rizici. S obzirom na globalnu krizu, zbog koje i u Njema~koj tvrtke postaju nesolventne i odlaze u ste~aj, hrvatskim se poslovnim subjektima preporu~uje da kupljenu robu ne plaćaju unaprijed bez osiguranja naplate (dokumentarna naplata ili

akreditiv) te tako|er da robu ne isporu~uju, odnosno ne izvoze njema~kim tvrtkama bez instrumenta da će roba biti plaćena. U poslovanju s njema~kim tvrtkama nije za o~ekivati druge oblike rizika, a za veće poslove preporu~uje se pribaviti neovisne procjene poslovnog rizika (rejtinga) tvrtke. Tako|er se preporu~uje da se u ugovorima za slu~aj spora dogovore nadležnosti hrvatskih sudova.

Poslovni obi~ajiPoslovni kontakti s njemačkim partnerima odvijaju se u razmjerno formalnoj atmosferi, posebice kada se radi o prvom susretu. Velika se važnost polaže na točnost jer Nijemci smatraju kašnjenje neuljudnim i neprofesionalnim. Uredna i čista odjeća tako|er je od bitnog značaja. Uobičajeno je da je pozdravljanje u poslovnim i društvenim situacijama uvijek popraćeno čvrstim rukovanjem. Partneri se oslovljavaju ne samo s ‘gospodine’, odnosno ‘gospo|o X’, već se obvezno navodi i titula. Pri prvom susretu svakako je potrebno partneru uručiti posjetnicu. Nijemci su poznati po direktnosti, a to očekuju i od svojih partnera s kojima sura|uju. Ovisno o okolnostima poslove je moguće sklapati i u privatnom okruženju, odnosno s poslovnim prijateljima koji se me|usobno dobro poznaju. U poslovnoj komunikaciji šale nisu poželjne, izme|u ostalog i zato što su teško prevodive. Kada treba donijeti konačnu odluku o nekom poslu, Nijemcima treba vremena kako bi mogli prethodno situaciju prodiskutirati s kolegama. Brojke su Nijemcima vrlo bitne i imaju veliko značenje kao gospodarska vrijednost. Značajnih kulturoloških razlika u odnosu na ostale europske zemlje nema.■

Nijemci su poznati po direktnosti, a to o~ekuju i od svojih

partnera


Evolucija brandaOd samog ozna~avanja proizvoda do danas, možemo re}i da su brandovi prošli razli~ite faze razvoja i danas došli do holisti~ke prodajne predispozicije. Prema Lindstromu, brand je prošao kroz razvojne etape, ~ije su nam kratice poznate iz ~este uporabe u marketinškoj praksi: • USP (unique selling proposition) – razli~iti brandovi ozna~avali su razli~ite proizvode• ESP (emotional selling proposition) – brandovi se doživljavaju razli~itim zbog emocija• OSP (organizational selling proposition) – tvrtka koja je vlasnik branda s vremenom postaje brand• BSP (brand selling proposition) – brand postaje ja~i od tvrtke• MSP (me selling proposition) – klijenti odre|uju strateške smjernice brandova• HSP (holistic selling proposition) – potpuna simbioza potroša~a i branda.

^etiri dimenzije analize brandaAutor Gad navodi potrebu i nužnost stvaranja vlasti-tog ‘Brand Code-a’. On podrazumijeva potpuno razu-mijevanje svog branda i omogu}avanje potroša~ima da ga žive. Kako bi tvrtka uspjela u tome, autor predlaže ~etiri-dimenzionalan model za analizu snaga i slabosti branda. ^etiri dimenzije su: 1. funkcionalna – opaža beneficije proizvoda ili usluge povezanih s brandom. Primjerice, funkcionalna dimen-zija može se odnositi na kvalitetu, prakti~nost, fukcio-nalnost, dizajn, primjerene cijene i sli~no. 2. socijalna – bavi se mogu}noš}u identificiranja s gru-pom. Kupnjom odre|enog branda potroša~i moraju osje}ati vlastite vrijednosti. 3. mentalna – percepcija globalne ili lokalne odgovor-nosti. Na primjer, mentalna dimenzija može se odno-siti na izvrsnu atmosferu ili pozitivne osje}aje koje potroša~i imaju tijekom kupovine branda.4. duhovna – mogu}nost mentalnog podupira-nja pojedinca. Ukoliko zaposlenici imaju osje}aj da brand poboljšava svakodnevicu i ~ini potroša~e zadovoljnima, nastat }e jedinstven sklad izme|u poslovne ideje, asortimana proizvoda te korpo-rativne kulture, kojeg }e potroša~i prepoznati. Navedeni 4-D Branding model može poslužiti za stvaranje novog branda, ali i za analizu strateških opcija postoje}ih brandova. Thomas Gad navodi da analiza brandova prema ovom modelu može stvori-

Brandovi

Brandovi kao sastavni dio životaMarketinški stru~njaci nalaze se pred velikim izazovom. Za kreiranje uspješnog branda potrebno je razumjeti potrebe suvremenog potroša~a i trendove u njegovu ponašanju.

Pripremila: Elvira Mlivi} Budeš

Najve}a zabluda u vezi brandiranja je da se ono odnosi na tržišni udjel. U pitanju je udjel u

svijesti i emocijama potroša~a.

Brand može postati sve ono što ima ponudu i potražnju na tržištu, od proizvoda, usluga, gradova, regija, država pa do ideja i osoba.Posljednjih godina na hrvatskom tržištu sve više go-vorimo o brandovima, analiziramo ih, istražujemo one kojima potroša~i najviše vjeruju i utvr|ujemo koja je tajna njihova uspjeha. Za uspješno kreiranje branda potrebno je znanje i iskustvo u razumijevanju ponašanja potroša~a. Tvorci branda i potroša~i sklapa-ju nevidljivi ugovor o njegovim vrijednostima. Bran-dovi su danas postali sastavni dio života, jer s njima stvaramo duboke veze i odnose. Kako bi to uspjeli, na brandiranje moramo gledati kao na stvarala~ki proces u kojemu se koriste razli~ite tehnike i alati. Klju~ne su vještine stru~njaka potrebne za kreiranje jedinstvenih karakteristika proizvoda i usluga koje potroša~i cijene i kojima vjeruju. Pri kreiranju branda, tvrtke moraju dati jasne odgovore na sljede}a tri pitanja:1. Koje je obe}anje branda vezano za podmirenje želja i potreba potroša~a?2. Tko je ciljna skupina?3. Tko su najvažniji konkurenti u istoj i drugim katego-rijama proizvoda?Navedena pitanja vezana su uz marketinško plani-ranje, jer je odabir pozicije branda velik izazov. Pri kreiranju dugoro~ne strategije tvrtke važnu ulogu ima i analiza brandova koji moraju ispuniti sve ve}a o~ekivanja potroša~a.

ti Brand Code koji pokre}e bilo koji aspekt poslova-nja – od inovacije proizvoda, do zapošljavanja novog kadra te Brand Code izjedna~ava s diferencijacijom. Tvrtka se može diferencirati ukoliko oblikuje grupu zna~ajnih razlika koje }e ju izdvojiti od ponude kon-kurenata. Razli~itost je uvijek mogu}e prona}i, ~ak i tvrtka koja nudi proizvode široke potrošnje mora vidjeti svoj zadatak u preobrazbi nediferenciranog proizvoda u diferenciranu ponudu.

Osobine branda i odnos s potroša~imaOsobine koje potroša~i žele od branda vidljive su kroz analizu deset najstarijih hrvatskih brandova u katego-riji robe široke potrošnje. Vegeta, Zvijezda ulje, Ki-Ki i Bronhi, Mineralna voda Jamnica, Cedevita, Gavrilovi} pašteta, Ožujsko pivo, Franck kava i Zirodent najbolje pokazuju kako snažni brandovi opstaju i razvijaju se kroz vrijeme. Vrijednost hrvatskih brandova tek sada postaje vidljiva. Podravkina Vegeta je u razdoblju od 50 godina postojanja svojoj tvrtki donijela zaradu od 15 milijarda kuna, Sumamed je Plivi tijekom 15 go-dina proizvodnje donio oko 8 milijarda kuna. Iznosi govore o snazi tih brandova, ali ako ih kompariramo s vrijednosti branda Google (oko 100 milijarda dolara), možemo re}i da nas u gradnji hrvatskih brandova ~eka još puno posla i promišljenih aktivnosti.Brand je živi organizam kojega je potrebno konti-nuirano analizirati kako bi se prilagodio zahtjevnim potroša~ima koji se mijenjaju nakon svake kupovine. Potroša~i žive u svijetu koji se sve brže mijenja. Danas je nužno brzo reagirati i poduzeti sve što je potrebno da se postigne što dugoro~nija konkurentska prednost na tržištu. U okruženju u kojem svi mogu biti jednaki, a kvaliteta više ne košta puno više, razlikovanje proizvo-da postaje iznimno važno. Ipak, funkcionalne vrijed-nosti i svojstva proizvoda osiguravaju sudjelovanje na tržištu, ali ne i uspjeh. Danas brandovi uspijevaju ne samo zbog vrijednih fizi~kih karakteristika, ve} zato što

zastupaju jasne vrijednosti.Marketinška praksa pokazala je da brand ima funkciju identifikacije, odnosno omogu}ava prepoznatljivost, jednostavnije traženje i osigurava ponovnu kupnju proizvoda ili usluge. Kupuju}i brand, potroša~i mogu uštedjeti vrijeme i energiju pri kupnji. Brand može jam~iti jednaku kvalitetu tijekom dužeg vremenskog razdoblja ili razli~itog mjesta kupnje. U brandu kupac vidi najpovoljnji odnos cijene i kvalitete, jer kupuju- }i brand smatra da je za svoj novac dobio primjere-nu vrijednost. Kroz brand potroša~i mogu potvrditi ili projicirati željeni image i uživati u atraktivnosti identiteta branda. Kupuju}i brand, potroša~i ostvaru-ju odnos za koji je potrebna ljubav i strast, osje}aj pripadnosti, potvr|ivanja, predanost, intimnost, ali i partnerstvo. Prema vrstama odnosa s brandom, autor De Chernato-ny navodi 15 vrsta odnosa prema brandu:1. Privržen partner – zagovornik marke2. Brak iz pogodnosti – veza iz slu~ajnog susreta3. Ugovoren brak – veza uz preporuku druge osobe4. Neformalno prijateljstvo – naizmjeni~no korištenje razli~itih brandova5. Blisko prijateljstvo – odabir specifi~nog branda za specifi~nu namjenu6. Kategorijska prijateljstva – prijateljstvo koje ovisi o situaciji7. Srodstvo – korištenje branda prema navici u obitelji8. Oporavak – korištenje novog branda s ciljem izbjega-vanja podsje}anja na prošle situacije9. Prijateljstvo iz djetinjstva – brandovi koji bude uspo-mene10. Udvaranje – razdoblje testiranja branda11. Ovisnost – opsesija zbog koje brand uvijek mora biti prisutan12. Kratkotrajna avantura – uživanje u novom brandu nakon kojeg slijedi osje}aj krivnje13. Neprijateljski odnos – izrazito nesvi|anje

U velikoj konkurent-skoj bitki na tržištu, pobjedit }e oni koji osim poslovne ideje imaju i strategiju ori-jentiranu na kreiranje branda i emocion-alno povezivanje s potroša~ima.

Brandovi


14. Robovlasni~ki odnos – nemogu}nost izbora drugog branda15. Tajna veza – rizi~an odnos s brandom.Vezano uz navedene odnose, potroša~i se razlikuju po lojalnosti brandu. Možemo razlikovati one koji su u potpunosti predani brandu, potroša~e kojima se marka svi|a, zadovoljne kupce koji ipak mogu odabrati drugi brand ovisno o situaciju, one koji kupuju po navici do onih koji nisu lojalni brandu.

Snaga za budu}nostNajvažniji marketinški zadatak u upravljanju brandom stvaranje je i održavanje kulture, specifi~ne poslovne atmosfere u kojoj cijeli tim nastoji što bolje razumjeti potrebe potroša~a. Tehnike prikupljanja vjerodostojnih podataka o potroša~ima su sve naprednije, a dostupne informacije sve su složenije. Uspjeh u izvršavanju ovog zadatka ~ini razliku izme|u tvrtaka koje uspješno upra-vljaju brandovima i onih koje to ne postižu. Takva je i razlika izme|u strategije i taktike, izme|u promišljenih i obi~nih aktivnosti. Tvrtke moraju izvrsno poznavati

‘Hrvatska kvaliteta’ i ‘Izvorno hrvatsko’Prema informacijama iz Hrvatske gospodarske komore, vizualnim ozna~avanjem kvalitetnih hrvatskih proizovda i usluga HGK želi uspostaviti vizualni kod na hrvatskom i svjetskom tržištu i tako pomo}i hrvatskim tvrtka-ma u kreiranju prepoznatljivosti na tržištu. Cilj ozna~avanja proizvoda krei-ranje je povjerenja potroša~a. Oznaku ‘Izvorno hrvatsko’ nose jedinstveni kvalitetni proizvodi i usluge koji uklju~uju zna~ajke hrvatske tradicije, razvojno-istraživa~kog rada, inovacije ili invencije. Znak ‘Hrvatska kvaliteta’ daje kupcu jamstvo vrijednosti proizvoda i usluge u skladu sa svjetskim standardima.Kako je navedeno na web-stranicama akcije ‘Kupujmo hrvatsko’, HGK kontinu-irano štiti interese nacionalnog gospodarstva. U sklopu navedene akcije, od travnja do rujna 2009. godine organizirano je 21 prigodno doga|anje i prodaja hrvatskih proizvoda. Akcija ‘Kupujmo hrvatsko’ zapo~ela je još 1997. godine, sa željom da se ozna~e i izdvoje kvalitetni hrvatski proizvodi.

svoje brandove te biti svjesne da upravo o njihovoj sna-zi ovisi opstanak u budu}nosti.

Brandovi u kulturiPojam brand sve se više veže uz kulturne institucije i doga|aje. Ovoga ljeta održano je 55. Splitsko ljeto koje je postalo dijelom me|unarodnog festivala Europsko glazbeno ljeto. Na sve~anosti otvaranja ovoga kultur-nog doga|aja, ministar kulture Božo Biškupi} izjavio je da je Splitski festival hrvatski kulturni kapital i izvorni brand Splita. Zna~aj branda u kulturi potvr|uje i zagreba~ko Hrvat-sko narodno kazalište, KD Vatroslav Lisinski i Teatar Exit, koji ponosno mogu istaknuti svoj status Super-brands Croatia 2009. Superbrands predstavlja tržišnu marku koja pruža znatne prepoznatljive emocionalne i opipljive vrijednosti, a organizacija Superbrands promo-vira i imenuje najja~e tržišne marke u 82 zemlje svijeta.

Vrijednost svjetskih brandovaVrijednost branda važna je imovina tvrtke i strateško oru|e kojim treba vješto upravljati. Interbrand svake godine ~ini javno dostupnim vrijednosti najvažnijih brandova na svjetskom tržištu.1. Coca Cola – 66.667 mil $2. IBM – 59,031 mil $3. Microsoft – 59,007 mil $4. GE – 53,086 mil $5. Nokia – 35,942 mil $6. Toyota – 34,050 mil $7. Intel – 31,261 mil $8. McDonald’s – 31,049 mil $9. Disney – 29,251 mil $10. Google – 25,590 mil $

Branding gradova i regijaŽele}i se istaknuti u turisti~koj ponudi, hrvatski gra-dovi ~esto navode kulturno-povijesne ~injenice te ga-

Brandovi

TOZ Penkala – dva vrhunska branda u jednom

TOZ Penkala d.d. ve} je desetlje}ima sinonim kvalitete u proizvodnji {kolskog i uredskog pribora. Zahvaljuju}i

uspje{noj suradnji s ing. Krunoslavom Penkalom, sinom ing. Slavoljuba Penkale, izumitelja prve mehani~ke olovke i

nalivpera, krajem 2001. godine tvrtka TOZ u svoj naziv unosi ime Penkala.

Od samih po~etaka industrijske proizvodnje pisala i uredskog pribora, od 1906. godine, ime Penkala predstavlja sami

vrh kvalitete, neusporedivu ekskluzivu. Naziv „pen“ potje~e od njegovog prezimena, a naziv „penkala“ i danas se rabi

za kemijsku olovku. Usvojiv{i najvi{e tehnolo{ke i standarde kvalitete, TOZ je od 1998. godine po~eo s proizvodnjom

proizvoda Penkala.

Asortiman Penkala uklju~uje nalivpera i kemijske olovke, proizvode najvi{e kvalitete, {to TOZ Penkali jam~i reputaciju

proizvo|a~a vrhunskih proizvoda u svijetu.

Kada `elite odabrati originalnost i kvalitetu za svoju tvrtku, poslovne suradnike ili za sebe, s punim povjerenjem oda-

berite proizvode TOZ Penkale, opravdane kvalitetom i tradicijom. Najnovija kolekcija nalivpera i automatskih olovaka

vrhunac je ekskluzivnog dizajna i estetike nemjerljive kvalitete s mogu}nostima personaliziranja poklona uz odabir boje

artikla, mogu}nosti gravure i dotiska prema `elji te izbor debljine i preciznosti zlatnog 18 karatnog pera.


Brandovi

Od svojih skromnih početaka u maloj radionici u dvorišnoj zgradi u Berlinu do današnjeg globalnog diva, Siemens se može osvrnuti na uspješnu povijest dulju od ve}ine drugih industrijskih tvrtaka. Dana 12. listopada 1847. u Berlinu je osnovana tvrtka ‘Telegra-phen-Bauanstalt von Siemens & Halske’, koja }e ka-snije postati Siemens AG. U samo nekoliko desetlje}a radionica za preciznu mehaniku specijalizirana za izra-du električnih telegrafa procvjetala je u jednu od naj-ve}ih svjetskih tehnoloških korporacija. Siemensovo poslovanje danas zasniva se na održivim vrijednostima kao što su poslovna izvrsnost, inovativnost, odgovnor-nost prema kupcima, dobavljačima, zaposlenicima i za-jednici, te istovremeno na pružanju odgovora na rastu- }e i teške izazove današnjeg svijeta poput globalizacije, demografskih promjena ili klimatskih izazova.

Siemens: Od dvorišne radionice do globalnog poduze}a Sada, baš kao i prije 160 godina, istraživanje, razvoj i inovacija u Siemensu okrenute su prema najve}im potrebama današnjeg vremena. Inovacije iz Siemensa promijenile su svijet.

Siemens korporacija danas prisutna u 190 zemalja svijeta zasno-vana je na inovacijama njegova utemeljitelja, ingenioznog Wernera von Siemensa, koji je 1856. godine izumio tzv. pointer telegraf (telegraf – pokaziva~), otkri}e koje je postalo kamen temeljac budu- }eg globalnog diva.

Kamen temeljac: inovacije i inovativnostSiemens korporacija danas prisutna u 190 zemalja svijeta zasnovana je na inovacijama njegova uteme-ljitelja, ingenioznog Wernera von Siemensa, koji je 1856. godine izumio tzv. pointer telegraf (telegraf – pokazivač), otki}e koje je postalo kamen temeljac budu}eg globalnog diva. Werner je 1866. godine otkrio dinamo-električni princip koji je omogu}io jednostav-no i jeftino generiranje električne energije, što je utrlo put masovnoj elektrifikaciji. Potaknuta Siemensovim inovacijama, elektroenergetika se počela razvijati za-divljuju}om brzinom: Siemens je 1879. na Berlinskom sajmu izložio prvu električnu lokomotivu, a prva električna ulična rasvjeta postavljena je u Kaiserga-lerie, mondenoj berlinskoj shopping galeriji-prolazu. Prvo električno dizalo Siemens je izgradio godinu dana kasnije u Mannheimu, a prvi Siemensov električni tramvaj na svijetu počeo je 1881. godine voziti u Berli-nu-Lichterfelde. Iste je godine Siemens izgradio i prvu svjetsku javnu elektranu u Godalmingu, 60-ak km ju-gozapadno od Londona. Tri godine kasnije Siemens je osvijetlio i berlinski bulevar Unter den Linden. ■

Siemens u HrvatskojSiemens je u Hrvatsku došao davne 1921. godine kada u Zagrebu otvara proizvod-nju elektri~nih motora i kasnije pogon za montažu telefona. Iako su obje proiz-vodnje s vremenom zatvorene, Siemens nikada nije prestao poslovati na hrvat-skom tržištu. Novo poglavlje po~inje 1992. godine, kada je Siemens bio jedan od prvih investitora u novoosnovanoj Hrvatskoj. Tada je osnivan Siemensa d.o.o. sa 17 zaposlenika. Godine 1994. Siemens AG kupio je 51% udjela u joint-venture tvrtki Kon~ar - Energetski Transformatori, a 1995. preuzima tvrtku ATM d.d. sa sjedištem u Zagrebu. Udruživanjem Siemensa i ATM-a 1. sije~nja 1997. osnovan je današnji Siemens d.d.

Izvorna strategija: globalna pristunost Ve} su Siemensovi početci bili globalni. Naime, tvrtka Siemens & Halske 1853. počela je graditi telegrafsku mrežu u Rusiji koja se protezala od Finske do Krima, pokrivaju}i udaljenost od 10.000 kilometara. Werner von Siemens osnovao je 1855. podružnicu u Rusiji čije je vodstvo povjerio svom bratu Carlu, dok je vo|enje engleske podružnice za proizvodnju kablova osnova-ne 1965. povjerio svom bratu Charlesu Williamu Sie-mensu. Geografsko širenje nastavljeno je dalje kada je Werner von Siemens došao na revolucionarnu ideju konstruiranja telegrafske linije od Londona do Kalkute, udaljenosti 11.000 kilometara, koja je završena 1870. godine. Siemens (oznaka: S) postala je tako mjernom jedinicom za električnu vodljivost u Me|unarodnom sustavu jedinica.

Zaglavlje pisma Siemens&Halske tvrtke za proizvodnju telegrafa

Osniva~ Werner von Siemens Pointer telegraf, prvi Siemensov izumpro

mo

Brandovi visokog povjerenja

U velja~i i ožujku 2009. godine Društvo za zaštitu prava potroša~a Konzument provelo je anketu na uzorku od 1000 ispitanika na podru~ju Republike Hrvat-ske s ciljem kreiranja liste brandova potroša~kog povjerenja. Ispitanici su imali mogu}nost izdvajanja triju brandova kojima najviše vjeruju, na temelju ~ega je kreirana lista 100 naj~eš}e navo|enih brandova potroša~kog povjerenja. Prema navedenom istraživanju, lista brandova po abecednom redu je sljede}a:Alfa Romeo, Audi, Bajadera, Belupo, BMW, Business.hr, Cinestar kina, Cede-vita, Coca-Cola, Cockta, Croata kravate, Croatia Airlines, Croatia osiguranje, ârli deterdžent, îpi îps, Diners kartica, Dinga~, DM-Drogerie markt, Dukat (mlije~ni proizvodi), Durex, Ericsson, Erste & Steiermärkische banka, Facebook, Franck kava, Gavrilovi}, Google, Gorenje, Globus, Heineken, HP ra~unala, HRT, Hrvatska lutrija, INA, Index.hr, Jamnica, Jana, Jutarnji list, Karlova~ko pivo, Kerum, Konzum, Kraš proizvodi, Lacoste, Ledo, L’Oréal, Marlboro, MasterCard kartice, Max Factor, McDonald’s, Mercator, Microsoft, Milka ~okolade, Moj-Posao, Nacional, Narodni radio, Nescafé, Nike, Nivea, Nokia, Nova TV, Novi list, Obiteljski radio, Opel, Ožujsko pivo, Pevec, Pik Vrbovec, Pliva, Podravka, Privredna banka, Raiffeisen banka, Ray-Ban, Red Bull, Renault, Ronhill, RTL televizija, Samsonite, Samsung, Siemens, Sirela, Slobodna dalmacija, tvrtka SMS, Sony, Studena, Škoda, T-Mobile, Tele2, Tisak, Toyota, Turbo lima~, Var-teks, Ve~ernji list, Vegeta, Vindija, VIPnet, Visa kartice, VW, Zagreba~ka banka, Zippo, Zve~evo, Zvijezda (uljni proizvodi), 24sata.Na temelju istraživanja izdvojena je i lista trideset brandova visokog potroša~kog povjerenja (navedeno abecednim redom):Bajadera, Cinestar kina, Cedevita, Coca-Cola, ârli deterdžent, Dukat (mlije~ni proizvodi), Franck kava, Gavrilovi}, HP ra~unala, INA, Jana, Jutarnji list, Konzum, Kraš proizvodi, Nivea, Nokia, Opel, Ožujsko pivo, Podravka, Privred-na banka, Renault, Sony, T-Mobile, Tele2, Toyota, Ve~ernji list, Vegeta, Vindija, VIPnet, VW.

Brandovi koji su se pojavili u ovom i prošlogodišnjem istraživanju predstavljaju brandove potroša~kog povjerenja 2008./2009. te su u ovom istraživanju opisani kao brandovi koji imaju kontinuirano povjerenje potroša~a:Alfa Romeo, Audi, BMW, Cinestar kina, Cedevita, Coca-Cola, Cockta, Croata kravate, Croatia Airlines, Croatia osiguranje, ârli deterdžent, îpi îps, Din-ers kartica, Dinga~, DM-Drogerie markt, Dukat (mlije~ni proizvodi), Ericsson, Franck kava, Gavrilovi}, Google, Gorenje, Globus, Heineken, HP ra~unala, HRT, INA, Index.hr, Jamnica, Jana, Jutarnji list, Karlova~ko pivo, Kerum, Konzum, Kraš proizvodi, Ledo, L’Oréal, MasterCard kartice, Max Factor, McDonald’s, Mercator, Microsoft, Milka ~okolade, MojPosao, Nacional, Nescafé, Nike, Nokia, Nova TV, Novi list, Obiteljski radio, Opel, Ožujsko pivo, Pevec, Pliva, Podravka, Privredna banka, Raiffeisen banka, Ray-Ban, Renault, Ronhill, RTL televizija, Samsonite, Samsung, Siemens, Slobodna dalmacija, tvrtka SMS, Sony, Studena, Škoda, T-mobile, Tele2, Tisak, Toyota, Varteks, Ve~ernji list, Vegeta, Vindija, VIP (VIP-net), Visa kartice, VW, Zagreba~ka banka, Zippo, Zve~evo, Zvijezda (uljni proiz-vodi), 24sata.

stronomiju. Hrvatska turisti~ka zajednica na svojim web-stranicama isti~e zanimljivosti hrvatske prošlosti te posebno naglašava mnogobrojna kulturna i prirod-na dobra poput Dioklecijanove pala~e u Splitu, stare jezgre Trogira, Eufrazijeve bazilike u Pore~u, katedrale u Šibeniku, grada Dubrovnika, Starigradskog polja na Hvaru, Plitvi~kih jezera, dvoraca Hrvatskog zagorja, fosilnog nalazišta kod Krapine, Vu~edolske neolitske kulture kod Vukovara itd.Brandiranjem grada želi se stvoriti jedinstvena slika o njegovim obilježjima. Tako se, primjerice, na službenim web-stranicama grada Varaždina govori kao o kreira-nju prve asocijacije o Varaždinu kao gradu u kojem }e- te željeti živjeti, raditi, ulagati, posjetiti ga i zabaviti se. Cilj je komunicirati asocijaciju na povijesni barokni grad, važan geografski i geoprometni položaj grada te želju za kreiranjem spone izme|u ljudi i grada.Iako su promjene najve}i izazov u kreiranju branda, dinami~no tržište jednostavno name}e potrebu bran-diranja svih gradova i regija. Bez obzira na poziciju u svijetu, svaki se grad mora nametnuti i boriti s konku-rencijom, bilo da je rije~ o broju turista, ograni~enim iznosima inozemnih ulaganja ili ne~emu drugom. Je-dinstvenost osigurava prepoznatljivost i konkurentnost na tržištu. Više nije dovoljno imati kvalitetu i primje-renu cijenu. Potroša~i i turisti žele nešto više. Tako se grad može razlikovati i po svojim stanovnicima, kao što, primjerice, grad Glasgow ~esto isti~e otvorenost stanovništva poznatog po humoru na vlastiti ra~un. Možemo zaklju~iti da se brandovi hrvatskih grado-va naj~eš}e grade na racionalnim elementima, a vrlo ~esto nedostaje emotivna komponenta koja je ~esto prisutna u brandiranju poznatih turisti~kih destina-cija u svijetu.■

Brandovi


Kvalitetni i savjesni uposlenici osiguravaju rast tvrtkamaPosljednjih se godina sve vi{e nagla{ava, a samim tim i osvje{tava, va`nost uprav-ljanja ljudskim potencijalima, zbog ~injenice da uvelike utje~e na dugoro~nu profita-bilnost tvrtaka.

Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}

Upravljanje ljudskim potencijalima

Na{i uposlenici najvrjedniji su ~imbenik… Vode}u poziciju na trì{tu ostvarili smo zahvaljuju}i kvaliteti svojih zaposlenika… Smatramo kako su ljudi na{a naj-ve}a vrijednost…Koliko ste puta ~uli ili pro~itali sli~ne izjave vode}ih ~elnika srednjih i velikih tvrtaka? Sigurni smo, ne-brojeno. Rije~i koje se ~esto ponavljaju gube na vje-rodostojnosti i zna~aju, no je li to slu~aj i u ovome slu~aju? Ne, naprotiv - dokaz je to doista nemjerljive

informati~ki stru~njaci.

Preporuke biv{ih poslodavaca kao kvalitativni dodatak ìvotopisu Vrijeme kada smo na jednom poslu ostajali do mirovi-ne ostalo je zaboravljeno u pro{lom stolje}u. Fluktua-cija zaposlenika, smjene vode}ih struktura, konstantna èlja za usavr{avanjem i osobnim ispunjenjem na{a je radna svakodnevica. Kada mijenjamo posao ili kada ga èlimo promijeniti, razmi{ljamo o svakom detalju. Kao kvalitetan i zanimljiv dodatak ìvotopisu moè koristiti preporuka biv{eg poslodavca koji je, naravno zadovoljan vremenom provedenim u njegovoj tvrtki, ostvarenim osobnim i profesionalnim razvojem upo-slenika te rezultatima koje je postigao za tvrtku.

Kako kvalitetno motivirati zaposlenike?Mr.sc. Jadranka Dela~ Hrupelj, direktorica tvrtke Cre-ativa d.o.o., pomo}i }e nam prona}i odgovore. Moti-vacija je vrlo kompleksan proces koji pokre}e ljude da se pona{aju na na~in na koji se pona{aju. Evo nekoliko savjeta kako razvijati motivaciju.

Radite na jasno}i – Jasni i realni ciljeviKomunicirati, razgovarati, poticati stvaranje ‘svjetla na kraju tunela’.Traìte i dajte povratnu informacijuDefinirajte klju~ne odrednice radne uspje{nosti, za-tim precizno opi{ite pona{anja koja stvaraju èlje-ni rezultat ili razliku u rezultatu (poduze}a i svakog pojedinog zaposlenika) i razvijte valjan sustav provjere uspje{nosti koji kontinuirano opskrbljuje zaposlenika s povratnom informacijom. Pokaìte uvaàvanje i po{tovanje za zaposlenika Pokazivanje interesa poslodavca za zaposlenike pove- }ava njihovu razinu serotonina. Serotonin otvara um prema idejama, stvara èlju da se bolje upozna mana-gera i obavi zadane poslove. Fokusirajte pa`nju zaposlenika na pozitivna pona{anjaUkoliko posve}ujete pa`nju pozitivnim stvarima, po-zitivnost u va{im ìvotima raste. Preslikajte to na po-slovni kontekst. Razvijajte strategije za ve}e uklju~ivanje zaposlenikaPotaknite zaposlenike da osmi{ljavaju strategije na sa-stancima i da se uklju~uju u raspravu.Jasno izgovaranje {to je ~ija odgovornostKao {to je odgovornost managementa da kreira at-mosferu unutar koje zaposlenici mogu postati i ostati osobno i profesionalno uspje{ni, tako je odgovornost zaposlenika da bude svjestan svoje odgovornosti za re-zultate koje postiè i svoju motivaciju. Neka motivacijski i razvojni razgovori sa zaposlenikom postanu svakodnevna aktivnost va{eg managementaObrazujte svoj management u vo|enju motivacijskih i razvojnih razgovora.Agenti pozitivnog mi{ljenja - najprije u managementuPrepoznajte ‘pozitivce’ u organizaciji – nositelji morala

va`nosti ljudskih ~imbenika, djelatnika, ljudskih re-sursa, uposlenika, a upravljanje njima kompleksan je i zahtjevan posao.

CV online – bogata virtualna riznica stvarnih stru~njakaDavno su iza nas vremena kada smo potencijalnim poslodavcima slali ili osobno donosili svoje kvalifi-kacije i kompetencije u papirnatom obliku. Danas na poslovnim portalima u binarnim kodovima poslodavci i{~itavaju ìvotopise mogu}ih zaposlenika za otvore-na radna mjesta ili ona koja se tek trebaju pokrenuti. Naravno da je presudan dojam ‘uìvo’, kada se za~uje onaj ‘klik’ koji trebaju ~uti obje strane - onaj tko nudi svoje sposobnosti i znanja te onaj tko iste traì. Po-slodavci sve ~e{}e otvaraju virtualne prozore, vire}i kroz njih iako nema aktualnih i otvorenih natje~aja, u stalnoj potrazi za stru~njacima koji }e ispuniti njihova nadasve velika i zahtjevna o~ekivanja.

Internetska ponuda i potra`nja – omjeri i razmjeriSa{a Jurkovi}, direktor portala Posao.hr, vrlo je zado-voljan posje}eno{}u portalu jer kontinuirano raste. Dokaz je to da su posloprimci portal prepoznali kao relevantno mjesto za pronalazak oglasa za zaposle- nje, a uz to im portal nudi i ~itav niz dodatnih servi-sa i sadràja koji im olak{avaju proces traènja radnog mjesta. [to se ti~e broja oglasa, biljeè odre|eni pad u odnosu na pro{lu godinu, ali to je i o~ekivano s obzi-rom na cjelokupnu ekonomsku situaciju.-Ulaskom novih sudionika na trì{te rada (mladih lju-di s vi{im ili visokim stupnjem obrazovanja) polako se mijenjaju i stare paradigme. Tako su mladi skloniji mi-jenjanju radnih mjesta, pa nije rijetkost da u po~etku karijere promijene i nekoliko poslodavaca. Naravno, mno{tvo je faktora koji utje~u na fluktuaciju zaposle-nika, a me|u najva`nijima je sposobnost tvrtke da pre-pozna potrebe posloprimaca i sukladno tome omogu- }i razvoj pojedinaca na poslovnom planu – komentira Jurkovi}.O aktualnoj ponudi poslova Jurkovi} kaè kako su najtraèniji djelatnici u turizmu i ugostiteljstvu, ma-loprodaji-veleprodaji te ekonomisti. S druge strane, zanimanja koja se ne nalaze na top listi najtraènijih, ali omogu}avaju vrlo brzo zapo{ljavanje su arhi-tekti, inènjeri gra|evine, ra~unovo|e/knjigovo|e i

Nova generacija job portalaU svibnju ove godine pokrenut je @ivotopis.hr, nova generacija tzv. job portala. www.zi-

votopis.hr potpuno je besplatan za kori{tenje za posloprimce i za poslodavce, {to omo-

gu}ava pristup {irem krugu korisnika, pove}ava ponudu i olak{ava pronalaènje ideal-

nog zaposlenika ili prave karijere. Integracijom sadràja stranice Moja edukacija (www.

moja-edukacija.com) osniva~i portala korisnicima su olak{ali pristup i te~ajevima, semi-

narima te studijima diljem Hrvatske.

MBA program iz podru~ja Managementa ljudskih potencijala

Zagreba~ka {kola ekonomije i managementa u oùjku idu}e godine upisuje svoju ~etvr-

tu generaciju MBA studenata, sa smjerovima Marketing, Management, Financije i ban-

karstvo, Ra~unovodstvo i revizija, General MBA program, Upravljanje ljudskim potencija-

lima, Management informacijskih sistema te Kvantitativne financije. Na MBA programu iz

podru~ja ljudskih potencijala koji se pokre}e na Z[EM-u budu}i i sada{nji manageri ljuds-

kih potencijala imat }e priliku dobiti op}a znanja poslovne ekonomije, kao i specifi~na

znanja upravljanja ljudima. Nastava }e se odràvati kroz prikaze iz prakse, video prika-

ze, ali i kompjutorske simulacije koje }e od studenata zahtijevati da se postave u virtualnu

ulogu managera te donose odluke koje utje~u na cijelo poslovanje tvrtke. Cilj je da polazni-

ci nakon odslu{anog studija dobro rukovode funkcijama ljudskih potencijala te da kao ma-

nageri ljudskih potencijala mogu razumjeti svoju ulogu u poslovanju tvrtke.

Upravljanje ljudskim potencijalima


i promjena kao ‘agente promjene‘ ili samo agente pozi-tivnog, otvaraju}eg, razvijaju}eg stila mi{ljenja.

-Strategije bez kojih se ne mo`e zamisliti uspje{nost razvoja su strategije za pobolj{anje organizacijske efikasnosti, strategije pribavljanja, zapo{ljavanja i zadr`avanja zaposlenika, strategije u~enja i razvoja, strategije za upravljanje u~inkom te strategije nagra|ivanja – nagla{ava dr.sc. Dela~ Hrupelj.

Za{tita zaposlenika i za{tita poslodavaca - kako ugoditi objema stranama Poslodavci sve vi{e koriste usluge agencija za privre-meno zapo{ljavanje iz razli~itih razloga. Neki od ~estih su optimaliziranje broja radnika prema stvarnim po-slovnim potrebama, zamjena radnika na bolovanju ili godi{njem odmoru, se

Poslovni softver Brandovi Karlo Kosina · 2016. 9. 2. · su realizirane – izjavio je Damir Ciglar, ~lan Uprave HURA-e, koja zajedno s Best Marketingom organizi-ra dodjelu Effie

Documents