Svima želimo dobru zabavu uz poneku glazbenu preporuku!!! Svezak I, Izdanje 2 Ožujak, 2014. GLAZBENI VREMEPLOV OSNOVNA ŠKOLA DUBRAV A ROĐENI NA DAN... 2 - 9 Frederic Chopin 2 Antonio Vivaldi 4 Johann Sebastian Bach 7 Andrew Lloyd Weber 8 Joseph Haydn 9 IN MEMORIAM: Ludwig van Beethoven 11 GLAZBENE PREMIJERE: 13 - 17 Georges Bizet: Carmen 13 P. I. Čajkovski: Labuđe jezero 14 Giuseppe Verdi: Nabucco 15 Giuseppe Verdi: Rigoletto 16 Vatroslav Lisinski: Ljubav i zloba 17 FILMSKA GLAZBENA PREMIJERA Moje pjesme, moji snovi 18, 19 Čestitamo rođendane suvremenim glazbenicima! 20, 21 Zanimljivost mjeseca 22 Iz ovog broja izdvajamo: Posebne zanimljivosti: Vijesti iz povijesti glazbe Otkrivamo nepoznate detalje o poznatim skladateljima Navodimo glazbene primjere vezane uz nastavu Čestitamo rođendane poznatim glazbenicima
22
Embed
Posebne zanimljivosti: Svezak I, Izdanje 2 · Njegova glazba je suptilna, bogata i oštra. Njegova pijanistička, komorna, vokalna i orkestralna glazba danas je neizostavni dio koncertnih
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Svima želimo dobru zabavu uz poneku glazbenu preporuku!!!
Otkrivamo nepoznate detalje o poznatim skladateljima
Navodimo glazbene primjere vezane uz nastavu
Čestitamo rođendane poznatim glazbenicima
Frederic Chopin proveo je rano djetinjstvo u Poljskoj, a ranu mladost na putovanjima u Berlinu, Beču i Dresdenu, da bi se na kraju smirio 1830. g. u Parizu.
I danas se Pariz ponosi razdobljem u kojem je Chopin odredio stilske i estetske značajke klavirskoga romantizma.
Chopin je skladao isključivo djela za glasovir (nešto manje orkestralnih i komornih djela, te pjesme za glas i klavir).
Bio jedinstven kao pijanist, virtuoz, izvođač vlastitih djela i sasvim poseban i usamljen kao autor.
Nije imao uzore u prijašnjim razdobljima klasične glazbe i gotovo je bio bez nasljednika.
Izrazito je utjecao na klavirsku glazbu i interpretativni stil.
Umro je 1849. g. od tuberkuloze pluća.
ROĐEN NA DAN: 1. ožujka
FREDERIC CHOPIN
(1. ožujka 1810., Želazowa Wola - 17. listopada 1849., Pariz)
Antonio Vivaldi zaređen je za svećenika, no službu je ubrzo napustio, pretpostavlja se, iz zdravstvenih razloga. Imao je astmu i svakim napadajem gušenja morao je prekinuti Božju službu. Drugo objašnjenje njegovog prekida svećeničke službe govori da je za vrijeme mise iznenada otišao u sakristiju zapisati temu fuge koja mu je sinula za vrijeme služenja. Bio je uhvaćen na djelu i inkvizicija ga je proglasila luđakom te mu zabranila služenje mise zauvijek.
Nakon toga se ozbiljno počeo baviti skladanjem I sviranjem, te se glas o njegovoj genijalnosti proširio izvan grada, pa i države. Glazbenici su ga posjećivali kako bi dobili zapise njegovih skladbi. Postao je europska zvijezda i često je nastupao kao cijenjeni virtuoz.
A onda je uslijedio preokret u njegovu životu... Na jednoj večeri posvećenoj njegovoj glazbi, umjetnik se odlučio izvesti svoja već izvođena djela, umjesto novih skladbi. Publika nije bila zainteresirana i nakon te večeri njegova popularnost je nestala. Kažu da je te noći nestao i ugled skladatelja kojem se divila cijela Europa. Napušten i zaboravljen od svih, umro je u Beču, te je pokopan na bolničkom groblju u grobnicu za siromahe.
ROĐEN NA DAN: 4. ožujka
ANTONIO VIVALDI (4. ožujka 1678., Venecija- 28. srpnja 1741., Beč )
Ludwig van Beethoven, jedan od najvećih skladatelja u povijesti glazbe bio je i ključna osoba na prijelazu klasične u romantičnu glazbu. Iako je najpoznatiji kao skladatelj, bio je i proslavljeni pijanist. Učitelj mu je bio Joseph Haydn. Unatoč postupnom gubljenju sluha u mladosti, Beethoven je skladao remek-djela, čak i kad je bio potpuno gluh. Bio je jedan od prvih skladatelja "slobodnjaka": organizirao je pretplatničke koncerte, prodavao skladbe izdavačima i dobivaoi financijsku potporu od bogatih pokrovitelja, radije nego da traži stalno zaposlenje bilo od crkve ili aristokratskih dvorova.
Već u dobi od 30 godina počeo je gubiti sluh, pa sve više izbjegava ljude i traži mir u prirodi, gdje je obično i nalazio i nadahnuće za svoje skladbe.
U zimi 1826. g. putovao je
u Beč u otvorenoj kočiji te
dobio upalu pluća koja je
pogoršala njegovo zdravlje.
26. ožujka 1827. g. umro u
svom domu, a na pogrebu je
bilo više od 30.000 ljudi,
što dokazuje koliko su ga
ljudi cijenili.
V.simfonija često se naziva i
"simfonija sudbine", jer je
nastala u teškom razdoblju
Beethovenova života.
O prva četiri tona simfonije,
navodno je rekao "Tako je
došla sudbina na vrata.".
Najpoznatija je IX. simfonija, u
čijem posljednjem stavku uvodi i
riječi, stihove Friedricha Schillera
iz Ode radosti.
To je bilo prvo simfonijsko djelo u
povijesti glazbe koje je uključivalo
ljudski glas.
Zbog slavljenja jednakosti svih
ljudi i prijateljstva, Oda radosti je
danas himna EU.
III. simfonija postiže ogroman uspjeh.
Simfonija je bila posvećena Napoleonu
I. Bonaparteu i prvobitno se nazivala
Sinfonia grande, intitolata Bonaparte.
Kad je Beethoven saznao da se
Napoleon okrunio za cara odbacivši
svoje republikanske ideje, pobjesnio je
i obrisao prvobitni naziv, te nazvao
simfoniju "Herojska simfonija,
skladana u slavlje jednog velikog
čovjeka" (poznata još kao i Eroica).
Praizvedba je bila u kolovozu 1804. g.
na dvoru kneza Lobkowicza pa je njemu
i posvećena.
IN MEMORIAM: 26. ožujka 1827.
LUDWIG VAN BEETHOVEN (16./17. prosinca 1770., Bonn - 26. ožujka 1827., Beč)
Priča u 4 čina o tragičnoj junakinji Carmen, rastrganoj između ljubavi, spletki, ljubomore i mržnje izaziva divljenje. Prekrasna glazba prožeta temperamentnim španjolskim folklorom i danas je rado slušana na svjetskim pozornicama. No, je li sve baš bilo tako lijepo na početku?...
Praizvedba je doživjela neuspjeh jer publika na pozornici nije željela gledati likove poput radnika u tvornici, krijumčara ili gubitnika.
Opera je bila zahtjevnija za izvođenje nego mnoge dotadašnje, pa su i pjevači i orkestar pružali otpor.
Prijetili su čak i štrajkom!
Žalili su se da je glazba preteška za sviranje, a zborski pjevači
trebali su pušiti na pozornici, svađati se i istinski glumiti.
Bizet je bio razočaran neuspjehom, no vodeći skladatelji tog vremena, poput Saint-Saënsa, Čajkovskog i Debussya, bili su oduševljeni.
Unatoč svim teškoćama, opera se nastavila izvoditi sve češće.
Čajkovski je glazbu za balet u 4 čina napisao po narudžbi Boljšoj teatra za honorar od 800 rubalja.
Koreografiju za premijeru napravio je Vaclav Reisinger, tadašnji balet majstor Boljšoj teatra.
Premijera nije baš dobro prošla, ali se balet održao na repertoaru tog teatra do 1883. g. nakon ukupno 41 izvedbe.
Sadržaj baleta
Uskoro kraljica pripremi dvorski bal kako bi Sigfrid upoznao buduću suprugu, ali on misli samo na Odette. Na bal stižu prerušeni Rotbart i njegova kći Odille, koja je preuzela lik Odette. Očarani Sigfrid pleše s Odille, misleći da je to Odette i objavljuje vjenčanje.
No, uskoro se prijevara otkrije, a Sigfrid očajan žuri na jezero kako bi ispravio svoju pogrešku i vratio Odette.
Na jezeru Rotbart izaziva
oluju s kojom stiže i
Sigfrid, odlučan uništiti
čarobnjaka. Princ ubije
čarobnjaka i oslobađa
labudice, kao i svoju
voljenu Odette.
Čarobnjak Rotbart oteo je princezu Odette i druge djevojke. Oduzeo im je ljudski lik i pretvorio ih u labudice koje samo noću ponovno postaju djevojke. Odette na jezeru susreće princa Sigfrida te počinje njihova ljubavna priča. Odaje mu tajnu da će Rotbartova čarolija nestati ako ona sretne čovjeka koji će je iskreno ljubiti i nikada je neće iznevjeriti. Zaljubljeni Sigfrid se zaklinje na vjernost.
GLAZBENA PREMIJERA: 4. ožujka 1877. g.
P. I. ČAJKOVSKI: balet Labuđe jezero
Pssst.. .
U nekim verzijama kraj baleta nije sretan, jer je unatoč oslobođenju labudica Sigfrid poginuo i tako bio kažnjen za svoju nevjeru.
Stranica 14 SVEZAK I , IZDANJE 2
GLAZBENA PREPORUKA!
P. I. Čajkovski: Labuđe jezero,
Ples mladih labudova
Labudova smrt
U to vrijeme Verdijeva domovina Italijia bila je razjedinjena i dijelom
pod okupacijom austrijske carevine, te je težila ujedinjenju u jedinstvenu
državu.
Stihovi najpoznatijeg zbora iz opere u kojemu zarobljeni Židovi na obali rijeke Eufrat čeznu za
dalekom domovinom
Va pansiero, sull' ali dorate…. pjevani su na ulicama Milana
već poslije same praizvedbe…
Opera u 4 čina opisuje pokoreni židovski
narod, kojeg su Babilonci odveli u ropstvo.
GLAZBENA PREMIJERA: 9. ožujka 1842. g.
GIUSEPPE VERDI: Opera Nabucco
Pssst….
Za stvaranje
ovog
legendarnog
zborskog
stavka
trebala mu je
samo jedna
noć….
Stranica 15 GLAZBENI VREMEPLOV
Verdijeva prekrasna zborska melodija, puna budničkoga naboja, ubrzo se pjevala u
cijeloj Italiji, te je postala jedna od prvih revolucionarnih himni.
Giuseppe Verdi 1813.- 1901.
GLAZBENA PREPORUKA!
G. Verdi: opera Nabucco,
zbor Va pansiero, sull'
ali dorate….
Rigoletto je priča u 3 čina o grbavcu,
dvorskoj ludi Vojvode, okrutnog zavodnika
u kojeg se zaljubljuje jedina Rigolettova
kćer Gilda. Rigoletto se trudio zaštititi kćer
od Vojvodinog zavođenja, no on na kraju
ipak nađe put do Gildina srca.
Zbog spletki i prijevara Gilda na kraju
tragično skonča…
SADRŽAJ OPERE
Premijera opere bila je u Veneciji, a publika je s oduševljenjem pozdravila najznačajniji operni broj: kvartet iz trećeg čina, koji predstavlja jedno od Verdijevih najvećih i najkompleksnijih dostignuća.
GLAZBENA PREMIJERA: 11. ožujka 1851. g.
GIUSEPPE VERDI: Opera Rigoletto
Pssst….
1873. g.
Rigoletto je
prvi put
izveden u
Zagrebu.
Stranica 16 SVEZAK I , IZDANJE 2
Jednu od najboljih izvedbi Rigoletta ostvario je poznati
tenor Luciano Pavarotti.
GLAZBENA PREPORUKA!
G. Verdi: opera Rigoletto,
kvartet,
Arija Gilde Caro nome
Radnja opere zbiva se početkom 16. st. okolici grada Spljeta.
Glavna junakinja je Ljubica, kćer kneza Velimira, koji je obećao njezinu ruku plemiću Vukosavu. No, ona je zaljubljena u Obrena i on u nju.
Vukosav to sazna i nasrne na Obrena te potegnu mačeve.
Knez Velimir ih rastavi te obojici zabrani pristup u svoj dom, na što mu Vukosav navijesti krvnu osvetu.
Ljubica i Obren sretnu se u vrtu i on joj prizna svoju
ljubav. Vukosav, koji ih je uhodio, dovede kneza Velimira kako bi se ovaj uvjerio u Obrenovo udvaranje. Knez se razljuti i ode. Vukosav i njegov sluga Branko skuju zavjeru da otmu Ljubicu i ubiju Velimira uz pomoć dvanaestorice hajduka, ali za to sazna Obrenov prijatelj Ljudevit.
Velimir prisili Ljubicu da Obrenu napiše pismo u kojem ga odbija, što ovome slomi srce i on podigne ruku na sebe, no u tom trenutku hajduci napadnu Velimirovo imanje i zarobe kneza, Obrena i Ljubicu.
Velimir prizna da je prisilio Ljubicu da Obrenu napiše pismo.
Vukosav se naslađuje nad zarobljenicima, no tada stiže gomila seljaka koje predvodi Ljudevit. Vukosav krene nožem na Ljubicu, ali ga Ljudevit ustrijeli te se hajduci razbježe.
Oslobođeni i osloboditelji kleknu i zahvale Bogu.
Velikom uspjehu praizvedbe
pridonijeli su i pjevači Sidonija
Erdödy Rubido (Ljubica),
Franjo Stazić (Vukosav), koji će
kasnije pod imenom Franz Steger
postati vodeći tenor Bečke dvorske
opere, te Alberto Ognjan Štriga,
jedan od pokretača ilirske glazbene
misli.
Ljubav i zloba je opera u 2 čina i prva opera na hrvatskom jeziku. Tako su Hrvati, nakon Nijemaca i Rusa, postali treći narod u Europi koji je dobio nacionalnu operu.
Praizvedena je u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu.
"Zlatne" tridesete godine XX. stoljeća u Austriji bliže se kraju...
Rane I. svjetskoga rata su tek zaliječene, a nad zemlju se već nadvila prijetnja njemačke okupacije. Obitelj imućnoga umirovljenoga časnika nekadašnje carske mornarice, kapetana von Trappa, muče međutim drugi problemi. Nakon prerane smrti supruge bivši profesionalni vojnik pokušava svoje sedmoro djece u dobi od 4 do 16 godina podići na neprimjeren način - uvođenjem vojne stege. Jasno da je mala "postrojba" lukavija i od svojega "vrhovnoga zapovjednika" i od njegovih namjesnika, dadilja koje "padaju" jedna za drugom. Sve dok se jednoga dana u toj nezahvalnoj ulozi ne pojavi lijepa Marija, novakinja obližnjega samostana, koja svojom životnom radošću prijeti strogim pravilima reda. Njezin je boravak u obitelji trebao biti privremen, jer bi očevim vjenčanjem s ispraznom, ali vanjštinom blistavom barunicom Else, djeca uskoro trebala dobiti novu majku. No, Marijina predivna i nesebična priroda ne ostavlja u dvorcu nikoga ravnodušnim i priča se pokreće u neplaniranome smjeru. Nacisti se planova strogo pridržavaju i Austrija postaje njemačka pokrajina. Von Trapp kao častan vojnik i domoljub tako nešto ne može prihvatiti...
Sadržaj filma
Priča iza priče…
Film je temeljen na istinitoj priči.
Von Trapp je bio udovac sa sedmero djece. Unajmio je djevojku Mariju iz obližnjeg
samostana da bude odgajateljica njegovoj djeci. Njih dvoje su se kasnije vjenčali, a
ona mu je rodila još troje djece. Tako je obitelj Trapp imala čak desetero
djece. Trappovi su u doista bili glazbenici. Nastupali su po Europi, a kasnije i u SAD-u kad je počeo Drugi svjetski rat. U Americi
su postali slavni pjevači, pa je stoga i napravljen mjuzikl prema njima.