1
1.pojam i vrste javnih prihoda
Najvaznije institucije javnih finansija su javni prihodi i
rashodi. Prihodima se finansiraju javni rashodi tj.javni prihodi
povecavaju imovinu opsteg sektora drzave.Postoje javnopravni i
privatnopravni javni prihodi.Javnopravni tj derivativni mogu se
nametati posredno i neposredno.Neposredno nametnuti su porezi
,takse,doprinosi,i naknade za koriscenje dobara od opsteg
interesa.Posredno nametnuti su novcane kazne u sudskim
postupcima.Privatnopravni tj.originarni su donacije od stranih
drzava,medjunarodnih organizacija,prihodi od imovine i dobara i
usluga.Porez-prisilnost pri placanju (nikako pri
uvodjenju)-finansiranje javnih izdataka i ostvarivanje drugih
ciljeva-odsustvo neposredne protivnaknade-novcano davanjeTaksa-cena
za uslugu tj radnju drzavnog oragana ili privilegiju koja se
dobija,koju drzava za uzvrat daje obvezniku-cena treba da ogovara
ceni za izvrsenu uslugu. Ako se maksimum predje taksa prerasta u
porez.Doprinos-parafiskalitet. To je prihod organizacija socijalnog
osiguranja-obveznici su lica povezana ekonomskim ili socijalnim
interesom-namenski karakter,ali je korist apstraktna jer obveznik
redovno placa doprinos,a naknadu dobija tek ako se desi osigurani
slucaj.Naknada za koriscenje dobara od opsteg interesa-zakonom
utvrdjena cena za dobra od opsteg interesa-ako je veza izmedju
naknade i koristi koju ostvaruje koriscenjem dobara od opsteg
interesa slaba ,naknada prerasta u porez.
2.pojam i dezintegracija finansijskog prava
Finansijsko pravo spada u javno pravo . to je skup normi kojima
se regulise prikupljanje ,upravljanje i alokacaija finansijskih
sredstava potrebnih za funkcionisanje javnopravnih tela.ako se
propisi odnose na jednu odredjenu drzavu u pitanju je nacionalno
finansijsko pravo a ako se uredjuju odnosi izmedju drzava,u pitanju
je nmedjunarodno finansijsko pravo.Dezintegracija- finansijisko
pravo nije skup homogenih odnosa vec skup odnosa razlicite
prirode.zbog tobga je ddoslo dao razdvajanja finansijskog prava na
dve razlicite discipline:Na dazbinsko-fiskalno pravoNa budzetsko
pravo-drzavno racunovodstvdazbinsko pravo se odnosi na uvodjenje
,utvrdjivanje inaplatu javnih dazbina.Drzavno racunovodstvo je
sistem pravnih normi koji uredjuje upravljanje drzavnom
imovinom,zakljucivanje administrativnih ugovora ,odobravanje i
izvrsavanje budzeta,poslovanje drzavnog trezora,izvrsenje racuna i
odgovornost javnih sluzbenika za stetu nanetu fiskusu.
5.koncept socijalne drzave i poreskopravni princip jednakosti
gradjana
Demokratska drzava pociva na temeljima ljudskih sloboda i
prava,vladavine prava i socijalne pravde. Koncept socijane drzave
je novijeg datuma od koncepta demokradske drzave.elementi socijalne
pravicnosti izrazenije su zastupljeni u ustavima posle drugog
svetskog rata. Ustavi pominju pojmove solidarnost,socijalna drzava
,nepovredivo ljudsko dostojanstvo. Nas ustav iz 2006. pominje
socijalnu pravdu. Koncept u kom princip solidarnosti ili socijalne
drzave igra efektivnu ulogu jeste primena ustavnog principa
jednakosti pred zakonom.Jednakost svih gradjana pred zakonom
podrazumeva i jednakost svih gradjana pred poreskim zakonom. Iz
toga proizilazi opstost poreza tj,da sva lica,rezidenti moraju da
placaju porez na svoj svedski dohodak. Rezidenti su duzni da
placaju porez zato sto koriste zajednicke,nedeljive usluge drzave.
Moguca su odredjena poreska oslobadjanja iz
ekonomskih,politickih,socijalnih,tehnickih ili finansijskih
razloga,ali ona ne predstavljaju povredu ovog principa niti
narusvaju opstost poreza.
6.pravicnost kao standard za odmeravanje razlika u
oporezivanju
Ideja da je pravicno oporezivanje ono koje se vezuje za
ekonomsku snagu poreskog obveznika potekla je jos od Rusoa i Dzona
Stjuarta Mila. Pravicno oporezivanje znaci da se porez placa u
skladu sa principom sposobnosti placanja. Iz tog principa
proizilaze 2 zahteva. Zahtevi za horizontalnom i vertikalnom
pravicnoscu.Iz zahteva za horizontalnom pravicnoscu proizilazi da
lica sa istom ekonomskom snagom treba da plate isti porez ,a iz
zahteva za vertikalnom pravicnoscu proizilazi da lica sa vecom
ekonomskom snagom treba da plate veci porez.
Sposobnost placanja se ne meri na osnovu ekonomskog blagostanja-
iz prakticnih razloga ,vec na osnovu obveznikove imovine ,dohodka
ili potrosnje. Najcesce dohodka ,ali moze i na osnovu nekih drugih
ustavnih odredaba kao sto su princip zastite ljudskog dostojanstva
ili princip zastite porodice.Kod poreza je dakle osnovni
princip-sposobnost placanja,a kod taksi,to je princip korisnosti.to
znaci sa se takse placaju srazmerno koristima koje se dobijaju od
javnih vlasti.
7.princip zakonitosti poreza
1princip zakonitosti poreza podrazumeva da se oporezivanje vrsi
na osnovu zakona.medjutim,s obzirom da ne mogu zakoni da urede sva
relevantna pitanja ,skupstine opstine ili grada,vlada i ministar
uprave donose podzakonsak pravne akte:odluke,uredbe ,pravilnik2nisu
doopusteni sporazumi izmedju poreske administracije i poreskog
obveznika u pogledu visine poreske obaveze.u cilju unapredjivanja
pravne sigurnosti moguca su tzv.obavezujuca pravila gde obveznik
unapred dobije obavestenj o poreskim posledicama.ovo ne predstavlja
povredu nacela.povredu nacela ne predstavlja ni sporazum o
odlaganju placanja poreza jer se i ono moze odobriti samo na osnovu
zakona.3.tumacenje poreskih normi.-prvo stanoviste smatra da se
zakoni teba tumaciti u prilog onome cija se sloboda ili prava
ogranicavaju.-drugo stanoviste smata da je interes drzave iznad
privatnog interesa .-trece stanoviste je restriktivno.zabranjuje
koriscenje anallogije-cetvrto stanoviste smo mi prihvatili.poreski
zakoni se mogu tumaciti primenom svih metoda kojim se tumace i
ostali zakoni.(suprodstavljanje evaziji:tumacenje prema ekonomskonj
sustini ili anti-abuzivno zakonodavstvo)4analogija.kada postoji
praznina u zakonu koristi se analogija.analogijom se pravna norma
prosiruje na slucajeve koje ona ne sadrzi ali podpada pod isti
ratio legis kao i norma.analogijom se ne sme stvarati novo
pravo.5nedopustenost retroaktivnosti je peti zahtev u kom se ogleda
ovaj princip zakonitosti poreza.retroaktivnost je u nacelu
nedopustela. postoje izuzeci. Zakonom se moze odrediti da pojedine
odredbe tog zakona imaju povratno dejstvo ako je to u opstem
interesu. Takoze,retroaktivnost je moguca i da bi se zastitili
fiskalni prihodi.npr.ako se odkrije greska u poreskom zakonu koja
bi mogla voditi znacajnom smanjenju poreskih prihod.6odredjenost
poreza.to je sesti zahtev,da zakon bude jasan i nedvosmislen.
8.suprostavljanje nelegitimnoj zakonskoj poreskoj evaziji
Nelegimitimno minimiziranje poreske obaveze je ne prihvatljivo
jer iako zakon nije prekrsen ,dolazi do onemogucavanja ciljeva radi
kojih je donet.tj. evazija postoji ako je u pitanju transakcija
koja vodi izbegavanju placanja poreza ili spustanju poreske obaveze
ispod nivioa koji je zakonodavac imao u vidu.zatoo svaka sumljiva
transakcija mora da se podvrgne odredjenim testovima1test namere.
Pravni standard-savestan poreski obveznik2test postojanja elementa
artificijelnosti-vestackog.da nema poreza odredjena konstrukcija ne
bi imala taj oblik. Pravni standard-dobvar privrednik3test poreske
ustede.da li je obezbedio ustedu ili nije4test postojanja resenja
nadleznog poreskog organa. Znaci ukoliko transakcija ne prodje ove
testove ,to nadlezni poreski organ mora da utvrdi svojim
resenjemEvaziji se moze suprotstaviti putem tumacenja da je sustina
vaznija od forme ,a moze i putem anti-abiuzivnog
zakonodavstva.postoje opste i specijalne anti-abuzivne
mere.specijalne se ne odnose na tumacenje zakona vec na
uskrsacivanje odredjenih pogodnosti pod odredjenim
okolnostima.npr.propisivanje cena van dohvata ruke ,utanjena
kapitalizacijaU nasem pravu vaqzi nacelo fakticiteta koje sadrzi
tri pravila1princip da se poreske cinjenice utvrzdjuju na osnovu
ekonomske sustine.npr i ako nije ugovor zakljucen u potrebnoj formi
ad solemnitatem,transakcija ce se ipak ooporezovati kako da ugovor
nije nistav.2kod simulovanih pravnih poslova osnovu za oporezivanje
cini disimulovan prvni posao3ako se prihodi ostvare na nezakonit
nacin,pozeska obaveza ce se ipak utvrditi.npr.ostvared prihod
vrsenjem krivicnog dela.
13.neposredni i posredni porezi;redovni i vanredni porezi
1(ne)posredni poreziPostoje rasne kvalifikacije ovih poreza.
Podela na osnovu kriterijuma prevaljenosti,operacionalna definicija
itd.-Prema podeli na osnovu kriterijuma prevaljenosti posredni
porezi su oni koji ne terete lice koje je zakonodavac za to
predvideo,nego trece lice na koje je porez prevaljen. Prevaljivanje
se vrsi u tri faze:perkusija(poreska obaveza pada na lice kojeje
odredjeno kao poreski obveznik),reperkusija(prevaljivanje u nazad,u
napred ili bocno),incidenca(terret je pao na lice koje ga
definitivno snosi.,tj tek licu koje je pogodjeno incidencom se
umanjuje raspolozivi realni dohodak.Mana ove podele je ta sto kod
nekih poreza ne moze da se zna u napred da li ce se teret uspeti da
se prevali na drugo lice ili ne.-operacionalna
definicija.neposredni porezi su oni koji terete privrednu
sposobnost obveznika,pogadjajuci neposredni njihovo bogadstvo ili
prihode, a posredni se naplacuju u vezi sa radnjama proizvodnje
,potrosnje ili razmene dobara.2razlikuju se prema vremenu u kom se
nalaze na snaziRedovni se poljavljuju u poreskom sistemu svake
godine i dominiraju dok vanredni se pojavljuju s vremena na vreme,u
neredovnim ekonomskim i politickim prilikama i njima se finansiraju
vanredni javni rashodi(rat,elementarne nepogode...)
14.objektni i subjektni porezi;analiticki i sinteticki
1Razlikuju se prema predmetu oporezivanja.Objektni su realni
,oni pogadjaju imovinu,prihode prema njihovim stvarnim elementima.u
njih spadaju svi porezi koji pogadjaju pojedanace prihode
gradjana-zarade,prihode od samostalne
delatnosti,kapitala,nepokretnosti... i prihode koji terete pojedine
objekte imovine npr.nepokretnosti.Subjektni ili personalni su
vezani za licnost kojaa ostvaruje prihod,odnosno kojoj pripada
imovina. Visina poreza zavisi od njegovih licnih i porodicnih
prilika kao i od njegove ukupne ekonomske snage.Postoje i
tzv.subjektni porezi u uzem smislu.kod njih se ne vodi racuna o
ekonomskoj snazi. To su glavarina,vojnica... nadas se ne srecu jer
su prevazidjeni.2razlikuju se prema kriterijumu obuhvacenosti neke
poreske situacijeAnaliticki pogadjaju samo jedan element poreskog
dogadjaja npr.porez na zgradu ,prihod od kapitala...Sinteticki
obuhvataju celinu neke poreske situacije.npr.porez na ukupnu
imovinu,na dohodak gradjana,opsti porez na promet.
16.predpostavljeni i fakticki;ad valorem i specificni
1razlikuju se prema nacinu utvrdjivanja poreske
osnovicePredpostavljeni se utvrdjuju na osnovu predpostavke da je
obveznik ostvario ili mogao da ostvari prihod odredjene
velicine.Fakticki se utvrdjuju na osnovu podataka o stvarno
ostvarenim prihodima.to su npr.godisnji porez na dohodak
gradjana,na nasledje ,poklon,promet...Kod predpostavljenih osnovica
moze da se odredi ex officio-u postupku poreske kontrole, i u
posebnom postupku-pausalno.Ex officio se odredjuje kada je obveznik
duzan da podnese prijavu a nije je podneo ili jeste ali sa
neverodostojnim podacima.porez ce se utvrditi u postupku poteske
kontrole.Pausalno se odredjuje zbog postojanja ozbiljnih poteskoca
cije odklanjanje porouzrukuje prevelike troskove.postupak moze da
se sprovede unilateralno( kao kod nas) donosenjem resenja nadleznog
organa ili putem sporazuma obveznika i administracije.Kod nas se
pausalno utvrdjivanje javlja u nekoliko situacija.porez na dohodak
gradjana za prihode od poljoprivrede i sumarstva moze se placati
prema katastarkom prihodu.to je prihod koji je u katastru odredjen
za svaku posebnu jedinicu zemljista,koja se moze koristiti za
poljoprivrednu proizvodnju odnosno sumarstvo,bez obzira da li se
koristi u te svrhe ili se uopste ne koristi.porez na dohodak
gradjana za prihod od smostalne delatnosti moze se placati prema
pausalnom utvrdjenom prihodu ako nije u stnju da vodi poslovne
knjige ili mu njihovo vodjenje znatno otezava vrsenje delatnosti i
ako su ispunjeni zakonski uslovi. Pausalno se utvrdjuju i neto
prihodi od nepokretnosti ako je prijavljena zakupnina manja od one
koja bi se mogla postici na przistu.2razlikuju se prema nacinu na
koji se iskazuje poreska osnovica.ad valore-porezi po vrednosti.
Kod njih se iskazuje u novcanim jedinicama.Specificni.kod njih se
iskazuje u nekim mernim jedinicama kao sto su pakla cigareta,stepen
jacine alkohola,litar vina...Dvojno oporezivanje potrosnje
pojedinih proizvoda javlja se kod proizvoda kod kojih postoji vise
kvalitativnih grupa,jer ako bi se oporezovali samo ad valorem onda
bi jeftiniji i manje kvalitetni bili faborizovani. Ad valorem
porezi su pogodni za zemlje sa hronicnom inflacijom.inflacija
uvecava nominalnu vrednost osnovice ali se automatski uvecava i
nominalni iznos poreza jer je obaveza utvrdjena u fiksiranom
procentu od osnovice.
18.centralni i lokalni porezi
Razlikuju se prema tome koja politicka-teritorijalna jedinica
uvodi porez i kojoj jedinici pripadaju prikupljeni
prihodi.1nadleznost za uvodjenje porezaLokalni porezi-osnovica ne
sme da bude mobilna na medjuregionalnom planu.nemobilnu osnovicu
ima npr.porez na nepokretnosti.-lako uocljivi jer se njima
finansiraju rashodi na lokalnom nivou.ti rashodi treba da budu
finansirani od korisnika.Centralni porezi-oni kod kojih bi
centralizovano uvodjenje obezbedilo najefikasnije ostvarivanje
cijeva zbog kojih se uvode.npr.porez na dohodak fizickih lica
,pdv...2raspolaganje prihodima-mogu se primeniti 3 metodeMetod
vlastitih poreza- niza politicko-teritorijalna jedinica utvrdjuje i
osnovicu i stopu.kod nas su to lokalne administrativne,komunalne
takse,naknada za koriscenje gradjevinskog zemljista,zastitu i
unaptedjivanje zivotne sredine...Metod poreskog
preklapanja-osnovicu utvrdjuje centralna vlast,a stopu niza
politicko-teritorijalna jedinica.kod nas je to porez na
imovinu.Metod zajednice prihoda-centralna vlast utvrdjuje i
osnovicu i stopu ali prihode dele na nacin utvrdjen zakonom.kod nas
je to porez na dohodak gradjana,porez na imovinu u dinamici,naknade
za koriscenje dobara od opsteg interesa. Na relaciji
republika-pokrajina to su porez na dobit pravnih lica,porez na
zarade...
19.OECD klasifikacija poreza i GFS klasifikacija javnih
prihoda
1klasifikacija poreza OECDOva klasiofikacija pod porezima
podrazumeva sva placanja drzavi koja su obavezna i bez neposredne
protivusluge. Zato su u nju ukljuceni i doprinosi za obavezno
socijalno osiguranje,takodje i naknade za usluge koje pruza drzava
a koje nisu povezane sa troskovima pruzanja protivusluge.ako su
povezane ,onda to nije porez vec taksa koja ne spada u ovu
klasifikaciju. Svi porezi su podeljeni u 6 grupa-porezi na
dohodak,dobit i kapitalne dobitke-doprinosi za socijalno
osiguranje-porezi na platni spisak i radnu snagu-porezi na
imovinu-porezi na dobra i usluge-ostali porezi2GFS klasifikacija
javnih prihoda medjunarodnog monetarnog fondaOva klasifikacija ne
obuhvata samo poreze vec sve javne prihode pa je zato sira od OECD
klasifikacije.za raliku od OECD klasifikacije ,ona doprinose za
socijalno osiguranje ne smatra porezima vec posebnom kategorijom
javnih prihoda,a poreze na medjunarodnu trgovinu i transakcije ne
smatraa porezima na dobra i usluge vec ih izdvaja u posebnu grupu
poreza.donacije su svrstane na osnovu izvora iz kojih se daju a
prihodi od imovine na osnovu vrste ostvarenih
prihoda.-porezi-socijalni dooprinosi-donacije i transferi-drugi
prihodi
20.pojam i vrste poreskopravnog odnosa
Poresko pravo,odnosno jurizdikcija je subjektivno pravo drzave
da svoje finansijske potrebe namiruje iz dohodka i imovine fizickih
i pravnih lica.Poreskopravni odnos sa stanovista poverioca je
poreski zahtev, a sa stanovista duznika ,poreska obaveza.-Zahtev u
sirem smislu je usmeren prema svim poreskim duznicima.Zahtev u uzem
smislu je usmeren na konkretnog duznika kod utvrdjivanja i naplate
konkretnog poreza. Poreski zahtev u uzem smislu postoji kada je
ostvaren opis poreskog cinjenicnog stanja. Opis obuhvata :
poverioca, obveznika, objekat, pripisivanje, osnovicu, jedinicu,
stopu, olaksice. -Obaveza ima materijalnu i formalnu stranu.
Materijalna strana podrazumeva smanjenje dohodka-imovinsku
promenu,a formalna-upravna strana podrazumeva saradnju sa poreskim
organima.Poreskopravni odnos je javnopravni odnos gde jedna strana
ima pravo da zahteva odredjeno cinjenje ,necinjenje,davanje ili
trpljenje a druga je u obavezi da to ispuni. Znaci,sadrzina odnosa
je skup prava i obaveza imovinske i neimovinske prirode a vrste su
poreski imovinski odnos gde je predmet obaveza davanja ,i poreski
upravni odnos gde je predmet obaveza cinjenja ,necinjenja,
trpljenja.
21.poreski poverioci
To su aktivni poreski subjekti,nosioci subjektivnog poreskog
prava na osnovu kojeg od fizickih i pravnih lica obezbedjuju
finansijska sredstva radi pokrivanja svojih finansijskih
potreba,bez neposredne protivusluge.Prema nekim autorima ,to je
jedino drzava.pod drzavom se podrazumeva centralna vlast,ali i
vlasti federalne jedinice i lokalne vlasti. Administriranje poreza
se najcesce poverava organu centralne vlasti. Kod nas je to poreska
uprava. Zakono o finansiranju lokalne samouprave daje ovlascenje
jedinicama lokalne samouprave da same utvrdjuju ,naplacuju i
kontrolisu svojeizvorne prihodePo drugim autorima,to su i razlicite
autonomne institucije koje ispunjavaju odredjene uslove: da su joj
poreski zahtev i njegova zastita priznati od strane drzave zakonom,
i da na samostalan nacin obavlja javnu delatnost tj.delatnost koja
je u interesu pojedinca kao pripadnika kolektiviteta. Tipican
primer takvih institucija jesu javni fondovi socijalnog
osiguranja.
22.poreski duznici-pojam i vrste
-pojamPoreski duznici su pravna i fizicka lica koja su duzna da
izvrse odredjenu radnju iz poreskopravnog odnosa. Svaki duznik mora
da ima poreskopravnu sposobnost. To je sposobnost da se preuzmu
prava i obaveze iz poreskih zakona.Fizicko lice stice sposobnost
rodjenjem(nasciturus),a gubi smrcu.Pravno lice stice sposobnos
upisom u registar(kod nas je to agencija za privredne
registre,organ uprave i sud) a prestaje brisanjem iz
registra.Poreskopravnu sposobnost ima i oganizacija koja nije
pravno lice a u kojoj se manifestuje poreska sposobnost. Kod nas
,to je stalna poslovna jedinica preko koje inostrana kompanija
posluje na trzistu srbije(nije pravno lice ali je duzna da vodi
pravne knjige i da ispunjava druge duznosti iz poreskoupravnmog
odnosa).-vrste1 obveznik-lice koje je duzno da plati porez.moze da
ima punomocnika ili zakonskog zastupnika.2 platac-isplatioc
prihoda.postupa u ime i za racun obveznika.odgovara za naplatu
poreza kos kojih je predvidjena naplata po odbitku. 3
destinatar-lice koje je po zakonu predvidjeno da snosi poreski
teret(npr.kod pdv-a ,prodavac je obveznik ,a kupac destinatar)4
jemac-lice koje odgovara za poresku o bavezu drugog lica.odgovata
in concreto,za tacno odredjen porez koji obveznik duguje.5
posrednik-banka.uplacuje porez u svoje ime a za racun poreskog
obveznika,platca,jemca.6 ostali poreski duznici-lica ili organi
nosioci obaveza iz poreskog upravnog odnosa npr.sud.
23.poresko imovinski odnos-pojam ,predmet,sadrzina i
karakteristike
-pojamPoresko imovinski odnos se zove i poreskopravni dnos u
uzem smislu jer predstavlja njegovu najznacajniju
komponentu.-sadrzinaSadrzinu ovog odnosa cine prava I
obaveze.-predmet.Predmet je:obaveza davanja.Postoje dve
teorije,dualisticka i monisticka.Dualisticka ,smatra da postoji dve
vrste pravnih odnosa: obaveza i odgovornost. Ukoliko se obaveza ne
izvrsi,poverilac dobija izvrsenje preko drugog odnosa ,odnosno
odgovornosti.Monisticka,smatra da je odnos jedinstven tj. Postoji
samo obaveza, a ako se ona ne izvrsi javlja se odgovornost kao
pravna posledica povrede prava.-karakteristikeZa duznika ne postoji
slobodna volja stupanja u imovinski odnos.poreska uprava utvdjuje
porez kad god se ostvari zakonski opis poreskog cinjenicnog
stanja.Strane nisu ravnopravne.Ne postoji ekvivalentni odnos
izmedju visine poreza i koristi od upotebe javnih dobara.Sankcija
je imovinska ,personalna ,a moze da bude i kumulativna. Cilj
sankcije je da se duznik prisili da izmiri svoju obavezu.Vazi
princip neprenosivosti prava i obaveza koji nije aplolutan.zakonom
su predvidjena odstupanja npr.odgovorno fizicko lice u pravnom licu
koje propusti da uplati porez sekundarno odgovara za iznos tog
poreza.Zastita prava poverioca ostvaruje se ex officio ,tj.kad god
je ostvaren opis poreskog prekrsaja ili krivicnog dela.
25.vreme ispunjenja poreske obaveze
Predmet poreske obaveze je poreski dug. Kod periodicnih poreza
poreski dug nastaje jednom ili vise puta godisnje a gasi se
prilikom svakog ispunjenja. Kada poreskom dugu nastupi rok za
ispunjenje,kazemo da je dug dospeo. Obavezu da ispuni dug ima
poreski duznik tj.obveznik,platac ili drugo lice odredjeno
zakonom:likvidacioni,stecajni upravnik,naslednici,zastupnik.
Istekom dana dospelosti duznik pada u docnju. Od tada, placa
zateznu kamatu, pokrece se postupak prinudne naplate (ali ne po
automatizmu),poreska uprava ima pravo da upise zalozno pravo u
registar..Ako je porez utvrdjen resenjem,dospelost nastupa protekom
paricionog roka(po pravilu 15 dana od dana dostavljanja resenja).
Resenje se donosi kada to predvidja zakon tj.kada se ne sprovodi
samooporezivanje ili kada se uprkos samooporezivanju predvidi i
donosenje resenja i u postupku poreske kontrole tj.kada se uprkos
obavezi,ne podnese poreska prijava ili se podnese nepotpuno ili
netacno.Ako je u samom zakonu doredjeno vreme placanja poreza,porez
dospeva istekom propisanog dana placanja.Ako je u pitanju porez
koji se placa po odbitku,dug dospeva istovremeno sa nastankom
obaveze.Na zahtev duznika,uprava moze da odlozi placanje duga.tj.
ako dug predstavlja neprimerno veliko oprerecenje ili nanosi bitnu
ekonomsku stetu.potrebno je da duznik obezbedi sredstva
obezbedjenja naplate. Moze se odobriti jednokratno odlaganje ili
placanje na rate. Podpisuje se sporazum izmedju njega i uprave ili
uprava donosi resenje a ukoliko ne postuje rokove, uprava ce ex
officio ponistiti sporazum ili ukinuti resenje i naplatiti dug iz
sredstava obezbedjenja ili prinudnom naplatom.
26.obezbedjenje poreske obaveze:pojam i vrste
Poreskom poveriocu se pruza obezbedjenje da ce duznik platiti
porez o dospelosti ali i kada je odobreno odlaganje placanja i kada
je pokrenut postupak utvrdjivanja ili kontrole a tostoji opasnost
da ce duznik naplatu osujetiti,onemoguciti ili uciniti neefikasnom.
Sredstva obezbedjenja su:jemstvo,odgovornost za tudju poresku
obavezu,solidarna poreska obaveza i zaloga. U nasem pravu postoji i
bankarska garancija i menica. I oni se placaju samo kod
obezbedjenja odlaganja placanja obaveze.
28.sekundarna poreska obaveza
To je dodatna forma obezbedjenja obaveze,od strane treceg lica
ako se obaveza ne naplati ni putem prinudne naplate.moze se
utvrditi i pre okoncanja postupka prinudne naplate ako se radi o
licu koje doprinosi ili pomaze izbegavanju placanja poreza
primarnog obveznika ili se radi o pravnom licu ili preduzetniku
odgovornom za obracunavanje i placanje poreza po odbitku kao i o
fizickom licu koje je odgovorno u pravnom licu,koje obracunava i
placa porez po odbitku a propusti da to uradi.Kod sekundarne
poreske obaveze za razliku od jemstva i odgovornosti za tudje
obaveze postoji neki subjektivni element odgovornosti.Ova obaveza
se odnosi na:- zakonskog zastupnika koji svesno ili bez duzne
paznje propusti da uplati porez za obveznika i odgovara za iznos
koji nije uplatio.-lice na koje je imovina poreskog obveznika
preneta poklonom ili uz naknadu koja je niza od trzisne,a porez iz
imovine obveznika se ne moze naplatiti,odgovorno je do visine
prenete imovine ako je je preneta u periodu od 3 god pre dospelosti
poreza.-lice koje doprinosi ili pomaze u izbegavanju placanja
poreza, za visinu duga cije je placanje izbegnuto.-pravno
lice,preduzetnik koji su odgovorni za obracunavanje i placanje
poreza po odbitku,za iznos koji nije placen.-fizicko lice u pravnom
licu koje je odgovorno za obracunavanje i placanje poreza po
odbitku,za iznos koji nije uplatilo.Porez po ovom osnovu utvrdjuje
resenjem poreska uprava.
31.gasenje poreskog duga
Kod periodicnih poreza ,obaveza je trajne prirode i prestaje
samo izuzetno ,dok njen predmet tj.poreski dug zastaje jednom ili
vise puta godisnje i gasi se prilikom svakog ispunjenja. Kod ne
periodicnih ,gasenjem poreskog duga gasi se i poreska
obaveza.Odredbe ZPPPA nisu dosledne u razlikovanju prestanka
poreske obaveze i gasenja poreskog duga. Poreska obaveza u smislu
ovog zakona moze da prestane naplatom,zastareloscu,odpisom i na
drugi zakonom propisan nacin.-naplataNajcesci nacin prestanka. Moze
biti redovna i prinudna.Redovna naplata poreza je moguca putem
placanja ,kompenzacije,konverzije.Placanje je uobicajeni nacin
naplate.Kompenzacija je vrsta naplate gde duznik podmiruje svoj dug
na racun potrazijava koje ima preme poveriocu.Konverzija
potrazivanja po osnovu poreza u trajni ulog drzave u kapitalu
obveznika.Raspored uplacenog iznosa vrsi se po
raeporedu:glavnica,kamata,troskovi naplate.ako uplaceni iznos nije
dovoljan a duguje vise vrsta poreza,porezi se naplacuju po
redosledu dospevanja,a ako dospevaju istovremeno naplata se vrsi
srazmerno ucescu poreza u u ukupnom dugu.Prinudna naplata. Sprovodi
je poresko uprava po isteku roka od 5 dana od dana prijema opomene
za placanje poreza ,koja se salje poreskom obvezniku posto je pao u
docnju. Cilj je unovcavanje predmeta izvrsenja radi namirenja
poreske obaveze Prinudna naplata se moze sprovesti i protiv
poreskog jemca. Postupak prinudne naplate pocinje donosenjem
resenja o prinudnoj naplati. Ako je obveznik posneo zahtev za
odlaganje poreza,resenje se nece doneti sve dok se ne odluci o tom
zahtevu. Putem prinudne naplate placa se porez i sporedna poreska
davanja,troskovi postupka prinudne naplate kao i jednokratna taksa
na prinudnu naplatu. Postupak ce prekida zakljuckom ,a obustavlja
resenjem. Prekinuce se ako se protiv duznika pokrene stecajni
postupak, ako se naknadno odobri odlaganje placanja poreza ili je
podneo zahtev po isteku roka od 5 dana, ako je greskom obracunat
znatno nizi porez, ako drugostepeni poreski organ donese zakljucak
o odlaganju izvrsenja do konacnosti resenja,ako se postupak pozalbi
na poresko resenje ne okonca za 60 dana( odnosno ako se posle
ponistenja resenja ponovni postupak ne zavrsi u roku od 40 dana-za
ovo u zagradi nisam sigurna! Proveri, zadnji pasus ,strana
130,izdanje 2011.) Obustavice se ako je poreska obaveza ponistena
ili ako duznik naknadno plati obavezu.Predmet prinudne naplate mogu
biti pokretne i nepokretne stvari, novcana i nenovcana
potrazivanja,sredstva na racunu,novac i HOV. Treca lica imaju pravo
na izlucnu tuzbu.Resenje o prinudnoj naplati poreska uprava
dostavlja duzniku,duznicima poreskog duznika,organizaciji nadleznoj
za prinudnu naplatu pri narodnoj banci srbije i banci kod koje
duznik ima racun.-zastarelostZPPPA uredjuje nastupanje zastarelosti
prava poreske uprave na utvrdjivanje i naplatu poreza i srodnih
poreskih davanja,zastarelosti prava poreskog obveznika na povradjaj
i refakciju,povracaj srodnih poreskih davanja i namirenje poreskih
obaveza po drugom osnovu putem preknjizavanja poreza,kao i
zastarelost prava nadleznih drzavnih organa na pokretanje i
vodjenje prekrsajnog postupka za poreske prekrsaje.rok zastarelosti
je 5 godina.(*rok proveri u knjizi! str.137. Tamo je nesto
izkomplikovano ali ja cu da kazem samo ovo ) apsolutna zastarelost
je 10 godina za sve osim za izvrsenje kazne ,odnosno zastitne mere
i iznosi 2 godine.na zastarelost poreska uprava pazi ex
officio.-odpis porezaVlada moze da odpise dug obvezniku koji se
privatizuje,odnosno koji se nalazi u postupku rekonstrukcije i
obvezniku kod kog je promenjena vlasnicka struktura. Sto se tice
fizickih lica,dug se odpisuje kada ostavilac nema nislednike ili se
niko ne prihvati nasledja i ako imovina poslovno nesposobnog ili
odsutnog lica kome se ne zna prebivaliste,nije dovoljna da bi se
podmirio ceo dug. Odpisuje se nenamireni deo duga.
35.utvrdjivanje poreza
Kada se desi dogadjaj koji se moze podvesti pod zakonski opis
poreskog cinjenicnog stanja,potrebno je konkretizovati poreski
zahtev drzave,odnosno utvrditi porez.Porez utvrdjuje poreski
duznik(samooporezivanje) i poreska uprava donosenjem poreskog
resenja .resenje donosi u postupku poreske kontrole (ako uprkos
obavezi duznik ne podnese poresku prijavu ili je podnese sa
netacnim ili nepotpunim podacima) , kada je zakon propisao da se ne
sprovodi samooporezivanje i kada je propisao da se resenje donese
uprkos samooporezivanju. Akti imaju deklarativan karakter jer
obaveza nastaje u trenutku kada se ostvari opis poreskog
cinjenicnog stanja.Kada uprava donosi resenje u postupku poreske
kontrole koristi podatke iz poslovnih knjiga i evidencija obveznika
i cinjenicnog stanja utvrdjenog u postupku poreske kontrole.Kada se
ne sprovodi samooporezivanje ili se resenje donosi uprkos
samooporezivanju,donosi se na osnovu podataka iz poreske
prijave,evidencije nadleznog organa,evidencije i poslovnih knjiga
obveznika.Ako se u postupku poreske kontrole utvrdi da podaci iz
prijave,evidencija i poslovnih knjiga ne odgovara stvarnom stanju
stvari ,onda se resenje donosi na osnovu procene poreske osnovice.
Uprava ima diskreciono ovlascenje da odluci kojom ce metodom da
vrsi procenu , metodom parifikacije ili metodom unakrsne
procene
36.procena poreske osnovice
Ako se u postupku poreske kontrole utvrdi da podaci iz
prijave,evidencija i poslovnih knjiga ne odgovara stvarnom stanju
stvari ,onda se resenje donosi na osnovu procene poreske osnovice.
Uprava ima diskreciono ovlascenje da odluci kojom ce metodom da
vrsi procenu , metodom parifikacije ili metodom unakrsne
procene.Metod parifikacije-postoje 3 nacina-poreska uprava moze da
podje od raspolozive uredne dokumentacije o poslovanjui za kraci
period,pa da na osnovu tih podataka proceni osnovicu za ceo period
oporezivanja,takodje moze da podje od od podaraka i cinjenica
utvrdjenih uvidjajem ili kontrolom ili moze da uporedi podatke sa
podacima drugih poreskih obveznika koji obavljaju istu ili slicnu
delatnost.Metod unakrsne procene
Moze se sprovesti samo po isteku porioda za koji se vrsi
oporezi. Vezuje se za porez na dohodak gradjana. Polazi od toga da
je dohodak nekog lica jednak zbiru njegove potrosnje i uvecane
vrednosti imovine u periodu jedne godine.dohodak moze biti
prijavljen i neprijavljen. Neprijavljen dohodak je razlika izmedju
vrednosti imovine na kraju i na pocetku godine umanjena za iznos
prijavljenog dohodka i uvecana za procenjene izdatke za privatne
potrebe. Poreska uprava ce primeniti ovaj metod ako je poreski
obveznik prijavio dohodak odredjene visine, a u poreskoj kontroli
se utvrdi da je dohodak veci ,neprijavljeni dohodak se oporezuje
kao drugi prihod po stopi od 20% i bez priznavanja ikakvih
troskova.
39.vodjenje poslovnih knjiga:poslovni i poreski bilans
Obavezu vodjenja knjiga imaju: pravna lica,stalne poslovne
jedinice nerezidentnih pravnih lica i rezidentnog obveznika u
inostranstvu i preduzetnici. Pod poslovnim knjigama podrazumevaju
se evidencije o stanju i promenama na imovini i rezultatu
poslovanja pravnih lica i preduzetnika. Na osnovu podataka iz
knjiga popunjava se poreska prijava.Preduzetnici vode knjige po
sistemu prostog knjigovodstva ili po sistemu dvojnog knjigovodstva.
Preduzetnici-osnivaci ortacke radnje su obavezni da vode knjige po
sistemu dvojnog knjigovodstva,a preduzetnici koji placaju porez na
pausalno utvrdjen prihod vode samo poslovnu knjigu o ostvarenom
prometu.Knjige koje se vode u sistemu prostog knjigovodstva su
poslovna knjiga prihoda i rashoda i knjiga osnovnih sredstava i
sitnog inventara.Knjige koje se vode u sistemu duplog knjigovodstva
su dnevnik,glavna knjiga i pomocne knjige. Dvojno knjigovodstvo je
dobilo naziv po osnovnom nacelu na kome se zasniva: svaka ekonomska
promena unutar preduzeca mora biti dvostruko u istom iznosu
knjizena iz razloga sto na imovinsko stanje deluje dvostrano.
Osnovnu knjigu cini dnevnik u kom se upisuju hronoloski svi
poslovni dogadjaji. Za razliku od dnevnika u glavnoj knjizi se
poslovni dogadjaji se registruju sistematizovano po kontima. Svrha
sistematskog knjizenja na kontima je da se omoguci utvrdjivanje i
pracenje stanja i promena prihoda i rashoda. Dopunu glavne knjige
predstavljaju pomocne knjige i slize da povecaju njenu iskaznu
moc.pomocne knjige su knjiga blagajne,osnovnih sredstava,analiticke
evidencije potrazivanja i obaveza,materijala,sitnog
intervala...Finansijski izvestaiji obuhvataju bilans stanja i
uspeha,izvestaj o novcanim tokovima,izvestaji o promenama na
kapitalu,napomene uz finansijske izvestaje. Mala pravna lica
sastavljaju samo bilans stanja i uspeha a preduzetnik koji vodi
knjige po sistemu prostog knjigovodstva samo bilans uspeha.Bilans
stanjaje finansijski izvestaj u kome se vrsi racunsko uporedjivanje
aktive i pasive jednog pravnog lica ili preduzetnika. Aktiva na
levoj strani bilansa predstavlja konkretne forme u koje su sredstva
ulozena(osnovna,obrtna sredstva..),a pasiva govori o poreklu
sredstava kojia preduzece raspolaze(sopstveni,pozajmljeni
kapital...). Pasiva i aktiva su uvek u ravnotezi. U racunovodstvu
izraz imovina podrazumeva bruto i neto imovinu. Bruto imovina
podrazumeva ukupnost na levoj strani bilansa (zbiru aktive
bilansa). Kada preduzece ostvari dobitak on se prepisuje ulozenom
sopstvenom kapitalu a ako ima gubitke onda se to odbija od
sopstvenog kapitala. Neto imovina se dobija kada se od bruto
imovine odbiju dugovi. Neto imovina je jednaka sopstvenom kapitalu.
U poreskom pravu pojam neto imovina se izjednacava sa pojmom
imovina preduzeca ili sopstveni kapital.Bilans uspehaAko je razlika
izmedju prihoda i razshoda pozitivna u pitanju je dobitak a ako je
negativan,gubitak.Ako se bilansi sastavljaju prema propisima
trgovackog prava u pitanju se trgovacki,poslovni bilansi ,ako se
sastavljaju prema pravilima poreskog prava u pitanju su poreski
bilansi. Poslovni bilansi Redovni poslovni bilansi se sastavljaju
iz povoda koji se redovno pojavljuju u jednakim intervalima,a
vanredni zabog prilika koje se pojavljuju samo jednom(bilans
osnivanja,prodaje...)Poreski bilansiImaju za cilj utvrdjivanje
osnove oporezivanja. To su redovi bilansi rezultata,a u sistemima
gde postoji poseban porez na imovinu preduzeca to je redovni bilans
imovine. Specijalni poreski bilansi su bilans
osnivanja,fuzije,likvidacije... Poreski bilans se izvodi iz
poslovnog bilansa. Visina oporezive dobiti utvrdjuje se najcesce
putem uporedjivanja neto imovine ili uskladjivanja bilansa uspeha.
Metod uporedjivanja neto imovine se kod nas koristi samo
izuzetno(kod likvidacije). Poreska osnovica je jednaka razlici
izmedju neto imovine na kraju tekuce poslovne godine i neto imovine
na kraju predhodne,uvecane za isplate na racun sopstvenih kapitala
i umanjene za za sva dopunska ulaganja sopstvenog kapitala. Metod
uskladjivanja bilansa uspeha se sastoji u uskladjivanju dobiti
iskazane u bilansu uspeha koji je sacinje u sladu sa medjunarodnim
rukovodstvenim standardima,medjunarodnim standardima finansijskg
izvestavanja i zakonom o racunovodstvu i reviziji. Porezki zakon
propisuje vise pozicija poreskog poravnanja i zato ce oporeziva
dobit biti drugacija od one iskazane u poslovnom bilansu uspeha.
Poslovni bilans je supsidijaran i nesamostalan u odnosu na poreski
tj.kad god postoji poseban propis poreskog prava primenjuje se
pravilo lex specialis derogat lege generali.
42.prava porekih obveznika
Kod nas su prava poreskih obveznika uredjena u ZPPPA. Poreski
obveznik ima pravo da:1 da od poreske uprave besplatno dobije
informacije o poreskim propisima iz kojih proizilazi njegova
obaveza a ako je neuk i osnovnu pravnu pomoc , sto ne podrazumeva i
pisanje poreske prijave. Nepostovanje ove obaveze je prekrsaj
odgovornog lica u poreskoj upravi.2 da dobije odgovor na pitanje
koje je postavio u formi podneska vezano za njegovu poresku
situaciju. Odgovor takodje mora biti u pismenom obliku i dat u
primerenom roku.3 da se poreska uprava i njeni sluzbenici ponasaju
prema njemu sa postovanjem i u vazavanjem. 4 da se podaci o njemu
cuvaju kao sluzbena tajna. Odavanje sluzbene tajne je krivicno
delo.5 da zahteva da se postuje njegova privatnost. Odnosno da se
ne vrse neopravdani pretresi poslovnih i stambenih prostorija i da
se ne traze informacije koje nisu relevantne za utvrdjivanje ili
kontrolu poreza.6 ostvari uvid u podatke o utvrdjivanju i naplati
poreza i zahteva izmenu nepotpunih i netacnih podataka7 zastupa
sopstvene interese neposredno ili preko punomocnika.8 koristi
poreske olaksice9 na propisan nacin i u propisanim rokovima dobije
refakciju odnosno povracaj vise ili pogresno uplacenog poreza.10
prisustvuje tokom terenske kontrole11 dobije obrazlozenje akata
donetih u postupku kontrole12 daje obavestenja poreskim organima u
poreskom postupku13 koristi pravna sredstva u poreskom postupku tj.
zalbu,tuzbu, ponavljanje postupka,oglasavanje poreskog resenja
nistavim,menjanje i ponistavanje poreskog resenjau vezi sa upravnim
sporom.Zalba protiv resenja je uvek dopusrena dok je zalba protiv
zakljucka u nacelu dopustena tj.ako ZPPPA nije drugacije propisao.
Ukoliko je zalba izkoriscena,ima pravo na pokretanje upravnog
spora. Tuzba ne odlaze izvrsenje upravnog akta. Resenjepostaje
pravnosnazno ako se ne moze napadati vanrednim pravnim lekovima.
Vanredna pravna sredstva mogu se koristiti podnosenjem
zahteva,ukazivanjem ili predlaganjem drugostepenom organu.14
koristi i druga prava upvrdjena ZPPPA i drugim poreskim
zakonimaObveznik cija su prava povredjena ima pravo na sudsku
zastitu. Naknada pretrpljene stete i sudski troskovi padaju na
drzavu.
46. poreski objekat i poreska osnovica
-poreski objekatse moze definisati sa stanovista javnih
finansija I sa stanovista poreskog prava .Sa stanovista javnih
finansija objakat je ekonomska snaga koja se treba oporezovati . to
su prihodi odnosno dohodak ,imovina I potrosnjaali i sama
obveznikova egzistencija.Sa poreskopravnog stanovista objekat su
objektivne cinjenice cijim podvodjenjem pod zakonski opis poreskog
cinjenicnog stanja nastaje poreska obaveza. To su fizicka
egzistencija obveznika,prava ,novcani iznosi i transakcije. To je
objektivni aspekt oporezivanja a subjektivni je
pripisivanje,odnosno veza izmedju obveznika i objekta. Npr,lice je
vlasnik nepokretnosti.Od poreskog objekta treba razlikovati poreski
izvor. To su dobra iz kojih se placa porez: prihod ili dohodak a
izuzetno imovina. Prihod je iznos koji periodicno pristize
obvezniku iz razlicitih osnova. Kada se od bruto prihoda odbiju
troskovi dobija se neto prihod. Zbir svih neto prihgoda u
odredjenom periodu je dohodak. Neutrosni dohodak ranijeg perioda
predstavlja imovinu. Samo izuzetno u vanrednim prilikamajavlja se
javlja realni porez na imovinu tj. imovina je i objekat i izvor.
Time se u stvari vrsi konfiskacija imovine jer je cilj drzave da
obveznik plati porez iz imovine(ratni profiteri). Ovaj porez se
moze pojaviti i u redovnim prilikama npr.ako lice koje ima male
prihode nasledi nepokretnost velike vrednosti.porez koji je
utvrdjen kao nominalan postace realan jer ce obveznik morati da
proda deo nepokretnosti da bi platio poresku obavezu.-poreska
osnovica Je u novcu izrazena vrednost poreskog objekta. Npr ako je
poreski objekt pravo svojine na stanu onda je poreska osnovica
trzisna vrednost stana. Kada se na osnovicu primeni poreska stopa
dobija se visina poreskog duga.poreska osnovica moze biti fakticka
i predpostavljena.Fakticka utvrdjuje se na bazi podataka koji treba
da odraze stvarnu ekonomsku snagu
obveznika.Predpostavljena-utvrdjuje se na osnovu predpostavke da je
obveznik ostvario ili mogao da ostvari prihod ili dohodak ili ima
odredjenu imovinu.Moze biti ex officio ili pausalno utvrdjena
osnovica.Ex officio se utvrdjuje kada obveznik nije podneo poresku
prijavu ili je podneo sa neverodostojnim podacima.(sluzbenom
metodom,a ako podaci iz knjiga i evidencije nisu tacni onda metodom
parifikacije)Pausalna se utvrdjuje zbog poteskoca u odredjivanju
stvarne,fakticne osnovice a odklanjanje poteskoca bi stvorilo
prevelike troskove.(metodom parifikacije)Metode za utvrdjivanje
poreske osnovice: indicijalna,direktna,indirektna,sluzbena,metod
parifikacije.Indicijalna-osnov za oporezivanje su lako uocljive
cinjenice koje odrazavaju ekonomsku snagu obveznika npr.zapremina
motora.Direktna-koristi se za utvrdjivanje stvarne poreske
osnovice. Osnovica se utvrdjuje na osnovu podataka koje dostavlja
sam duznik(obveznik ili platac).Indirektna-koristi se za
utvrdjivanje stvarne poreske osnovice.osnovica se utvrdjuje na
osnovu podataka koje dostavlja trece lice Npr.sud dostavlja resenje
o nasledjivanju.Sluzbena-koristi se za utvrdjivanje predpostavljene
poreske osnovice koja se utvrdjuje ex officio. koristi se kada nije
podneo prijavu i ako je bio duzan da to ucini i kada je podneo
prijavu sa podacima koji su neverodostojni.koristi podatke iz
poslovnh knjiga i evidencija obveznika kao i cinjenicnog stanja
utvrdjenog u postupku poreske kontrole. Kada se radi o godisnjem
porezu na dohodak gradjana a podaci iz knjiga i evidencije nisu
tacni, koristi se metod unakrsne procene poreske osnovice kao jedna
od varijanti sluzbene metode.Parifikacija-varijanta sluzbene
metode. Koristi se kada obveznik nije podneo poresku prijavu ili je
podneo sa neverodostojnim podacima a podaci iz poslovnih knjiga i
evidencije ne odgovaraju stvarnom stanju stvari, i kada se radi o
pausalnom utvrdjivanju poreske osnovice. Parifikacija se vrsi na
vise nacina. Tako sto se na osnovu podataka o delu poslovanja o
kome postoje uredni podaci ,procenjuje osnovica za period za koji
se utvrdjuje porez. Tako sto na osnovu podataka iz uvidjaja ili
kontrole procenjuje poreska osnovica za ceo period oporezivanja.
Ili tako sto se uporedjuje sa drugim poreskim obveznicima koji
obavljaju istu ili slicnu delatnost pod priblizno jednakim
uslovima.
47. poreska stopa
Oznacava iznos poreza u odnosu prema poreskoj osnovici odnosno
poreskoj jedinici.prema jednoj podeli mogu biti proporcionalne
,progresivne,regresivne.-Proporcionalne poreske stopeOstaju iste
kada se menja poreska osnovica tako da odnos izmedju osnovice i
duga ostaje uvek isti.-progresivne poreske stopese uvecavaju kada
se uvecava osnovica. Progres moze biti ravnomeran,ubrzan i
usporen.Ravnomeran porast progresivnih porekih stopa postoji kada
se u istom % uvecavaju i stopa i osnovica.Ubrzan porast
progresivnih poreskih stopa postoje kada se stope uvecavaju u vecem
% nego osnovica.Usporen porast progresivnih poreskih stopa postoji
kada se poreske stope uvecavaju u stope uvecavaju u manjem % nego
osnovica.to su regresivno progresivne stope.Oporezivanje
progresivnim poreskim stopama moze se izvrsiti putem direktne i
indirektne progresije.Direktna progresija- oporezivanje kod kog su
progresivne poreske stope kao takve predstavljene u zakonu. Javlja
se u dve varijante. Kao metoda globalne progresijei kao metoda
rasclanjene progresije.metod globalne progresije Stopa se
primenjuje na celokupnu osnovicu.osnovice su podeljena u grupe. Sto
je veca osnovica ,veca je i stopa.metod rasclanjene
progresije-poreska osnovica je podeljena na delove pa se stopa
primenjuje na odgocarajuce delove osnovice.ceo dug se dobija kada
se saberu svi iznosi po transha. Ovde je odklonjen nedostatak
globalne progresije tj.prelaz iz jedne transe u drugu nije skokovit
pa se ne moze desiti da lice koje je pre oporezivanja imalo veci
dohodak od drugog lica ostane posle oporezivanja sa manjim
dohodj=kom od njega.posto je izracunavanje konplikovano u poreskim
zakonima u tarifu su uneti vec izracunati zbirovi svih
transi.-prema drugoj podeli ,poreske stope mogu biti i zakonske
,marginalne prosecne i efektivne.-zakonska stopaje stopa koja je
data u zakonu. Kod proporcionalnih poreza primenjuje se tako sto se
njome pomnozi osnovica. Jednaka je kolicniku duga i osnovice. Kod
progresivnih poreza, izkazuje se kao marginalna poreska stopa i
primenjuje se na sukcesivne poreske jedinice. Ona pokazuje za
koliko se poveca dug kada se osnovica poveca za jednu novcanu
jedinicu. Ako se dug za svaku transu sabere pa se zbir podeli sa
osnovicom dobija se prosecna poreska stopa. Dohodak za oporezivanje
je jednak zbiru osnovice poreza na dohodak i odbitaka koji se
obvezniku priznaju zakonom.to su efektivne stope. (*ovo u zagradi
ne pise u knjizi--Efektivna ili stvarna poreska stopa meri stvarnu
poresku obavezu poreskog obveznika. Efektivna poreska stopa tako
izraava stvarni, ekonomski poreski teret pojedinca ili preduzea, za
razliku od prosene poreske stope koja taj teret prikazuje veim, jer
isti iznos obraunatog poreza stavlja u odnos s dohotkom umanjenim
za poreska osloboenja i olakice. razlika izmeu zakonske i stvarne
poreske stope nastaje zbog primene zakonom propisanih poreskih
olakica i/ili poreskih osloboenja kojima se umanjuje poreska
osnovica, ali i zbog izbegavanja podmirivanja poreske obaveze, tj.
poreske evazije.)Indirektna progresijazakonska stopa je
proporcionalna ali je efektivna progresivna. Progresija se postize
putem odbitaka kojima se umanjuje obveznikov dohodak. Ova metoda
ukazuje na to da se ne moze suditi da li je neki porez progresivan
ili regresivan na osnovu zakonske vec na osnovu efektivne(*stvarne)
stope.-regresivna stopasu takve stope koje se smanjuju kada se
uvecava poreska osnovica.zato sto je ovakvo oporezivanje nepravicno
u praksi su retki slcajevi zakonskih regresivnih stopa tzv.direktne
regresije. Cesca je indirektna progresija. Takvi su na primer
posredni porezi(porez na promet).razlog je taj sto sa porastom
dohodka opada potrosnja.Siromasni slojevi srazmerno vise trose ,a
bogati srazmerno vise stede.(*marginalna sklonost ka potrosnji je
odnos izmedju povecanja dohodka i povecanja potrosnje.)marginalna
sklonost ka potrosnji raste kada opada dohodak) marginalna sklonost
ka stednji raste kada raste dohodak. Indirektna progresija se
javlja i kod subjektivnih poreza u u uzem smislu(glavarina). Tu se
porez utvrzuje u istom iznosu po glavi (odnosno
domacinstvu),nezavisno od ekonomske snage pa ce ovi porezi
relativno najvise pogoditi siromasne obveznike.
49.poreske olaksice
Motivi za poreske olaksice mogu da budu
razliciti,socijalnopoliticki,investicioni podsticaji...Olaksice
predstavljaju ustupak drzave u pogledu obveznika,osnovice ,stope
ili iznosa poreskog prihoda. One predstavljaju smanjenje poreskog
prihoda,odnosno poreski rashod. Poreskih rashoda ima dve
vrste:jednima se obvezniku pruza finansijski stimulans a drugima
finansijska olaksisa u nepovoljnim okolnostima u kojima se
nalazi.poreski rashod je slican direktnoj subvenciji tj.umesto da
drzava izdvaja sumu iz budzta ona se odrice dela svog potencijalnog
prihoda.Poreske olaksice mogu se podeliti -prema tome za koji su
porez vezane npr.poreske olaksice u okviru poreza na
imovinu,PDV....-na trajne i privremene-koje se pruzaju u celoj
drzaviili samo u pojedinim granama delatnosti ili regionima-koje
dovode do ne pracanja poreza delimicno ili potpuno ili dovode do
odlaganja placanja poreza-koje se pruzaju pre,u toku ili po
okoncanju aktivnosti-koje pruzaju zemlje uvoznice kapitala da
privuku investicije ili zemlje izvoznice kapitala da stimulisu
svoje rezidente da investiraju u zemlje u razvoju-olaksice u
pogledu poreskog obveznika,osnovice,stope i visine obracunatog
porezaOlaksice u pogledu obveznikasu olaksice koje se daju
obveznicima koji se nadju u situaciji predvidjenoj zakonskim opisom
cinjenicnog stanja npr. Za novoosnovana preduzecaOlaksice u pogledu
poreske osnovicese javljaju u dva oblaika:kao izuzimanje i kao
odbici.Kod izuzimanja, odredjeni objekti se izuzimaju iz
oporezivanja npr.roditeljski i deciji dodatak,stipendije i krediti
ucenicima,penzije...Kod odbitaka, odredjene stavke se oduzimaju u
postupku odredjivanja poreske osnovice npr.umanjenje osnovice za
iznos investicije,standardni odbitak na racun egzistencijalnog
minimuma...Olaksice u pogledu poreske visine stopese pruzaju u vidu
posebnog snizenja stope obveznicima koji se nadju u situaciji
predvidjenoj zakonskim opisom cinjenickog stanjanpr za mala
preduzeca ili pojedinim vrstama dohodka npr.prihodi fizickih lica
od dividendi.Olaksice u pogledu visine obracunatog porezaTo je
poreski kredit. Predstavlja umanjenje poreskog duga. Moze se
odobriti bilo odbijanjem odredjene sume od poreza ili putem
kompenzacije obveznikovog potrazivanja prema drzavi sa poreskim
dugom.kredit se pruza u razlicitim situacijama: da bi se
eliminisalo dvostruko oporezivanje,kod PDVa obveznik ima pravo da
odbije predhodni porez,kod poreza na dohodak fizickih lica olaksica
na ime egzistencionalnog minimuma ili na ime izdrzavanih clanova
porodice. Ako se kredit moze iskoristiti samo u visini poreskog
duga u pitanju je potrosivi poreski kredit a ako se ne iskorisceni
deo kredita jednog supruznika moze preneti na drugog supruznika u
pitanju je nepotrosivi poreski kredit.
50.pojam dvostrukog oporezivanja i fenomeni slicni dvostrukom
oporezivanju
-pojam dvostrukog oporezivanjaPostoji kada se isto lice u vezi
sa istim objektom oporezuje istim ili slicnim porezima za isti
period od strane vise poreskih vlasti koje su istog ranga.potrebnoo
je dapostoje dve razlicite vlasti koje sprovode oporezivanje kao i
iddenticnost 4 elementa: obveznika,oporezivanja,poreza i
perioda.Identicnost poreskog obveznikaOdnosi se na zakonskog
obvenika a na na lice kojoe snosi poreski teret Identicnost
poreskog objektaPodrazumeva jednakost cinjenica cijim podvodjenjem
pod zakonski opis cinjenicnog stanja nastaje poreska
obaveza(cinjenice su:egzistencija poreskog obveznika,prava,novcani
iznosi i transakcije). Nije potrebno da zakonska definicija objekta
bude u obe drzave ista ,vec da su cinjenice koje uslovljavaju
nastanak obaveze u osnovi iste.Identicnost porezaProblem
identicnosti poreza resava se zakljucivanjem ugovora izmedju
drzava,ali ako takav ugovora nije zakljucen identicnost poreza se
utvrdjuje od slucaja do slucaja. Identicnost poreza nije pravni vec
ekonomski problem zato je potrebno utvrditi ekonomsku prirodu
njihovih objekata tj. uporediti objekte relevantnih
poreza.Identicnost periodaPodrazumeva vreme u kom je objekat
nastao. -fenomeni slicni dvostrukom oporezivanjuNedostaju sva
svojstva koja moraju biti identicna da bi postojalo dvostruko
oporezivanjeNadoporezivanje-(sve je identicno osim sto) postoje 2
razlicita poverioca razlicitog ranga npr.federacija i federalna
jedinica. Moze biti medjunarodno npr.PDV naplacuju ii evropska
zajednica i drzava clanica i interno npr. porez na dobit
korporacija je prihod na centralne i lokalne vlasti.Kumuliranje
poreza- ovde se placaju dva razlicita poreza s obzirom na razlicite
manifestacije ekonomske snage. Npr.obveznik je istovremeno
oporezovan subjektivnim porezom na celokupnu neto imovinu i
objektivnim porezom na nepokretnosti.Ekonomsko dvostruko
oporezivanje- oporezuju se dva razlicira obveznika. U pravnom
smislu obveznici su razliciti ali su u ekonomskom smislu isti ili
bar povezani.Prvi slucajnpr u jednoj drzavi je oporezovana zena ali
i muz je oporezovan u drugoj drzavi.Drugi slucaj-npr.raspodeljeni
deo dobiti korporacije se oporezuje dva puta:prvo se na nivou
korporacije plati porez na dobit korporacije ,a onda se na nivou
akcionara oporezuje dividenda porezom na dohodak fizickih
lica.Treci slucaj-oporezuje se dobit filijale iz koje se isplacuju
dividende maticnoj kompaniji i dobit maticne kompanije u koju su
one ukljucene. Takve situacije nazivaju se jos i sukcesivnim
oporezivanjem
51. uzroci dvostrukog oporezivanja
Drzava moze postaviti poreki zahtev u uzem smislu samo prema
licima koja su podvrgnuta njenom teritorijalnom suverenitetu. Do
ovog povrgnuca poreskoj jurizdikciji dolazi ako je pasivni subjekt
sa njom povezan kroz prisustvo odredjenih odlucujucih
cinjenica:rezevljanstvo ,rezidenstvo i izvor.Rezidenstvo kao
personalna cinjenica dovodi do neogranicene,pune poreske
obaveze.ovde poreska jurizdikcija probija granice drzave i
prosiruje se na objekte van njene teritorije.tj.rezidentima se
oporezuje svedski dohodak,odnosno svedska imovina.. ovo je moguce
jer je drzava u stanju da relativno efikasno sprovede postupak
utvrdjivanja i naplate poreza. U ovom slucaju govori se o principu
univerzalnosti poreske obaveze.Izvor kao ekonomska cinjenica dovodi
do uspostavljanja ogranicene poreske obaveze. Drzava oporezuje samo
imovinu koja se nalazi na njenoj teritoriji odnosno dohodak koji
potice sa njene teritorije. U pitanju je teritorijalni princip
rasprostiranja poreke obaveze.U vecini savremenih sistema dolazi do
kombinovanja ove dve cinjenice,pa tako su rezidenti neograniceno
poresko odgovorni ,dok su nerezidenti podlozni teritorijalnom
principu.Do sukoba poreskih jurizdikcija dolazi zato sto u
medjunarodnom javnom pravu nisu postavljena medjunarodno priznata
nacela kojima bi se ogranicavala suverenost drzave u poreskoj
oblasti. Izuzetak je princip ekstrateritorijalnosti na kojem se
zasnivaju poreske privilegije diplaomatskog i konzularnog osoblja.
Okolnost da razlicite drzave primenjuju razlicite odlcujuce
cinjenice dovodi do medjunarodnog dvostrukog oporezivanja, a
preduslov je postojanje situacije sa inostranim elementom.Postoje 3
razlicite situacije:-sukob izmedju neogranicene i ogranicene
poreske obaveze. Tu zemlja rezidenstva oporezuje svedski dohodak
tj.svedsku imovinu, a zemlja izvora nerezidente u odnosu na dohodak
koji proistice sa njene teritorije i imovinu koja je locirana na
njenoj teritoriji. Npr.rezident nemacke ce platiti nemacki porez na
svoj celokupan dohodak a holandski porez za prihode od dividendi
ostvarene u holandiji.-sukob izmedju dve neogranicene poreske
obaveze. Ovde jedna drzava primenjuje rezidenstvo a druga
drzavljanstvo ili obe primenjuju rezidenstvo. Npr.jedna drzava
rezidenstvo pravnih lica odredjuje na osnovu mesta inkorporisanja a
druga na osnovu mesta iz kojeg se efikasno upravlja.-sukob izmedju
dve ogranicene poreske obaveze. Npr. Akcionarsko drustvo-rezident
spanije za svoju stalnu poslovnu jedinicu u belgiji je uzelo kredit
od banke koja je rezident nemacke. Kamata koju nemacka banka
ostvaruje moze biti oporezovana po principu ogranicene poreske
obaveze i u belgiji-kada stalna poslovna jedinica transferise
kamatu svojoj centrali u spaniji,i u spaniji(kao zemlji
izvora)-kada akcionarsko drustvo isplacuje kamatu banci u
nemackoj.
52.odlucujuce cinjenice sukoba poreskih zakona
Drzavljanstvo Samo SAD i filipini koriste ovaj kriterijum.
Ranije se navodilo da se oporezivanje drzavljana moze pravdati
zastitom prava gradjana koju drzava pruza svojim drzavljanima.
Danas kada granice vise nisu toliko bitne za cirkulaciju ljudi i
kapitala, smatra se primerenijom odlucujucom cinjenicom
rezidenstvo. Zemlja drzevljanstva ne moze da oporezuje prihode
odnosno imovinu koja nije na njenoj teritoriji.Rezidenstvo je
stalno ili privremeno fizicko prisustvo lica na odredjenoj
teritoriji.(*to valjda znaci da podrazumeva i prebivaliste i
boraviste) Kod nas je prihvacen koncept tesko promenjivog
prebivalista.(lica koja se isele u inostranstvo zadrzavaju
prebivaliste kod nas). Smatra se da stranci imaju prebivaliste ako
su dobili dozvolu od MUPa za stalnmo naseljenje i imaju nameru da
trajno zive na odredjenoj adresi. Sto se tice boravista,to je
cinjenicni a ne pravni koncept. Predstavlja mesto u kom lice boravi
van svog prebivalista. To znaci da ce lice biti rezident i ako
ilegalno boravi u zemlji. Kod nas rezidentom se smatra fizicko lice
koje:-na nasoj teritoriji ima prebivaliste ili centar poslovnih i
zivotnih interesa-na nasoj teritoriji neprekidno ili sa prekiidima
boravi 183 dana ili vise u periodu od 12 meseci koji pocinje ili se
zavrsava u odnosnoj poreskoj godini. To je uobicajeno
prebivaliste.-je upuceno u drugu drzavu radi obavzanja poslova za
naseg rezidenta ili medjunarodnu organizaciju.Kod nas rezidentom se
smatra pravno lice koje:je osnovano(upisano u registar) ili ima
sediste stvarne uprave i kontrole(efektivno upravlja kompaniom) na
nasoj teritoriji.Zbog razlicitih kriterijuma koji se primenjuju u
razlicitim zemljama moguce je dvojno rezidenstvo. Moze biti
simultano i sukcesivno.Simultavno -U isto vreme je rezident u obe
drzave. npr .kompanija je osnovana u svajcarskoj a ima sediste
uprave u britaniji,bice rezident obe drzave jer svajcarska
primenjuje kriterijum mesta osnivanja a britanija kriterijum mesta
efektivnog upravljanja.Sukcesivno- Postoji kada dolazi do promene
mesta boravka. Npr. Lice je boravilo u italiji 6 meseci( primenjuje
kriterijum 6 meseci) a kod nas 183 dana ili vise(primenjujemo
kriterijum 183 dana),ono je u toj godini i nas i italijanski
rezident.Izvorje teritorija na kojoj se nalazi nepokretnost ,stalna
poslavna jedinica,ili stalan baza u kojoj se obavlja profesionalna
aktivnost,na kojoj se koriste sredstva iz kojih se i splacuju
dividende i naknade iz autorskih i srdnih prava i prava
industrijske svojine i na kojoj je rezident duznik koji isplacuje
kamatu. Ovaj pristup polazi od ideje da samo zemlja izvora treba da
oporezuje dividende ,kamate i autorske naknade koje poticu sa njene
teritorije,kao i dobit od poslovanja koju ostvaruje nerezidentno
preduzece. Danas samo nekoliko latinoamerickih drzava primenjuje
teritorijalni princip kao jedini. Sve ostale zemlje kombinuju
rezidenstvo i izvor.
54.metode za sprecavanje,odnosno eliminaciju dvostrukog
oporezivanja
-Metoda izuzimanjaDrzava ne oporezuje odredjeni dohodak,imovinu.
Tj. dohodak ili imovina koji su putem kolizionih normi koje nemaju
efekat iskljucivosti , prepusteni subjektivnom poreskom pravu
zemlje izvora se iskljucuju iz poreske osnovice u zemlji
rezidenstva. Postoji :Metoda punog izuzimanja-srece se retko.
Zemlja rezidenstva uopse ne uzima u obzir dohodak,imovinu koji su
izuzeti od oporezivanja ,prilikom odredjivanja progresivne poreske
stope.tako obveznici ostvaruju poresku privilegiju jer podlezu
nizim stopama.Metod izuzimanja sa progresijom-zemlja rezidenstva
izuzima dohodak ,imovinu koji su ostvareni ,nalaze se u
inostranstvu ali d bi se eliminisala privilegija takav
dohodak,imovina uzima u obzir prilikom odredjivanja poreske stope
koja se se primenjivati naostatak dohodka,imovine.-Metoda kreditaOd
poreza na svedski dohodak se odbija porez koji je placen u zemlji
izvora.U I fazi zemlja rezidenstva postupa kao da ne postoji
koliziona norma. U II fazi ,dopusta da se porez placen u zemlji
izvora istakne kao poreski kredit na racun poreza utvrdjenog na
svedsku imovinu,dohodak. Postoji:Metod punog kredita-porez placen u
zemlji izvora u podpunosti se odbija od poreza koji uvodi zemlja
rezidenstva,bez obzira da li je iznos placen u inostranstvu veci od
onog koji bi u zemlji rezidenstva trebao da se plati.Metod obicnog
kredita-porez placen u zemlji izvora iztice se kao kredit samo do
iznosa koji bi u zemlji rezidenstva primenom njenih propisa mogao
biti pripisan dohodku,imovini koji su ostvareni u inostranstvu.
Drugim recima ,od poreza koji je u zemlji rezidentstva utvrdjen na
svedski dohodak ,imovinu odbija se manji od sledeca dva iznosa:
iznos poreza obracunat po stopama koje vaze u zemlji rezidenstva,
ili koje vaze u zemlji izvora.-Ostale podele metode poreskog
kreditaDirektni kredit-eliminise se dvostruko pravno
oporezivanje.dosadasnje izlaganje o metodi kredita osnosi se
iskljucivo na direktni kredit.Indirektni kredit-eliminise se
dvostruko ekonomsko oporezivanje. Npr. Ako rezidentni akcionar
istakne kao poreski kredit samo porez koji mu je u zemlji izvora
naplacen po odbitku na naplacene dividende, to je direktni kredit.
Ali ako mu se dozvoli da kao kredit istakne i deo poreza na dobit
korporacija koji odgovara dobiti iz koje su isplacene dividende. To
je indirektni kredit.Kredit za ustedjeni porez nije metoda za
eliminaciju dvostrukog oporezivanja jer dvostruko oporezivanje ne
postoji. Predstavlja poreski investicioni podsticaj. Rezident ce
dohodak ostvaren u zemlji izvora morati da ukljuci u svoj svedski
dohodak ,na koji placa porez po stopi koja vazi u zemlji
rezidenstva,dok poreski kredit nikako ne moze da bude veci od
iznosa poreza placenog u zemlji izvora. Na taj nacin dolazi do
prelivanja poreskih prihoda iz budjetra zemlje uvoznice kapitala u
budjet zemlje izvoznice kapitala. Drugim recima,potrebno je da
zemlja svom rezidetu dopusti da istakne kredit ne samo u odnosu na
porez koji je stvarno placen u zemlji izvora vec i u odnosu na
porez koji bi bio placen da olaksice nije ni bilo.
57.bilateralne konvencije
Problem dvostrukog oporezivanja poceo se resavati sporazumima
izmedju zainteresovanih drzava. Naglo povecanje broja sporazuma
ukazalo je potrebu tipiziranja resenja koja ce se ugraditi u
ugovore. Danas drzave mogu polaziti bilo od solucija sadrzanih u
Model-konvenciji OECD,bilo Model-konvenciji UN i drugim modelima
ili kombinovanjem razlicitih resenja. Najveci uticaj ima
Model-konvencija OECD.Njene osnovne konturePrimenjuje se na sva
lica koja su rezidenti jedne ili obe drzave ugovornice,a odnosi se
na poreze na dohodak i imovinu. Posebno su znacajni clanovi u
kojima se definise pojam rezidenta i stalne poslovne
jedinice.-rezident:koncept rezidenta zemlje ugovornice je vazan u
odredjivanju lica na koja se konvencija odnosi,kada postoji dvojno
rezidenstvo ili istovremeno oporezivanje i u remlji rezidenstva i u
zemlji izvora.Za potrebe konvencije rezident je lice koje je
podlzno oporezivanju na osnovu cinjenice
prebivalista,boravista,mesta uprave ili drugog slicnog kriterijuma.
Ako lice podleze oporezivanju iskljucivo na bazi teritorijalnog
principa(tj.podleze oporezivanju samo za dohodak iz izvora u toj
drzavi ili za imovinu koja se u njoj nalazi) nece se smatrati
rezidentom te drzave. Status rezidenta se dokazuje kod isplatioca
prihoda-rezidenta,potvrdom o rezidentnosti overenom od nadleznog
organa druge drzave ciji je rezident.Da bi se resilo dvojno
rezidenstvo konvencija daje prioritet drzavi gde lice ima stalno
mesto stanovanja. Sekundarni kriterijum je centar zivotnih
aktivnosti. ako ga nije moguce odrediti,daje se prednost drzavi u
kojoj lice ima uobicajeno mesto stanovanja. ako ga ima u obe drzave
ili ni u jednoj,smatrace se da je rezident drzave ciji je
drzavljanin. Ako ima drzavljanstvo obe drzave ili nijedne od
njih,nadlezni organi drzava ugovornica resice ovo pitanje
sporazumno.Kod lica koja nisu fizicka lica(pravnih lica i drugih
organizacija) prednost se daje mestu efektivnog upravljanja.-stalna
poslovna jedinica:jedna zemlja moze da oporezuje dobit preduzeca
druge drzave smo ako to preduzeceposluje preko stalne poslovne
jedinice koja je situirana na njenoj teritoriji i samo u meri u
kojoj se dobit moze prepisati stalnoj poslovnoj jedinici. Izrazom
stalna poslovna jedinica oznacavaju:osnovni oblik,koji podrazumeva
stalno mesto poslovanja preko kojeg se poslovanje preduzeca obavlja
podpuno ili delimicno,zatim gradjevinskajedinica(ako traje duze od
12 meseci) i zastupnicka jedinica(ako neko lice ima i obicno
koristi u drugoj drzavi ovlascenje da zakljucuje ugovore u ime tog
preduzeca).-razgranicenje poreskih jurisdikcija u pogledu pojedinih
kategorija dohodka,odnosno imovineDohodak i imovina mogu se
razvrstati u dve grupe u zavisnosti od nacina na koji je poreska
jurizdikcija poreljena izmedju zemlje rezidenstvstva i zemlje
izvora. I modalitet: pravo oporezivanja iskljucivo je dato jednoj
drzavi ugovornici. Ta koliziona norma ,sa efektom izuzimanja ima
apsolutno dejstvo i dovoljna je da bi se sprecilo dvostruko
oporezivanje.to su situacije:Dobit preduzeca jedne drzave
ugovornice oporezuje se samo u toj drzavi ,osim ako obavlja poslove
u drugoj drzavi preko stalne poslovne jedinice. Autorske naknade
koje nastaju u jednoj drzavi a isplacuju se rezidentu druge drzave
oporezuju se samo u toj drugoj drzavi. Zarade,plate idruga primanja
iz radnog odnosa koja ostvari rezident oporezuju se samo u toj
drzavi osim ako se rad obavlja u drugoj drzavi. Penzije koje se
isplacuju rezidentu oporezuju se samo u toj drzavi. Delovi dohodka
rezidenta,bez obzira na to gde nastaju a nisu regulisani
konvencijom oporezuju se samo u toj drzavi.II modalitet:pravo
oporezivanja nije izkljucivo dato jednoj drzavi vec pojedine
kategorije dohodka,imovine moze oporezovati drzava izvora. Za neke
prihode ,imovinu pravo na oporezivanje nije limitirano npr.dohodak
od nepokretnosti. Za druge je limitirano do odredjenog iznosa
npr.kamate zemlja izvora moze podvrsi porezu po odbitku koji ne sme
biti veci od 10%od bruto kamate... Drzava rezidenstva je duzna da
pruzi olaksicu da bi se izbeglo dvostruko oporezivanje.-metode za
eliminaciju dvostrukog oporezivanjaAko se oporezivanje vrsi jedino
u zemlji rezidenstva,nece doci do dvostrukog oporezivanja,ali ako
se vrsi u zemlji izvora zemlja rezidenstva je duzna da pruzi
olaksicu.eliminacija dvostrukog oporezivanja se moze vrsiti
primenom metode izuzimanja sa progresijom ili primenom metode
obicnog kredita.-konvencija sadrzi posebne odredbe kojim se
uredjuju:Princip nedeskriminacije,postupak sporazumevanja poreskih
organa zemalja ugovornica,razmena obavestenja izmedju njih,pomoc u
naplati poreza,zastita poreskih privilegija diplomatskog i
konzularnog osoblja,prosirivanje teritorijalnog vazenja sporazuma
na zavisne teritorije za cije su medjunarodne odnose jedna ili
druga zemlja ugovornica odgovorne.
63.Porez na prihode od kapitala i porez na ostale prihode
ZPDG je regulisao njihovo oporezivanje u dve glave:I- Porez na
prihode od kapitala obuhvata: poreski tretman kamate,dividende i
drugih oblika ucesca u dobiti privrednih drustava,kao i zakupnine
od izdavanja sopstvenih nepokretnosti.
II- Porez na ostale prihode obuhvata: poreski tretman zakupnine
koja se ostvaruje davanjem u zakup pokretnih stvari i prihoda
ostvarenih izdavanjem nepokretnosti u podzakup.
Dalje ce biti reci samo o prihodima od kapitala.
Prihodi od kapitala se smatraju investicijama, to su prihodi
koji se postizu na osnovu ulaganja kapitala u odredjena sredstva i
profitonosne poduhvate,a da pri tom lice koje ih ostvaruje aktivno
ne ucestvuje u njihovom stvaranju niti u odvijanju poduhvata.
Prihodi od investicija obuhvataju: kamatu, dividendu i druge oblike
ucesca u dobiti privrednih drustava i zakupninu.
Poreski objekat: prihodima od kapitala smatraju se1- kamate po
osnovu zajma,stednih i drugih depozita i po osnovu duznickih i
slicnih HoV2-dividende3-prinose od investicione jedinice otvorenog
investiciong fonda4-prihod od izdavanja u zakup sopstvenih
nepokretnosti
Poreski obveznik- fizicko lice koje ostvaruje te prihode.
Poreska osnovica- to je novcani i nenovcani iznos ostvarenog
prihoda. Vrednost nenovcanih prihoda se utvrdjuje prema trzisnoj
vrednosti prava,dobara i usluga na dan ostvarivanja prihoda.
Nastanak poreske obaveze:1-kod prihoda od kamata- danom
zakljucenja ugovora o zajmu. Njen predmet-poreski dug, nastaje
prilikom svake isplate,odnosno prilikom godisnjeg obracuna
kamate.2-kod prihoda od dividendi- upisom clana privrednog drustva
u registar akcionara. Njen predmet-poreski dug, nastaje prilikom
svake isplate dividende tj ucesca u dobiti.3-kod prihoda od
izdavanja u zakup sopstvene nepokretnosti- danom predaje stvari u
zakup po osnovu zakljucenog ugovora o zakupu nepokretnosti. Njen
predmet-poreski dug nastaje prilikom svake isplate prihoda.
Poreske stope:Stopa na porez na pruhode od kapitala iznosi
15%,osim kod zakupnine- 20%. Efektivna stopa poreza na prihod od
izdavanja u zakup sopstvenih nepokr. iznosi 15%.
Poreske olaksice:Postoje dva oslobodjenja i to samo u odnosu na
kamate:1- na dinarska sredstva po osnovu stednih i drugih depozita
2- po osnovu duznickih HoV ciji je izdavalac RS,autonomna
pokrajina,jedinica lokalne samouprave ili NBS (npr drzavne
obveznice stare stednje, zapisi Trezora i sl)
69. Klasicni sistem poreza na dobit korporacija (btw meni je
Popovic postavio u ovkiru tog pitanja samo Sistemi poreske
integracije,pa cu se na to osvrnuti)
U zavisnosti od toga da li nepovoljnim efektima ekonomskog
dvostrukog oporezovanja treba pridati znacaj i preduzeti mere da se
one eliminisu ili ublaze, razvila su se dva pristupa:
I- Klasicni pristup- korporacija je entitet odvojen od
akcionara, u kome se krije zaseban poreski kapacitet koji treba
oporezovati posebnim porezom,uopste ne vodeci rauna o postojanju
poreza na dohodak fizickih lica koji ce pogoditi prihode od
dividendi u rukama akcionara
II- Integracionisticki pristup:1) Puna integraija poreza na
dobit korporacija sa porezom na dobit fizickih lica- porez na dobit
korporacija treba da placaju fizicka lica,akcionari, tako da bi
celokupna dobit akcionarskog drustva (kako raspodeljena tako i
akumulisana) trebalo da bude pripisana akcionarima i oporezovana na
isti nacin kao i njihovi prihodi.Porez na dobit korporacije
predstavljao bi samo akontacioni porez po odbitku,naplacen od
strane korporacije,koji bi akcionari kasnije mogli da istaknu kao
poreski kredit na racun svoje obaveze po osnovu poreza na dohodak
fizickih lica. Ovaj pristup bi doveo do nelikvidnosti akcionara jer
bi oni morali da plate porez i na ime prihoda koji im uopste nisu
isplaceni u momentu nastanka poreske obaveze (tj akumilisani deo
dobiti).2) tzv. delimicna integracija - svodi se na mere
ublazavanja ili eliminacije ekonomskog dvostrukog oporezivanja
raspodeljene dobiti (dividendi),a ne dotice se akumulisanog dela
profita.
Sistemi poreske integracije
Poreska integracija predstavlja postupak kojim se pruza olaksica
za raspodeljenu dobit, kako bi se eliminisalo ili smanjilo
ekonomsko dvostruko oporezivanje. Danas se poreska integracija
sprovodi samo na nivou akcionara.
I- Eliminacije ek.dvostrukog oporezivanja postizu se :1)Punom
imputacijom2)Izuzimanjem dividendi od poreza na dohodak fizickih
lica
II- Ublazavanj ek.dvostrukog oporezivanja se
postize:1)delimicnom imputacijom2)delimicnom olaksicom za akcionare
, koja se pruza putem:a)konacnog poreza po odbitku na dividende
(Srbija)b)odbitka dela dividendi od osnovice poreza na dohodak
IMPUTACIJA- ovaj metod sprovodi se u tri stadijuma:1)na nivou
korporacije porez se naplacuje na celokupnu dobit korporacije2)na
nivou akcionara-fizickog lica,primljene dividende ukljucuju se u
oporezivi dohodak akcionara, s tim sto je on duzan da ih u poreskoj
prijavi prethodno uveca za odredjeni deo poreza na dobit koji je
platila korporacija. Zatim se akcionaru utvrdjuje porez na dohodak
koji treba da plati.3)akcionar ima pravo na poreski kredit po
osnovu onog dela poreza na dobit korporacije koji je prethodno
imputirao na svoje dividende.
Kroz punu imputaciju ek.dvostruko oporezivanje se potpuno
eliminise,dok u uslovima delimicne imputacije ek. dvostruko
oporezivanje dividendi je smanjeno u poredjenju sa klasicnim
sistemom,ali i dalje postoji.
IZUZIMANJE DIVIDENDI IZ OSNOVICE POREZA NA DOHODAK FIZICKIH
LICA
Ovde fizicka lica nemaju obavezu da ukljuce primljene dividende
u osnovicu poreza na dohodak,niti je drustvo duzno da obracunava
porez po odbitku na isplacene dividende. Sav poreski teret na
dividende svodi se na porez na dobit koji je korporacija platila
pre nego sto je izvrsena raspodela. Ek.dvost.oporez. je
eliminisano.
DELIMICNA OLAKSICA ZA AKCIONARE
Najrasprostranjeniji nacini ovog metoda su 1)odbitak dela
dividende od osnovice poreza na dohodak fizickih lica- u osnovicu
poreza na dohodak se ne ukljucuje odredjeni procenat dividende (u
Francuskoj 50%,u Italiji 60%) i2) snizena stopa poreza po odbitku
na dividende,kao konacnog poreza za tu vrstu prihoda fizickog lica
(u Srbiji)- posto je placen porez na dobit od strane
korporacije,dividende se podvrgavaju samo porezu po odbitku i to po
stopi koja je niza od odgovarajuce stope globalnog poreza na
dohodak fizickih lica. Dividende se ne ukljucuju u osnovicu
globalnog poreza na dohodak.
U oba slucaja ek.dvost.oporez. je ublazeno.
DELIMICNO FAVORIZOVANJE AKUMULISANE DOBITI
Porez na dobit korporacije placa se samo na raspodeljeni deo
dobiti,a ne i na akumulisani,dok su dividende izuzete od poreza na
dohodak fizickih lica. Ovim resenjem koje je zastupljeno u Estoniji
se favorizuje akumulisana dobit na racun raspodeljene.
83. Porez na nasledje i poklon
Porez na prenos imovine bez naknade- ortis causa i inter
vivos.Porez na nasledje- sinteticki i licni. Porez na poklon-
anliticki i subjektivni.Porez kod prenosa imovine za slucaj smrti
se moze postaviti:1)oporezivanje nasledja- osnovica i p.stopa
odredjeni su iznosom koji je naslednik primio(RS)2) oprezivanje
ostavine-osnovica i stopa su odredjeni iznosom koji je ostavilac
ostavio iza sebe.
*poreski objekat: nasledjena ili na poklon primljena 1) stvarna
prava na nepokretnostima. svojina, p.stanovanja, p. zakupa stana na
duze od 1 god ili na neodredjeno,pravo koriscenja gradjevinskog
zemljista u drzavnoj svojini.2) pokretne stvari, gotov novac,
stedne uloge i depozite, novcana potrazivanja, pravo intelektualne
svojine, pravo svojine na polovnom brodu, motornom vozilu ili
avionu (OSIM UDELA U PRAVNOM LICU I HOV)3)poklon jei prenos bez
naknade imovine oravnog lica.- Poklonom se ne smatra prenos prava
na pok. i nep. stvarima, na koji se placa PDV.
*poreski obveznik: fizicko i pravno lice koje nasledi ili primi
bez naknade poreski objekt. Poklonodavac jemci za supsidijarno
placanje ovog poreza. Ako se ugovorom obavezao da ga plati, onda je
on solidarni jemac. Kada se nasledjuje ili prima na poklon
1)nepokretnost koja se nalazi na teritoriji RS, obveznik je i
rezident i nerezident.2)pokretna stvar- nerezident je obveznik
jedino ako se nalazi na teritoriji RS, a rezident u svakom
slucaju.
*poreska osnovica : 1) trzisna vrednost nasledjene imovine
umanjena za iznos tereta koje je obveznik duzan da isplati na dan
nastanka obaveze2) trzisna vrednost poklonjene imovine koju
utvrdjuje PU.-obaveza agregisanja uzastopnih nasledja i poklona - u
slucaju novog poklanjanja ili nasledjivanja izmedju istog ostavioca
i naslednika ili poklonodavca i poklonoprimca- osnovica je zbir
trzisnih vrednosti prethodnih i tekucih poklona i nasledja umanjena
za iznos placenog poreza.
*nastanak poreske obaveze: danom pravosnaznosti resenja o
nasledjivanju tj danom zakljucenja ugovora o poklonu (ako nije
pisana forma-dan prijema poklona)
*poreske stope : PROGRESIVNE 1) drugi nasledni red: 2% do
300.000 i 6000+2,5%preko 300.0002) treci nasledni red ili nisu u
srodstvu : 2,5%
*poreske olaksice: 1)naslednik/poklonoprimac 1.n.r, bracni drug
ALI NE I RODITELJ OSTAVIOCA2) 2.n.r zemljoradnik, prima imovinu
koja mu sluzi za obavljanje poljoprivredne delatnosti+ sa
ostaviocem/pok. ziveo 1 godinu pre smrti 3) 2n.r+stan+
1god4)poklonoprimac na imovinu koja mu je ustupljena u ostavinskom
postupku koju bi nasledio da se poklonodavac odrekao nasledja5)fond
ili fondacija imoine koja sluzi za namene zbog kojih su
osnovani6)specijlna putnicki automobili za obuku vozaca/sa
uredjajima za bolesnike/za taxi/ rent a car7) primalac ili davalac
su RS, AP, JLS8) kada je medjunarodnim ugovorom utvrdjeno da se za
donaciju nece placati porez
*utvrdjivanje i naplata: Porez se utvrdjuje RESENJEM PU, a
dospeva u roku od 15 dana od dostavljanja poreskog resenja.
Obveznik je duzan da p.prijavu podnese u roku od 10 dana od
nastanka obaveze.
84. Porez na prenos apsolutnih prava
Pogadja finansijske i kapitalne transakcije. Od PDV-a se
razlikuje po cilju:A) PDV- cilj- zadovoljenje ljudskih potreba,
pogadja potrosnju(kupceva imovina se smanjuje jer nabavljena dobra
trosi u sferi licne potrosnje) B)Porez na prenos apsolutnih prava
tzv. saobracajni porezi - cilj-prenos ekonomskih dobara(vrednost
imovine se ne menja). Treba da pogodi samo one transfere imovine sa
"jakom poreskom snagom" tj. prodaju nepokretnosti,prenos akcija,
udela u D.O.O i p. intelektualne svojine.
*karakteristike: 1)objektivan i analiticki porez2) posredan
porez3) jednokratan4)javlja se u kombinaciji sa taksom5) prihodi od
poreza ustupaju se 100% jls na cijoj su teritoriji ostvareni6)u
zakonu taksativno nabrojan
*poreski objekat: prenos uz naknadu 1) stvarnih prava na
nepokretnosti(svojina, stanovanje, zakup duze od 1 god ili na
neodredjeno)2) prava intelektualne svojine3)svojine na
upotrebljivanom motornom vozilu/plovno obj/avion4)prava koriscenja
gradjevinskog zemljista5)davanja gradjevinskog zemljista u drzavnoj
svojini u zakup na period duzi od 1 god (osim javnog
g.z)+1)sticanje apsolutnih prava aktom drzavnog organa2)sticanje
svojine odrzajem3)prenos uz naknadu celokupne imovine pravnog lica
u slucaju redovne prodaje, likvidacije ili stecaja4)sticanjem
apsolutnih prava na nepokretmostima i polovnim vozilima/prava
intelektualne svojine iz viska steajne mase i likvidacionog
ostatka5) ili u slucaju statusne promene pravog lica, kada su
akcionari/clanovi pravnog prethodnika uz naknadu u obliku akcija
ili udela dobili i novcanu naknadu koja prelazi 10%nominalne
vrednosti akcija/udela
*poreski obavezniku nacelu- Prodavac. Kupac-supsidijarni jemac.
Solidarni jemac- ako se ugovorom obavezalo da plati porez.Izuzeci:
1)lice kome se gradsko gradjevinsko zemljiste daje na koriscenje
ili u zakup2) davalac izdrzavanja kod ugovora o dozivotnom
izdrzavanju3) sticanja apsolutnih prava po osnovu akta nadleznog
organa- lice na koje je preneto pravo4)slucajevi sa pravnim licem_
lice na koje se prenosi pravo5) ako se akpsolutno pravo prenesi
ugovorom o razmeni-obaveznik je svaki ucesnik u razmeni za pravo
koje prenosi.Za nepokretnosti_ teritorijalni princip.Prenos
intelektualne svojine- nerezident samo ako je prenos ostvaren na
teritoriji RS. Rezident u svakom slucaju.
*poreska osnovica: ugovorena cena u trenutku nastanka poreske
osnovice. Ako je niza od trzisne, nadlezni organ moze utvrditi
poresku osnovicu na osnovu trzisne vrednosti u roku od 60 dana od
prijema poreske prijave.
* nastanak obaveze: u nacelu- danom zakljucenja ugovaora o
prenosu apsolutnh prava 1)nepokretnost overa potpisa stranaka u
sudu/buduca stvar- stupanjem u posed nepokretnosti!oporezuje se i
ako nije zakljucen punovazan ugovor, a sticalac prava je stupio u
posed nepokretnosti. 2)prenos prava po osnovu ugovora o dozivotnom
izdrzavanju-smrt primaoca izdrzavanja3)odluka nadleznog org-dan
pravosnaznosti4)dan pravosnaznosti resenja o deobi stecajne mase
ili danom sastavljanja izvestaja likvidacionog upravnika.
!!ako ovi akti nisu blagovremeno prijavljeni-dan saznanja
poreskog organa za prenos
*poreska stopa: PROPORCIONALNA 2,5%
*poreske olaksice:1) pravo prenosi radi izmirnja obaveza po
osnovu javnih prihoda2)pravo svojine na nepokretnostima dilomatski
i konzularnih pretstavnistva+reciprocitet3)kod ulaganja aps.prava u
kapital REZIDENTNOG AD ili DOO4)kad je obaveznik RS, AP, JLS5)
odredjeno medjunarodnim ugovorom6)na osnovu ugovora od dozivotnom
izdrzavanju pravo svojine na nepokretnosti prenosi na lice koje bi
u svakom slucaju po zakonu to nasledilo!!! ni na renos svojine na
stanu f.l koje kupuje prvi stan , povrsine do 40m , tako da svaki
clan domacinstva dobije do 15m, ako:1) kupac drzavljanin sa
prebivalistem u RS2) do 1.7.2006 nije imao stan u svojini ili
susvojini.Ako je stan veci- srazmerno se placa porez.
*utvrdjivanje poreza: U roku od 10 dana od nastanka obaveze ,
oveznik je duzan da podnese poresku prijavu. PU donosi resenje,
koje dospeva u roku od 15 dana od dostavljanja