1
Modul 1: Uvod u poslovne informacione sisteme
1. Opta teorija sistema predstavlja naunu oblast koja se bavi
izuavanjem:
a) CASE alata
b) zivotnog ciklusa razvoja poslovnih sistema
c) sistema i zakonitosti koje u njima nastaju
2. Termin sistemski pristup, u okviru teorije sistema, oznaava
da se svi predmeti i pojave posmatraju u njihovoj dinaminosti i
celovitosti u odnosu na:
a) okruzenjeb) objekte unutar sistema
c) svojstva svakog objekta
3. Sistemsko inenjerstvo (sistemski pristup) definie se kao:
a) selektivna aplikacija nauno-inenjerskih aktivnosti b)
softverska aplikacija nauno-inenjerskih aktivnostic) transformator
neke operativne potrebe u opisni model konfiguracije sistema d)
sistem indikatora merenja efektivnosti, koji najbolje zadovoljava
operativne potrebe.
4. Sistem inenjerska struktura posla obuhvata: a) poslovnu
pismenost i profesionalnu kompetentnost
b) poslovni plan
c) orijentaciju prema poslu u kontekstu
d) orijentaciju prema standardima i zakonima
e) sistemsku strukturu i sinergijsku sposobnost pojedinaca
f) akcije i aktivnosti za izvravanje zadataka.
g) organizaciono, tehnoloko, etiko odluivanje5. Inenjerska
pismenosta) fonetskab) konverzacijskac) binarnad) digitalna
e) vizuelnaf) grafika
g) projektna
h) komunikacionai) sistemskaj) upravljaka
6. Sistem se definie kao:
a) sistem u kome se veze izmeu objekata i veze sistema sa
okolinom ostvaruju razmenom informacija.
b) ureeni i integrisani skup podataka, procesa, interfejsa,
mrea, tehnologija i ljudi u cilju podrke i poboljanja poslovnih
operacija, upravljanja, planiranja, predvianja, koordinisanja i
donoenja odluka.
c) skup objekata i njihovih meusobnih veza usmerenih ka
ostvarivanju zajednikog cilja.
d) skup elemenata koji je neto vie nego zbira svih njenih
delova
e) skup iji su elementi uzrono-posledino povezani pa se njihova
svojstva razlikuju od svojstava skupa.
f) skup svrsishodno povezanih objekata (komponenti, elemenata)
sa njihovim meusobnim dinamikim vezama, odnosima i uticajima i
interakcijom sa relativnim okruenjem, radi izvravanja zajednikog
cilja i svrhe postojanja g) kompleksna matrica sastavnih objekata u
interakciji7. Podatak je:
a) preien,organizovan i obraen u smislenom kontekstu.
b) kodirana predstava o nekoj injenici iz realnog sveta.
c) nosilac informacija i slui za tehniko uobliavanje
informacija, kako bi se one mogle sauvati ili preneti.
8. Informacija je:
a) protumaceni podatak o pojavi koju podatak prikazuje
b) preien, organizovan i obraen podatak u smislenom
kontekstu
c) kodirana predstava o nekoj cinjenici iz realnog sveta
9. Znanje:
a) kodirana predstava o nekoj cinjenici iz realnog sveta.
b) gradi se na temelju novih informacija koje se nadovezuju na
postojece znanje
c) preien, organizovan i obraen podatak u smislenom
kontekstu
.
10. Informacioni sistem je:
a. Ureeni i integrisani skup podataka, procesa, interfejsa,
mrea, tehnologija i ljudi u cilju podrke i poboljanja poslovnih
operacija, upravljanja, planiranja, predvianja, koordinisanja i
donoenja odluka.
b. Kombinacija raunarske tehnologije (hardver i softver),
telekomunikacione tehnologije, netware, groupware i humanware.
c. Skup objekata i njihovih meusobnih veza usmerenih ka
ostvarivanju zajednikog cilja.
11. Informaciona tehnologija je:
a. Ureeni i integrisani skup podataka, procesa, interfejsa,
mrea, tehnologija i ljudi u cilju podrke i poboljanja poslovnih
operacija, upravljanja, planiranja, predvianja, koordinisanja i
donoenja odluka.
b. Kombinacija raunarske tehnologije (hardver i softver),
telekomunikacione tehnologije, netware, groupware i humanware.
c. Skup objekata i njihovih meusobnih veza usmerenih ka
ostvarivanju zajednikog cilja.
12. Netware podrazumeva:
a) komunikacione alate koji podravaju elektronsku komunikaciju i
kolaboraciju izmeu grupa
b) opremu i softver neophodnih za razvoj i podrku mree raunara,
terminala i komunikacionih kanala i ureaja
c) intelektualne kapacitete neophodne za razvoj, programiranje,
odravanje i rukovanje tehnologijom
13. Groupware predstavlja:
a) opremu i softver neophodne za razvoj i podrku mree raunara,
terminala i komunikacionih kanala i ureaja.
b) fiziku opremu kao to su mehaniki, magnetski, elektronski ili
optiki ureaji.
c) komunikacione alate koji podravaju elektronsku komunikaciju i
kolaboraciju izmeu grupa.
14. Humanware podrazumeva:
a) intelektualne kapacitete neophodne za razvoj, programiranje,
odravanje i rukovanje tehnologijom
b) prenos signala du razliitih distanci koji ukljuuju i prenos
podataka.
c) opremu i softver neophodne za razvoj i podrku mree raunara,
terminala i komunikacionih kanala i ureaja.
15. CASE alati su:
a. Metodologija razvoja informacionih sistema
b. Sistem za upravljanje bazama podataka
c. Softveri koji automazuju i podravaju jednu ili vie faza
ivotnog ciklusa razvoja sistema
16. Sistemski inzenjering pomou raunara predstavlja:
a) sisteme koji pomau organizaciji da stekne konkurentnu
prednost kroz doprinos strategijskim ciljevima organizacija i
njenoj sposobnosti da znatno povea svoje performanse i
produktivnost.
b) sposobnost CASE alata da generie inicijalni softver ili kod
baze podataka direktno iz sistemskih modela.
c) jedna aplikacija informacione tehnologije koja je okrenuta ka
sistemskom razvoju aktivnosti, tehnika i metodologija.
17. CASE repozitorijum je:
a) kolekcija alata koji kreiraju sistemske modele i
dokumentaciju.
b) baza podataka onih koji razvijaju sistem.
c) mesto gde se skladite dijagrami, opisi, specifikacije i drugi
elementi koji se pojavljuju u toku razvoja sistema.
18. CASE alati obezbeuju kombinaciju sledeih alata (ima vie
tanih odgovora):
a) renik alati
b) programski jezici i interpreteri
c) dijagramski alati
d) alati za projektovanje
e) alati za dizajniranje interfejsa
f) dokumentacioni alati
g) middleware
h) alati generatora koda i dizajna
i) alati za upravljanje kvalitetom
19. Dijagramski alati (Diagramming tools) se koriste za:
a) crtanje sistemskih modela.
b) sakupljanje, organizaciju i izvetavanje neophodne
dokumentacije iz repozitorijuma.
c) projektovanje komponenata sistema ukljuujui ulaze i
izlaze.
20. Recnik alati (Dictionary tools) se koriste za:
a) sakupljanje, organizaciju i izvetavanje neophodne
dokumentacije iz repozitorijuma.
b) crtanje sistemskih modela.
c) projektovanje komponenata sistema ukljuujui ulaze i
izlaze.
d) snimanje, brisanje, izmenu i prikazivanje detaljne
dokumentacije i specifikacije.
21. Alati za projektovanje (Design tools) se koriste za:
a) sakupljanje, organizaciju i izvetavanje neophodne
dokumentacije iz repozitorijuma.
b) projektovanje komponenata sistema ukljuujui ulaze i
izlaze.
c) crtanje sistemskih modela.
22. Alati za upravljanje kvalitetom (Quality management tools)
se koriste za:
a) sakupljanje, organizaciju i izvetavanje neophodne
dokumentacije iz repozitorijuma.
b) analiziraju i utvruju konzistentnost i kompletnost modela,
opisa i dizajna.
c) projektovanje komponenata sistema ukljuujui ulaze i
izlaze.
23. Dokumentacioni alati (Documentation tools) se koriste
za:
a) projektovanje komponenata sistema ukljuujui ulaze i
izlaze.
b) snimanje, brisanje, izmenu i prikazivanje detaljne
dokumentacije i specifikacije.
c) sakupljanje, organizaciju i izvetavanje neophodne
dokumentacije iz repozitorijuma.
24. Alati generatora koda i dizajna (Design and code generator
tools) se koriste za:
a) analizu i utvrivanje konzistentnosti i kompletnosti modela,
opisa i dizajna.
b) automatsko generisanje dizajna baze podataka iz modela
podataka, aplikacionih programa ili znaajnih delova ovih
programa.
c) snimanje, brisanje, izmenu i prikazivanje detaljne
dokumentacije i specifikacije.
25. Klase automatizovanih alata za developere se dele na (ima
vie tanih odgovora):
a) programske jezike i interpretere.
b) alate za pomo.
c) upravljanje projektima i procesima.
d) okruenje za razvoj aplikacija.
e) alate za testiranje.
f) modeliranje sistema pomou raunara.
26. CASE alati omoguavaju razliite pristupe za razvoj sistemskih
modela i to (ima vie tanih odgovora):
a) modeliranje sistema pomou raunara.
b) reverzni inzenjering.
c) upravljanje projektima i procesima.
d) inzenjering unapred.
27. Reverzni inenjering podrazumeva:
a. Sposobnost CASE alata da generie inicijalni softver ili kod
baze podataka direktno iz sistemskih modela.
b. Integrisane alate za brzi i kvalitetan razvoj softvera
c. Sposobnost CASE alata da automatski generie inicijalne
sistemske modele iz softvera ili koda baze podataka.
28. Inenjering unapred (forward engineering) je:
a. Sposobnost CASE alata da generie inicijalni softver ili kod
baze podataka direktno iz sistemskih modela.
b. Integrisane alate za brzi i kvalitetan razvoj softvera
c. Sposobnost CASE alata da automatski generie inicijalne
sistemske modele iz softvera ili koda baze podataka.
29. Okruenje za razvoj aplikacija (Application Development
Environment, ADE) je:
a. Automatizovan alat koji pomae u planiranju, proceni i
rasporeivanju aktivnosti i resursa, prati raspored i budet i
dr.
b. Integrisani alat za brzi i kvalitetan razvoj softvera
c. Automatizovan alat za upravljanje projektima
30. Zaokruite okruenje za razvoj aplikacija (ADE):
a. Java
b. Microsoft Solution Framework
c. Visual Studio .NET
31. Zaokruite CASE alate (ima vie odgovora):
a) C#
b) Rational Rose UML
c) ERWin
d) Microsoft Solution Framework
e) Oracle Designer
32. Middleware je:
a) alat za pravljenje i izvravanje test skriptova koji mogu
konzistentno i potpuno da testiraju softver.
b) softverski sistem koji kreira, pristupa, upravlja, kontrolie,
uva i pretrauje podatke.
c) softverski sloj koji se nalazi izmeu aplikacionog i
sistemskog softvera i slui da transparentno integrie razliite
tehnologije kako bi mogle da funkcioniu.
33. CAD (Computer-Aided Design) alati slue za:
a) Dizajn i analizu novih proizvoda
b) Automatsko generisanje raunarskih programa koji aktiviraju
neophodne maine za proizvodnju odreenog dizajna proizvoda
c) Kreiranje CNC mainskih instrukcija za delove proizvoda
34. CAM (Computer-Aided Manufacturing) alati slue za:
a) Dizajn i analizu novih proizvoda
b) Automatsko generisanje raunarskih programa koji aktiviraju
neophodne maine za proizvodnju odreenog dizajna proizvoda
c) Hibridno modelovanje
35. Primeri okruenja za razvoj aplikacija su (ima vie tanih
odgovora):
a) BPWin
b) SQL (Structured Query Language)
c) Microsoft Visual Studio.net
d) Macromedia Cold Fusion
e) Oracle Designer
f) Sybase Powerbuilder
g) IBM Websphere
36. Aplikacija upravljanja procesom (Process manager
application) je:
a) alat koji pomae u planiranju aktivnosti ravoja sistema,
ocenjuje i dodeljuje resurse, rasporeuje aktivnosti i resurse,
prati napredovanje prema zadatom rasporedu i budetu, kontrolie i
modifikuje rasporede i resurse i izvetava o napredovanju
projekta.
b) alat koji pomae pri dokumentaciji i upravljanju
metodologijama, njihovim isporukama i standardima upravljanja
kvalitetom.
c) alat za anlaizu, projektovanje i izgradnju novih
informacionih sistema.
37. Aplikacija upravljanja projektom (Project manager
application) je:
a) alat koji pomae u planiranju aktivnosti ravoja sistema,
ocenjuje i dodeljuje resurse, rasporeuje aktivnosti i resurse,
prati napredovanje prema zadatom rasporedu i budetu, kontrolie i
modifikuje rasporede i resurse i izvetava o napredovanju
projekta.
b) alat koji pomae pri dokumentaciji i upravljanju
metodologijama, njihovim isporukama i standardima upravljanja
kvalitetom.
c) alat za anlaizu, projektovanje i izgradnju novih
informacionih sistema.
38. Primeri alata za upravljanje projektima su (ima vie tanih
odgovora):
a) Microsoft Project
b) Oracle Developer
c) Project Manager Workbench
d) JBuilder
39. HTML je:
a) jezik za objavljivanje i prezentaciju Web stranice
b) jezik koji slui za opis Web stranice
c) protokol komunikacije koji slui za prenos informacija izmeu
raunara
40. XML je:
a) jezik za opis Web stranice.
b) protokol komunikacije koji slui za prenos informacija izmeu
dva raunara.
c) jezik koji omoguava definisanje, prenos, validaciju i
integraciju podataka izmeu aplikacija i izmeu organizacija.
41. Standardni upitni jezik je:
a) ETL (Extract, Transform, Load)
b) BPWin
c) SQL (Structured Query Language).
Modul 2: Arhitektura informacionih sistema
1. Middleware je:
a. Softverski sloj koji se nalazi izmeu aplikacionog i
sistemskog softvera i slui da transparentno integrie razliite
tehnologije kako bi mogle da funkcioniu.
b. Softverski sistem koji kreira, pristupa, upravlja, kontrolie,
uva i pretrauje podatke.
c. Poslovni softver koji omoguava organizacijama da automatizuju
i integriu glavne poslovne procese, dele opte podatke i pristupaju
informacijama u realnom okruenju.
1. Arhitektura informacionih sistema obezbeuje:
a) poslovno znanje koje treba da pomogne menaderima u donoenju
inteligentnih odluka.
b) aktivnosti koje izvravaju misiju poslovanja.
c) jedinstveni kostur po kome ce razliiti ljudi sa razliitim
pogledima organizovati i videti fundamentalne blokove razvoja
informacionih sistema.
2. Projektanti sistema (System Designers) su:
a. ljudi koji finansiraju razvoj i odravanje informacionog
sistema. Oni poseduju sistem, postavljaju viziju i prioritete u
sistemu;
b. tehnika lica koja konstruiu, testiraju, isporuuju, uvode i
odravaju informacioni sistem.
c. ljudi koji projektuju sistem kako bi izali u susret zahtevima
korisnika. Oni projektuju baze podataka, ekrane, mree, programe i
dr.
3. Vlasnici sistema (System Owners) su:
a. tehnika lica koja konstruiu, testiraju, isporuuju, uvode i
odravaju informacioni sistem.
b. ljudi koji finansiraju razvoj i odravanje informacionog
sistema. Oni poseduju sistem, postavljaju viziju i prioritete u
sistemu;
c. ljudi koji za obavljane svojih poslova koriste informacioni
sistem.
4. Korisnici sistema (System Users) su:
a. ljudi koji projektuju sistem kako bi izali u susret zahtevima
korisnika. Oni projektuju baze podataka, ekrane, mree, programe i
dr.
b. ljudi koji finansiraju razvoj i odravanje informacionog
sistema. Oni poseduju sistem, postavljaju viziju i prioritete u
sistemu;
c. ljudi koji za obavljane svojih poslova koriste informacioni
sistem.
5. Graditelji sistema (System Builders) su:
a. ljudi koji za obavljane svojih poslova koriste informacioni
sistem.
b. ljudi koji projektuju sistem kako bi izali u susret zahtevima
korisnika. Oni projektuju baze podataka, ekrane, mree, programe i
dr.
c. tehnika lica koja konstruiu, testiraju, isporuuju, uvode i
odravaju informacioni sistem.
6. Sistem analitiari:
a. su tehnika lica koja konstruiu, testiraju, isporuuju, uvode i
odravaju informacioni sistem.
b. prouavaju poslovne probleme i mogunosti, prevode poslovne i
informacione zahteve u IS i raunarske aplikacije koje potom bivaju
implementirane od strane tehnikih strunjaka.
c. ljudi koji finansiraju razvoj i odravanje informacionog
sistema. Oni poseduju sistem, postavljaju viziju i prioritete u
sistemu;
7. Stakeholders-i u okviru IS arhitekture se mogu usredsrediti
na:
a. znanje
b. procese
c. profit
d. komunikacije.
e. troskove.
8. Cilj poboljanja poslovnog znanja je:
a) automatizovati odgovarajue procese pomou softver
tehnologija.
b) poboljanje poslovne komunikacije i kolaboracije izmeu
zaposlenih i drugih uesnika u sistemu.
c) prikupiti i uskladititi podatke korienjem adekvatne
tehnologije baze podataka, koja e olakati uvanje i upravljanje
podacima.
9. Cilj poboljanja poslovnih procesa je:
a) prikupiti i uskladititi podatke korienjem adekvatne
tehnologije baze podataka, koja e olakati uvanje i upravljanje
podacima
b) automatizovati odgovarajue procese pomou softver
tehnologija.
c) poboljanje poslovne komunikacije i kolaboracije izmeu
zaposlenih i drugih uesnika u sistemu.
10. Cilj poboljanja poslovne komunikacije je:
a) poboljanje poslovne komunikacije i kolaboracije izmeu
zaposlenih i drugih uesnika u sistemu.
b) prikupiti i uskladititi podatke korienjem adekvatne
tehnologije baze podataka koja e olakati uvanje i upravljanje.
c) automatizovati odgovarajue procese pomou softver
tehnologija.
11. Pogled projektanta sistema na sistem podataka u okviru
arhitekture informacionih sistema je u obliku:
a. Modela procesa
b. Interfejs modela
c. Modela podataka
12. Pogled projektanta sistema na sistem procesa u okviru
arhitekture informacionih sistema je u obliku:
a) Modela procesa
b) Interfejs modelac) Modela podataka
13. Zaokruite okruenje za razvoj aplikacija (ADE):
a) BPWinb) Microsoft Visual Studio .NETc) SQL (Structured Query
Language)
14. Standardni upitni jezik je:
a) DB2 (Database 2)
b) SQL (Structured Query Language)
c) ETL (Extract, Transform, Load)
15. U okviru arhitekture informacionih sistema, stakeholders-e
ine:
a) Tehnologije baza podataka, softver tehnologije i interfejs
tehnologije
b) Znanje, procesi i komunikacije
c) Vlasnici, korisnici, projektanti i graditelji sistema
16. Sistem za upravljanje bazom podataka (DBMS) je:
a) Microsoft SQL Server
b) OLAP baze podataka
c) Microsoft Visual Studio .NET
Modul: Sistem, SE i procesi
1. Proces je:
a. skup aktivnosti iji redosled izvravanja nije bitan
b. transformator ulaznih veliina u izlazne
c. skup sekvencijalno izvravanih aktivnosti sa zajednikim ciljem
i resursima
d. integrator glavnih atributa posla (ljudi tehnologija i
metoda)
e. model procesa
2. Model procesa je:
a. tok procesa
b. CASE alati
c. informaciona tehnologija
d. aproksimacija stvarnosti na odreenom nivou apstrakcijee. mora
da poseduje optost, predvidljivost i adekvatnost3. CMMI je:a.
proces
b. model procesa
c. CASE alat
d. model za evaluaciju i poboljanje procesa
4. CMMI specifikuje:
a. ta treba raditi b. kako to raditi c. ko to treba da radi
d. kada oni to treba da rade
5. CMMI ima:
a. kontinualnu reprezentaciju
b. reetkastu reprezentacijuc. faznu reprezentaciju d. meovitu
reprezentaciju6. CMMI sadri:
a. 22 specifina ciljab. 22 generika ciljac. 22 generike praksed.
22 oblasti procesa7. Parametri procesa su:a. vlasnik procesa, obim
i granice (vremenske, finansijske, humane) b. produktivnost
(efektivnost i efikasnost)c. adaptivnost (fleksibilnost i
sklabilnost)d. fleksibilnost
e. korisnika prihvatljivostf. skalabilnostg. obrada rezultata8.
Svaka oblast procesa ima sledee komponente u svojoj strukturi:a.
specifine ciljeve
b. primere
c. specifine prakse
d. generike ciljeve
e. izjavu o nameni
f. reference
g. uvodne napomene
h. napomene
9. CMMI sadri sledee komponente za podrku:a. tipine proizvode
rada
b. elaboraciju generikih praksi
c. uvodne napomene
d. odnosne oblasti procesa
e. izjavu o nameni
f. primere
g. pojaanje discipline
h. reference
i. napomene
10. Formalni opis procesa:
a. vre specijalisti
b. vre korisnici
c. opisuje sve elemente dekomponovanog procesa
d. opisuje glavne elemente dekomponovanog procesae. sadri ulaze
i ulazne kriterijume
f. sadri izlaze i izlazne kriterijume g. ne obuhvata tok procesa
i procedure h. ukljuuje oekivane proizode rada, i. ne obuhvata
izvrioce, prethodne i sledee aktivnosti drugog procesa11. Glavni
koraci poboljavanja procesaa. evaluacija stanja zrelosti
(stabilnosti) procesa
b. upotreba referentnog modela procesa c. upotreba neformalnog
modela procesad. prikupljanje objektivnih dokaza o implementaciji
aktivnosti procesa
e. verifikacija dokumentacije
f. verifikacija i konsolidovanje objektivnih dokaza
g. definisanje glavnih nalaza i profila zrelosti procesa
h. definisanje akcionih planova za poboljavanje procesa
12. Institucionalizovan proces
a. postaje kada organizacija formalno definie proces
b. postaje kada organizacija izgradi infrastrukturu koja podrava
efektivne, ponovljive i konstantno primenjivane procese
c. postaje kada kultura rada nasleuje i prenosi proces na nove
generacije zaposlenih
d. postaje kada menadment podrava i neguje takvu kulturu
rada
e. postaje kada menadment formalno podrava proces
f. proces koji traje due od ljudi koji su ih uspostavili,
izvravali i odravali
13. Proces najbolje prakse
a. dokumentovan b. neformalno opisan
c. prihvatljiv d. formalno opisan
e. kontinualno evaluiran
f. efektivan efikasan i skalabilan
g. adaptivan
h. usklaen sa politikom poslovanja14. CMMI modeli se razlikuju
po:a. disciplini primene
b. strukturi komponenti
c. nainu definisanja puta sazrevanja procesa
d. nainu definisanja specifinih ciljeva
e. nainu definisanja kapaciteta procesa
f. nainu definisanja generikih praksi
g. oznaci za modele sazrevanja procesa 15. Zrelost procesa
je:
a. odreena kvalitetom procesa koji se koristi za razvoj i
odravanje proizvoda
b. odreena formalnim definisanjem procesa
c. mera u kojoj je proces eksplicitno definisan, upravljan,
merljiv, kontrolisan i efektivan
d. opseg oekivanih rezultata koji se mogu postii kada se proces
konzistentno izvrava i obezbeuje predviene izlazne performanse
projekta
16. Kvalitet proizvoda je:
a. odreen kvalitetom procesa koji se koristi za razvoj i
odravanje proizvoda
b. odreena formalnim definisanjem procesa
c. mera u kojoj je proces eksplicitno definisan, upravljan,
merljiv, kontrolisan i efektivan.
d. opseg oekivanih rezultata koji se mogu postii kada se proces
konzistentno izvrava i obezbeuje predviene izlazne performanse
projekta
17. Kapacitet procesa je:
a. odreen kvalitetom procesa koji se koristi za razvoj i
odravanje proizvoda
b. odreena formalnim definisanjem procesa
c. mera u kojoj je proces eksplicitno definisan, upravljan,
merljiv, kontrolisan i efektivan.
d. opseg oekivanih rezultata koji se mogu postii kada se proces
konzistentno izvrava i obezbeuje predviene izlazne performanse
projekta
18. Poboljavanje produktivnosti procesa zahteva poboljanje:
a) efektivnosti, efikasnosti i ponovljivosti b) efektivnosti,
efikasnosti i fleksibilnosti c) adaptivnosti, fleksibilnosti i
skalabilnostid) kulturolokog i psiholokog uticaja i smanjenje
kompleksnosti procesa
19. Poboljavanje adaptivnosti procesa zahteva poboljanjea)
efektivnosti, efikasnosti i ponovljivosti b) efektivnosti,
efikasnosti i fleksibilnosti c) fleksibilnosti i skalabilnostid)
kulturolokog i psiholokog uticaja i smanjenje kompleksnosti
procesa
20. Poboljavanje korisnike prihvatljivosti procesa zahteva
poboljanje:a) efektivnosti, efikasnosti i ponovljivosti b)
efektivnosti, efikasnosti i fleksibilnosti c) adaptivnosti,
fleksibilnosti i skalabilnostid) kulturolokog i psiholokog uticaja
i smanjenje kompleksnosti procesa
Modul 3: Poslovni informacioni sistemi1. Poslovni informacioni
sistemi su:a. Softveri koji automazuju i podravaju jednu ili vie
faza ivotnog ciklusa razvoja sistema
b. Komunikacioni alati koji podravaju elektronsku komunikaciju i
kolaboraciju izmeu projektnih timova.
c. Informacioni sistemi koji podravaju poslovne funkcije i
obezbeuju poslovnu inteligenciju i analitiku.
2. Upravljanje odnosima sa klijentima (Customer Relationship
Management, CRM) podrazumeva:
a. informacioni sistem koji podrava poslovne funkcije i
obezbeuje poslovnu inteligenciju i analitiku.
b. pregovaranje sa dobavljaima, njihovo povezivanje sa procesima
nabavke preko portala dobavljaa i upravljanje katalozima
dobavljaa
c. metodologije, strategije, softver koji pomau preduzeu da
organizuje i upravlja odnosima sa klijentima u cilju to boljeg
razumevanja elja i potreba njihovih klijenata3. Implementiranjem
ERP reenja kompanijama se omoguava:
a. podravanje drill-down, drill-across i roll-up funkcija
b. reinenjering poslovne prakse ka najboljoj praksi i
integraciju informacionih resursa.
c. razvoj ETL dijagrama toka procesa
4. Zaokruite koji poslovni informacioni sistemi danas
postoje:
a) SCM (Supply Chain Management)
b) IBM Webshpere
c) ERP (Enterprise Resource Planning)
d) CRM (Customer Relationship Management)
e) ODBC (Open Database Connectivity)
5. ERP (Enterprise Resource Planning) sistem je:
a. Poslovni softver koji automatizuje i integrie sve aspekte
poslovanja preduzea i omoguava svim zaposlenima dobijanje i
deljenje pouzdanih informacija.b. Sistem za organizovanje i
upravljanje odnosima sa klijentima.c. Elektronsko upravljanje
poslovnim funkcijama.
6. ERP sistem je:
a. SAP R/3
b. IBM WebSpherec. Oracle 10g
7. Lanac vrednosti je:
a. Analitiki okvir koji razmatra kako kljune aktivnosti unutar
organizacije dodaju vrednosti proizvodima i uslugama.
b. Sistem aktivnosti snabdevanja organizacije od dobavljaa do
isporuke i podrke klijentima.
c. Softver koji podrava primarne i aktivnosti podrke u
organizaciji.
8. Primarne aktivnosti u okviru lanca vrednosti su:
a. Logistika, proizvodnja, marketing, isporuka i podrka
b. Administracija i infrastruktura, upravljanje ljudskim
resursima, razvoj istraivanja/proizvoda/tehnologija, nabavka
c. Raunarska tehnologija, netware, groupware, humanware
9. Aktivnosti podrke u okviru lanca vrednosti su:a. Logistika,
proizvodnja, marketing, isporuka i podrka
b. Administracija i infrastruktura, upravljanje ljudskim
resursima, razvoj istraivanja/proizvoda/tehnologija, nabavka
c. Raunarska tehnologija, netware, groupware, humanware
10. PLM (Product Lifecycle Management) podrazumeva:
a) integrisanje i automatizuju svih aspekata poslovanja
preduzea;
b) olakanu analizu i planiranje svih podataka relevantnih za
kompaniju.
c) integraciju i upravljanje ivotnim ciklusom proizvoda od
ideje, preko dizajna i proizvodnje, do servisa i distribucije.
11. Primarne oblasti PLM (Product Lifecycle Management) reenja
su:
a. Proizvodni i portfolio menadment (Product and Portfolio
Management)
b. Upravljanje podacima proizvoda (Product Data Management)
c. Elektronsko poslovanje d. Dizajn proizvoda (Product
Design)
e. Planiranje proizvodnje (Manufacturing Planning)
f. Poslovna inteligencija (Business Intelligence)
12. Glavni procesi PLM (Product Lifecycle Management) reenja
su:
a) Zamisao proizvoda
b) Pregovaranje sa dobavljaima
c) Dizajn proizvoda
d) Realizacija proizvodnje proizvoda
e) Realizacija aktivnosti prodaje
f) Servisiranje proizvoda
13. Svrha upravljanja lancima snabdevanja (SCM) je da se:
a) dostigne integrisano planiranje i upravljanje tokom dobara i
usluga, infomacija i novca kroz aktivnosti lanca snabdevanja, poevi
od nabavke sirovina do finalnih proizvoda u rukama klijenata.
b) integrie i upravlja ivotnim ciklusom proizvoda od ideje,
preko dizajna i proizvodnje, do servisa i distribucije.
c) pobolja pregovaranje sa dobavljaima.
14. SRM (Supplier Relationship Management) omoguava:
a) upravljanje interakcijama preduzea sa organizacijama koje ih
snabdevaju robom i uslugama.
b) integrisano planiranje i upravljanje tokom dobara i usluga,
infomacija i novca kroz aktivnosti lanca snabdevanja, poevi od
nabavke sirovina do finalnih proizvoda u rukama klijenata.
c) poslovni softver koji automatizuje i integrie sve aspekte
internog poslovanja preduzea.15. E-poslovanje (eBusiness)
podrazumeva:
a) reenje koje integrie funkcije razvoja proizvoda, bezbednosti,
kvaliteta i odravanja
b) analizu i planiranje svih podataka relevantnih za
kompaniju
c) povezivanje kritinih poslovnih sistema direktno sa
klijentima, zaposlenima, partnerima i dobavljaima putem Interneta,
extraneta i Web-a.
16. E-poslovanje obuhvata oblasti:
a) planiranje proizvodnje.
b) elektronska trgovina.
c) elektronsko placanje.
d) elektronske komunikacije.
e) odnose sa klijentima.
f) elektronsku proizvodnju.
g) elektronsku distribuciju.
17. Elektronska trgovina (eCommerce) podrazumeva:
a. obavljanje poslovnih transakcija elektronskim putem.b. reenje
koje integrie funkcije razvoja proizvoda, bezbednosti, kvaliteta i
odravanja
c. analizu i planiranje svih podataka relevantnih za
kompaniju
18. Zaokruite modele e-trgovine:
a) B2Bb) CRM
c) B2Cd) ERP
e) C2C
f) B2Eg) BI
h) G2B19. Elektronska plaanja velikih vrednosti obavljaju
se:
a) primenom platnih kartica, elektronskih ekova i elektronske
trgovine.
b) primenom privatnih racunarskih mreza, kao sto su SWIFT ili
FEDWIRE.
c) razmenom standardizovanih XML dokumenata20. Zaokruite ERP
sisteme:
a) IBM WebSphere
b) SAP R/3
c) Microsoft Dynamics NAV.
d) Microsoft Visual Studio.net.
e) Oracle Application.
21. Neke od kategorija izvodljivosti reenja su:
a) finansijskab) operativna
c) ekonomska
d) tehnickae) prostorna.
22. Ekonomska izvodljivost reenja podrazumeva:
a) procenu da li e projekat biti zavren u dogovoreno vreme.
b) primenjivost tehnikog reenja.
c) trokovno-efektivnu analizu projekta.
23. Tehnike za ocenu ekonomske izvodljivosti reenja su:
a) analiza isplativosti.
b) analiza fiksnih trokova.
c) povratak investicija.
d) analiza varijabilnih trokova.
e) neto sadanja vrednost.
Modul 4: Metodoloke osnove razvoja informacionih sistema1.
ivotni ciklus razvoja sistema (SDLC) je:a. Konceptualni model koji
se sastoji od sekvencionalnih procesa koji opisuju faze projekta
razvoja informacionih sistema.
b. Informacioni sistem koji automazuje i podrava jednu ili vie
faza ivotnog ciklusa razvoja sistema
c. Analitiki okvir koji razmatra kako kljune aktivnosti unutar
organizacije dodaju vrednosti proizvodima i uslugama.
2. Modeliranje je:a. Alat koji opisuje tokove podataka kroz
sistem i procese koji se izvravaju u sistemu
b. ivotni ciklus razvoja informacionih sistema
c. Projektovanje softverskih aplikacija pre njihovog
programiranja
3. Fiziki modeli:
a. ta je sistem, ta radi i kako je fiziki i tehniki
implementiran.
b. ta je sistem i ta radi nezavisno od tehnike
implementacije
c. fizike modele procesa i baza podataka
4. Logiki modeli pokazuju:
a. ta je sistem i ta on radi.
b. ta je sistem, ta on radi i kako je sistem fiziki i tehniki
implementiranc. ta je sistem, ta radi, kako je fiziki i tehniki
implementiran.d. ta je sistem i ta radi nezavisno od tehnike
implementacijee. fizike modele procesa i baza podataka5. Fiziki
modeli pokazuju:
a. ta je sistem i ta on radi.
b. ta je sistem, ta on radi i kako je sistem fiziki i tehniki
implementiran.c. ta je sistem, ta radi, kako je fiziki i tehniki
implementiran.d. ta je sistem i ta radi nezavisno od tehnike
implementacijee. fizike modele procesa i baza podataka6. Model
podataka je:a. Dijagram toka podataka
b. BPWin
c. Model objekti-veze
7. Model procesa je:
a. Dijagram toka podataka
b. BPWin
c. Model objekti-veze
8. Strukturna sistem analiza je:
a. Metodoloki postupak dekompozicije nekog sistema na podsisteme
sa ciljem da se proui njihov meusobni uticaj i rad.b. Tehnika koja
je usredsreena na podatke u sistemu i strateko planiranje.
c. Tehnika identifikovanja objekata, njihovih atributa, ponaanja
i meusobnih veza.
9. Informacioni inenjering i modeliranje podataka je:
a. Metodoloki postupak dekompozicije nekog sistema na podsisteme
sa ciljem da se proui njihov meusobni uticaj i rad.
b. Tehnika koja je usredsreena na podatke u sistemu i strateko
planiranje.
c. Tehnika identifikovanja objekata, njihovih atributa, ponaanja
i meusobnih veza.
10. Modeliranje podataka je:
a) tehnika za izraavanje zahteva poslovnih procesa, tokova
procesa, ulaza i izlaza.
b) tehnika za izraavanje poslovnih zahteva za podacima koji e
biti uskladiteni u bazu podataka sistema.
c) metodoloki postupak dekompozicije nekog sistema na podsisteme
sa ciljem da se proui njihov meusobni uticaj i rad.
11. Modeliranje procesa je:
a) tehnika za izraavanje zahteva poslovnih procesa, tokova
procesa, ulaza i izlaza.
b) tehnika za izraavanje poslovnih zahteva za podacima koji e
biti uskladiteni u bazu podataka sistema.
c) metodoloki postupak dekompozicije nekog sistema na podsisteme
sa ciljem da se proui njihov meusobni uticaj i rad.
12. BPwin se koristi za:
a) modeliranje podataka.
b) funkcionalno modeliranje.
c) modeliranje interfejsa.
13. ERwin se koristi za:
a. modeliranje podataka.
b. funkcionalno modeliranje.
c. modeliranje interfejsa.
14. CASE alat ERwin podrava:
a) IDEF0 standard.
b) DFD standard.
c) IDEF1X standard.
15. CASE alat BPwin podrava:
a. IDEF0 standard.
b. IDEF1X standard.
c. dijagram objekti-veze
16. Koje sistemske modele identifikuje arhitektura informacionih
sistema:a. interfejs modele.
b. CASE modele.
c. Model skladita podataka.
d. modele procesa.
e. modele podataka.
17. Modeli procesa:
a) su polazna taka za projektovanje baza podataka.
b) su osnova za dizajniranje korisnikih i sistemskih
interfejsa.
c) su polazna taka za projektovanje raunarskih aplikacija i
programa.
18. Modeli podataka se koriste za:
a) modeliranje korisnikih i sistemskih interfejsab) modeliranje
neophodnih podataka za nove sisteme.
c) modeliranje tokova podataka i procesa kroz poslovne
sisteme.
19. Interfejs modeli su:
a) polazna taka za projektovanje baza podataka.
b) osnova za dizajniranje korisnikih i sistemskih
interfejsa.
c) polazna taka za projektovanje raunarskih aplikacija i
programa.
Modul 5: Reinenjering i modeliranje procesa1. Reinenjering
podrazumeva:
a) Prouavanje, analizu i reprojektovanje poslovnih procesa u
cilju smanjenja trokova i poboljanja vrednosti poslovanja.
b) Pravila koja se primenjuju kada se zavri poslovni proces.
c) Instrukcije, logiku i precizne korake koji moraju da se prate
kako bi se izvrio poslovni proces.
2. Dijagram toka podataka je:a) Alat koji opisuje tokove
podataka kroz sistem, procese koji se izvravaju u sistemu i
skladita podataka.
b) Struktuirano skladite meta podataka.c) Specifikacija za
opisivanje algoritma zadataka koji se obavljaju u organizaciji.
3. Dijagram toka podataka (DTP) sadri etiri osnovne
komponente:
a) vorove na mreib) procese obrade podatakac) ljudske resursed)
spoljne objekte ili spoljne agentee) skladita podataka
f) hardverske resurse
g) tokove podataka
4. Svaki proces mora da ima:
a) barem jedan ulazni i izlazni tok podataka.
b) barem jedan ulazni tok podataka.
c) barem jedan izlazni tok podataka.
5. Dijagram konteksta u okviru dijagrama toka podataka
prikazuje:a) Struktuirano skladite meta podataka.
b) Funkcionalnu dekompoziciju i strukturu sistema.
c) Jedan proces koji predstavlja ceo IS, spoljne objekte sa
kojima IS komunicira i odgovarajue tokove opdataka.
6. Renik podataka je:a) Alat koji opisuje tokove podataka kroz
sistem, procese koji se izvravaju u sistemu i skladita
podataka.
b) Struktuirano skladite meta podataka koji opisuje sadraj
tokova podataka.
c) Specifikacija za opisivanje algoritma zadataka koji se
obavljaju u organizaciji.
7. Softverska realizacija IDEF0 standarda je:
a) ERwin
b) BPWin
c) UML
8. Softverska realizacija IDEF1X standarda je:
a) ERwin
b) BPWin
c) UML
9. Dekompozicija je:
a) nain na koji se kompleksni sistemi posmatraju kao jedan
proces.
b) nain razlaganja sistema na njegove komponente podsisteme,
procese i podprocese.
c) specifikacija za opisivanje algoritma zadataka koji se
obavljaju u organizaciji10. Dijagram dekompozicije prikazuje:
a) top-down (sa vrha na dole) funkcionalnu dekompoziciju i
strukturu sistema.
b) jedan proces koji predstavlja ceo IS.
c) struktuirano skladite meta podataka.11. Za opis renika
podataka upotrebljava se notacija:
a) SQL(Structured Query Language).
b) PSL (Problem Statement Language).
c) BNF(Backus-Naur Form).
12. Zaokruite znak koji odgovara tanom opisu, prema BNF
notaciji:
a) @ oznaka kljua.
b) ** odvajanje elemenata.
c) + komentar.
d) = spajanje elemenata
e) ( ) opcionalnost elemenata u zagradi (0 ili 1).
f) { } ponavljanje elemenata u zagradi do konanog broja
puta.
13. Koja od sledeih BNF notacija renika podataka je tana:
a) Porudbina = **BrPor + DatumPor + BrKupca + [Rbr, NazivRobe,
JedininaCena, Koliina, Popust, JedininaVrednost] + (UkupanIznos)b)
Porudbina = @BrPor + DatumPor + BrKupca + {Rbr, NazivRobe,
JedininaCena, Koliina, Popust, JedininaVrednost } + (UkupanIznos)c)
Porudbina = + BrPor + {DatumPor, BrKupca) + Rbr + NazivRobe +
JedininaCena + Koliina + Popust + JedininaVrednost +
UkupanIznos
14. Koja od sledeih BNF notacija renika podataka je tana:
a) Hotel = **BrHotela + NazivHotela + Kategorija + Adresa +
[BrSobe, VrstaSobe, Pogled]
b) Hotel = @ BrHotela + NazivHotela + Kategorija + Adresa +
{BrSobe, VrstaSobe, Pogled}
c) Hotel = @ BrHotela + {NazivHotela, Kategorija, Adresa} +
BrSobe - VrstaSobe - Pogled
15. Funkcionalno modeliranje je vezano za korienje:
a) IDEF0 tehnike.
b) IDEF1X tehnike.
c) UML jezika.
16. Informaciono modeliranje je vezano za korienje:
a) IDEF0 tehnike.
b) IDEF1X tehnike.
c) UML jezika
17. Dijagram stabla aktivnosti (node tree) prikazuje:a) sadraj
svih tokova podataka i procesa
b) top-down dekompoziciju procesa u sistemu
c) sadraj procesa kroz algoritam zadataka koje procesi
obavljaju
18. Procesi u okviru modeliranja procesa se dekomponuju do
nivoa:a) Elementarnih (primitivnih) procesa
b) Globalnih procesa
c) Dijagrama nultog nivoa
19. U okviru koje metodologije se procesi mogu direktno
povezivati:
a) Dijagram toka podataka
b) IDEF0
c) IDEF1X
20. Da li je dozvoljeno grananje tokova podataka u BPwin CASE
alatu:
a) Jeste
b) Nije
c) Zavisi
21. Spoljni agenti ili objekti u okviru Dijagrama toka podataka
prikazuju:
a) Objekte sa kojima sistem komunicira
b) Skladita podataka
c) Procese obrade iji se sadraj analizira
22. IDEF0 model se sastoji od:a) Procesa i tokova podataka
b) Procesa, tokova podataka i skladita podataka
c) Procesa, tokova podataka, skladita podataka i spoljnih
agenata
d) Strelice kontrole kod IDEF0 modela predstavljaju:
e) Pravila, politike, procedure i standarde
f) Resurse koji izvravaju procese
g) Materijale ili informacije koje se koriste ili transformiu u
odreene izlaze23. Strelice mehanizama kod IDEF0 modela
predstavljaju:
a) Pravila, politike, procedure i standarde
b) Resurse koji izvravaju procese
c) Materijale ili informacije koje se koriste ili transformiu u
odreene izlaze
24. Ulazne strelice kod IDEF0 modela predstavljaju:
a) Pravila, politike, procedure i standarde
b) Resurse koji izvravaju procese
c) Materijale ili informacije koje se koriste ili transformiu u
odreene izlaze
25. Izlazne strelice kod IDEF0 modela predstavljaju:
a) Pravila, politike, procedure i standarde
b) Resurse koji izvravaju procese
c) Materijale ili informacije koje se koriste ili transformiu u
odreene izlaze
d) Materijale ili informacije koje su rezultat obrade
procesa
26. Kako se zove prvi dijagram koji se crta u BPWin CASE
alatu:a) Dijagram konteksta
b) Dijagram nultog nivoa
c) Dijagram dekompozicije
27. Kako se zove drugi dijagram koji se iscrtava prema IDEF0
standardu:a. Dijagram konteksta
b. Dijagram nultog nivoa
c. Dijagram dekompozicije
28. Koliko procesa postoji na dijagramu konteksta:
a. Jedna
b. Dve
c. vie
29. Model procesa se primenjuje za (ima vie odgovora):a.
Strateko planiranje sistema
b. Logiko modeliranje podataka
c. Reinenjering poslovnih procesa
d. Analizu sistema
e. Projektovanje baze podataka
f. Dizajn sistema
30. Prema IDEF0 modelu koliko ima tipova strelica (ulazne,
kontrolne, ....):
a. 3
b. 4
c. 5
Modul 6: Modeliranje podataka
1. Modeliranje podataka je:a. Tehnika koja organizuje i
dokumentuje procese sistema i/ili implementira logiku, politike i
procedure sistema.
b. Tehnika za organizovanje i dokumentovanje strukture podataka
sistema.
c. Alat koji opisuje tokove podataka kroz sistem, procese koji
se izvravaju u sistemu i skladita podataka.
2. Tipovi objekata u okviru modela podataka se mogu
klasifikovati u (ima vie tanih odgovora):
a. Osobe
b. Atribute
c. Normalne forme
d. Mesta
e. Stvari
f. Dogaaje
3. Primarni klju je:a. Kandidat za klju koji jedinstveno
identifikuje instancu objekta.
b. Atrubut ili grupa atributa jednog objekta ija vrednost se
koristi za povezivanje sa vrednou primarnog kljua drugog
objekta.
c. Kandidat za klju koji jedinstveno identifikuje jedno polje u
tabeli.4. Difoltna vrednost primarnog kljua je:
a. Not null
b. Blanko
c. 1
d. 0
5. Spoljni klju je:
a. Kandidat za klju koji jedinstveno identifikuje instancu
objekta.
b. Atrubut ili grupa atributa jednog objekta ija vrednost se
koristi za povezivanje sa vrednou primarnog kljua drugog
objekta.
c. Kandidat za klju koji jedinstveno identifikuje jedno polje u
tabeli.
6. Kako se definie kardinalnost u modelu objekti-veze:
a. asocijativni objekat
b. minimalni i maksimalni broj dogaaja jednog objekta koji se
nalazi u relaciji sa drugim objektom
c. atribut ili grupa atributa jednog objekta, ija se vrednost
koristi za povezivanje sa vrednou primarnog kljua drugog
objekta.
7. ta je pojam generalizacije kod modela podataka:a. tehnika gde
se objekti sa zajednikim atributima, vezama i/ili operacijama,
grupiu u jedan objekat koji se zove nadtip.
b. tehnika gde se za neki tip objekta definiu njegovi podtipovi
koji imaju njima specifine atribute
c. atribut ili grupa atributa jednog objekta, ija se vrednost
koristi za povezivanje sa vrednou primarnog kljua drugog
objekta.
8. ta je pojam specijalizacije kod modela podataka:
a. tehnika gde se objekti sa zajednikim atributima, vezama i/ili
operacijama, grupiu u jedan objekat koji se zove nadtip.
b. tehnika gde se za neki tip objekta definiu njegovi podtipovi
koji imaju njima specifine atribute
c. atribut ili grupa atributa jednog objekta, ija se vrednost
koristi za povezivanje sa vrednou primarnog kljua drugog
objekta.
9. Objekti Kupac i Prodavac se mogu generalizovati u
objekat:
a. Kupac
b. Prodavac
c. Klijent
10. Kada veza postaje objekat tj., u kojim sluajevima formiramo
asocijativni objekat:
a. Kada postoji veza, izmeu dva objekta, tipa vie prema vieb.
Kada postoje objekti sa zajednikim atributima
c. Kada je potrebno definisati podtipove sa specifinim
atributima za dati objekat
11. Slab objekat je:
a. Objekat ija egzistencija i identifkacija zavisi od objekta
roditelj
b. Objekat koji je egzistencijalno nezavisan od objekta
roditelj
c. Objekat koji sadri vie atributa objekta roditelj
12. Primarni klju asocijativnog objekta je:
a. Samo njegov primarni klju
b. Primarni klju objekta roditelj i primarni klju asocijativnog
objekta
c. Sloen primarni klju koji se sastoji od primarnih kljueva
objekata izmeu kojih postoji veza vie prema vie
13. Kod IDEF1X metodologije definu se dve vrste objekata:
a. Nezavisni objekti
b. Zavisni objekti
c. Identifikujui objekti
d. Neidentifikujui objekti
14. Tipovi veza kod IDEF1X metodologije su:
a. identifikujua
b. slaba
c. neidentifikujua
d. jaka
15. U identifikujuoj vezi, primarni klju objekta dete ini:a.
Sloeni klju koji se sastoji od svog kljua i prenesenog roditeljskog
kljua
b. Prost klju koji se sastoji od prenesenog roditeljskog
kljua
c. Prost klju koji se sastoji od kljua objekta dete
16. Kojim kljuem se povezuju tabele u bazi podataka:
a. primarnim kljuem
b. spoljnim kljuem
c. kandidatom za klju
17. ta je primarni klju objekta Sobe (BrojSobe, VrstaSobe) koji
se nalazi u relaciji sa objektom Hotel (HotelID, NazivHotela,
Kategorizacija):
a. HotelID
b. HotelID i BrojSobe
c. BrojSobe
d. BrojSobe i VrstaSobe
18. Koji tip veze postoji izmeu objekata Ugovor (UgovorID,
Datum) i lanUgovora (Brlana, Opis):
a. Identifikujua
b. Neidentifikujua
c. Obavezna
19. Koje je vrste objekat StavkaRauna u odnosu na objekat
Raun:
a. Zavisan
b. Nezavisan
c. Identifikujui
d. Obavezan
20. Koja kardinalnost postoji izmeu generalizovanog objekta
Partner i specijalizovanog objekta FizikoLice:a. Jedan prema
vie
b. Vie prema vie
c. Jedan prema jedan
d. Vie prema jedan
21. Koji tip veze postoji izmeu povezanih objekata Porudbina i
pediter:
a. Identifikujua
b. Neidentifikujua
c. Obavezna
22. Koja od ponuenih relacija se nalazi u treoj normalnoj
formi:
a. Porudbina (PorudbinaID, Datum, PartnerID, AdresaIsporuke,
pediterID, TrokoviTransporta, ZaposleniID)
b. Porudbina (PorudbinaID, Datum, PartnerID, AdresaIsporuke,
pediterID, Nazivpeditera, TrokoviTransporta, ZaposleniID)
c. Porudbina (PorudbinaID, Datum, PartnerID, NazivPartnera,
AdresaIsporuke, pediterID, TrokoviTransporta, ZaposleniID)
23. U tabeli Rezervacija, koji od ponuenih atributa:
RezervacijaID, VrstaUslugeID, ObjekatID, BrojSobeID, DatumOd,
DatumDo, DatumPrijave, BrojOsoba, RokZaPotvrdu, KorisnikID,
IznosRezervacije, OverioZaposlenID, predstavlja spoljni klju
tabele:
a. RezervacijaID
b. VrstaUslugeID
c. ObjekatID
d. BrojSobeID
e. DatumOd
f. DatumDo
g. DatumPrijave
h. BrojOsoba
i. RokZaPotvrdu
j. KorisnikID
k. IznosRezervacije
l. OverioZaposleniID
24. U tabeli Proizvod, koji od sledeih atributa: ProizvodID,
Naziv Proizvoda, Koliina, Cena i DobavljaID predstavlja primarni
klju:
a. ProizvodID
b. Naziv Proizvoda
c. Koliina
d. Cena
e. DobavljaID
25. U tabeli Proizvod, koji od sledeih atributa ProizvodID,
Naziv Proizvoda, Koliina, Cena i DobavljaID predstavlja spoljni
klju:
a. ProizvodID
b. Naziv Proizvoda
c. Koliina
d. Cena
e. DobavljaID
26. U tabeli PolaganjeIspita, koja grupa atributa: BrIndeksa,
PredmetID, Datum, Ocena, predstavlja primarni klju tabele:
a. BrIndeksa, PredmetID
b. BrIndeksa, Ocena
c. PredmetID, Datum
d. PredmetID, Ocena
27. U tabeli Faktura, koji od ponuenih atributa: FakturaID,
DatumFakutre, PartnerID, NainPlaanjaID, UkupniTrokovi,
predstavljaju spoljne kljueve:
a. FakturaID
b. DatumFakutre
c. PartnerID
d. NainPlaanjaID
e. UkupniTrokovi
28. U tabeli Ugovor, koji od ponuenih atributa UgovorID,
DatumRentiranjaKola, DatumVraanja, Iznos, VoziloID, AgentID,
KlijentID predstavljaju spoljne kljueve:
a. UgovorID
b. DatumRentiranjaKola
c. VoziloID
d. AgentID
e. KlijentID
29. U tabeli StavkeFakutre, koja grupa atributa: FakturaID,
ProizvodID, Koliina, PopustNaKol, JedCena, Iznos, predstavlja
primarni klju:
a. FakturaID, ProizvodID.
b. FakturaID i Iznos.
c. ProizvodID i JedCena.
Modul 7: Analiza modela podataka1. Koje su karakteristike dobrog
modela podataka (ima vie tanih odgovora):
a. Jednostavnostb. Neredundantnost
c. Fleksibilnost
d. Adaptibilnost
e. Denormalizovanost
f. Tranzitivna zavisnost
2. Koliko je ukupno definisano normalnih formi:
a. 3
b. 5
c. 7
3. Relacija je u etvrtoj normalnoj formi:
a. Ako i samo ako su svi njeni nekljuni atributi potpuno
funkcionalno zavisni od primarnog kljua.
b. Ako i samo ako su svi njeni nekljuni atributi netranzitivno
funkcionalno zavisni od primarnog kljua.
c. Ako i samo ako u relaciji nisu date dve ili vie nezavisne
vieznane injenice
4. Relacija je u petoj normalnoj formi:
a. Ako i samo ako se svaka zavisnost spajanja moe pripisati
kandidatu za klju.
b. Ako i samo ako su svi njeni nekljuni atributi netranzitivno
funkcionalno zavisni od primarnog kljua.
c. Ako i samo ako u relaciji nisu date dve ili vie nezavisne
vieznane injenice
5. Kako se naziva poslednja normalna forma, definisana od strane
R. Fagin-a 1981. godine:
a. Normalna forma kljueva i domena (Domain Key/Normal Form)
b. Boyce-Coddova normalna forma
c. Peta normalna forma
6. Normalizacija relacija se vri:
a. Primenom normalnih formi
b. Denormalizacijom relacija
c. Definisanjem proceduralne logike
7. Koji su kljuni razlozi obavljanja normalizacije relacija (ima
vie tanih odgovora):
a. Smanjenje redundantnosti atributa u bazi podataka
b. Eliminisanje anomalija u odravanju i problema u
izvetavanju
c. Identifikovanje relacija agregacije, asocijacije i
generalizacije8. Normalizacija je:
a. Prevoenje logikog modela u fiziki model podataka.
b. Nain povezivanja objekata u bazi podataka.
c. Tehnika analize podataka koja organizuje, grupie atribute
podataka tako da formiraju neredundantne, stabilne, fleksibilne i
prilagodljive objekte.9. Koja od navedenih relacija je
normalizovana relacija:
a. Prijemnica(PrijemnicaID, Datum, DobavljaID, NazivDobavljaa,
UkupanIznos, ZaposleniID)b. Prijemnica(PrijemnicaID, Datum,
DobavljaID, UkupanIznos, ZaposleniID)
c. Prijemnica(PrijemnicaID, Datum, DobavljaID, UkupanIznos,
ZaposleniID, ImeZaposlenog)
10. Koja od navedenih relacija je normalizovana relacija:
a. StavkaOtpremnice(OtpremnicaID, RobaID, Datum, Koliina,
JedCena)
b. StavkaOtpremnice(OtpremnicaID, RobaID, Koliina, JedCena)
c. StavkaOtpremnice(OtpremnicaID, RobaID, NazivRobe, Koliina,
JedCena)
11. U koje dve projekcije se dekomponuje relacija
Izvozi(Kompanija, Proizvod, Drava) ukoliko je poznato da kompanija
proizvodi vie proizvoda i izvozi u vie drava, a pri tom ne postoji
nikakva zavisnost izmeu Proizvoda i Drave:
a. Izvozi (Proizvod, Drava)
b. Radi (Kompanija, Proizvod)
c. Prodaje (Kompanija, Drava)
12. Koja relacija je u treoj normalnoj formi:
a. Dobavlja (DobavljaID, NazivDob, AdresaDob, PttBr, Grad)
b. Dobavlja (DobavljaID, NazivDob, PttBr, Grad)
c. Dobavlja (DobavljaID, NazivDob, AdresaDob, PttBr)
13. Relacija je u drugoj normalnoj formi:
a. Ako i samo ako su svi njeni nekljuni atributi potpuno
funkcionalno zavisni od primarnog kljua.
b. Ako i samo ako su svi njeni nekljuni atributi netranzitivno
funkcionalno zavisni od primarnog kljua.
c. Ako su sve vrednosti njenih atributa atomske, odnosno nisu
dozvoljeni atributi ili grupe atributa sa ponavljanjem.
14. Koja relacija je u prvoj normalnoj formi:
a. Dobavlja (DobavljaID, NazivDob, AdresaDob, PttBr, ProizvodID,
NazivProizvoda)
b. Dobavlja (DobavljaID, NazivDob, AdresaDob, PttBr,
ProizvodID)
c. Dobavlja (DobavljaID, NazivDob, AdresaDob, PttBr)
15. Relacija je u prvoj normalnoj formi:
a. Ako i samo ako su svi njeni nekljuni atributi potpuno
funkcionalno zavisni od primarnog kljua.
b. Ako i samo ako su svi njeni nekljuni atributi netranzitivno
funkcionalno zavisni od primarnog kljua.
c. Ako su sve vrednosti njenih atributa atomske, odnosno nisu
dozvoljeni atributi ili grupe atributa sa ponavljanjem.
16. Relacija je u treoj normalnoj formi:
a. Ako i samo ako su svi njeni nekljuni atributi potpuno
funkcionalno zavisni od primarnog kljua.
b. Ako i samo ako su svi njeni nekljuni atributi netranzitivno
funkcionalno zavisni od primarnog kljua.
c. Ako su sve vrednosti njenih atributa atomske, odnosno nisu
dozvoljeni atributi ili grupe atributa sa ponavljanjem.
17. Koja relacija je u drugoj normalnoj formi:
a. PorueniProizvod (PorudbinaID, ProizvodID, PoruenaKol,
JedCena)
b. PorueniProizvod (PorudbinaID, ProizvodID, OpisProizvoda,
JedCena)
c. PorueniProizvod (PorudbinaID, ProizvodID, OpisProizvoda,
PoruenaKol, JedCena)
Modul 8: Razvoj poslovnih reenja prema MSF okviru1. MSF
(Microsoft Solution Framework) je:
a) metodologija koja daje tane smernice za razvoj poslovnih
reenja kojih se treba striktno pridravati.
b) framework (okvir) koji potvruje napredovanje i daje
upravljake smernice za razvoj i uvoenje poslovnih reenja.c) ERP
reenje 2. MSF kombinuje razliite pristupe ivotnog ciklusa projekta,
a to su:
a) model objekti-veze.
b) model vodopada.
c) model procesa.
d) spiralni model.
3. Koje su kljune MSF discipline:
a) upravljanje projektima
b) modeliranje podataka
c) data miningd) upravljanje timovimae) upravljanje rizicima4.
Upravljanje rizicima (Risk Management) podrava:
a) razvoj znanja, vetina i sposobnosti tima koje su neophodne za
kreiranje i upravljanje projektima i reenjima.
b) proaktivno upravljanje rizicima, kontunualnu ocenu rizika i
odluivanje tokom ivotnog ciklusa projekta.
c) skup vetina i tehnika kako bi se upravljalo promenama i
planiranjem projekta razvoja reenja.
5. Koji su koraci upravljanja rizicima u okviru MSF
frameworka:
a) Identifikovanje, analiza, planiranje, praenje, kontrolisanje
i uenje iz rizika
b) Integracija planiranja i upravljanje promenama, definisanje i
upravljanje ciljevima i oblau projekta, pripremanje budeta i
upravljanje trokovima
c) Pripremanje i praenje rasporeda odvijanja projekta,
alociranje resursa, upravljanje rizicima i upravljanje
kvalitetom
6. Upravljanje spremnou tima (Readiness Management) podrava:
a) razvoj znanja, vetina i sposobnosti tima koje su neophodne za
kreiranje i upravljanje projektima i reenjima.
b) proaktivno upravljanje rizicima, kontunualnu ocenu rizika i
odluivanje tokom ivotnog ciklusa projekta.
c) skup vetina i tehnika kako bi se upravljalo promenama i
planiranjem projekta razvoja reenja.
7. Upravljanje projektima (Project Management) podrava:a)
upravljanje ciljevima i domenom projekta, pripremanje budeta,
rasporeda, alociranje resursa, upravljanje rizicima, komunikacijom
i kvalitetom
b) razvoj znanja, vetina i sposobnosti projekt menadera
neophodnih za kreiranje i upravljanje projektima i reenjima.
c) Planiranje, razvijanje, stabilizaciju i uvoenje poslovnih
reenja8. MSF procesni model (process model) opisuje:
a) aktivnosti za razvoj i uvoenje poslovnih reenja u sistem.
b) istie vanost jasnih uloga, odgovornosti i ciljeva pojedinanih
lanova projektnog tima.
c) aktivnosti za stabilizaciju reenja i uvoenje u radno
okruenje.
9. Koje su faze MSF okvira:a) Upravljanje projektima (Project
Management)
b) stvaranje vizije reenja (Envisioning).
c) planiranje reenja (Planning)d) razvijanje (Developing)
e) stabilizacija (Stabilizing)
f) uvoenje (Deploying)
g) implementacija10. Metodologije za razvoj informacionih
sistema su:
a) RUP (Rational Unified Process)
b) CMMI
c) IBMd) SOA
11. Tokom definisanja vizije (Envisioning) poslovnog reenja u
okviru MSF framework-a:
a) pravi se konceptualni, logiki i fiziki dizajn reenja.b)
identifikuju se ciljevi, domen i ogranienja projekta, razmatra
izvodljivost projekta, procenjuju neophodni resursi, formira se
projektni tim, analiziraju rizici i dr.
c) priprema se okruenje za uvoenje reenja, aurira se
dokumentacija, pravi se plan testiranja, plan bezbednosti, backup
plan i vri obuavanje.
12. MSF timski model sprecificira est razliitih uloga:
a) menader koji upravlja verzijama reenja (Release manager).b)
proizvodni menader (Product manager)c) vizionar reenjad) program
menader (Program manager).
e) projekt menader (Project manager)f) developerg) tester h)
iskustveni korisnik (User experience).
13. MSF alati za upravljanje kompromisima su:
a) spiralni model (spiral model).
b) trougao kompromisa (tradeoff triangle).
c) model vodopada (waterfall model).
d) matrica kompromisa projekta (project tradeoff matrix).
14. Neke od tehnika za prikupljanje informacija su:
a) panel tehnika.
b) praenje (shadowing)c) eksperimentd) intervjuie) pasivnof)
fokus grupeg) instrukcije korisnikah) dijagram sluaja korienja15.
Praenje (shadowing) je tehnika prikupljanja informacija koja
podrazumeva:
a) prikupljanje detaljnih i statistikih podataka.
b) direktno posmatranje kako pojedinac obavlja svoj posao kako
bi se uvidela praksa i problemi.
c) da se prema instrukcijama korisnika obavlja njegov posao
16. Tehnika prikupljanja informacija - instrukcija korisnika,
podrazumeva:
a) prikupljanje detaljnih i statistikih podataka.
b) direktno posmatranje kako pojedinac obavlja svoj posao kako
bi se uvidela praksa i problemi.
c) da se prema direktnim uputstvima korisnika obavlja njegov
posao
17. Tehnika prikupljanja informacija fokus grupe,
podrazumeva:
a) prikupljanje podataka pojedinanim intervjuisanjem
korisnika.
b) direktno posmatranje kako pojedinac obavlja svoj posao kako
bi se uvidela praksa i problemi.
c) intervjuisanje vee grupe kako bi se dobile isfiltrirane
informacije18. Tehnika prikupljanja informacija prototipovanje,
podrazumeva:
a) metode praenja da bi se snimilo kako korisnik izvrava
zadatkeb) prikupljanje informacija simuliranjem predloenog sistema
koji nije mogue testirati direktno
c) prikupljanje detaljnih i statistickih podataka19. Trougao
kompromisa (tradeoff triangle) predstavlja balans izmeu:
a. Rizika, resursa i funkcionalnosti projekta.
b. Resursa, funkcionalnosti i dobiti projekta.
c. Resursa, vremenskog rasporeda i funkcionalnosti projekta.
20. Izloenost riziku se izraunava:
a) Uticaj rizika na sistem * mera rizika
b) Verovatnoa da se rizik desi * uticaj rizika
c) Planovi umanjenja rizika * verovatnoa da se rizik dogodi
21. Povratak investicija ROI je:a. 1/(1+diskontna stopa)nb.
c. Ukupna dobit/Ukupni trokovi.
22. Dokument strukture projekta sadri:
a. Ciljeve i ogranienja poslovnog reenja.b. Inicijalnu
identifikaciju, analizu i upravljanje rizicima.
c. Naine na koji e tim organizovati i upravljati projektom.23.
Dokument vizija/domen sadri:
a. Ciljeve i ogranienja poslovnog reenja.
b. Inicijalnu identifikaciju, analizu i upravljanje
rizicima.
c. Naine na koji e tim organizovati i upravljati projektom.
24. Prema MSFu rola program menader je odgovorna za:
a. Voenje razgovora sa naruiocima posla, prikupljanje zahteva,
uspostavljanje rokova i ogranienja
b. Razvoj reenja, funkcionalnu specifikaciju i isporuku
reenja
c. Razvoj tehnolokog reenja
25. Prema MSF-u rola proizvodni menader (product management) je
odgovorna za:
a. Voenje razgovora sa naruiocima posla, prikupljanje zahteva,
uspostavljanje rokova i ogranienja
b. Razvoj reenja, funkcionalnu specifikaciju i isporuku
reenja
c. Razvoj tehnolokog reenja
26. Prema MSF procesnom modelu u okviru faze planiranja
(planning) se:
a. Identifikuju ciljevi, domen, ogranienja, izvodljivost
projekta, procenjuju resursi, formira projektni tim i utvruju
odgovornosti lanova tima, analiziraju rizici i dr.
b. Priprema okruenje za uvoenje reenja, aurira dokumentacija,
pravi plan testiranja, bezbednosti, oporavka od oka i vri
obuavanje.
c. Pravi konceptualni, logiki i fiziki dizajn reenja, projektuje
sloj prezentacije, podataka, specifikacije bezbednosti i dr.27.
Prema MSF procesnom modelu u okviru faze stvaranja vizije
(envisioning) se:
a) Identifikuju ciljevi, domen, ogranienja, izvodljivost
projekta, procenjuju resursi, formira projektni tim i utvruju
odgovornosti lanova tima, analiziraju rizici i dr.
b) Priprema okruenje za uvoenje reenja, aurira dokumentacija,
pravi plan testiranja, bezbednosti, oporavka od oka i vri
obuavanje.
c) Pravi konceptualni, logiki i fiziki dizajn reenja, projektuje
sloj prezentacije, podataka, specifikacije bezbednosti i dr.
28. Prema MSF procesnom modelu u okviru faze uvoenja (deploying)
se:
a) Identifikuju ciljevi, domen, ogranienja, izvodljivost
projekta, procenjuju resursi, formira projektni tim i utvruju
odgovornosti lanova tima, analiziraju rizici i dr.
b) Priprema okruenje za uvoenje reenja, aurira dokumentacija,
pravi plan testiranja, bezbednosti, oporavka od oka i vri
obuavanje.
c) Pravi konceptualni, logiki i fiziki dizajn reenja, projektuje
sloj prezentacije, podataka, specifikacije bezbednosti i dr.
29. Analiza izvodljivosti (feasibility analysis) reenja je:
a) proces kojim se meri izvodljivost, tj. mera korisnosti i
primenjivosti razvoja informacionog sistema u ogranizaciji.
b) period tokom koga tim, korisnici i sponzori definiu
prioritetne poslovne zahteve i sveukupne ciljeve projekta.
c) krai narativni prikaz poslovnih oekivanja.
30. Proizvodni menader kreira dokument:
a) strukture projekta (Project structure).
b) procene rizika (Risk assessment).
c) vizija/domen (Vision/scope).
31. Dokumenti koji se formiraju u toku faze definisanja vizije
MSF okvira su:
a) vizija/domen dokument (Vision/scope document)b) funkcionalna
specifikacija poslovnog reenjac) dokument strukture projekta
(Project structure document)
d) dokument procene rizika (Risk assessment document)e) glavni
projektni plan (Master project plan)
32. Vizija/domen dokument (Vision/scope dokument):
a) prikazuje ta e se razvijati i kako i kada e reenje biti
razvijeno
b) definie probleme, viziju, korisnike profile, domen i ciljeve
projekta, konceptno reenje i inicijalni vremenski raspored
projektac) prikazuje zadatke koje tim treba da obavi kako bi
dostigao funkcionalnost opisanu u funkcionalnoj specifikaciji
reenja. 33. Dokument strukture projekta (Project structure
document):
a) prikazuje zadatke koje tim treba da obavi kako bi dostigao
funkcionalnost opisanu u funkcionalnoj specifikaciji reenja.
b) obezbeuje inicijalnu identifikaciju, analizu rizika i
upravljanje rizicima.
c) prikazuje organizacionu strukturu projekta, proces
upravljanja projektom, odgovornost lanova tima i identifikuje vou
tima za svaku ulogu.
34. Definisanje problema(Problem statement) je:
a) krai narativni prikaz poslovnih oekivanja; podvlai probleme
koje tim mora da rei.
b) koncizan, jasan i motivirajui iskaz koji uspostavlja
zajedniku viziju.c) konceptualni model arhitekture hardvera i
softvera poslovnog reenja.35. Vizija (Vision statement) je:
a) krai narativni prikaz poslovnih oekivanja; podvlai probleme
koje tim mora da rei.
b) koncizan, jasan i motivirajui iskaz koji uspostavlja
zajedniku viziju.
c) konceptualni model arhitekture hardvera i softvera poslovnog
reenja.36. Korisniki profili (User prifiles) identifikuju:
a. korisnike kako bi tim mogao da proceni njihova oekivanja i
rizike, ciljeve i ogranienja na projektu.
b. probleme koje tim mora da reic. zajedniku viziju poslovnog
reenja37. Konceptno reenje (Solution concept) je:
a) krai narativni prikaz poslovnih oekivanja; podvlai probleme
koje tim mora da rei.
b) koncizan, jasan i motivirajui iskaz koji uspostavlja
zajedniku viziju.
c) konceptualni model arhitekture hardvera i softvera poslovnog
reenja.Modul 9: Kreiranje funkcionalne specifikacije poslovnog
reenja
1. Funkcionalna specifkacija je jedan virtuelni repozitorijum
projekta koji sadri:a. Rezultate aktivnosti projektovanja dobijenih
iz konceptnog i logikog dizajna.b. Rezultate aktivnosti
projektovanja dobijenih iz konceptnog, logikog i fizikog dizajna.c.
Rezultate aktivnosti projektovanja dobijenih iz logikog dizajna.2.
U elemente funkcionalne specifikacije spadaju:
a) pregled trokova i odravanja.
b) pregled konceptnog dizajna.
c) pregled ivotnog veka projekta.
d) pregled logikog dizajna.
e) standardi i procesi.
f) pregled fizikog dizajna.
3. Konceptni dizajn ukljuuje:a. Informacije o korisnicima,
objektima i atributima.
b. Informacije o aplikaciji i infrastrukturi.
c. Pregled i arhitekturu reenja.
4. Logiki dizajn prikazuje:a. Modele sekvenci zadataka, logike
modele objekata i usluga, konceptni model predloenog reenja,
korisnike interfejse, logiki model baze podataka i arhitekturu
sistema.
b. Topologiju distribuiranih komponenti, pakovanje komponenti,
arhitekturu infrastrukture i dizajna, opis korisnikih ekrana i
fiziki model baze podataka.
c. Informacije o standardima i procesima koje tim koristi za
obavljanje razliitih zadataka na projektu.
5. Fiziki dizajn prikazuje:
a. Modele sekvenci zadataka, logike modele objekata i usluga,
konceptni model predloenog reenja, korisnike interfejse, logiki
model baze podataka i arhitekturu sistema.
b. Topologiju distribuiranih komponenti, pakovanje komponenti,
arhitekturu infrastrukture i dizajna, opis korisnikih ekrana i
fiziki model baze podataka.
c. Informacije o standardima i procesima koje tim koristi za
obavljanje razliitih zadataka na projektu.
6. Logiki objektni model prikazuje:a. Objekte, atribute,
ponaanja i relacije.
b. Dinamike veze objekata, redosled poruka koje objekti
razmenjuju i dogaaje koji se deavaju u odreenom momentu rada.
c. Funkcionalnost sistema prikazujui aktere, sluajeve korienja i
njihove meusobne veze.
7. Kritine take faze planiranja su:a. Funkcionalna
specifikacijab. Glavni plan projekta (Master project plan)
c. Vizija/domen dokument (Vision/scope document)
d. Glavni raspored projekta (Master project schedule)
e. Glavni dokument ocene rizika (Master risk assessment
document)
f. Dokument strukture projekta (Project structure document)
8. Konceptni dizajn u okviru faze planiranja opisuje reenje sa
aspekta:a. Poslovanja i korisnikab. Projektnog tima
c. Developera
9. Logiki dizajn u okviru faze planiranja opisuje reenje sa
aspekta:
a. Poslovanja i korisnika
b. Projektnog tima
c. Developera
10. Fiziki dizajn u okviru faze planiranja opisuje reenje sa
aspekta:
a. Poslovanja i korisnika
b. Projektnog tima
c. Developera
11. Faze logikog dizajna su:
a. Analiza i optimizacija dizajna
b. Projektovanje sloja prezentacije, aplikacije i podataka
c. Implementacija poslovnog reenja
12. Faze fizikog dizajna su:
a. Analiza i optimizacija dizajna
b. Projektovanje sloja prezentacije, aplikacije i podataka
c. Implementacija poslovnog reenja
13. Klijent/server sistemi sa troslojnom arhitekturom prikazuje
sledee podsisteme:
a. Podsistem za interakciju sa korisnicimab. Podsistem za
modeliranje procesac. Podsistem za implementaciju poslovne logike
sistemad. Podsistem za upravljanje podacima
14. Aktivni sistemi baze podataka su:
a. sistemi koji imaju mehanizme za prepoznavanje situacija i
automatsko pokretanje odgovarajuih procedura kao reakcija na
nastale situacije
b. sistemi gde se sloeniji uslovi integriteta i pravila
poslovanja realizuju aplikativnim programimac. sistemi koji se
pokreu na korisniki zahtev
15. Trigeri su:
a. Skup programskih iskaza prikazanih u obliku
dogaaj-uslov-akcija (Event-Condition-Action, ECA) koji se izvravaju
samo ukoliko se odreeni dogaaj odigrao ili ukoliko je uslov
zadovoljen
b. Imenovane kolekcije SQL iskaza uskladitenih u DBMS-u koji se
mogu po potrebi pozivatic. Manji programski kod u tekstualnom
formatu koji se moe aktivirati van memorijskog prostora DBMS-a16.
Uskladitene procedure (Stored procedures) su:
a. Skup programskih iskaza prikazanih u obliku
dogaaj-uslov-akcija (Event-Condition-Action, ECA) koji se izvravaju
samo ukoliko se odreeni dogaaj odigrao ili ukoliko je uslov
zadovoljen
b. Imenovane kolekcije SQL iskaza uskladitenih u DBMS-u koji se
mogu po potrebi pozivati
c. Manji programski kod u tekstualnom formatu koji se moe
aktivirati van memorijskog prostora DBMS-a
17. Skalabilnost reenja podrazumeva:
a. Sposobnost proirivanja resursa kako bi se poveao kapacitet
reenja
b. Meru koliko esto je aplikacija u mogunosti da obrauje
zahteve
c. Meru odziva sistema u odnosu na broj transakcije i upotrebu
resursa
18. Topologija mree je:
a. Mapa koja ukazuje na lokacije paketa, komponenti i njihovih
servisa u relaciji sa topologijom mree i lokacijama baze
podataka.
b. Fizika distribucija komponenti i njihovih lokacija preko
razliitih slojeva servisa.
c. Mapa infrastrukture koja prikazuje radne stanice i servere,
njihove funkcije i infrastrukturu mree.
19. Baza podataka se moe definisati kao:
a. softverski sistem koji kreira, pristupa, upravlja i kontrolie
podacima i slui kao veza izmeu podataka i aplikativnih
programa.
b. skup meusobno nepovezanih tabela uskladitenih sa minimumom
redundantnosti.
c. dobro struktuirana kolekcija podataka, uskladitenih sa
minimumom redundanse koju zajedniki koriste i odraava vie korisnika
i aplikacija.
20. Sistem za upravljanje bazom podataka (DBMS) je:
a) softverski sistem koji kreira, pristupa, upravlja i kontrolie
podacima (bazama podataka) i slui kao veza (interfejs) izmeu
podataka i aplikativnih programa.b) serija dvodimenzionalnih tabela
koje su u meusobnoj relaciji preko spoljnih kljueva.c) skup
meusobno povezanih tabela uskladitenih sa minimumom
redudantnosti.
21. Koji od navedenih je objektni upitni jezik:
a. Java
b. OQL (Object Query Language)
c. SQL (Structured Query Language)
Modul 10: Stabilizacija i uvoenje reenja
1. Izlaznu dokumentaciju faze stabilizacije ine:a. Pregled pilot
reenja
b. Funkcinalna specifikacija reenja
c. Testiranje reenja i izvetaj o bagovima
d. Finalna verzija izvornog koda
e. Logiki modeli baze podataka
f. Korisniki Help i prirunici za obuku
2. Konvergencija bagova je:
a. Taka u kojoj broj bagova koji se pronalazi je isti broju
bagova koji se razreava
b. Taka u projektu kada razvojni tim razrei sve bagove koji su
se pojavili u toku testiranja.
c. Proces izvetavanja o bagovima, njihove klasifikacije,
odreivanja prioriteta bagova i njihovog razreenja
3. Faze uvoenja reenja (deployment) su:
a. Voenje pilot reenja
b. Planiranje uvoenja reenja
c. Uvoenje komponenti reenja
d. Period zatija
e. Transfer projekta 4. Planovi uvoenja reenja u proizvodno
okruenje ukljuuju:
a. Plan testiranja
b. Plan bezbednosti
c. Back up plan
d. Plan opravdanosti reenja
e. Plan migracije podataka sa starog na novi sistem
5. Bagovi se mogu klasifikovati prema:
a. Uticaju baga na proizvod
b. Prioritetu reavanja
c. Uestalosti pojave baga
d. Kvalitetu
6. Reenje se moe isporuiti ukoliko je prioritet baga:
a. Najvei
b. Visok
c. Srednji
d. Nizak
7. Nula bagova je:
a. Taka u projektu kada razvojni tim razrei sve bagove koji su
se pojavili u toku testiranja.
b. Taka u kojoj broj bagova koji se pronalazi je isti broju
bagova koji se razreava.
c. Taka u kojoj je vidljiv napredak reenja u odnosu na broj
bagova.
Modul 11: Metodologije implementacije poslovnog reenja1. ASAP
(Accelerated SAP) je:a. Programski jezik etvrte generacije.
b. Standardni interfejs za integraciju SAP poslovnog reenja sa
aplikacijama razvijenih od strane drugih vendora.
c. Metodologija brze implementacije poslovnog reenja.
2. Faza priprema projekta obuhvata:a. Definisanje cilja, domena
i organizacije projekta, strategiju implementacije i dunosti
kljunih korisnika.
b. Implementaciju poslovnih i procesnih zahteva.
c. Testiranje, obuku korisnika i upravljanje sistemom.
3. Faza analize zahteva obuhvata:a. Definisanje cilja, domena i
organizacije projekta, strategiju implementacije i dunosti kljunih
korisnika.
b. Implementaciju poslovnih i procesnih zahteva.
c. Dokument specifikacije zahteva (Business Blueprint) ime se
dokumentuju svi zahtevi poslovnih procesa organizacije.
4. Koja faza projekta u proseku traje najdue:a. Konceptualni
dizajn (analiza zahteva)
b. Realizacija
c. Priprema produkcije
5. Pri implementaciji gotovih ERP reenja kao to je na primer
SAP, lake je:a. Kastimizirati reenje jedinstvenim potrebama.
b. Izvriti reinenjering poslovnih procesa.
c. Ni jedno, ni drugo, ve treba razvijati sopstveno reenje od
poetka.
Modul 12: DW, OLAP i Data mining1. Data mart je:a. Proces u
kojem se trae abloni informacija u podacima
b. Integrisano skladite podataka koje objedinjuje sve poslovne
funkcije.
c. Podskup data warehouse-a koji sadri podatke specifine za
odreenu poslovnu aktivnost.
2. Tabela injenica kod skladita podataka sadri:
a. Primarne kljueve dimenzionih tabela i numerike vrednosti
(mere)
b. Standarnde poslovne parametre koji definiu svaku
transakciju
c. Podatke koji su numerikog tipa i mogu da sadre veliki broj
zapisa.
3. OLAP sistemi omoguavaju:a. Jednostavnu sintezu, analizu i
konsolidaciju podataka
b. Auriranje podataka, odravanje integriteta podataka i
upravljanje transakcijama
c. Transformaciju i pripremu podataka za korienje u data
warehouse.
4. ROLAP obezbeuje:
a. Analizu podataka uskladitenih u multidimenzionalne kocke
podataka.
b. Multidimenzionalnu analizu podataka koji su uskladiteni u
relacioni sistem baze podataka.
c. Simultanu multidimenzionalnu analizu podataka uskladitenih i
u multidimenzionalnoj bazi podataka i u relacionoj bazi podataka.5.
HOLAP obezbeuje:
a. Analizu podataka uskladitenih u multidimenzionalne kocke
podataka.
b. Multidimenzionalnu analizu podataka koji su uskladiteni u
relacioni sistem baze podataka.
c. Simultanu multidimenzionalnu analizu podataka uskladitenih i
u multidimenzionalnoj bazi podataka i u relacionoj bazi
podataka.
6. MOLAP obezbeuje:
a. Analizu podataka uskladitenih u multidimenzionalne kocke
podataka.
b. Multidimenzionalnu analizu podataka koji su uskladiteni u
relacioni sistem baze podataka.
c. Simultanu multidimenzionalnu analizu podataka uskladitenih i
u multidimenzionalnoj bazi podataka i u relacionoj bazi
podataka.
7. Mere kod dimenzionog modeliranja predstavljaju:
a. Standardne poslovne parametre koji definiu svaku
transakciju
b. Tabele injenica
c. Numerike podatke ije se vrednosti analiziraju
8. Logika struktura OLAP baze podataka je u obliku:
a. Kocke
b. Relacija
c. Dvodimenzionalna tabela9. Data mining je:
a. Operacioni sistem koji prikuplja poslovne transakcije.
b. Proces integracije podataka u jedan repozitorijum iz kojeg
korisnici mogu sprovoditi analize.
c. Otkrivanje skrivenih veza, predvidivih sekvenci i tanih
klasifikacije meu podacima.
10. Data warehousing ili skladitenje podataka je:
a. Proces auriranja i odravanja integriteta podataka
b. Proces integracije podataka u jedan repozitorijum iz kojeg
krajnji korisnici mogu sprovoditi analize podataka i praviti
izvetaje.
c. Proces u kojem se trae abloni informacija u podacima.
11. Termin front office se odnosi na informacione sisteme koji
ukljuuju:a. CRM
b. raunovodstvo
c. proizvodnju
d. online naruivanje proizvoda
12. Termin back office podrazumeva:
a. informacioni sistem koji je okrenut poslovnim partnerima.
b. informacioni sistem koji integrie interno poslovanje
organizacije.
c. Web portal organizacije.
13. OLTP (On-line Transaction Processing) sistemi su:
a) operacioni sistemi koji prikupljaju poslovne transakcije i
snabdevaju podacima data warehouse ili data mart.b) sistemi koji
omoguavaju viedimenzionalnu analizu podataka.c) sistemi za podrku
odluivanju.
14. Karakteristike OLTP sistema su (ima vie tanih odgovora):
a) multidimenzionalna struktura podataka.
b) obrada poslovnih transakcija u realnom vremenu.
c) nemogunost auriranja podatakad) optimizovana struktura
podataka za unos i izmenu podataka.
15. Primeri OLTP operacionih sistema su:
a) aplikacije praena porudbina.
b) aplikacije poslovne inteligencije.
c) data mining algoritmi.
d) aplikacija obrade stanja na raunu
16. Transakcioni sistemi su:
a) dizajnirani za veliki broj podataka namenjenih samo za
itanje, obezbeujui informacije koje se koriste za donoenje
odluka.b) dizajnirani tako da preuzimaju podatke, vre izmene nad
postojeim podacima, daju izvetaje, odravaju integritet podataka i
upravljaju transakcijama.c) sistemi integracije podataka u jedan
repozitorijum iz kojeg krajnji korisnici vre analize17. Analitiki
sistemi su:
a) dizajnirani za veliki broj podataka namenjenih samo za
itanje, obezbeujui informacije koje se koriste za donoenje
odluka.b) dizajnirani tako da preuzimaju podatke, vre izmene nad
postojeim podacima, daju izvetaje, odravaju integritet podataka i
upravljaju transakcijama.c) sistemi koji transformiu i pripremaju
podatke za punjenje u skladite podataka18. Karakteristike Data
Warehousing-a su:
a) mogunost auriranja podataka.b) konzistentnost podataka.c)
multidimenzionalnost.d) upravljanje transakcijama
19. Warehousing koncept je:
a) skladitenje agregiranih, ekstrakovanih i filtriranih podataka
u meta baze, koje omoguavaju slojevit, multidimenzionalni pristup
podacimab) interaktivno analitiko procesiranje namenjeno on-line
analizama i izvetavanjima.c) sistem koji pristupa podacima direktno
iz skladita podataka i radi sa relacionim BP.
20. Skladite podataka je:
a) proces u kojem se trae abloni informacija u podacima.b)
informaciona baza podataka dizajnirana za podrku jedne ili vie
klasa analitikih zadataka, kao to su nadgledanje i izvetavanje,
analiza i dijagnoza i simulacija i planiranje.c) podskup data
warehouse-a koji sadri podatke specifine za odreenu poslovnu
aktivnost.
21. Komponente Data Warehouse sistema su:
a) OLAP sistemi.b) izvori podataka.
c) oblast za pripremu podataka.d) definisanje hijerarhija.e)
data mart.f) data warehouse.
22. Pri izgradnji skladita podataka najbitniji su:
a) poslovni procesi i funkcije.b) podaci.c) algoritmi
23. Koraci razvoja skladita podataka su:
a) analiza izvora podataka.b) definisanje data mining
algoritma.c) priprema podatke.d) definisanje mera u tabeli
injenica.e) izgradnja skladita podataka.
24. Analiza izvora podataka prolazi kroz sledee faze:
a) transformacija podataka.b) prikupljanje zahteva.c) kreiranje
fizikog modela.d) planiranje skladita podataka.e) izbor tehnike
analize podataka.
25. Tipini problemi izvora podataka su:
a) nekonzistentnost primarnih kljueva
b) kastimizirani izvetaji
c) nekonzistentnost vrednosti podataka
d) razliiti formati podataka
e) server platforma
26. Kod ETL procesa, najvie vremena odnosi:a) Ekstrakcija
b) Transformacija
c) Punjenje
27. U dimenzionom modeliranju, strukture podataka su
organizovane da opisuju:
a) skladita podataka.b) mere.c) dimenzije.d) zahteve.
28. Dimenzije su:
a) standardni poslovni parametri koji definiu svaku
transakciju.
b) numeriki podaci smeteni u centralnoj, tzv. tabeli
injenica.
c) tabele injenica koja sadri kvantitativne podatke o
poslovima.
29. Fizika arhitektura dimenzionog modela je:
a) ema zvezde.
b) ema magistrale.
c) ema prstena.
30. OLAP kocke predstavljaju:
a) dimenzije i mere obezbeujui multidimenzioni pogled na
podatke.
b) tabele relacione baze podatakac) interfejs OLAP sistema 31.
Kod MOLAP sistema podaci se uvaju u:
a) viedimenzionalnoj strukturi.
b) relacionim bazama podataka.
c) spoljnim izvorima podataka32. Neke od operacija OLAP sistema
su:
a) Slice isecanje kocke
b) Testiranje c) Drill down d) Drill up e) Auriranje
podataka
33. Otkrivanje znanja u bazama podataka (KDD-Knowledge Discovery
in Databases) se odnosi na:
a) proces ekstrakcije, transformacije i ienja podataka.b)
interaktivni i iterativni proces otkrivanja korisnog znanja iz
podataka koji ukljuuje pripremu podataka, izbor obrazaca i
evaluaciju znanja.
c) transakcioni sistem34. Osnovni cilj data mininga jeste:
a) otkrivanje skrivenih veza, predvidivih sekvenci i tanih
klasifikacijab) mogunost vrenja slice, dice, drill-down, roll-up i
drill-across operacija nad podacima u datawarehouse-u
c) postavljanje strukture podataka OLAP sistema35. Neke od
tehnika data mining-a su:
a) Stablo odluivanja
b) selekcijac) Klasifikacija
d) Neuronske mree
e) Unija
f) Klastering
g) Presek
36. Pravila asocijacije (Association Rules):
a) grupie po slinosti, odnosno pronalazi grupe artikala koji se
najee zajedno dogaaju u jednoj transakciji.
b) povezuje dogaaje vremenski i odreuje u kakvoj su vezi
elementi tokom odreenog vremenskog perioda.
c) modeluje neuronske veze u ljudskom mozgu i na taj nain
simulira uenje37. Klastering (Clustering):
a) koristi poznate vrednosti podataka za predvianje buduih
vrednosti ili dogaaja koji se zasnivaju na istorijskim trendovima i
statistici.
b) predvia samo vremenski zavisne vrednosti podataka.
c) omoguava grupisanje zapisa podataka koji su slini po
karakteristikama ili sekvenci prethodnih dogaaja.38. Regresiona
analiza (Regression analysis):
a) analizira nestruktuirane tekstualne podatke.
b) koristi poznate vrednosti podataka za predvianje buduih
vrednosti ili dogaaja koji se zasnivaju na istorijskim trendovima i
statistici.
c) grupie po slinosti, odnosno pronalazi grupe artikala koji se
najee zajedno dogaaju u jednoj transakciji.39. Text Mining:
a) algoritam koji analizira nestruktuirane tekstualne
podatke.
b) predvia samo vremenski zavisne vrednosti podataka.
c) posmatra ponaanje i atribute predeterminisanih grupa.
40. Web mining predstavlja:
a) podskup data warehousing koji podrava odreeni region,
poslovnu jedinicu ili funkciju.
b) korienje data mining tehnika za automatsko otkrivanje,
ekstrakciju i analizu korisnih informacija iz Web dokumenata.
c) alat koji prikazuje KPI faktore i omoguava analizu
podataka41. Web Content Mining:
a) nastoji da otkrije fundamentalni model strukture linkova na
Web-u.
b) predstavlja otkrivanje korisnih informacija iz Web sadraja,
podataka i dokumenata.
c) pokuava da da smisao podacima generisanim u Web korisnikim
sesijama ili podacima o ponaanju korisnika.
42. Web Structure Mining:
a) nastoji da otkrije fundamentalni model strukture linkova na
Web-u.
b) predstavlja otkrivanje korisnih informacija iz Web sadraja,
podataka i dokumenata.
c) pokuava da da smisao podacima generisanim u Web korisnikim
sesijama ili podacima o ponaanju korisnika.
43. Web Usage Mining:
a) nastoji da otkrije fundamentalni model strukture linkova na
Web-u.
b) predstavlja otkrivanje korisnih informacija iz Web sadraja,
podataka i dokumenata.
c) pokuava da da smisao podacima generisanim u Web korisnikim
sesijama ili podacima o ponaanju korisnika.
Modul 13: Poslovna inteligencija
1. Poslovna inteligencija (Business Intelligence, BI) je:
a) Arhitektura koja predstavlja zbirni naziv za kolekciju
integrisanih alata, aplikacija i baza podataka (npr. skladite
podataka, OLAP, data mining), koje obezbeuju organizaciji efikasan
i lak pristup poslovnim podacima, analizu i meusobno deljenje
informacija u cilju donoenja kvalitetnih, brzih i relevantnih
odluka.
b) Transakcioni sistem koji omoguavaju prikupljanje poslovnih
transakcija, omoguavaju pravljenje upita i snabdevaju skladite
podataka sa podacima.c) Poslovni softver koji omoguava
organizacijama da automatizuju i integriu glavne poslovne procese,
dele opte podatke i pristupaju informacijama u realnom okruenju
2. BI (Business Intelligence) aplikacije ukljuuju sledee
aktivnosti (ima vie tanih odgovora):a) viedimenzionalnu analizu
b) OLAP
c) data mining
d) upravljanje znanjem
e) transakcione sisteme
3. KPI (Key performance indicators) predstavljaju:
a) relacionu emu baze podataka za predstavljanje
multidimenzionalnih podataka.
b) alate koji ekstrakuju, transformiu i pune podatke u data
warehouse.
c) faktore koji utiu na uspeno poslovanje organizacije.
4. Faktori koji utiu na izbor KPI (Key performance indicators)
su:
a) analiza trokova i dobitib) merljivost.
c) smanjenje trokovad) reflektovanje organizacionih ciljeva.
e) mogunost iniciranja poslovnih akcija.
5. ETL dijagram toka procesa prikazuje:
a. Zavisnosti procesa izmeu ekstrakovanja, sortiranja i
spajanja, transformacije, privremeno kreiranih fajlova i tabela,
procesa rukovanja sa grekama, aktinosti usklaivanja
nekonzistentnosti i redosleda punjenja podataka.
b. Dokumenta mapiranja izvora ka cilju (source to target mapping
document)
c. Meta podataka koji opisuju organizaciju u terminima poslovnih
aktivnosti i objekata nad kojima se one izvravaju
6. Dokumentovanje ETL specifikacije transformacije se vri
pomou:a. Dokumenta mapiranja izvora ka cilju (source to target
mapping document)
b. Meta podataka koji opisuju organizaciju u terminima poslovnih
aktivnosti i objekata nad kojima se one izvravaju
c. Dokumenta zahteva aplikacije za funkcijama, podacima,
performansama, bezbednosti i pouzdanosti.
7. ETL alati:
a. Ekstrakuju, transformiu i pune podatke u Data warehouse.
b. Omoguavaju analizu podataka kroz viestruke dimenzije.
c. Proces definisanja zahteva korienjem izvornih podataka u
proizvodno/operativnim sistemima.
8. Dokument mapiranja izvora ka cilju (source to target mapping)
kod ETL procesa prikazuje:
a. Listu svih BI (Business Intelligence) tabela sa tipovima i
duinama podataka njihovih atributa i poreklo izvora, elemenata i
tipova tih podataka
b. Dodeljeni prostor na disku, biblioteke ETL programa,
privremene i trajne fajlove i tabele, deljeni server i sl.
c. Nekonzistentnost primarnih kljueva, vrednosti podataka,
ugraenu logiku procesa, netane vrednosti podataka i sl.9. Modeli
poslovne inteligencije se zasnivaju na:a) Multidimenzionalnoj
analizi i kljunim indikatorima performansi (KPI)b) Faktorima koji
utiu na uspeno poslovanje organizacijec) Algoritmimia data
mining-a
10. KPI (Key performance indicators) su:a) Indikatori analize
podatakab) Aplikacije poslovne inteligencijec) Faktori koji utiu na
uspeno poslovanje organizacije
11. Programi ekstrakcije podataka treba da:a) Unificira formate
podataka sa razliitih izvora.b) Mapiraju najpogodnije elemente
podataka u ciljne baze podataka. c) Vre sortiranje, filtriranje,
ienje i da agregiraju sve zahtevane podatke.
12. Dashboard poslovne inteligencije:a) Vizuelno predstavlja
kljune organizacione podatake u realnom vremenu i omoguava
izvravanje modela analize podataka.b) Aplikacije poslovne
inteligencijec) Faktori koji utiu na uspeno poslovanje
organizacije
Modul 14: Moduli poslovnih informacionih sistema
1. CRM (Customer Relationship Management) je:a) Sistem koji slui
za planiranje, nadgledanje i upravljanje poslovnim operacijama.b)
Si