Posebna osjetila izv. prof. dr. sc. Reno Hrašćan Optika vida sustav leća u oku sastoji se od četiriju dodirnih lomnih ploha: 1. dodirne plohe između zraka i prednje površine rožnice, 2. dodirne plohe između stražnje površine rožnice i očne vodice, 3. dodirne plohe između očne vodice i prednje površine očne leće, 4. dodirne plohe između stražnje površine leće i staklastog tijela mehanizam akomodacije ili izoštravanja slike – meridionalna glatka mišićna vlakna protežu se naprijed od perifernih krajeva suspenzijskih ligamenata do korneoskleralnog spoja; kada se ta mišićna vlakna kontrahiraju, periferna hvatišta lećnih ligamenata povuku se prema naprijed i medijalno prema rožnici, te na taj način oslabe vlak na leću; kružna vlakna su postavljena kružno oko hvatišta ligamenata; kada se kontrahiraju smanjuju promjer kruga što ga čine hvatišta ligamenata, pa ligamenti slabije vuku čahuru leće podraživanje parasimpatičkih živaca uzrokuje kontrakciju cilijarnog mišića, a to izaziva opuštanje ligamenata leće, pa leća postaje ispupčenija, što povećava njezinu lomnu jakost dubinska oštrina sustava očnih leća – najveća dubinska oštrina postiže se kad je zjenica izuzetno mala; to je zbog toga što pri vrlo malom otvoru zjenice sve zrake svjetlosti moraju proći kroz središnje dijelove leće, a središnje su zrake uvijek u žarištu Oko kao fotografski aparat; brojevi označuju indeks loma Mehanizam akomodacije
10
Embed
Posebna osjetila 2016-17 - PBF · Receptorska funkcija mrežnice receptorski potencijal u štapi ćima je hiperpolarizacijski – unutarnji odsje čak štapi ća trajno izbacuje natrij
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Posebna osjetila
izv. prof. dr. sc. Reno Hraš ćan
Optika vida
� sustav le ća u oku sastoji se od četiriju dodirnih lomnih ploha : 1. dodirne plohe izme đu
zraka i prednje površine rožnice , 2. dodirne plohe izme đu stražnje površine rožnice i
očne vodice , 3. dodirne plohe izme đu očne vodice i prednje površine o čne leće, 4.
dodirne plohe izme đu stražnje površine le će i staklastog tijela
� mehanizam akomodacije ili izoštravanja slike – meridionalna glatka miši ćna vlakna
protežu se naprijed od perifernih krajeva suspenzijskih ligamenata do korneoskleralnog spoja;
kada se ta mišićna vlakna kontrahiraju, periferna hvatišta lećnih ligamenata povuku se prema
naprijed i medijalno prema rožnici, te na taj način oslabe vlak na leću; kružna vlakna su
postavljena kružno oko hvatišta ligamenata; kada se kontrahiraju smanjuju promjer kruga što ga
čine hvatišta ligamenata, pa ligamenti slabije vuku čahuru leće
� podraživanje parasimpatičkih živaca uzrokuje kontrakciju cilijarnog miši ća, a to izaziva
opuštanje ligamenata leće, pa leća postaje ispupčenija, što povećava njezinu lomnu jakost
� dubinska oštrina sustava o čnih le ća – najveća dubinska oštrina postiže se kad je zjenica
izuzetno mala; to je zbog toga što pri vrlo malom otvoru zjenice sve zrake svjetlosti moraju proći
kroz središnje dijelove leće, a središnje su zrake uvijek u žarištu
Oko kao fotografski aparat; brojevi ozna čuju indeks loma Mehanizam akomodacije
Učinak malog ili velikog otvora zjenice na dubinsku oš trinu Optika vida
� emetropija ili normalni vid – ako se pri potpuno opuštenom cilijarnom mišiću usporedne zrake
svjetlosti od dalekih predmeta skupljaju u oštrom žarištu na mrežnici
� hiperopija ili dalekovidnost – opušten sustav leća ne lomi dovoljno usporedne svjetlosne
zrake da bi se one skupile u žarištu mrežnice; nastaje zato što je očna jabučica prekratka, ali i
zato što je sustav očnih leća preslab
� miopija ili kratkovidnost – kada je cilijarni mišić potpuno opušten, zrake svjetlosti koje dolaze
od dalekih predmeta skupljaju se u žarište ispred mrežnice; to uzrokuje preduga očna jabučica,
ali i prejaka lomna jakost sustava očnih leća
Optika vida
� oštrina vida – čovjek može normalno razlikovati dvije odvojene točke ako je razmak između
njihovih središta na mrežnici približno 2 µm, što je neznatno više od širine čunjića u foveji; to
znači da osoba normalne oštrine vida, koja gleda dvije sićušne sjajne točke na udaljenosti 10
m, jedva može razlikovati te dvije točke jednu od druge ako su razmaknute 1,5 do 2 mm
� određivanje udaljenosti predmeta od oka ili zamje ćivanje dubine : 1. određivanje
udaljenosti prema veli čini slika poznatih predmeta na mrežnici – mozak je naučio prema
veličini slike automatski izračunati udaljenost predmeta poznatih dimenzija; 2. određivanje
udaljenosti pomo ću paralakse zbog pomaka – možemo procijeniti relativnu udaljenost
različitih predmeta, čak i onda kad se gleda samo jednim okom; 3. određivanje udaljenosti
pomo ću stereopsije ili binokularne paralakse – osoba s oba oka mnogo bolje procjenjuje
relativne udaljenosti bliskih predmeta; međutim, stereopsija je praktički beskorisna za
percepciju dubine na udaljenostima većim od 30-60 m
Zapažanje udaljenosti pomo ću veli čine slike na mrežnici i pomo ću stereopsije
Receptorska i živ čana funkcija mrežnice
� slojevi mrežnice : 1. pigmentni sloj , 2. sloj štapi ća i čunji ća koji se protežu u pigment, 3.
vanjska grani čna membrana , 4. vanjski sloj jezgara u kojemu su tijela štapića i čunjića, 5.