1
2
PONUDA P-108-V1/E12
SISTEM ZA PROIZVODNJU TOPLOTNE ENERGIJE IZ ANIMALNOG OTPADA I
BIOMASE, KAPACITETA 5 t/dan I SNAGE 1000 kWt
MI Mati Novi Sad
Banja Luka, 09. Maj, 2012.
Shodno prethodnim razgovorima slobodni smo ponuditi isporuku,
montau i putanje u rad sistema - postrojenja za proizvodnju
toplotne energije iz animalnog otpada i biomase. UVOD
Zatita ivotne sredine, a i energetska efikasnost u prvom redu,
ostvaruje se smislenim upravljanjem prostorom za to je nuno dobro
poznavanje tog prostora, njegovih obiljeja, vrijednosti,
osjetljivosti i ugroenosti. Tek tada mogue je objektivizirati
probleme, utvrditi uzroke i pronai najdjelotvornija rjeenja.Stoga
odabir strunog izvoaa koji ima viegodinje iskustvo i posebno prati
trendove i tehnoloka dostignua iz predmetne oblasti ima presudno
znaenje.
U ovoj ponudi nalaze se tehniki i finansijski parametri Sistema
za proizvodnju energije iz bio mase i animalnog otpada.
TEHNIKI DIO PONUDE
1. Specifinosti konstrukcije:
Sistem je namijenjen za spaljivanje animalnog otpada,
tehnologijom gasifikacije i naknadnog sagorjevanja, pri emu se kao
pomono gorivo koristi usitenjeno drvo, usitnjena slama ako je u
pitanju automatska dobava goriva ili komadno drvo i drvni otpad u
sluaju runog loenja. Sistem se isporuuje integrisan sa izmjenjivaem
toplote.
Osnovni tehniki podaci
Sistem se sastoji od ureaja za spaljivanje animalnog otpada,
kapaciteta do 5 t na dan i sistema za korienje toplotne energije
kapaciteta 1000 kW. Predvieni period rada ureaja je 24 sata/dan.
Osnovno gorivo: animalni otpad iz klaonice. Pomono gorivo:
usitnjena slama, usitnjeno drvo (drvna sjeka), drvni otpad ili
cjepanice drveta, Hd=11 000 - 12000 kJ/kg, vlanosti W 40%.
Temperature u komori za gasifikaciju biomase 800-1100 oC.
Temperatura u primarnoj komori za sagorjevanje: 800-1100oC.
Temperatura u sekundarnoj komori za sagorjevanje: 1000-1200oC uz
vrijeme boravka gasovitih produkata u zoni iznad 1000 oC ne manje
od 2 sec.Sistem se izvodi u skladu sa veeim propisima Republike
Srbije i preporukama Evropske unije. Blok ema funkcionisanja
procesa data je na slici.
2. Skladitenje, priprema i doziranje pomonog goriva i otpada
2.1 Pomono gorivo
Predvieno je da se dobava pomonog goriva u komoru za
gasifikaciju biomase bude automatski, sa opcijom runog loenja.
Predvieno je da se kao pomono gorivo u sistemu koristi usitnjena
slama ili odbaena prostirka za svinje (stelja), ali u obzir dolazi
i drvna sjeka, kao i krupni drvni otpad (u sluaju runog loenja).
Sistem za automatsku dobavu pomonog goriva sastoji se iz: glavnog
spremnika za skladitenje usitnjene slame, opremljenog hidraulikim
izvlakaem i punim dozatorom. hidraulikog sistema za ubacivanje
pomonog goriva u zonu gasifikacije.
Napomena: Sistem za usitnjavanje slame ili stelje nije sastavni
dio ove ponude.
U ovom sluaju pored automatskog, predvieno je i runo loenje
krupnog drvnog otpada (cjepanica) runo.
2.2 Animalni otpad
Predvieno je da se ovaj sistem izvede kao poluautomatski, sa
arnim loenjem, uz pomo hidraulike.
Kod poluautomatskog sistema, dobava otpada vri se u serijama
nakon punjenja spremnika koje se vri runo ili putem elevatora.
Sistem upravlja potpuno automatski punjenjem i pranjenjem spremnika
te otvaranjem i zatvaranjem Komore za gasifikaciju i sagorijevanje
animalnog otpada. Spremnik je kapaciteta do 250l. Sistem je
hidraulini i predvieno je da se puni otpadom koji nije prethodno
pripremljen, osim iznutrica i koje se prethodno moraju rasjei radi
pranjenja sadraja vodom. Punjenje se vri arno tako to se svaka ara
runo ubaci u spremnik otpada, u koliini do 150 kg i onda pomou
utovarne rampe i hidraulikog mehanizma automatski ubacuje u
primarno loite sistema. Rad sistema za utovar povezan je sa
sistemom regulacije ureaja, tako da je gorivo mogue ubaciti u
komoru samo ako su u komori postignuti odgovarajui temperaturni
uslovi, ime se spreava rad ureaja u reimima koji bi doveli do
poveanih koncentracija emisije gasovitih produkata.
Slika: Blok dijagram funkcionisanja procesa
3. Sistem za gasifikaciju i sagorjevanje otpadne biomase
3.1 Komora za gasifikaciju biomase (slame ili stelje)
Komora za gasifikaciju biomase izvedena je u cilindrinom obliku
sa nepokretnom konusnom reetkom, uraenom od elinog liva, gdje se
gorivo dozira odozdo pomou prethodno opisanog hidraulikog sistema
za dobavu u sluaju automatskog rada. Doziranje moe biti i odozgo
kroz vrata komore u sluaju runog loenja. Komora je opremljena
revizionim otvorom i vratima za runu loenje gorivom. Na komori se
nalazi sistem distribucije vazduha spojen sa ventilatorima,
frekventno regulisanim putem PLC sistema za upravljanje. Komora je
sa unutrarnje strane obloena amotom na bazi aluminijum trioksida,
otpornim na visoke temperature, debljine 25 cm. Sa vanjske strane
komore nalazi se dvostruki elini plat koji ima dvojaku funkciju.
titi radni prostor i operatera od direktnog dodira sa visokim
temperaturama, a istovremeno predgrijava vazduh potreban za proces
rasplinjavanja. Otpepeljavaje sistema se vri runo. U komori je
ugraen temperaturski senzor koji daje podatke o temperaturi koja
vlada unutar komore i proslijeuje ih prema PLC jedinici koja na
bazi istog vri upravljanje sistemom.Slika: Komora za gasifikaciju
biomase
3.2 Primarna komora za gasifikaciju i sagorijevanje animalnog
otpada
U primarnoj komori cilindrinog oblika sa nepokretnom konusnom
reetkom, gorivo se dozira odozgo preko otvora koji se nalaze na
vrhu zarubljene konusne kupole primarne komore. Na dnu primarne
komore nalazi se amotni klin konusnog oblka, sa vrhom od elinog
liva, koji omoguava pravilno raspodjelu goriva-animalnog otpada na
istoj te pomae proces gasifikacije i sagorjevanja posebnim sistemom
dobave vazduha. Na vrhu komore se nalazi prethodno opisani
poluautomatski sistem za ubacivanje animalnog otpada. Pored toga na
dnu komore se nalazi reetka za otpepeljavanje uraena od elinog
liva, sa mehanizmom za runo otresanje pepela. Na primarnoj komori
se nalazi sistem za distribuciju vazduha, spojen sa ventilatorima,
frekventno reguliran putem PLC-a. U primarnoj komori je smeten
termperaturni senzor koji daje podatke o temperaturi koja vlada
unutar komore i proslijeuje ih prema PLC jedinici. Sa vanjske
strane primarne komore nalazi se dvostruki elini plat izveden
istovjetno kao i na komori za gasifikacija biomase. Primarna komora
je sa unutranje strane ozidana amotnom opekom na bazi aluminijum
trioksida, otpornom na visoke temperature, debljine 25 cm. Komora
za gasifikaciju biomase (slame) dobijene gasove usmjerava putem
venturijevog mlaznika ka primarnoj komori koji predaju toplotnu
energiju biomase potrebnu za poticanje i odravanje procesa
gasifikacije i sagorijevanja otpada u primarnoj komori.
Slika: Primarna komora za gasifikacija i sagorijevanje animalnog
otpada sa utovarnim ssitemom (na desnoj strani je komora za
gasifikaciju biomase).
3.3 Sekundarna komora
Sekundarna komora je obliku horizontalnog cilindra i slui za
dogorjevanje gasova nastalih u primarnoj komori. Ista je povezana
sa primarnom komorom spiralnom mlaznicom koja daje traene
parametre. Komora je obloena posebnom vrstom amota koja je otporna
na visoke temperature, abrazivne i erodibilne efekte. U komori se
postiu temperature sagorjevanja i do 1200oC, dok gasovi u samoj
komori provode najmanje 2 sekunde, to je posebno bitno radi
eliminsanja emisije dioksina, furana, sagorijevanje CO te
eliminisanje drugih organskih spojeva. Na sekundarnoj komori nalazi
se sklop za distribuciju vazduha, opremljen frekventno regulisanim
ventilatorima upravljanjim putem PLC-a. Sklop za doziranje vazduha
u sekundarnu komoru je izveden u viestepenom reimu u cilju
redukcije emisije NOx-a. Sekundarna komora opremljena je senzorom
temperature i senzorom O2 putem ijih signala se regulie proces u
samoj komori ali i drugim dijelovima ureaja. Dobijena energija
predaje se u izmjenjivaki sklop koji moe biti toplovodni,
vrelovodni, vrelouljni ili parni.
Slika: Izgled sekundarne komore u sklopu sa izmjenjivaem
toplote
4. Izmjenjiva toplote
4.1 Toplovodni izmjenjiva
U ponudu ulazi doboasti (shell and tube) razmjenjiva toplote,
odnosno kotao utilizator, vertikalne izvedbe, snage 1000 kWt, reima
90/70oC (ili 110/75oC), sa pripadajuom armaturom, koja ukljuuje
cirkulacionu pumpu, prirubnice, ventile i razdjelnike za polazni i
povratni vod, kao i mjerae pritiska i temperature u sistemu. Uz
toplovodni izmjenjiva, moe da se isporui i pneumatski odstranjiva
ai i pepela.
Napomena: Ureaj za automatsko odrstanjivanje ai i pepela nije
predmet ove ponude
4.2. Ekspanzioni sistem U skladu sa standardom u sastav sistema
kotlovnice ulazi ekspanziona posuda sa ureajem za automatsko
dopunjavanje prema vaeim standardima, Ureaj za odravanje pritiska
sa pumpama, za precizno odravanje pritiska 0,2 bara (2 pumpe i 2
prestrujna ventila), sa integrisanim ureajem za nadopunjavanje
vode. i upravljako regulacionom; ekspanzioni spremnik, primarna
posuda, sa senzorom za mjerenje sadraja vode, sa kompletom za
montau na strani vode (montana cijev, ispusni ventil i sigurnosni
ventil 2 bara), mjehom od nepropusnog butila, odzrakom i odvodom za
kondenzat; meuspremnik, za zatitu ekspanzionih posuda od previsoke
temperature; ekspanziona buffer posuda za stabilizaciju i smanjenja
uestalosti rada pumpi, sa vazdunim jastukom (prednamjeteni pritisak
zranog jastuka u posudi P0 = 4 bara).
4.3. Sistem za pripremu vode za kotlovnicu Ureaja za omekivanje
vode u dupleks varijanti sa potpuno automatizovanim radom. Dovoljno
je samo u posudu za so povremeno sipati tabletiranu so, a ureaj e
pomou automatske upravljake glave sam prebaciti rad na drugu kolonu
i izvriti protivstrujno pranje, regeneraciju i ispiranje zasiene
kolone. Koristi se tamo gde je potreba za omekanom vodom
kontinualna. Dozirnog sistema za kondicioniranje vode. Voda koja
naputa omekivac je neto nie pH-vrednosti, pa je neophodno dodavati
hemikaliju kojom e se ona podii na nivo koji odgovara zahtjevanom
kvalitetu kotlovske vode, tj. pH=9,5-10.
4.4. Rashladni sistem
Ukoliko nemanmo kontinualne i pouzdane potroae toplotne energije
sistem se mora opremiti ureajem za hlaenje. Isti moe biti izveden
putem rashladnog sistema voda-vazduh ili voda-voda. U izvedbi
postoje oba rijeenja, a izbor istih zavisi od resursa kojim
raspolae lokacija.S obzirom da na lokaciji postoji bunarska buotina
kapaciteta 1000 l/min , predvien je sistem hlaenja voda-voda preko
rashladnog doboa.
.
5. Tretman dimnih gasova
Nakon preuzimanja toplote u izmjenjivau dimni gasovi ulaze u
mehanike odvajae gdje se eliminie emisija lebdeih estica. Taj
postupak se odvija u dvostepenom ciklusu nakon kojeg isti ulaze u
dimovodni kanal. Tako pripremljeni dimni dimni gasovi iz mehanikih
odvajaa estica (multiciklon) izlaze sa sadrajem lebdeih estica
manjim za minimalno 97% od ulaznih parametara. Odvojene estice
prikupljaju se u spermniku unutar ureaja a pranjenje se moe vriti
runo u posudu ili kontejner.
Slika: Mehaniki odvajai lebdeih estica
6. Ventilator dimnih gasova i dimnjak
Ventilator dimnih gasova ima funkciju da osigura podpritisak u
cijelom sistemu, a time i transportuje dimne gasove u dimnjak. U
sistemu se nalazi ventilator dimnih gasova koji ima regulaciju
protoka, koja je povezana u PLC sistem automatskog upravljanja.
Dimnjak je samostojei, adekvatne visine i prenika i izolovan
mineralnom vunom debljine 50mm sa oblogom od aluminijunskog lima.
Isti je izveden iz elinog lima povezan za temeljnu podlogu anker
vijcima. Temperatura dimnih gasova je do 200oC.
7. Sistem regulacije i nadzora
Ovakav sistem zbog svojih karakteristika i namjene spada u
tehnoloki i tehniki sofisticirane sisteme. U procesu projektovanja
upravljanja sistemom polazilo se od zahtjeva da rjeenje regulacije
procesa mora zadovoljavati najstroe kriterijume kad je u pitanju
sigurnost, zatita na radu, pouzdanost i upravljivost. Pri tome se
vodilo rauna da se rjeenje uklopi u koncept energetski visoko
efikasnih sistema kako u segnmentu odvijanja samog procesa tako i u
segmentu upravljako regulacione opreme. Energetska efikasnost
procesa predstavlja maksimalno iskoritavanje otpada kao goriva u
energetskom smislu to je podrazumjevalo cjelovitu optimizaciju svih
komponenti sistema. Tako je i efikasnost upravljako regulacione
opreme podrazumjevala primjenu takvih tehnikih rjeenja koja daju
garanciju za minimalnu potronju elektrine energije.
7.1 Upravljanje
Upravljanje sistemom uraeno je na bazi PLC tehnologije pri emu
je direktno upravljanje, kontrola, nadzor i regulacija osigurana
putem HMI terminala odnosno LCD monitora osjetljivog na dodir.
Putem istog rukovaoc sistemom u svakom trenutku ima uvid u sve
bitne dijelove sistema procesa, odnosno, postrojenja. Treba
naglasiti da je sistem upravljanja uraen i prilagoen nivou
srednjekolskog obrazovanja rukovaoca. Na istom ureaju rukovaoc moe
vriti podeavanje i finu optimizaciju sistema unutar zadanih reima i
opsega.
7.2 Mjerenje i regulacija
Mjerenje procesnih veliina (temperature, pozicije, kiseonik,
pritisak, protok) vri se direktnim ili indirektnim putem
indikatorima i ureajima renomiranih svjetskih proizvoaa ( Sick,
Jumo, Turk) koji daju garanciju visoke preciznosti, pouzdanost i
brzog odziva. Cjelokupna mjerno-regulaciona oprema (osim
indikatora) smjetena je u upravljaki ormar koji izveden optimalno u
skladu sa rjeenjima i moguim zahtjevima.
Slike: Senzori pozicije ureaja za dobavu otpada
7.5 Software
Softver za praenje i upravljanje procesom je baziran na
fazi-neuronskim numerikim algoritmima koji neprekidno i u realnom
vremenu obrauju podatke dobijene sa indikatora te daje upravljake
signale za regulaciju sistema.
7.5 Operativne funkcije
Sistem upravljanja baziran je na PLC-u koji ima integrirane
ulaze, izlaze i periferne jedinice, sa mogunou povezivanja na
raunar. Predvieno je da se isporui sistem regulacije baziran na
verziji PLC regulatora, sa upravljakim ormanom u kome e biti
integrirani svi upravljaki elementi. Temperaturni senzori koji su
sastavni dio regulacije, s obzirom na oekivane visoke temperature
gasova sagorjevanja u procesu su su specijalne izvedbe sa keramikom
izolacijom. Sistem regulacije ima vezu sa sistemom doziranja
pomonog goriva, koji je predvien da bude automatski, kao i sa
sistemom za doziranje otpada.Slika: Upravljaki terminal LCD monitor
upravljiv na dodir
Upravljaki PLC sistem prati, i upravlja sljedeim parametrima
funkcijama: Start sistema Hitno zaustavljanje sistema Svjetlosna i
zvuna signalizacija Doziranje otpada Doziranje pomonog goriva
Regulacija rada ventilatora primarnog i sekundarnog vazduha
Regulacija rada ventilatora dimnih gasova. Dimni gasovi O2
Temperature temperatura u komori za gasifikacija biomase
tempearatura na ulazu u primarnu komoru temperatura na ulazu u
sekundarnu komoru temperature u na izlazu iz sekundarne komore
temperatura dimnih gasova tempearatura vode, na ulazu i izlazu iz
izmjenjivaa
Sistem daje mogunost alarmiranja na GSM/GPRS telefon kao i
mogunost otklanjanja nepravilnosti istim putem.
8. Dokumentacija
Mainski i elektro projekat izvedenog stanja postrojenja Uputstvo
za rukovanje i rad Uputstvo o zatitnim mjerama Uputstvo za
odravanje
Svi dokumenti biti e izraeni u elektronskom i tampanom
obliku.
Osiguranje kvaliteta
Izvoa se obavezuje da e u cilju to kvalitetnije izvedbe
koristiti svo raspoloivo znanje i tehniku, te uvoditi korektivne
mjere ukoliko on sam ili u saradnji sa korisnikom ocijeni da je to
potrebno. Projektant je osigurao procedure za kontrolu obavljenih
zadataka prema projektu. Nakon instalacije Izvoa e provesti opsenu
logiku kontrolu i tehniki pregled objekta prije putanja u rad.
Izvoa e u svoj projekat uvrstiti i mjerenja emisija u vazduh na
pojedinim kritinim dijelovima sistema.
FINANSIJSKI DIO
U cilju uspostavljanja saradnje po pitanjima energetskog
inenjeringa dajemo ponudu u skladu sa specifikacijom navedenom u
tehnikoj ponudi. Prema zahtjevu slobodni smo dati ponudu za
isporuku, montau i putanje u rad Sistema za proizvodnju energije iz
animalnog otpada i biomase, kapaciteta 5t otpada na dan i snage
1000 kWt.
Vrsta i obim posla
Isporuka, montaa i putanje u rad Sistema za proizvodnju energije
iz animalnog otpada i biomase.
Rokovi i garantni rok
Rokovi :Poetak izgradnje bie odreen potpisivanjem ugovora te
ispunjavanjem obaveza iz istog. Izvoa se obvezuje da e sve radove
(isporuku, montau i putanje u rad) izvesti u roku od 120 dana.
Garantnii rok : - 12 mjeseci na elektronske komponente, pokretne
dijelove;- 12 mjeseca na amotne obloge i funkcionalnost sistema. -
30 dana probni radGarantni rok poinje tei sa prestankom probnog
rada postrojenja, ali ne kasnije od 3 mjeseca od vremena zavretka
radova na instalaciji.
Cijena i uslovi
Ponuena cijena isporuke, montae i putanja u rad Sistema je:
172.000,00 EVRA
U navedena cijena je na paritetu Ex Work. U cijenu nije uraunat
PDV.
Uslovi plaanja: Avans 60% pri potpisivanju ugovora, 30% po
isporuci Sistema i dokazivanju radnih parametara, 10% u roku 30
dana nakon putanja u rad.
Obaveze Izvoaa Visoka kvalitet izvedenih radova, primjena
najboljih raspoloivih znanja i vjetina Stalan kontakt sa korisnikom
Isporuka, montaa i putanje u rad Odziv na zahtjev korisnika u
ukupnom trajanju od 30 radnih dana unutar prve godine koritenja
sistema Obuka osoblja korisnika u trajanju ne manjem od 5 radnih
dana Mjerenja za dokazivanje parametara emisije u vazduh
Postprodajna podrka minmalno 5 godina
Obaveze InvestitoraU cilju osiguranja kvalitetne izvedbe
projekta potrebno je da korisnik izvri sljedee: Svi zemljani
radovi, Svi graevinski radovi na pripremi za montau, a prema
zahtjevu Izvoaa ukljuivo odgovarajuu nosivu podlogu za Sistem i
temelj za dimnjak, Izgradnja novog objekta za Sistem u skladu sa
tehnikim propisima, Prikljuenje Sistema na elektroenergetsku mreu,
vodosnabdjevanje i komunikacijsku vezu, Sve dozvole i saglasnosti,
Osiguranje dostupnosti lokaciji osoblju i informacijama.
Omoguavanje pristupa poslovnoj dokumentaciji potrebnoj za
realizaciju ovog projekta. Osiguranje pristupa Izvoaa instalacijama
radi ispitivanja. Osiguranje opreme za istovar i manipulaciju
komponentama tokom montae (viljukar i dizalica) na lokaciji.
Smjetaj i ishrana radnika tokom montae opreme.
Rok vaenja ponude
Ponuda ima vaenje 90 dana.
Ponudu pripremili:Dr Petar Gvero dipl. ing. Branko Kalanj
dipl.ing.
Kontrolisao:Neo Vui, dip.ing.