This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
1.1.Pojam i definicija poreza.............................................................................................................................................51.2.Svrha oporezivanja .................................................................................................................................................5-61.3.Ciljevi oporezivanja....................................................................................................................................................6
2.MINISTARSTVO FINANSIJA I PRIVREDE ......................................................................................................6-7
2.1.Poreska uprava-kao deo Ministarstva finansija i privrede ...................................................................................7-12
3.ORGANIZACIONE JEDINICE PORESKE UPRAVE....................................................................................12-15
3.1.Organizacija u sedištu(Centrali)Regionalni centar Beograd ..............................................................................16-213.2.Regionalni centri....................................................................................................................................................21-223.3.Centar za velike poreske obveznike(CVPO).......................................................................................................22-233.4.Filijale..........................................................................................................................................................................23
4.RADNOPRAVNI POLOŽAJ PORESKIH SLUŽBENIKA I NAMEŠTENIKA...........................................29-30
5.NAPLATA POREZA............................................................................................................................................29-316.EKONOMSKI PORESKI PRINCIPI.................................................................................................................30-327.STRUKTURA PORESKIH SISTEMA U ČLANICAMA EU..........................................................................32-338.ANALIZA NAPLATE POREZA U SRBIJI.......................................................................................................33-34
8.1.Analiza lokalne naplate poreza............................................................................................................................35-36
kontrolorima i referentima. Radi obavljanja utvrdjenih poslova, Poreska uprava inspektorima Poreske policije
izdaje službenu značku i službenu legitimaciju, a poreskim inspektorima i poreskim izvršiteljima službenu
legitimaciju.
Službena značka i službena legitimacija služe za identifikaciju ovlašćenih službenih lica i dokazivanje
svojstva tih lica u obavljanju službenih radnji.
Poresku kontrolu, utvrđivanje i plaćanje poreske obaveze vrši poreski organ prema odredbama Zakona
o poreskom postupku i poreskoj administraciji. Poresku kontrolu vrši poreska uprava, a istovremeno
vrši redovnu i prinudnu naplatu poreza i drugih poreskih obaveza.
Poreska policija kao posebna organizaciona jedinica Poreske uprave izriče kazne
i zaštitne mere za poreske prekršaje i odlučuje o žalbama izjavljenim protiv rešenja donetih u
poreskom postupku. Poreska kontrola podrazumeva postupak provere i utvrđivanja zakonitosti i pravilnosti
ispunjavanja poreske obaveze. Poresku kontrolu vrši poreska uprava. Poreskom obvezniku će poreska kontrola naložiti da
otkloni nepravilnosti u vezi sa poreskim obavezama, ako je to utvrđeno u toku kontrole.
19
Otkrivanje poreskih krivičnih dela i njihovih izvršilaca obavlja Poreska policija. Poreska krivična dela su
krivična dela, koja kao posledicu imaju potpuno ili delimično Poreska policija podržava sledeće funkcije:
1. planiranje i priprema kontrole poreskih obveznika,
2. neposredna kontrola poreskih obveznika,
Poreska kontrola ima 2 funkcije:
1)Preventivna
2) Represivna.
Plan kontrole zasnovan je na:
1). Oceni poreskog značaja poreskog obveznika
2). Oceni poreskog rizika u vezi sa poreskom dužnikom
3). Oceni uticaja poreske kontrole na efikasnost naplate poreza u određenimdelatnostima.
Prema zakonu, postoje tri osnovna oblika poreske kontrole
kancelarijska kontrola
terenska kontrola
radnje sa ciljem otkrivanja poreskih krivičnih dela.
-Kancelarijska kontrola, proverava se:
1). Matematička tačnost
2). Formalna ispravnost i potpunost poreske prijave i drugih izveštaja koje poreski obveznik dostavlja poreskoj upravi.
-Terenska kontrola, predstavlja skup radnji kojima Poreska uprava proverava zakonitost u radu i
pravilnost ispunjavanja poreskih obaveza od strane poreskog obveznika. Poreski obveznik je dužan da učestvuje u
utvrđivanju činjeničnog stanja i dajeobaveštenje i izjave na zahtev poreskog inspektora o stanju sirovina,
reprodukcionog materijala, polu proizvoda, gotovog proizvoda i opreme, da omogući i uvid u poslovne knjige
i sličnu dokumentaciju. Ako se u postupku poreske kontrole utvrde povrede zakona odnosno nepravilnosti u primeni
propisa, poreskom obvezniku se mogu izreći zakonom propisane mere.
Sa obzirom na vreme u kojem se preduzimaju razlikujemo:
- Mere u toku poreske kontrole
- Mere posle obavljanja poreske kontrole
20
Mere u toku poreske kontrole
- Mere oduzimanja robe
- Mere privremene zabrane obavljanja delatnosti
Mere posle poreske kontrole
Ako poreski obveznik postupi po rešenju poreskog inspektora, postupak poreske kontrole je završen.
Ako ne postupi, Poreska uprava može preduzeti sledeće mere:
- privremeno zabraniti obavljanje delatnosti poreskom obvezniku koji nije postupio po rešenju
poreskog inspektora
- privremeno zabraniti obavljanje pojedenih poslova
- zabraniti raspolaganje sredstvima na svim računima poreskog obveznika,osimizmirenja
poreske obaveze
- privremeno zabraniti otuđenje stvari u slučaju osnovane sumnje da će poreskiobveznik
onemogućiti izmirenje prekih obaveza.
3.2. Regionalni CentriU regionalnim centrima obavljaju se sledeći poslovi: organizacija i sprovođenje operativne politike
Centrale Poreske uprave; koordinacija rada filijala i ekspozitura međusobno i sa Centralom Poreske uprave; koordinacija poreskih kontrola, naplate i poreskog računovodstva; saradnja sa Republičkim javnim prvobranilaštvom u poresko-pravnim i radno-pravnim sporovima; koordinacija održavanja informacionog sistema i praćenja stanja i problema unosa, obrade i naplate javnih prihoda, kao i održavanje lokalne računarske veze; rešavanje po žalbama na odluke donete u prvostepenom poreskom i prekršajnom postupku u filijalama i ekspoziturama.
21
Slika 4. Organizaciona struktura Regionalnog centra 7
3.3. Centar za velike poreske obveznike (CVPO)
Centar za velike poreske obveznike je posebna organizaciona jedinica Poreske uprave koja je počela sa
radom 01.10.2002. godine. Osnivanje ovog Centra predstavljalo je pilot projekat u okviru reforme fiskalnog
sistema i reorganizacije i modernizacije Poreske administracije. U nadležnosti Centra za velike poreske
obveznike su poreski obveznici koji su prema obimu svojih poreskih obaveza veoma značajni za fiskalne
prihode Republike. U pitanju su poreski obveznici koji su na osnovi propisanih kriterijuma stekli status velikih
poreskih obveznika.
Cilj osnivanja ovog Centra je:
-da stvori najpovoljnije uslove ovim obveznicima za izmirenje njihovih poreskih obaveza,
-omogući veću efikasnost u administriranju sledećih javnih prihoda: poreza na dobit, poreza na promet, akciza,
poreza na imovinu, poreza na finansijske transakcije, poreza i doprinosa na zarade i drugih poreza po odbitku, a
po uvođenju i poreza na dodatu vrednost.
U sklopu aktivnosti Poreske uprave na stvaranju neophodnih uslova da se ostvare gore navedeni ciljevi,
jeste i ustanovljavanje elektronske komunikacije sa obveznicima.
7 Slika 4 preuzeta sa http://www.mfin.gov.rs22
REGIONALNI CENTAR
Odeljenje za poresko pravne poslove
Odeljenje za kontrolu
Odeljenjez
a naplatu
Odeljenje za ljudske i
materijalne resurse
Odeljenje za informacioni
sistem i računarsku
podršku
Odsek za upravni nadzor
Punktovi (samo RC Priština)
Odsek za ljudske resursehardver
Odsek za materijalne resurse
softver
Edukacija
CVPO vrši poslove: procene fiskalnog kapaciteta ovih obveznika, prati i kontroliše pravilnost i zakonitost u
- na poreskoj blagajni uplaćen dugovani iznos poreza;
11 Dr.Radičić, Dr.Božidar Raičević, „Javne finansije“, Beograd, 2008.god.,str,1912 Dr.Đorđe Pavlović, Dr.Dinčić Miroslav i Dr. Ristić Žarko,“Utvrđivanje i naplata javnih prihoda“,Beograd,2008.god.,str.11
30
- zaplenjeni novac i prihod od prodaje pokretnih stvari i nepokretnosti prenet na
odgovarajući račun javnih prihoda;
- kada je doneto rešenje Poreske uprave o prenosu stvari u svojini Republike;
- kada je iznos ostvaren prodajom pokretnih stvari i nepokretnosti u postupku prinudne
naplate
Iznos glavne poreske obaveze; Kada poreski obveznik duguje plaćanje više vrsta poreza, a uplaćeni iznos nije dovoljan
da pokrije ukupni poreski dug, pojedine vrste poreza se naplaćuju po redosledu njihovog dospeća. Poreska uprava
će poreskom obvezniku poslati opomenu za plaćanje poreza koji u celostiili delimično nije u roku platio obaveze.
Poreska uprava može odobriti na zahtev poreskog obveznika odlaganje pod uslovom da plaćanje poreskog duga
za obveznika predstavlja neprimereno veliko opterećenje i da nanosi bitnu ekonomsku štetu poreskom obvezniku. Kada
je doneta odluka o odlaganju, poreski obveznik je dužan da obezbed isredstva za obezbeđenja naplate.
Naplata poreza obezbeđuje se u prvom redu polaganjem gotovine. Ukoliko poreski dužnik nema uopšte
ili nema dovoljno gotovine, obezbeđenje poreza vrši se popisom pokretne ili nepokretne imovine
poreskog obveznika.
U postupku obezbeđenja se može izvršiti prodaja popisane imovine. Obezbeđenje se može
sastojati i u sigurnom jemstvu. Ako se poreski dužnik ne pridržava rokova iz Poreska uprava će po
službenoj dužnosti ukinuti rešenje i dospeli, a nenaplaćen poreski dug naplatiti iz:
- sredstava obezbeđenja ili- u postupku prinudne naplate.
- Prinudna naplata poreza
Kada se pokrene postupak prinudne naplate poreza, to ima za posledicu naplatu iz celokupne imovine
poreskog obveznika i plaćanje troškova. Postupak prinudne naplate poreza prekida se u slučajevima:
- ako poreski organ pokrene stečajni postupak protiv poreskog obveznika;- ako poreski organ odobri odlaganje plaćanje obaveze;- ako se utvrdi postojanje greške kod obračuna poreske obaveze koje ima za rezultatznatno niži
porez;- ako poreski obveznik naknadno plati dugovanu obavezu, uključujući nastale troškove.
Postupak prinudne naplate poreza podrazumeva skup izvršnih radnji koje sprovodi poreski organ da bi prinudno naplatio
U cilju smanjenja stope piraterije u okviru Poreske uprave Privredna komora Beograda, Udruženje
informatičke delatnosti je organizovala sastanak Posebne jedinice za proveru legalnosti softvera Poreske
Uprave.“17
A povodom toga održane su obuke za poreske inspektore za proveru legalnosti softvera, jer problem softverske
piraterije predstavlja, po misljenju Poreske Uprave, jedan od nepovoljnjih oblika društvenog ponašanja koji ima
uticaj na privredu, dalji razvoj informacionog drustva i ostvarivanje konkurentskih prednosti na regionalnom
trzistu.
U skladu sa tim, Poreska Uprava je zatražila od svih privrednih subjekata da dostave Izveštaj o stanju
računara, računarske opreme i programa i tako pomogne Poreskoj Upravi da pređe u sledeću fazu legalizacije
softvera u Srbiji.
Ovo je sprovedeno u četiri regionalna centra za obuku Poreske uprave u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i
Kragujevcu obuku je prošlo oko 400 inspektora službe terenske kontrole i Poreske policije.
Tokom obuke su obrađene teme koje ukazuju na negativne uticaje upotrebe nelegalnog softvera na
državu i društvo u celini, zatim knjigovodstveni tretman softverskih proizvoda kao i konkretna uputstva za
prepoznavanje nelegalnog softvera različitih proizvođača.
Tokom treninga su razmenjena konkretna iskustva u oblasti primene Zakona o posebnim ovlašćenjima
radi efikasne zaštite autorskog i srodnog prava i izneti predlozi za unapređenje postojećih procedura za kontrolu
poreskih obveznika i zakonske regulative.
Jasno je da informacioni sistem ne može da bude kreator poreske politike, ali može da pomogne i
omogući da poreski sistem efikasno prati investicije, zapošavljanje, proizvodnju, izvoz, konkurentnost a da
pritom, istovremeno destimuliše prekomernu potrošnju, uvoz , ali i sivu ekonomiju i korupciju.
Inovativni poreski sistemi mogu značajno da doprinesu da poreski obveznici postanu poreski saradnici i
tako doprinesu razvijanju svesti o plaćanju poreza, kao razumnom solidarnom doprinosu ukupnog razvoju i
napretka jednog društva.
Zbog neophodnog uvođenja izmena u strukturi i organizaciji poreske administracije u svetlu integracionih procesa,
sprovode se radionice u organizaciji Intra-evropskih organizacija poreskih administracija IOTA i Poreske uprave Republike
Srbije, na čelu sa direktorom Kancelarije za modernizaciju Pu. Uz stručno rukovođenje poreskih eksperata iz IOTA,
razmatraju se teme koje proizilaze iz integracionih procesa u okviru poreskih administracija i dr.vladinih agencija.
Integracioni procesi zahtevaju reorganizaciju poreskih administracija, i tom prilikom razmatraju se strukturne i organizacione
promene.
17 http://pks.komora.rs
39
Za Poresku upravu ovaj dogadjaj je od posebnog značaja s obzirom da joj je ukazano poverenje da po šesti put bude
domaćin ovakvog značajnog skupa, a srpska poreska administracija je stekla punopravno članstvo u Organizaciji još 2002 u
Rigi, Republika Letonija.
Elektronski servis za podnošenje poreskih prijava za PDV od početka juna dostupan je preko internet
adrese portala Poreske uprave. Do sada je registrovano oko 17 000 PDV obveznika, a postupak je i dalje
otvoren.
Poreska uprava formirala je pilot grupu od 160 PDV poreskih obveznika, koji su vlasnici elektronskih
sertifikata i istovremeno su registrovani za elektronsko poslovanje sa Poreskom upravom, što se može smatrati
uspešnim početkom elektronskog poslovanja poreskih obveznika. Poreska uprava će u narednom periodu razviti
i ostale elektronske servise za potpuno elektronsko poslovanje, pa će poreski obveznici moći da imaju uvid u
stanje na svom poreskom računu, da dobiju elektronske potvrde o izmirenim obavezama, a početkom naredne
godine obezbediće se i dostupnost elektronskog servisa za podnošenje poreskih prijava na ukupan prihod
građana.
Cilj je da se elektronskim poslovanjem u srpskoj privredi ostvare uštede koje se mere stotinama miliona
evra. Izuzeta je mogućnost dobijanja podataka o porezu na imovinu jer je za naplatu tog poreza nadležna
lokalna samouprava, pa nema jedinstvene evidencije na republičkom nivou. Istraživanje koje je
sprovedeno,pokazuje da prosečan privredni subjekat godišnje potroši 30 radnih dana čekajući u šalterskim
redovima . To je veliki gubitak i za velike kompanije, a o malim firmama ne treba ni govoriti. Stručnjaci su
izračunali da je na godišnjem nivou srpske privrede to gubitak od 135 miliona evra, a kada se tome dodaju i
troškovi transporta, izgubljenu dobit, tonere i tone papira, onda je taj gubitak daleko veći.
9.2. Novi mehanizmi rada
Što se tiče inovacija, od 01.jula 2013.god.banke, Poreskoj upravi na osnovu dogovora sa Udruženjem banaka Srbije,
šalju podatke o isplaćenim zaradama svakog dana, tako da državna institucija na dnevnom nivou može da kontroliše
plaćanja poreza i doprinosa od strane poslodavaca. Do sada se to radilo mesečno, a da ovom promenom kada se to radi
dnevno Poreska uprava može da reaguje mnogo brže u situaciji ne plaćanja ovih obaveza.
Dogovor je da se u prvom kvartalu 2013.god. ustali takav mehanizam kontrole poreza i doprinosa od strane Poreske
uprave, po kome će tek po izvršenoj uplati banke isplatiti zarade. U ovom trenutku pronalaze se konkretna rešenja, čime će
se povećati urednost poslodavaca u plaćanju poreza i doprinosa. Poreska uprava je do sada omogućila da svi PDV obveznici
porez na dodatu vrednost mogu da prijavljuju preko internet portala te uprave, posle pilot faze u kojoj je elektronsko
podnošenje bilo omogućeno samo odredjenoj grupi, u maju 2011. je svim PDV obveznicima poštom poslala obrazac prijave
40
za e poslovanje sa uputstvom, čime je počeo postupak regisstracije za elektronsko poslovanje i do sada je registrovano
približno 25.000 PDV obveznika.
Postupak je i dalje otvoren, a registracija kao i elektronsko poslovanje je mogućnost ali ne i obaveza poreskih
obveznika, sam proces je praćen odgovarajućim porukama servisa na sistemu,
sa obaveštenjem o evidencionom broju podnete poreske prijave, kao i sam
status prijave.
Dalje se očekuje modernizacija i profesionalizacija u radu Poreske
uprave u naredne 3 godine, jer je kao kičma države izuzetno važna za državu i
javne finansije.
Očekuje se u 2013. da počne primena unakrsne procene prihoda i
imovine, sa namerom da se obuhvate pojedine grupe poreskih obveznika, a jedna od grupa čiji će materijalni prihodi biti
preispitani biće stečajni upravnici.
Naša zemlja se nalazi na 143.mestu, od 183 zemlje, po jednostavnosti u plaćanju poreza i u našoj zemlji se porez plaća
godišnje čak 66 puta, a recimo u Švedskoj samo dva puta, cilj je da u naredne tri godine budemo na toj listi 50.ti. Uvidom u
stanje na terenu ustanovljeno je da ljudi u Poreskoj upravi sede na tonama papira, bez arhiva i da je situacija katastrofalna
kao i komplikovane procedure, tako da se očekuje najkasnije do 30.juna 2014.god. eliminisati sve nepotrebne procedure a
svi poreski obveznici treba da predju na elektronski način komunikacije, s obzirom da ne postoji ozbiljan IT sistem, treba
stvoriti kompletan, moderan jedinstveni sistem.
Radi se preciznom poreskom kalendaru za slanje poreskih rešenja, kako se ne bi dogadjalo da se na poresko rešenje
čeka i do 6 meseci. Što se tiče kadrovske politike za prijem direktora u Filijalama Poreske uprave oni će putem konkursa
morati da ispune određene kriterijume i ozbiljne testove znanja i sposobnosti. Mora da postoji sistem u radu i politici
Poreske uprave gde se poreski obveznici tretiraju na dostojan i kulturan način, ali sa druge strane oni moraju da ispunjavaju
svoje obaveze.
U rad je uključen i specijalni savetnik za reformu poreskog sistema i modernizaciju Poreske uprave Ivan Simič, koji
je jedan od vodećih poreskih stručnjaka Slovenije, a njegov zadatak je da pomogne reformu poreske administracije, ali i
otvoren za sugestije obveznika, gradjana ali i zaposlenih u Pu.
Mora se raditi na omogućavanju što bržeg plaćanja poreza.
Najavljeno je da će iz budžeta za 2013.godinu biti obezbeđen novac
za kompletnu modernizaciju Poreske uprave Srbije, iako je najveće
smanjenje budžeta baš u okviru ovog ministarstva kao i početak
unakrsne kontrole imovine koja će početi od stečajnih upravnika,
41
ozbiljniju kontrolu kladionica i priredjivača igara na sreću. Lako otklonjivi se ispravljaju već, a zatim slede sistemske
promene i elektronska komunikacija do kraja 2014.godine.
„Od 2013.godine poreznici će obavljati unakrsnu kontrolu imovine, do tada imućni građani Srbije mogu
poreznicima dobrovoljno da prijave šta sve poseduju. Od štednje u bankama do njiva. Pojedini su sve što imaju državi
deklamovali i tokom 2004.godine, pa će novi popis pokazati da li im je imovina rasla istim tempom kao i registrovani
prihodi. Unakrsna kontrola poreznike bi između ostalog trebalo da dovede do neprijavljenih, pa i neoporezovanih prihoda.
Ideja je da se utvrdi dakle da li je nekom porasla imovina, ako mu je za pet godina na primer porasla za 20000 evra, trebalo
bi da ima dokaz da su mu i prihodi porasli toliko. Ukoliko je u međuvremenu prijavio za svega pet hiljada evra veće
prihode, moraće da dokaže odakle mu preostalih petnaest hiljada. I ako država unapredi svoju evidenciju, van domašaja je
sve ono što imućni građanin poseduje u inostranstvu.“18 To nije problem samo u Srbiji, upravo zbog toga se poslednjih
meseci javlja napetost u odnosima Švajcarske i nekih evropskih zemalja, tako da se postavlja pitanje treba li ona da
obelodani uloge u Švajcarskim bankama.
Poreski obveznici su dobili mogućnost da produže rok otplate poreskog duga sa 12 na 24 meseca,
budući da je republički parlament usvojio izmene zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, kojima
je to predviđeno, usvojenim izmenama smanjuje se i stopa kamaate koja se obračunava za vreme odloženog
plaćanja poreskog duga, koji je zahtev za odlaganje podneo pre dospelosti tog duga. Poreska uprava ubuduće će
obavljati poslove koje su do sada bile u nadležnosti državne uprave u oblasti igara na sreću kao i one na
izdavanju i oduzimanju ovlašćenja za obavljanje menjačnih poslova i kontrole istih što je bilo u nadležnosti
deviznog inspektorata.
9.3.Moguća buduća rešenja
18 Ministarstvo finansija i privrede, „Uputstvo o naplati poreza od neurednih poreskih dužnika“, Beograd,2011.god, str.1042
Izmena Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji
Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji je donet 2002.godine i od tada je u većoj ili manjoj meri,
menjan trinaest puta. Zbog ltoga je Ministarstvo finansija oformilo Radnu grupu za izradu novog teksta. Navedena aktivnost
je sinhronizovana sa donošenjem korporativne strategije i izradom nove organizacione šeme Poreske uprave, odnosno
novog akta o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta, čime su se stekli uslovi za izmenu odredbi koje se odnose
na organizacionopravni aspekt Poreske uprave i radnopravni položaj poreskih službenika i nameštenika.
Ovo je trenutak kada treba doneti odluku i dati odgovor na pitanje da li izmene sprovesti kroz odredbe ZPPPA ili
doneti poseban zakon o poreskoj administraciji kao Zakon o poreskoj upravi?
U samoj Poreskoj upravi, mišljenja po ovom pitanju se bitno razlikuju. Dok jedan broj stručnjaka podržava predlog
za izmenu postojećeg zakona u njegovom punom obimu, a zagovornici ovakvog shvatanja tvrde da se tako čuva celovitost
Poreske uprave sa svim njenim funkcijama, dotle protivnici smatraju da je neophodno doneti Zakon o poreskoj upravi kao
poseban zakon.
Smatram da je predlog koji ide u prilog donošenja posebnog Zakona bolje utemeljen i da za to postoje razlozi, od
kojih želim da navedem određeni broj. U postojećem zakonu su odredbe koje uređuju organizaciju i radnopravni položaj
poreskih službenika i nameštenika rasute, zbog čega ih treba sistemski i pravno tehnički urediti. Zakon je obiman, u
postupcima izmena i dopuna dodato je još mnoštvo članova, koji uglavnom sadrže dopunu postojećeg teksta. Od ukupnog
najveći broj članova obrađuje materiju poreskog postupka. Zakoni kojima se uređuju pravila postupka, u našem pravnom
sistemu su uglavnom odvojeni od zakona kojima se uređuje organizacija i način rada organa koji taj postupak sprovode.
Poreska uprava je izuzetno značajan organ sa velikim brojem zaposlenih. Funkcionalno pozicioniranje u okviru ministarstva
svrstava Poresku upravu u red drugih organa čiji je delokrug segmentiran u delovima državne administracije koja se bavi
raspodelom sredstava budžeta.Pritom za određivanje položaja i mesta u sistemu državnih organa, posebno treba imati u vidu
da ona nije striktno administrativna organizacija, već organizacija koja ubiranjem poreza i drugih javnih prihoda obezbedjuje
oko 80% sredstava budžeta Republike Srbije. To dalje znači da ovaj državni organ treba da ima veću samostalnost u radu,
koja bi se obezbedila smanjenjem broja hijerarhijskih nivoa odgovornosti, odnosno izdvajanjem i uspostavljanjem direktne
linije rukovođenja pod ingerencijom predsednika Vlade ili na drugi sličan način. Definisanjem pozicije Poreske uprave na
ovakav način, bila bi poboljšana koordinacija rada sa Vladom i dr. državnim organima, a porezi koje plaćaju građani
delotvornije pretvarali u visokokvalitetne javne usluge.
U prilog odluci o donošenju posebnog Zakona su naša zakonodavna tradicija, jer je Srbija još u drugoj polovini XIX
v. imala poseban zakon koji je regulisao organizaciju, način rada i nadležnosti PU i uporednopravna iskustva u mnogim
državama, gde već postoje posebni zakoni koji regulišu ovu materiju kao što je Slovenija. Ukoliko bi bio donet ovakav
zakon, smanjila bi se potreba za donošenjem velikog broja podzakonskih akata.
Posebno značajno mesto zauzima pitanje plata zaposlenih, gde su stavljeni u nejednak pravni položaj, a njihov rad
vrednuje u posebnim službeničkim sistemima, koeficijenti za utvrđivanje plata državnih službenika i nameštenika
43
predstavljaju problem, jer su velike razlike u zvanjima za poreske službenike u odnosu na zvanja državnih službenika u
opštem službeničkom sistemu. Ukoliko se donese posebni Zakon, neophodno je da se regulišu delokrug organa,
organizacija, upravljanje i nadležnost Centrale, saradnja sa drugim državnim organima, saradnja sa međunarodnim
organizacijama, položaj zaposlenih kao ljudski supstrat organizacije, i to zvanja ocenjivanja, uslovi za njihovo napredovanje,
plate, stimulativno nagradjivanje, ovlašćenja i obaveze poreskih službenika, obezbedjenje sredstava za rad idr.
U okviru dela zakona koji reguliše delokrug i ustrojstvo Poreske uprave, treba ugraditi norme, kao što su veća
specijalizacija organizacionih jedinica, time se omogućava usmeren pristup rešavanju problema u pojedinim oblastima
oporezivanja i ujednačena primena propisa na nivou cele Poreske uprave.
Edukacija zaposlenih treba da zauzme mesto u Zakonu kroz sistem obrazovanja i treninga na osnovama najnovijih
svetskih iskustava. Sledeći pozitivna iskustva drugih zemalja.
Zakon takođe treba da sledi trendove reforme državne uprave u Srbiji i da uredi takav radnopravni položaj i uslove
rada u kojima poreski službenici mogu da prate reformu i budu njen sastavni deo.
44
ZAKLJUČAK
Značaj Poreske uprave u Srbiji i položaj poreskih službenika, predstavljaju važna praktična i teorijska
pravna pitanja, koja nisu rešena adekvatno značaju posla koji ovaj organ, odnosno poreski službenici obavljaju
za državu. Kada govorimo o naplati poreza u Srbiji, nesporno je da imamo manji procenat dobrovoljnog
izmirivanja poreske obaveze u odnosu na zemlje razvijene tržišne ekonomije zbog nedovoljno razvijene poreske
kulture, pa samim tim i poreske discipline, što je dodatni izazov za Poresku upravu da kroz plansku i intenzivnu
obuku svojih službenika, stvori odgovornu, stručnu i profesionalnu poresku administraciju, što je i strateški cilj
reforme državne uprave na putu ka evropskim integracijama.
Imajući u vidu značaj funkcije naplate, Poreska uprava je paralelno sa sprovođenjem poreskih zakona
donetih u sklopu reforme poreskog sistema Srbije, reformisala i organizaciju poreske administracije. Dakle,
uspešnost naplate u najvećoj meri zavisi od blagovremenog prikupljanja porebnih informacija o imovini
obveznika, odabiru kvalitetnog sredstva na kome će se ustanoviti prioritetno založno pravo iz kojeg će se
izvršiti naplata za slučaj da poreski obveznik sam ne plati dug, praćenjem samog postupka obezbeđenja naplate
i same naplate od strane pretpostavljenih rukovodilaca, od uspešne koordinacije sa ostalim unutrašnjim
organizacionim jedinicama Poreske uprave, ali i od uspešne saradnje sa ostalim državnim organima koji
45
učestvuju u pojedinim fazama obezbeđenja i naplate poreza. Sistematskim praćenjem izmirivanja poreza i
brzom prinudnom naplatom se sprečava gomilanje poreskog duga, sprečava poreski obveznik da osujeti,
onemogući ili učini neefikasnom naplatu, ali i gubljenje traga poreskim obveznicima.
Položaj Poreske uprave u Srbiji i status poreskih službenika se svakako ne mogu izjednačiti sa
uvažavanjem rada i doprinosa organa poreske administracije, nastojanjima države da izvrši svoju ulogu
pokretača društvenog razvoja sa radnopravnim statusom, ugledom, uslovima rada, platom i drugim
beneficijama poreskih službenika ne samo u zemljama Evropske Unije, već i dr.uređenim zemljama sveta.
Značaj državnog organa i ove kategorije službenika na međunarodnom planu a zapostavljenoj na domaćem,
izraženi su u velikoj meri. Ovaj disbalans mora se ublažiti u periodu kada se priprema pristupanje Evropskoj
Uniji, a u saradnji sa Međunarodnim monetarnim fondom- reforma poreskog sistsema, jer se ova reforma kao i
reforma državne uprave ne mogu sprovesti bez izmene statusa Poreske uprave u sistemu državnih organa,
izmene organizacione strukture, načina upravljanja Poreskom upravom i aktivne uloge poreskih službenika.
Sa razvojem privatizacije, prelaskom na tržišnu privredu i sa reformom poreskog sistema problem
naplate poreza je postao složeniji i teži. Stoga je poželjno da u svakom konkretnom slučaju utvrditi da li dužnik
nije eventualno zapao u teškoće plaćanja zbog izvesnih okolnosti koje su nastale bez njegove krivice.
46
LITERATURA
1. M. Dinčić i drugi, „ Poreska i carinska politika“, VPŠ Čačak, 20062. „Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji“3. „Zakon o porezima na imovinu“4. Dr.Đorđe Pavlović, Dr.Dinčić Miroslav i Dr. Ristić Žarko,“Utvrđivanje i naplata javnih
prihoda“,Beograd,2008.god.5. Ministarstvo finansija i privrede, „Uputstvo o naplati poreza od neurednih poreskih dužnika“,
Beograd,2011.god.6. Aleksandar Mitrović,“Naplata poreza na dohodak građana u praksi“, Niš,1998.godina7. Dr.Radičić, Dr.Božidar Raičević, „Javne finansije“, Beograd, 2008.god.