-
POSLOVNE FINANSIJE - PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 1
POGLAVLJE I Upravljanje finansijama preduzea ukljuuje:
finansijsku politiku, finansijsko planiranje, finansijsku
organizaciju, finansijsku evidenciju, analizu i kontrolu,
finansijsko informacije.
Finansijski menader vodi rauna o ulaganjima, finansiranju i
upravljanju sredstvima Na promjenu uloge i znaaja finansijskog
menadera poseban uticaj su imali slijedei faktori:
procesi internacionalizacije i globalizacije, deregulacija
industrije finansijskih usluga, konkurencija izmeu dobavljaa
kapitala i davaoca finansijskih usluga, naglaen rizik i
neizvjesnost poslovanja, promjena poreskih zakona.
Presudan faktor koji je uticao na finansijski menadment i
poziciju finansijskog menadmenta je odvajanje svojine nad kapitalom
od upravljanja kapitalom menaderska revolucija. Finansijski
menadment se definie kao proces kreiranja finansijskih uslova,
izbor odgovarajuih instrumenata i odluka u svrhu ostvarivanja
izabranih finansijskih ciljeva, ili postizanja konkurentskih
efekata. Finansijski marketing treba shvatiti kao aktivnost u
prikupljanju, koncentraciji i distribuciji novanih sredstava.
Finansijski ininjering ima zadatak da osigura finansijsiranje
preduzea, da predloi nove procedure finansiranja, da realizuje same
operacije finansiranja, da aranira finansiranje konkretnog
investicionog projekta. Upravljanje finansijama je:
multidisciplinarna nauka neophodno poznavanje i drugih
ekonomskih i neekonomskih disciplina. moe se tretirati i kao
funkcija preduzea.
Finansijski sistem svake zemlje je jedan od najvanijih
podsistema privrednog i politikog sistema. On je odreen stanjem
politikih odnosa, karakterom vlasnitva, nivoom privrednog razvoja i
brojnim drugim faktorima. Uloga finansijskog sistema je da omogui
nesmetan tok sredstava u nacionalnoj ekonomiji. Finansijski sistem
treba da omogui nesmetan tok sredstava izmeu subjekata koji
raspolau vikom finansijskih sredstava i subjekata kojima nedostaju
ta sredstva. Finansijske sisteme je mogue podijeliti na:
finansijske sisteme orjentisane bankama i finansijske sisteme
orjentisane berzama.
Elementi fin. sistema su:
finansijska trita, finansijski instrumenti (instrumenti duga,
vlasniki instrumenti, derivirani(izvedeni)instrumenti), finansijske
institucije i uesnici (centralne banke, poslovne banke, tedionice,
tedno-kreditne
asocijacije, penzioni fondovi, osiguravajua drutva, posrednike
organiazcije i sl.) Finansijsko trite je sastavni dio finansijskog
sistema. Razvijenost trine privrede jedne zemlje moe se pratiti
preko razvijenosti njenih osnovnih segmenata: trita roba i usluga i
trita faktora proizvodnje. Faktori koji determiniu razvoj
finansijskog trita su:
novac predstavlja bazu za nastajanje finansijskih trita,
-
POSLOVNE FINANSIJE - PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 2
monetarna politika upravlja funkcijom kreiranja novca i od nje
direktno zavisi koliina novca u opticaju,
inflacija destabilizuje finansijsko trite, koncentracija
kapitala materijalna osnova za formiranje finsijskog trita.
Finansijska transakcija je prenos finansijskih sredstava od
finsijski suficitarnih ka deficitarnim subjektima koja ima za
posljedicu stvaranje finansijske aktive i finansijske pasive, pa se
moe rei da finansijsko trite predstavlja zbir svih finansijskih
transakcija. Finansijska trita u uem smislu predstavljaju
organizovana trita na kojima se susreu ponude i potranje za
razliitim oblicima finansijskih instrumenata i na kojima se uz
stroga pravila trgovine, organizovano formira cijena finansijskih
instrumenata. Osnovne funkcije finansijskih trita su:
1. alokacijanovca i kapitala, 2. obezbjeenje likvidnosti
(utrivosti) mogu se prodati prije dospjea, 3. odreivanje cijene, 4.
mobilizacija finansijske tednje, 5. smanjenje transakcionih
trokova, 6. alokacija (prenos) rizika.
Vrste finansijskih trita:
a) prema mjestu na kojem se transakcije obavljaju i podruja na
koje se odnose: lokalna nacionalna internacionalna
b) prema porijeklu uesnika u finansijskim transakcijama: domae
meunarodno
c) prema prirodi potraivanja: trita dugovnih finansijskih
instrumenata (s odreenim rokom dospjea) trita vlasnikih
finansijskih instrumenata (dionice)
d) prema roku izvrenja sklopljenog posla: promptna (spot)
terminksa (derivatna)
e) prema karakteru trinog materijala: trite novca rok dospjea do
1 godine trite kapitala rok dospjea dui od 1 godine devizno trite
kupovina i prodaja deviza za domau valutu
f) prema tome da li se finansijski instrumenti u pormetu nalaze
prvi put ili ne: primarno sekundarno
g) prema prometu razlikujemo: berzanski promet vanberzanski
promet
h) prema organizacionoj strukturi: aukciona posrednika preko
altera
Finansijski instrumenti mogu imati formu vrijedonosnih papira
(dugovne i vlasnike) ili da proistiu iz depozitnih i kreditnih
odnosa. Instrumenti trita novca su najlikvidniji vrijedonosni
papiri s rokom dospjea do 1 godine. Imaju niske stope prinosa. Zbog
toga je trite kratkoronih vrijedonosnih papira najaktivnije trite
vrijednosnih papira. U kraktorone vrijedonosne papire spadaju:
1. bankarski akcepti - mjenica trasirana na poslovnu banku,
-
POSLOVNE FINANSIJE - PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 3
2. blagajniki zapis pisana isprava kojom se njen izdavalac
obavezuje da e kupcu o roku dospjea isplatiti odreeni iznos sa
pripadajuom kamatom,
3. komercijalni zapis - slian blagajnikom zapisu, emituju ih
visokobonitetne korporacije sa rokom dospjea od 45 dana do jedne
godine,
4. federalni fondovi obavezne rezerve poslovnih banaka na
raunima u centralne banke, 5. ugovori o reotkupu repo ugovori o
kupovini (prodaji) vrijednosnih papira koji esto vae samo 1
dan, 6. depozitni certifikati potvrde o depozitu izdaju poslovne
banke.
Vrijednosni papiri na tritu kapitala:
imaju rok dospjea dui od 1 godine obuhvataju dugovne, ali i
vlasnie (obveznice i dionice)
Obveznice su vrijednosni papiri koji omoguavaju emitentima da
prikupe sredstva na kreditnoj osnovi, a vlasnicima isplatu glavnice
i kamate po unaprijed utvrenoj dinamici u odreenom vremenskom
periodu Podijela vrijedonosnih papira:
a) prema emitentu dravne vrijednosne papire vrijednosni papiri
koje emituju preduzea i drugi privredni subjekti
b) prema roku dospjea kratkorone do 1 godine srednjorone od 1 5
godina dugorone preko 5 godina rok dospjea
c) prema porijeklu odnosno zemlji gdje se emituje domae
obveznice inostrane obveznice euroobveznice
d) prema nainu osiguranja osigurane (npr. hipotekom)
neosigurane
e) prema starosti starije (srenior) i isplauju se prije mlaih
mlae (junior)
f) prema karakteru kamata obveznice sa fiksnom kamatom obveznice
sa varijabilnom kamatom obveznice bez kamate prodaju se uz
diskont
g) prema sistemu amortizacije obveznice sa jednokratnim dospjeem
obveznice sa viestrukim dospjeem obveznice sa kombinovanim
dospjeem
h) prema opcijama konvertibilne obveznice sa pridruenom punomoi
obveznice s opozivom obveznice otkupljive na zahtjev vlasnika
Vlasniki instrumenti (dioncie) daju pravo vlasniku nad aktivom i
buduim prihodima firme emitenta (uee u vlasnitvu). Dijele se
na:
obine preferencijalne dionice
Izvedeni vrijedonosni papiri (derivati) nisu ni kreditni ni
vlasniki, nego predstavljaju prava na druge oblike finansijske
aktive. U izvedene vrijedonosne papire spadaju:
Forvard terminski ugovor izmeu dva subjekta o kupoprodaji
odreene aktive (robe) plaanje u budunosti po unaprijed utvrenoj
cijeni,
-
POSLOVNE FINANSIJE - PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 4
Fjuers slian forvardu, ali se radi se o standardiziranom ugovoru
i omoguuje uee tree strane,
Opcije predstavljaju pravo, ali ne i obavezu kupovine ili
prodaje nekog finansijskog instrumenta,
Svop (swap) sporazum kojim se ugovorne strane obavezuju na
zamjenu (jedne valute za drugu ili fiksne kamate za
fluktuirajuu).
Finansijske institucije se mogu svrstati u slijedee grupe:
centralno-monetarne finansijske institucije (centralna banka),
depozitne institucije (komercijalne banke, tedionice itd.),
nedepozitne institucije (osiguravajua drutva, penzioni fondovi,
investicioni fondovi itd.), isto posrednike institucije (brokeri i
dileri),
Osnovni zadaci finansijskog sistema svake zemlje su:
pruanje usluga plaanja (u BiH se samo ova funkcija uspjeno
obavlja) osiguranje likvidnosti trgovina rizicima
Finansijski sistem u BiH
Zasnovan je na svega dvije vrste finansijskih institucija:
komercijalnim bankama i osiguravajuim drutvima, gdje komercijalne
banke predstavljaju jedini izvor finansiranja realnog sektora.
Komercijalne banke nisu u mogunosti da obezbjede likvidnost
realnog sektora. Centralna banka ne moe kreditirati komercijalne
banke, vladu BiH ili vlade entiteta, Finansijski sektor i privreda
BiH nalaze se u pat poziciji, dok je privreda hronino
nelikvidna
banke su veoma likvidne (pretjerano likvidne). Institucije trita
kapitala u BiH To institucije koje obavljaju promet vrijdnosnih
papira, osiguravaju pravila i standarde prometa, registruje njihov
prenos, obavlja poslove depozitara, te regulie i nadzire proces
emisije i prometa vrijednosnih papira. U BiH postoje slijedee
institucije trita kapitala:
Komisija za vrijedonosne papire Registar vrijednosnih papira
Depozitar vri prijem uplata za vrijednosnih papire kod nove emisije
Berza i druga ureena javna trita Profesionalni posrednici (brokeri
i dileri) Institucionlani investitori (penzini fondoivi,
osiguravajua drutva, invest. fondovi)
Komisija za vrijednosne papire specijalizovana samostalna
institucija koja odobrava emisiju vrijednosnih papira, regilise i
nadzire promet vrijednosnih papira, propisuje standarde
izvjetavanja javnosti itd. Registar vrijednosnih papira obavlja
registraciju, uvanje i odravanje podataka. Vrijednosni papiri kod
registra se vode u obliku elektronskog zapisa. Platni sistem moemo
definisati kao skup instrumenata bankarskih postupaka i
meubankarskih sistema za prenos novca koji omoguuje kruenje novca
izmeu zainteresovanih strana. To je finansijski krvotok privrednog
sistema. Platni promet su plaanja izmeu pravnih i fizikih lica sa
svrhom namirenja novanih dugova. Platni promet se dijeli na domai
(subjekti su iz iste drave) i meunarodni (devizni). Kod izgradnje
platnog sistema voditi rauna o slijedeim naelima:
pouzdanost povjerenje uesnika da e njihova transakcija biti
izvrena tano, sigurnost osiguran od neovlatenog upada, efikasnot
brzina prenosa novca, jasnoa unaprijed poznata pravila igre,
racionalnost jeftin platni sistem.
Platni sistem je izloen slijedeim rizicima: riziku likvidnosti
nesposobnost ugovorne strane da isplati obavezu na vrijeme,
-
POSLOVNE FINANSIJE - PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 5
kreditnom riziku propusti plaanja obaveza u punom iznosu,
sistemskom riziku posljedica neuspjeha (propusta) jednog ili vie
uesnika u platnom
prometu to dovodi do lananih rekacija i problema likvidnosti ili
solventnosti za druge uesnike. Glavni izvori rizika platnog sistema
su zaostajanje u poravnanju i nesinhronizirano plaanje. Bitan
preduslov za uspjeno funkcionisanje platnog sistema je postojanje
konvertibilne i stabilne nacionalne valute. U BiH su uspostavljena
dva mehanizma za poravnanje:
sistem bruto poravnanja u realnom vremenu (trenutno) RTGS za
plaanje velikih iznosa (preko 20.000 KM) pojedinanih naloga koji
direktno idu preko Centralne banke i
iro kliring za plaanje manjih iznosa putem zbirnih naloga
(optimalan broj naloga oko 1000)
POGLAVLJE II Vremenska vrijednost novca
jedna novana jedinica danas vrijedi vie od jedne novane jedinice
raspoloive u budunosti, razlika izmeu ove dvije vrijednosti je
vrijeme kamatom se izraava vremenska vrijednost novca, da bi se ovi
iznosi mogli uporeivati potrebno ih je svesti na odreenu vremensku
taku.
Ukamaivanje je izraunavanje budue vrijednosti novanih tokova
odnosno svoenje gotovinskih iznosa na neki budui datum. Ukamaivanje
moe biti pomou:
proste kamatne stope glavnica (poetni iznos) je uvijek osnovica
je obraun kamate, sloene kamatne stope osnovica za obraun kamate je
glavnica uveana za kamatu iz prethodnih
perioda. Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa s godinjim
ukamaivanjem jednaka kamatnoj stopi s ispodgodinjim ukamaivanjem,
odnosno kamatna stopa koja uz godinje ukamaivanje osigurava iste
godinje kamate kao i nominalna kamatna stopa uz obraun kamata za m
perioda godinje. Razlika izmeu efektivne i nominalne kamatne stope
bie vee to je uestalije ukamaivanje, odnosno to je m vee.
Diskontovanje je izraunavanje sadanje vrijednosti buduih novanih
tokova. Kamatna stopa koja se koristi u ovoj operaciji naziva se
diskontna kamatna stopa. Suprotno ukamaivanju. RIZIK I NEIZVJESNOST
Rizik (latin. riscum igre na sreu) oznaava mogunost pojave
razliitih ishoda, kako pozitivnih tako i negativnih. Predstavlja
mogunost tetnog uticaja prijetnji na ostvarenje postavljenih
ciljeva. Vezan je za budue ishode posmatrane pojave, odnosno
poslovnog rezultata. Mogue situacije:
situacija sigurnosti (izvjesnosti) poznati su svi elementi
rezultata poslovanja, situacija rizika mogue vie ishoda i mogue je
dati vjerovatnoe njihovog nastanka, situacija neizvjesnosti mogue
vie ishoda, ali nije mogue dati vjerovatnou njihovih ishoda.
Ako se ni poslije dodatnih informacija ne moe odrediti
vjerovatnoa nastanka za donoenje odluka moe posluiti teorija
igara.
najdublja neizvjesnost investitor ne moe da navede ne samo
vjerovatnoe moguih ishoda nego ni same ishode poduhvata.
Najtea je za donosioca odluka, a nastaje usljed nedostatka
informacija, znanja o rezultatima Vrste rizika:
1. Poslovni rizik javlja se kao posljedica varijabilnosti
rezultata poslovanja. U velikoj mjeri zavisi od odnosa fiksnih
prema varijabilnim trokovima. Vei fiksni trokovi vei rizik.
-
POSLOVNE FINANSIJE - PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 6
2. Finansijski rizik odreen nivoom zaduenja, odnosno stepenom
koritenja finansijske poluge. 3. Projektni rizik ogleda se u
varijacijama novanih prinosa koji se oekuju u buduem vremenskom
periodu, kao rezultat eksploatacije projekta. 4. Portfolio rizik
ogleda se u varijacijama prihoda na vrijedonosne papire, odnosno
druge
komponente portfolija Rizik se javlja kao posljedica
varijabilnostiu moguih ishoda. Uzroke varijabilnosti mogue je
podijeliti u dvije grupe (odnosno rizike prema izvoru mogue je
podijeliti):
Sistemske - nedejeljiv je i ne moe se izbjei. Posljedica je
kretanja u ekonomiji u cjelini Nesistemske karakteristian je za
odreeni ekonomski subjekt, granu ili grupaciju. Mogue ih je
smanjiti diverzifikacijom. Mogu se izbjei, Sisteski uzroci
rizika su:
promjene kamatne stope, promjene kupovne moi, trine fluktacije,
politika previranja, konjukturne i strukturne promjene u
privredi.
Od uzroka nesistemskog rizika treba istai:
iskoritenje kapacitete i tehnoloke promjene, konstrukcija
finansija, organizacijsko-upravljaki faktori.
Savremene tehnike za kvantificiranje rizika zasnovane su na
teoriji vjerovatnoe. Vjerovatnoa se definie kao omjer izmeu broja
dogaaja i broja pokuaja, kada broj pokuaja tei beskonanosti.
Vjerovatnoa moe biti:
vjerovatnoa a posteriori (statika ili objektivna) dobije se
promatranjem odreenih dogaaja subjektivna (a priori) subjektivna
procjena
Da bi vjerovatnoe moguih ishoda posmatrane pojave bile
konzistentne, potrebno je zadovoljiti osnovna pravila ili aksiome
raunanja vjerovatnoe:
1. svaki mogui ishod mogue je relativno izraziti dodjeliti broj
od 0 1. 2. vjerovatnoa ostvarenja bilo kog od dva meusobno
iskljuiva ishoda moe se izraziti kao 1
vjerovatnoa ostvarenja drugog ishoda 3. zbir svih meusobno
iskljuivih ishoda mora da bude jednak jedinici.
Raspored vjerovatnoe predstavlja funkciju kojom se dodjeljuju
vjervatnoe ostvarenja vrijednosti neke sluajno promjenjljive.
Raspored vjerovatnoe moe biti:
- Diskretan (prekidan) raspored (distribucija) vjerovatnoe je
raspored promjenjljive koja moe uzimati ogranien broj
vrijednosti.
- Kontinuiran (neprekidan) raspored vjerovatnoe promjenjljva moe
imati veliki broj razliitih vrijednosti, odnosno bilo koji broj u
odreenom intervalu.
Normalan raspored vjerovatnoe je simetrian oko svoje srednje
vrijednosti to zna da su modus, medijana i srednja vrijednost
meusobno jednaki. Karakteristike rasporeda vjerovatnoe:
1. srednja vrijednost 2. varijansa i standardna devijacija 3.
kovarijansa 4. koeficjenat korelacije
Srednja vrijednost (oekivana) je mjera centralne tendencije i
predstavlja prosjenu vrijednost suajne promjenjljive. Izraunava se
mnoenjem sluajne promjenjljive sa vjerovatnoom njihovog
ostvarenja.
-
POSLOVNE FINANSIJE - PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 7
Varijansa i standardna devijacija Rizik zavisi upravo od
odstupanja pojedinanih vrijednosti od oekivane (srednje)
vrijednosti, pa je zbog toga neophodno izraziti disperziju.
Centralni momenti su mjere disperzije i izraavaju odstupanje
pojedinanih vrijednosti od oekivane vrijednosti (srednje). Drugi
centralni moment, odnosno kvadratno odstupanje zove se varijansa,
dok pozitivan kvadratni korjen varijanse naziva se standardna
devijacija. Koeficjenat varijacije Standardna devijacija se izraava
u apsolutnim pokazateljima rizikam, da bi zakljuci bili to
pouzdaniji ona se pretvara u relativan pokazatelj koeficjenat
varijacije. Koeficjenat varijacije je relativna mjera rizika po
jedinici povrata. Trei centralni momenat (j=3) je mejra simetrije i
ukazuje na pravac asimetrije ukoliko ona postoji. Ako je pozitivan
vea je vjerovatnoa da promjenjljiva ima veu vrijednost od srednje
vrijednosti i obratno. Kada je jednak nuli podjednaka je
vjerovatnoa ostvarenja veih i manjih vrijednosti promjenjljive u
odnosu na njenu srednjuv rijednost (tada se radi o simetrinom
rasporedu) Kovarijansa (Cov) predstavlja mjeru kojom se izraava
odnos izmeu promjenjljivih, odnosno stepen slaganja varijacija
promjenjljivih. Moe biti pozitivna i negativna. To znai da se dvije
promjenjljive kreu u istom smjeru (npr. ako je stopa jednog vr.
papira vea od njegovog prosjeka, onda je to sluaj i sa drugim vr.
papirom), dok kog negativne promjenjljive se kreuu u suprotnim
smjerovima. Kovarijansa se moe kretati od minus beskonano do plus
beskonano. Kada je priblino jednaka nuli moemo zakljuiti da nema
pravilnosti izmeu kretanja varijacija promjenjljivih. Koeficjenat
korelacije koristi se kao alternativna mjera odnosa izmeu dvije
sluajno promjenjljive. Kree se u intervalu od -1 do +1. Kada je
jednaka +1 tada se radi o perfektnoj korelaciji Vea od nule dvije
promjenjljive se kreu u istom smjeru Kada je jednaka nuli dvije
promjenjljive su nezavisne Manja od nule (negativna, inverzna)
promjena vrijednosti promjenjljivh u suprotnim smjeroviam Jednaka 1
tada je perfektno negativna Portfolio rizik Portfolio je
kombinacija dva ili vie vrijedonosnih papira, valuta, nekretnina
ili neke druge aktive u posjedu pojedinca. Cilj kreiranja
portfolija je minimiziranje rizika Stopa prinosa portfolija
izraunava se kao ponderisani prosjek stopa prinosa idnividualnih
vrijedonosnih papira od kojih se portfolio sastoji. Ponderi mogu
biti:
pozitivni (long pozicija) ako jedan vrijednosni papir ima stopu
prinosa iznad oekivanog imae i drugi.
negativni (short pozicija) ako jedan vrijednosni papir ima stopu
prinosa iznad oekivanog drugi e imati negativnu stopu.
Mjeru rizika portfolija izraavamo njegovom varijansom, odnosno
standardnom devijacijom Beta koeficjent odreenog vrijedonosnog
papira je mjera reagibilnosti njegovih prosjenih prinosa na
natprosjene prinose trinog portfolija. Beta opisuje funkcijsku vezu
izmeu natprosjenog prinosa pojedinanog vrijednosnog papira i
prinosa trinog portfolija. Koeficjenat nagiba objanjava za koliko e
se promjeniti stopa prinosa na vrijednosni papir ako se stopa
trinog portfolija promjeni za 1. Ako je Beta: = 1 tada kaemo da se
natprosjeni prinos vr. papira kree proporcionalno sa natprosjenim
prinosom od trinog portfolija >1 natprosjeni prinos vr. papira
raste bre od natprosjenog prinosa tr. portfolija
-
POSLOVNE FINANSIJE - PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 8
Trini portfolijo vie teorijska nego praktina kategorija.
Predstavlja ponderisani portfolio koji sadri svu rizinu aktivu u
meunarodnoj ekonomiji. Model procjene kapitalnih sredstava (CAPM)
odreuje odnos izmeu oekivanog prinosa od rizinog ulaganaja i
sistemskog rizika tog ulaganja u uslovima trine ravnotee. U ovim
uslovima od investicije se oekuje da obezbjedi prinos
proporcionalan veliini sistemskog rizika. Tablice: Inp tablice
pokazuju kolika je vrijednost jedne (KM) nakon n perioda po p
kamatnoj stopi IInp tablice reciprocne prvim tablicama i one sluze
za diskontovanje kolika je sadasnja vrijednost jedne (KM) nakon n
perioda po kamatnoj stopi p IIInp pokazuje n periodicnih uloga po 1
KM po p stopi IVnp pokazuje pocetnu vrijednost n jednakih renti po
1 (KM) diskontovana na sadasnju vrijednost V tablice su reciprona
vrijednost IV tablica
POGLAVLJE III Finansijska funkcija je:
jedna od 4 osnovne funkcije preduzea ima posebne zadatke od ijeg
izvrenja zavisi izvrenje svih drugih funkcija
Uspjenost fin. funkcije zavisi od niza faktora koje moemo
svrstati u: a) interne (pod kontrolom su organa upravljanja i
rukovoenja)
precizno definisanje fin. politike koordinacija sa drugim
funkcijama
b) externe trine promjene finansijski sistem
Zadaci finansijske funkcije: Prema tradicionalnom pristupu
osnovni zadatak fin. funkcije je pribavljanje potrebnih novanih
sredstava s ciljem obezbjeenja nesmetanog toka reprodukcije.Danas
je ovaj stav naputen to je samo jedan dio finansijske funkcije.
Prema dananjem shvatanju finansijska funkcija obuhvata sve
operacije koje proistiu iz upravljanja tokovima novca i kapitala.
Prema R. Tepiu finansijska funkcija ima slijedei zadatak:
1. pribavljanje potrebnih novanih sredstava 2. koritenje novanih
sredstava 3. usklaivanje dinamike priliva novanih sredstava s
rokovima odliva
Pribavljajui novana sredstva finansijska funkcija vodi rauna o
slijedeem:
1. ukupno potrebnom obimu novanih sredstava (utvruje se fin.
planiranjem ) 2. momentu potrebe za sredstvima (dinamika) 3.
potencijalnim izvorima finansiranja 4. cijeni i drugim uslovima
pribavljanja novanih sredstava (kamatna stopa, rok otplate,
instrumenti
osiguranja, itd.) Pri oblikovanju strukture kapitala preduzee
treba da rizik svede na prihvatljiv nivo, trokove svede na minimum,
eliminie inflatorne gubitke, itd. Finansijska i raunovodstvena
funkcija Finansijska funkcija je usko povezana sa drugim funkcijama
i ona sama ne moze egzistirati. Finansijska i raunovodstvena
funkcija su upuene na vrstu meusobnu saradnju i teko je odrediti
granice gdje zavrava jedna, a poinje druga. One koriste iste novane
podatke i dokumentaciju. Dio njihovih zadataka meusobno je povezan
kod:
finansijskog planiranja finansijske analize i
-
POSLOVNE FINANSIJE - PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 9
finansijske kontrole Saradnja je neophodna i kod praenja i
kontrole novanih i robnih tokova Finansijska i nabavna funkcija
Nabavka podrazumjeva odliv finansijskih sredstava pa je nophodna
saradnja sa finansijskom funkcijom. Saradnja izmeu ove dvije
funkcije ogleda se u:
definisanje uslova nabavke (rokovi i naini plaanja) izbor
prioritetnih plaanja obaveza prema dobavljaima utvrivanje
optimalnih zaliha reprodukcije ulaganje novanih sredstava u stalna
sredstava i trajnu likvidnu imovinu.
Finansijska i prodajna funkcija Saradnja je posebno izraena kod
utvrivanja i realizacije prodajne politike i politike cijena.
Prodaja i naplata potraivanja direktno odreuju obim i dinamiku
priliva novca, a time i likvidnosti preduzea. Saradnja ove dvije
funkcije neophodna je kod:
utvrivanja uslova prodaje planiranja izvora finansiranja ocjene
boniteta i kreditne sposobnosti kupca utvrivanje koeficjenta obrta
zaliha gotovih proizvoda i potraivanja od kupaca utuivanja kupaca
zbog neplaenih obaveza
Koordinacija izmeu funkcija (nabavne, finansijse i prodajne)
Finansijaka, nabavna i prodajna funkcija moraju ostvariti dobru
koordinaciju tako da obezbjede paralelitet rokova i uslova plaanja,
odnosno da rokovi naplate ne budu dui od rokova plaanja obaveza, to
moe dovesti do nedostatka finansijskih sredstava i ugroziti
likvidnost preduzea. Finansijska i proizvodna funkcija Saradnja ove
dvije funkcije izraena je kroz:
planiranje razvoja novog proizvoda (uvoenje nove tehnologije i
novih proizvoda) planiranje veliine serije planiranje obima
imobilnosti novanih sredstava u zalihama utvrivanje koeficjenta
obrta tekuih sredstava angaovanih u procesu proizvodnje
finansiranje pojedinih potreba proizvodnje ualaganje u postojee ili
nove kapacitete
Finansijska i upravljaka funkcija Upravljaka funkcija povezuje
sve reprodukcione funkcije (nabavnu, proizvodnu, prodajnu i
finansijsku). Finasijska i upravljaka funkcija moraju saraivati i
postii saglasnost o:
emisiji kratkoronih i dugoronih vrijedonosnih papira kupovini
vrijedonosnih papira i otkupu ranije prodatih vrijedonosnih papira
zakljuivanju ugovora o uzimanju finansijskih i robnih kredita
davanju kredita i plasmanu sredstava prodaji potraivanja i otkupu
dugova nabavci stalnih sredstava itd.
Organizacija finansijske funkcije Uspjenost svakog posla zavisi
od efikasnosti organizacije njegovih poslovnih funkcija. Bez obzira
na veliinu preduzea, pravni oblik, i sl. svaka organizacija se
sastoje od istog broja poslovnih funkcija. Svaka poslovna funkcija
u svakoj organizaciji zahtjeva unikatno rijeenje. Preduzee se mora
opredjeliti za onaj oblik organizovanja finansijske funkcije koji e
biti najefikasniji i najracionalniji pri izvravanju zadataka. Bez
obzira na izabranu organizaciju za uspjean rad u finansijskoj
funkciji neophodni su kadrovi, oprema, novac i vrijeme. Faktori
koji utiu na organizaciju fin. funkcije su: Interni
1. veliina preduzea 2. organizacijska struktura 3. djelatnost
preduzea
-
POSLOVNE FINANSIJE - PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 10
4. zadaci koji se stavljaju pred fin. funkciju 5. znanje i
preduzetnike sposobnosti kadrova 6. nivo tehnike opremljenosti
itd.
Eksterni: 1. opte stanje u ekonomiji (depresija, recesija,
prosperitet) 2. karakteristike fin. sistema 3. dominirajui trendovi
na tritu 4. zakonski propisi
Finansijski menader odgovara za:
isplativost ulaganja upravljanje gotovinom odonose sa
komercijalnim i investicionim bankama upravljanje kreditima
finansijsku analizu i planiranje odnose sa investitorima
upravljanje imovinom itd.
Pravilo 72 predstavlja brz i nain rjeavanja problema kod sloenih
kamatnih stopa koje se odnose na udvostruavanje poetnog iznosa. Ovo
pravilo kae da broj 72 podijelimo sa brojem godina na koje je
investicija uloena Dekurzivni ulozi ako se vrijednost svih uloga
trai u trenutku posljednje upalte, odnosno ako se ulaganje vrsi na
kraju svakog perioda, onda se govori o dekurzivnim ulozima.
POGLAVLJE 4 Pravila finansiranja mogu se definisati kao principi
za izbor oblika finansiranja u cilju zadovoljenja potreba za
kapitalom, odnosno to su norme za prikupljanje kapitala. Pravila
finansiranja imaju viestruku ulogu koja se ogleda u: 1. za preduzee
predstavljaju orjentir pri formiranju strukture izvora finansiranja
(samostalnost, sigurnost,
rentabilnost i sigurnost), 2. predstavljaju neku vrstu standarda
u fin. analizi (stvarno stanje uporeuje sa normalom), 3. imaju
ulogu kriterija pri ocjeni kreditne sposobnosti potencijalnog
duniak od strane povjerioca, Pravila finansiranja mogu se grupisati
u: Vertikalna pravila finansiranja
1. Odnos vlastitih i pozajmljenih izvora 2. Odnos rezervi prema
nominalnom kapitalu
Horizontalna pravila finansiranja 1. Zlatno bankarsko pravilo
finansiranja 2. zlatna bilansna pravila finansiranja
Ostala pravila finansiranja 1. pravilo finansiranja 1:1 2.
pravilo finansiranja 2:1
Odnos vlastitih i pozajmljenih izvora Nazivaju se jo pravila za
pokrie rizika. Najee se koristi pravilo jednakosti tueg i vlastitog
kapitala 1:1 (zlatno pravilo izravnanja rizika) Odnos rezervi prema
nominalnom kapitalu Akumuliranjem neto dobitka za rezerve, pri
njegovoj raspodjeli, preduzee stvara rezervni kapital. Preovladava
miljenje da je puno obezbjeenje vlastitog kapitala pokriveno sa
50%, rezervi. Ako je odnos vlastitog i tueg kapitala 1:1, onda je
iznose rezervi 25% u odnosu na ukupni kapital. Zlatno bankarsko
pravilo finansiranja
-
POSLOVNE FINANSIJE - PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 11
Ovo pravilo insistira na paralitetu rokova aktivnih i pasivnih
kreditnih poslova, drugim rijeima tui kapital se ne smije koristiti
vremenski nepovoljnije nego sto je dobijen. Kraktokorna sredstava
treba da su uloena samo kratkorono, isti sluaj i sa dugoronim.
Zlatna bilansna pravila finansiranja U sutini zaltnih bilansnih
pravila lei zahtjev zlatnog bankarskog pravila finansiranja da
izvori po roku raspoloivosti i po visini, u okviru svog roka,
moraju odgovarati uloenim sredstvima. Meutim ovo je teko ostvarivo,
stoga treba pratiti posebno dugorono uloena sredstva u odnosu na
dugorone izvore i kratkorono uloena sredstva i novac i kratkorone
izvore. Zlatna bilansna pravila su usmjerena samo na dugorono
uloena sredstva i dugoroe izvore i ako oni odgovaraju, onda
odgovaraju i kratkorona. Zlatna bilansna pravila mogu biti:
zlatno bilansno pravilo u uem smislu stalna sredstva trebaju
biti pokrivena vlastitim i dugorono pozajmljenim kapitalom, atekua
imovina kratkoronim kapitalom,
zaltno bilansno pravilo u irem smislu insistira na dugoronom
finansiranju ne samo stalnih sredtsava, nego i tekue imovine koja
je trajno vezana za preduzee.
Pravilo finansiranja 1:1 Polazi od zahtjeva jednakosti gotovine,
kratkoronih vrijedonosnih papira i kratkoronih potraivanja sa jedne
strane i kratkoronog kapitala sa druge strane . U sebi sadri osnov
za odrabvanje likvidnosti. Pravilo finansiranja 2:1 Polazi od
zahtjeva da odnos tekue imovine prema kratkoronim izvorima
finansiranja bude najmanje 2:1, drugim rijeima da preduzee jednu
polovinu obrtnih sredstava finansira iz kratkoronih, a drugu iz
dugoronih izvora finansiranja. Racionalni i kontinuirano
finansiranje - je temeljni cilj finansijske politike, a odnosi se
na:
osiguranje najpovoljnije kombinacije vlastitih i tuih (internih
i externih) izvora finansiranja ubrzanu cirkulaciju sredstava
razumno koritenje privremeno slobodnih sredstava
Izbor izvora finansiranja ipak predstavlja najvaniji faktor
finansijske politike. Pri definisanju politike finansiranja treba
potovati slijedea pravila:
sva sredstva treba stalno i racionalno koristiti odravati
finansijsku avnoteu i harmoniju zaduivanje ne smije prelaziti nivo
kreditne sposobnosti
POGLAVLJE 5 Pojam finansiranja Pod pojmom finansiranja
podrazumjeva se pribavljanje finansijskih sredstava, njihovo
plasiranje i vraanje finansijskih sredstava. U procesu finansiranja
kontinuirano se smjenjuju slijedei postupci:
1. finansiranje 2. investiranje 3. dezinvestiranje suprotno
investiranju 4. definansiranje suprotan proces finansiranju
Izvori finansiranja Sva sredstva kojima raspolae preduzee potie
iz nekih izvora, pa se pod izvorima sredstava smatraju paravne i
fizike osobe od kojih preduzee pribavlja sredstva. U trinoj
ekonomiji razlikujemo slijedee grupe izvora finansiranja:
1. Vlastiti 2. Tui 3. Hibridni 4. Specifini 5. Opcijsko
finansiranje
Vlastiti izvori finansiranja
1. Akumulirana dobit (interni)
-
POSLOVNE FINANSIJE - PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 12
2. Amortizacija (interni) 3. Emisija dionica (eksterni) 4.
Prikriveno finansiranje (vremenska razgranienja) 5. Ostali oblici
vlastitog finansiranja (donacije).
Tui izvori finansiranja
1. Krediti 2. Emisija obveznica 3. Domai i ino ulagai 4.
Autonomni (spontani) izvori finansiranja.
Hibridni izvori finansiranja 1. Quasi vlastiti izvori
(preferencijalne dionice) 2. Quasi tui izvori finansiranja
(dohodovne obveznice).
Specifine izvori finansiranja 1. finansiranje iz faktoringa 2.
finansiranje iz fortfetinga 3. finansiranje iz lizinga 4. Franizing
aranmani.
Opcijsko finansiranje 1. Varanti 2. Konvertibilni vrijedonosni
papiri.
Akumulacija je interni, vlastiti izvor finansiranja, a to je u
stvari akumulirana neto dobit. Namjenjena je uglavnom za
samofinansiranje novih dugoronih uloga, odnosno za:
nova dugorona ulaganja (finansiranje investicija) za dugorone
finansijske plasmane za kupovinu dionica i sl.
Koristi se i za finansiranje tekueg poslovanja. Amortizacija
specifian oblik (interni, vlastiti) finansiranja, jer ne poveava
obim sredstava, ve predstavlja transformaciju sredstava iz
materijalnih u novana stanja Poslovna sredstva = (Osnovna sredstva
- Amortizacija)+ (Obrtna srestva + Amortizacija) Sredstva iz
amortizacije koriste se za finansiranje tekuih potreba procesa
reprodukcije do konane namjenske upotrebe amortizacije. Zbog toga
to privremeno poveavaju finasijski fond, amortizacija predstavlja
privremeni izvor vlastitog finansiranja. Finansiranje emisijom
dionica Dionice su pismene isprave o uloenim sredstvima u vlasniku
glavnicu dioniarskog preduzea. Postoje dvije vrste dionica: obine i
preferencijalne (povlatene). Preferencijalne dionice predstavljaju
kombinaciju karakteristika obinih dionica i obveznica. U odnosu na
obine dionice imaju prioritet u isplati dividende i likvidacione
mase, ali ne nose pravo glasa. Mogu biti:
kumulativne -kumulativno pravo na neisplaene dividende (mogu
biti isplaene kasnije) nekumulativne pravo na preferencijalne
dividende ne prenosi se u naredni obraunski period.
Preferencijalne dionice mogu nositi niz opcija:
opciju opziva opciju konverzije u obine dionice opciju punomoi
za kupovinu obinih dionica isl.
Procjena vrijednosti preferencijalnih dionica Kod dionica treba
razlikovati:
nominalnu otisnuta na dionici, knjigovodstvenu nominalna +
rezerve po dionicii trinu cijenu treua cijena na tritu kapitala
-
POSLOVNE FINANSIJE - PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 13
Trina vrijednost povlatene dionice bazira se na konceptu sadanje
vrijednosti buduih novanih tokova investitora. Dividenda
predstavalja osnovicu za vrednovanje dionice Metodom diskontovanja
dividendi utvruje se zapravo glavnica preferencijalnog kapitala
koja e vjeno generirati oekivane novane tokove (povlatene
dividende). V=D/k
gdje je V(cijena preferencijalne dionice) D(novana dividenda na
kraju perioda) i k (diskontna stopa oekivana stopa povrata)
Ako je stopa prinosa od dividendi jednaka trinoj stopi povrata,
trina vrijednost dionice bie jednaka anominalnoj vrijednosti. Obine
dionice Sa korporacijskog aspekta to je instrument pomou kojeg
dioniko drutvo prikuplja novana sredstva potrebna za finasiranje
svog poslovanja Sa aspekta investitora to je vrijedonosni papir
putem kojih investitori ostvaruju budue oekivane dividende i
oekivani kapitalni dobitak. Mogu biti u pismenom obliku ili u
obliku elektronikog zapisa. Obine dionice nose slijedea prava:
1. pravo na upravljanje pravo glasa 2. pravo na dobit isplata
dividende iz neto dobitka 3. pravo na imovinu - iz likvidacione ili
steajne mase 4. ostala prava pravo prodaje dionice i sl.
Prednosti obinih dionica:
1. obina dionica ne obavezuje DD na isplatu dividendi, dok se
kamata na obveznice i preferencijalna dividenda mora ispaltiti bez
obzira na rezultat,
2. to je papir bez dospjea, 3. poveava finansijsku sigurnost, 4.
omogoava stvaranje odreene rezerve za eventualne uslove loeg
poslovanja.
Nedostaci obinih dionica:
1. emisija novih dionica moe dovesti do promjene kontrole
drutva, 2. trokovi upisa i distribucije dionica, 3. dividenda se ne
izuzima iz poreske osnovice, 4. emisijom novih dionica dolazi do
raspodjele neto dobiti na vei broj dioniara, 5. nova emisija moe
predstavlajti lo signal za poslovanje drutva.
Procjena vrijednosti obinih dionica Isto kao i preferencijalna i
obina dionica ima svoju nominalnu, knjigovodstvenu i trinu
vrijednost. Trina cijena obine dionice predstavlja funkciju tekuih
i oekivanih dividendi uz predvieni rizik za dionicu. Kod procjene
vrijednosti obinih dionica postoji vie modela:
model varijabilne dividende konstantan rast dividendi viefazni
rast dividendi fiksna dividenda (formula ista kao kod
preferencijalne dionice)
Bankarski krediti tui, eksterni izvor finansiranja, koji
podrazumjeva fiksni troak. Kredit predstavlja odreeni
duniko-povjerilaki odnos zasnovan na ustupanju prava raspolaganja
novcem od stane povjerica duniku, na odreeno vrijeme pod odreenim
uslovima (pokrie, kamata, nain otplate i sl.). Sa stanovita
finansiranja poslovanja preduzea bitna je podjela kredita na:
-
POSLOVNE FINANSIJE - PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 14
komericjalne - prodavac daje robu na kredit uz obavezu da mu
kupac vrati vrijednost u novcu, bankarske (kratkoroni i dugoroni)
gdje kamata djeluje kao regulator ponude i potranje.
Obveznice vrijedonosni papiri sa unaprijed odreenim rokom
dospijea (po pravilu nije krai od 10 godina iako se mogu emitovati
i sa kraim rokom). Sa aspekta zakona to je pismena isprava kojom se
njen izdavalac obavezuje da e vlasniku obveznice isplatiti,
dinamikom naznaenom u obveznici, iznose novanih sredstava naznaene
u obveznici. Sa korporacijskog aspekta to je instrument pomou kojeg
preduzee prikuplja novana sredstva potrebna za finansiranje
poslovanja. Kamata je fiksni troak finansiranja. Sa aspekta
investitora to je prenosivi vrijedonosni papir, pa se moe koristiti
kao predmet kupoprodaje, instrument plaanja. Obeznica nosi nizak
rizik jer je isplata obavzna bez obzira na poslovni rezultat.
Izuzetak su dohodovne dionice gdje je isplata kamate uslovljena
poslovnim uspjehom dunika. Procjena vrijednosti obveznica Cijena
bilo kojeg finansijskog instrumenta jednaka je sadanjoj vrijednosti
oekivanih novanih tokova investicije. Da bi se odredila cijena
potrebne su slijedee informacije:
procjena oekivanih novanih tokova procjena diskontne stope
(zahtjevanog prinosa)
Novani tokovi obveznice sa fiksnom kamatnom stopom unaprijed su
poznati. Zahtjevani prinos se odreuje uporeivanjem sa slinim
obveznicama na tritu Svaka obveznica ima nominalnu,
knjigovodstvenu, trinu i likvidacionu vrijednost (definie iznos
koji e se ispaltiti u sluaju likvidacije ili steaja) Instrumenti
trita novca predstavljaju najlikvidnije vrijedonosne papire sa
rokom dospjea do jedne godine. Sa aspekta prikupljanja kratkoronih
fin. sredstava posebno su znaajni: bankarski akcepti, komercijalni
zapisi i ugovori o reotkupu. Bankarski akcept najstariji
vrijedonosni papir. To je mjenica trasirana na poslovnu banku koaja
akceptira i koja time preuzima neopozivu obavezu da iznos na koji
mjenica glasiisplati njenom dosnosiocu na dan dospjea. Komercijalni
zapis kratkoroni vrijedonosni papir koje preduzee moe emitovati
kako bi se zadovoljile kratkorone potrebe za sredstvima (koristi se
za sezonske poslove). Investitoru garantuje povrat uloenih
sredstava uz odreenu kamatu u odreenom roku (od 1-6 mjeseci) Ugovor
o reotkupu repo Repo posao (ugovor) predstavlja prodaju
vrijedonosnih papira (najee dravnih) uz obavezu prodavca da ponovo
kupi prodate vrijedonosne papire od kupca po unaprijed utvrenoj
cijeni, tano odreenog (ugovorenog) dana ili u bilo koje doba u
budunosti (otvoreni repo) (prodavac vraa pozajmljena sredstva
uvezana za dogovorenu kamatu). Rok zakljuivanja (od 14 do 30 dana)
a najee se zakljuuju samo preko noi. Terminski repo ugovori su
ugovori zakljueni sa rokom dospjea preko 30 dana. Kamata = Glavnica
x kam.stopa x (rok dospjeca /360) Kolateral Vrijedonosni papiri
koji su predmet prodaje i ponovne kupovine, predstavljaju
osiguranje (kolateral). Generalni kolateral je kada kupac nema
posebne zahtjeve da mu se isporui tano odreeni vrijedonosni papir,
a sa druge strane je specijalni kolateral (u odreeno vrijeme
posebno traeni vr. papiri na tritu).