PONOVLJENA ISTORIJA - Todor VuliUvodIdeja o pravolinijskom
razvoju istorije iste je vrste sa idejom o Zemlja kao ploi.-Obe su
oigledne, ali i pogrene. Ideja o krunom razvoju istorije iste je
vrste sa idejom o Zemlji kao kugli.-Obe su teko sagledive, ali i
tane. Verujui da je istorijski proces niz sluajnih i nepredvidivih
zbivanja, istoriari uporno odbijaju da se s punom ozbiljnou
pozabave jednim fenomenom veoma prisutnim u istorijama naroda i
drava: fenomenom ponavljanja saobraznih istorijskih dogaaja po
stabilnim i komplementarnim vremenskim ritmovima. Poneki od njih u
svojim radovima neto od tog fenomena i spomenu, ali uz obavezan
propratni komentar kojim ve u klici obesmisle sopstvena ili tua
zapaanja te vrste. U monografiji o poslednjem vizantijskom caru
Konstantinu XI:Besmrtni car,Donald Nikol pie i o prvom carigradskom
patrijarhu posle pada ovoga grada pod Turke, Genadiju. Patrijarh je
savremenicima dokazivao da je samo provienje odigralo najveu ulogu
u osvajanju romejske prestonice: Zabeleio je da je hriansko carstvo
Romeja zapoelo sa carom Konstantinom i njegovom majkom Jelenom, a i
zavrilo se sa Konstantinom, sinom Jelene, koji je ubijen prilikom
osvajanja njegovog grada. Izmeu prvog i poslednjeg Konstatina nije
bilo ni jednog cara sa tim imenom ija se majka zvala Jelena.
Genadije dalje primeuje da se prvi carigradski patrijarh, za vreme
Konstantina I, zvao Mitrofan, a takvo je bilo ime i poslednjeg
patrijarha... Izmeu prvog i poslednjeg carigradskog patrijarha nije
bilo ni jednog drugog patrijarha sa imenom Mitrofan. Navodei i
druge savremenike, koji su zapazili iste podudarnosti, Nikol
zakljuuje: Osim ako Bog nije zaista uredio da se tako desi ... ova
sluajnost, vezana za imena prvog i poslednjeg cara i njihovih
majki, svakako je od one vrste koju naroito vole pedantni
antikvari.1) Od iste vrste je i sluajno podudaranje imena osnivaa
Rima, Romula, i poslednjeg vladara Zapadnog rimskog carstva, Romula
(Avgustula). Izmeu prvog i poslednjeg Romula, nijedan drugi vladar
Starog Rima nije nosio ovo ime. Trovekovnu vladavinu Romanovih
Ruskim carstom je 1613. zapoeo Mihailo I, a okonao je 1917,
sluajno, Mihailo IIjednodnevnom vladavinom... Jakob Burkhart u svom
kapitalnom delu:Doba Konstantina Velikog, na jednom mestu uoava
saobraznost prodora Konstantinovih trupa iz Galije u Italiju
poetkom etvrtog veka, sa prodorom Napoleonovih trupa iz Francuske u
Italiju, petnaest vekova kasnije. Burkhart kae: Da taj
(Konstantinov) rat nisu hvalili tako sumnjivi pisci, mogao bi se
moda uporediti sa italijanskim pohodom mladog Napoleona Bonaparte,
kada su se neke bitke odigrale na istim mestima. Zauzee Suze na
juri, bitka kod Torina... upad u Milano, konjika bitka kod Bree,
sve je to slinoNapoleonovom pohodu 1796. Teka Konstantinova bitka
za osvajanje Verone se moe uporediti sa osvajanjem Mantove. Ali i
Konstantinovi neprijatelji dostojni su poreenja sa Napoleonovim
protivnicima. Borili su se smelo i istrajno i nisu prelazili na
(protivniku) stranu...2)Dakle, ova dva istorijska zbivanja mogla bi
moda biti sadrajno slina, da o prvom od njih nisu pisali tako
sumnjivi pisci. Matematiki institut SANU, kao suizdava, objavio je
1997. godine knjigu ruskog akademika i matematiara Anatolija
Fomenka:Statistika
hronologija________________________________1)Donald Nikol:Besmrtni
car. Klio Glas srpski, Beograd Banja Luka, 1997, str. 92-94.2)Jakob
Burkhart:Doba Konstantina Velikog. Izdavaka knjiarnica Zorana
Stojanovia, Novi Sad, 2006, str. 315-316.matematiki pogled na
istoriju. U ovoj knjizi je autor originalnom statistikom metodom,
pronaaoveliki broj ponovljenih istorijskih dogaaja inizove vladara
sa podudarnim biografijama. Objanjenje za sve te, esto do detalja
ponovljene starovekovne i srednjovekovne istorijske prie, Fomenko
je naao u falsifikatorskoj delatnosti osnivaa savremene naune
hronologije Josifa Skaligera (1540 1609). Jedan od dokaza
Skaligerove krivice je i injenica da se posle njega preslikavanja
istorijskih zbivanja ne deavaju? Naravno, Fomenko bi bio u pravu
kada ga, izmeu ostalog, ne bi demantovalo i ono to u ovoj knjizi
sledi. Koje je to saobraznosti Fomenko pronaao u biografijama ve
neizbenog Konstantina Velikog i njegovog prethodnika Oktavijana
Avgusta? Poetno ime i jednog i drugog je bilo Gaj. Oktavijan je bio
pobednik drugog trijumvirata, a Konstantin pobednik druge
tetrarhije. U pomorskoj bici kod Akcijuma Oktavijan je do nogu
potukao svog poslednjeg protivnika, Antonija. U pomorskoj bici kod
Hadrijanopolja, i Konstantin je konano razbio svog poslednjeg
konkurenta, Licinija. Tom Oktavijanovom pobedom se zavrio jedan
period graanskih ratova u istoriji Rima. Konstantinovom pobedom se
zavrio takoe jedan period graanskih ratova u istoriji Rima.
Antonije, koga je Oktavijan pobedio, bio je u poetku blizak
prijatelj i savladar Oktavijanov, a zatim njegov smrtni
neprijatelj. Pobeeni Licinije bio je blizak prijatelj i savladar
Konstantinov, a zatim neprijatelj. Oktavijan Avgust je bio proglaen
svetim. Konstntin je, takoe, proglaen svetim i ravnim apostolima.
Avgust je u svojim rukama skoncentrisao sve vane funkcije vojne
civilne i religijske vlasti, kao i Konstantin. Za vreme Avgusta Rim
je od grada od drveta i cigle postao grad od mermera, a za vreme
Konstantina, Novi Rim (Carigrad) je graen kao kamena prestonica.
Oktavijan je bio veliki zakonodavac. Uvodio je nove zakone i
obnavljao ranije kodekse. Isto to je inio i Konstantin... Fomenko u
Konstantinovom nasledniku Konstanciju IIprepoznaje Avgustovog
naslednika Tiberija, u Julijanu Apostati Kaligulu, u Valentijanu I
Klaudija i tako redom. Ono to Fomenko izriito ne navodi, a
proizilazi iz njegove sistematizacije je sledea injenica:
Konstantin je umro oko 324 godine posle Oktavijana, Konstancije
II324 godine posle Tiberija, Julijan Apostata oko 324 godinu posle
Kaligule, a Valens (Valentijanov savladar) 324 godinu posle
Klaudija. U Fomenkovoj analizi je sve podreeno biografskim
saobraznostima vladara dva razliita istorijska perioda. Na osnovu
tih saobraznosti su i formirani paralelni nizovi biografskih
blizanaca. Meutim, vremenski raspon izmeu blizanakih vladavina ovih
nizova, esto varira i po nekoliko decenija. U analizi izvedenoj u
ovoj knjizi pristup je bio obrnut. U njoj je uglavnom praen mali
broj dogaaja ija saobraznost nije sporna:roenje vladara, poetak
vladavine, kraj vladavine i smrt vladara, ali po stabilnim
vremenskim rasponima izmeu blizanakih vladavina matrinog i
izvedenog vladarskog niza. Racionalni italac, sa usaenom idejom o
neponovljivosti istorije, tekst ove knjige moe doiveti samo kao niz
koincidencija od one vrste koju naroito vole pedantni antikvari.
Oni drugi, koji prihvate ideju o krunom i objektivno nunom razvoju
istorijskog procesa, bie u stanju da, u savremenim zbivanjima i
akterima tih zbivanja, prepoznaju njihove istorijske
prethodnike.PONOVLJENA ISTORIJA - VLADARI RIMAVladari Rima
Kjerkegor:Da sam Bog nije eleo ponavljanje, svet nikada ne bi
nastao. Svet postoji zato to je ponavljanje. Od obnove Drugog
trijumvirata 56. godine pre nove ere, do dolaska Septimija Severa
na elo Rimskog carstva 193. godine nove ere, proteklo je oko 248
godina (ili dva puta po 124 godine) rimske istorije. U tom periodu
smenjivali su se na vlasti trijumviri (56 30 god. pre n.e) i
vladari vie vladarskih rodova: Julijevci-Klaudijevci (30 god. pre
n.e 68 god.), Flavijevci (69 96 god.) i Antonini (96 192. god.).
Pored ovih dinastikih vladavina, povremeno su (68 69. godine i 192
193. godine) vlast preuzimali i nedinastiki vladari. 1.
Trijumviri(vladali oko 26 godina) Gnej Pompej (Prvi trijumvirat)
Julije Cezar (Prvi trijumvirat) Marko Antonije (Drugi trijumvirat)
2. Julijevci-Klaudijevci (vladali oko 97 godina) Oktavijan
(prelazni period) Oktavijan Avgust (Druz Stariji) Tiberije Kaligula
Klaudije Neron 3. Nedinastiki vladari(vladali nepune 2 godine)
Galba Oton Vitelije 4. Flavijevci(vladali oko 26 godina) Tit
Vespazijan (stariji) Tit Vespazijan (mlai) Domicijan 5.
Antonini(vladali oko 97 godina) Nerva Trajan Hadrijan Antonin Pije
Marko Aurelije (i Lucije Ver) Komod 6. Nedinastiki vladari(vladali
nepune 2 godine) Petrinaks Didije Julijan Pescenije Niger Ve
povrnim uvidom u ovu estolanu podelu vladara Rima, zapaaju se dve
neobinosti: vladavine prve i etvte, druge i pete i tree i este
grupe vladara su trajale priblino isti broj godina; vladavine
vladara etvrte, pete i este grupe, poinjale su i zavravale se oko
124 godine posle vladavina vladara prve, druge i tree grupe.
Najneobinije je to, to su se u veini sluajeva i pojedinane
vladavina u okviru uparenih grupa, ponavljale po istom vremenskom
ritmu od oko 124 godine.Trijumviri i Flavijevci Vladavina
trijumvira obuhvaena ovom analizom, trajala je od obnove Prvog
trijumvirata 56. godine pre nove ere, sa Gnejom Pompejom, kao prvim
meu jednakima, do kraja Drugog trijumvirata i smrti Marka Antonija
(ili definitivne Oktavijanove pobede) 30. godine pre nove ere.
Vladavina Flavijevaca je zapoela dolaskom Vespazijana u Rim 70.
godine (proglaen je za cara u decembru 69. godine), a okonana je
Domicijanovom smru 96. godine. Pojedinane vladavine, poinjale su i
zavravane su u narednim godinama: Gnej Pompej (stariji i mlai) i
Senat Vespazijan56/55 p.n.e Gnej Pompej kao konzul i trijumvir
preuzima vlast u Rimu i ubrzo ulazi u savez sa Senatom. 69
Vespazijan proglaen za cara Rimskog carstva. Meuvreme: 124 godine.
45 p.n.e Kraj vladavine Gneja Pompeja Mlaeg i Senata. 79 Kraj
Vespazijanove vladavine. Meuvreme: 124 godine. Julije Cezar Tit 45
p.n.e Cezar preuzima apsolutnu vlast u Rimu. 79 Tit preuzima vlast
u Rimu. Meuvreme: 124 godina. 44 p.n.e Kraj Cezareve vladavine. 81
Kraj Titove vladavine. Meuvreme: 124 (+1) godine. Marko Antonije
Domicijan 44 p.n.e Poetak vladavine Marka Antonija kao konzula i
trijumvira. 81 Poetak Domicijanove vladavine. Meuvreme: 124 (+1)
godina. 30 p.n.e Kraj vladavine Marka Antonija. 96 Kraj
Domicijanove vladavine. Meuvreme: 124 (+2)
godine.Julijevci-Klaudijevci i Antonini Porazom i smru Marka
Antonija, poinje Oktavijanova samostalna vladavina. Njegovim
proglaenjem za avgusta 27. godine pre nove ere, Rimska republika
prestaje da postoji. Usinjen od Julija Cezara, Oktavijan postaje
Julijevac, a etiri preostala cara ove dinastije su Klaudijevci, jer
su potomci Klaudija Nerona i Livije. Udajom Livije za Oktavijana,
njeni i Klaudijevi sinovi, Tiberije i Druz, postaju Avgustovi
pastorci. Tiberije nasleuje Oktavijana na vlasti, a Tiberija
nasleuju potomci njegovog brata Druza: unuk Kaligula, sin Klaudije
i praunuk Neron. Druz nikad nije vladao Rimskim carstvom, ali bez
njega i njegovog sina Druza Mlaeg, nije mogue uspostaviti dinastiki
kontinuitet Klaudijevaca. Antonini kao dinastija su preuzeli vlast
nakon ubistva poslednjeg Flavijevca, Domicijana, 96 godine nove ere
i vladali do Komodovog ubistva 192. godine. Njihove vladavine se
dele na vladavine:Nerva-Antonina (Nerva, Trajan, Hadrijan) i
Antonina u uem smislu (Antonin Pije, Marko Aurelije-Lucije Ver i
Komod). Julijevac Oktavijan i Nerva-Antonini Oktavijan je sam
vladao oko 44 godine, a priblino toliko i Nerve-Antonini.
Oktavijanovim proglaenjem za avgusta 27. godine i smru Druza
Starijeg 8. godine pre nove ere, duga vladavina ovoga Julijevca
lomi se na tri potperioda. Vladavine Nerve, Trajana i Hadrijana su
vremenske replike tih Oktavijanovih potperioda. Oktavijan Nerva 30
p.n.e Poetak Oktavijanove samostalne vladavine bez titule avgusta.
96 Poetak Nervine vladavine. Meuvreme: 124 (+2) godine. 27 p.n.e
Kraj vladavine Oktavijana bez titule avgusta. 98 Kraj Nervine
vladavine. Meuvreme: 124 (+1) godina. Oktavijan Avgust i Druz
Stariji Trajan i Hadrijan 27 p.n.e Poetak Oktavijanove carske
vladavine - sa titulom avgusta, i poetak Rimskog carstva. 98 Poetak
Trajanove vladavine. Meuvreme: 124 godine. 8 p.n.e Smrt
Oktavijanovog pastorka (i savladara) Druza Starijeg. 117 Smrt cara
Trajana. Nasleuje ga posinak (i savladar) Hadrijan. Meuvreme: 124
(+1) godina.14 p.n.e Kraj vladavine Oktavijana Avgusta. 138 Kraj
Hadrijanove vladavine. Meuvreme: 124 godine.Klaudijevci i Antonini
u uem smislu Klaudijevci su vladali od Oktavijanove do Neronove
smrti , ukupno 54 godine, koliko i Antonini u uem smislu. Tiberije
Antonin Pije 14 Poetak vladavine Tiberija. 138 Poetak vladavine
Antonina Pija. Meuvreme: 124 godine. 37 Kraj Tiberijeve vladavine.
161 Kraj Pijeve vladavine. Meuvreme: 124 godine. Kaligula i
Klaudije Marko Aurelije i Lucije Ver 37 Poetak Kaliguline (i
Klaudijeve, prvo konzulske a zatim od 41. i carske) vladavine. 161
Poetak vladavine Marka Aurelija (i Lucija Vera kao savladara).
Meuvreme: 124 godine. 54 Kraj Klaudijeve vladavine. 180 Kraj
vladavine Marka Aurelija. Meuvreme: 124 (+2) godine. Neron Komod
Vladavine Nerona i Komoda se pamte po zlu. Meutim, nije to jedina
biografska odrednica koja ih povezuju. Komod je roen 124 godine
posle Nerona, proglaen je za avgusta (cara) 124 godine posle Nerona
i ubijen je (okonao vladavinu) 124 godine posle Nerona. Obojica su
iveli po 31 godinu i vladali po 14 godina. Vladavine i jednog i
drugog zavrene su nasilno, i obojica su u tom nasilju lieni ivota.
Posle Neronove i Komodove smrti, Rimsko carstvo su potresali neredi
i graanski ratovi. U godini Neronovog roenja, umro je car Tiberije,
a u godini Komodovog roenja, umro je car Antonin Pije. Sa Neronovim
roenjem, poinju vladavine trojice potomaka Druza Starijeg Kaligule,
Klaudija i Nerona, a sa Komodovim roenjem poinju vladavine trojice
potomaka (po usvojenju) Antonina Pija Marka Aurelija, Lucija Vera i
Komoda. (Rodonaelnik drugih, Antonin Pije, roen je 124 godine posle
rodonaelnika prvih, Druza). Vladavine Druzovih potomaka su trajale
od Neronovog roenja do njegove smrti, 31. godinu. Vladavine
adoptovanih potomaka Antonina Pija su trajale, takoe, od Komodovog
roenja do Komodove smrti, 31. godinu. Neron i Komod su patili od
manija javnih nastupa u arenama, i obojica se krive za
katastrofalne poare u Rimu... 37 Roen Neron. 161 Roen Komod.
Meuvreme: 124 godine. 54 Poetak Neronove vladavine. 178 Poetak
Komodove vladavine (kao avgusta). Meuvreme: 124 godine. 68 Kraj
Neronove vladavine. 192 Kraj Komodove vladavine. Meuvreme: 124
godine. 68 Smrt Nerona. 192 Smrt Komoda. Meuvreme: 124 godine.
Nastavljai Julijevaca-Klaudijevaca i nastavljai Antonina Posle
Neronove smrti, tokom samo dve kalendarske godine (68 69), na elu
Rimskog carstva se smenjuju etiri cara: Galba, Oton, Vitelije i
Vespazijan. Posle Komodove smrti, takoe tokom samo dve kalendarske
godine (192 193), na elu Rimskog carstva se smenjuju etiri cara:
Petrinaks, Didije Julijan, Pescenije Niger i Septimije Sever. Galba
Petrinaks 68 Poetak Galbine vladavine. 192 Poetak Petrinaksove
vladavine. Meuvreme: 124 godine. 69 Kraj Galbine vladavine. 193
Kraj Petrinaksove vladavine. Meuvreme: 124 godine. Oton Didije
Julijan 69 Poetak Otonove vladavine. 193 Poetak vladavine Didija
Julijana. Meuvreme: 124 godine. 69 Kraj Otonove vladavine. 193 Kraj
vladavine Didija Julijana. Meuvreme: 124 godine. Vitelije Pescenije
Niger 69 Poetak Vitelijeve vladavine. 193 Poetak Pescenijeve
vladavine. Meuvreme: 124 godine. 69 Kraj Vitelijeve vladavine. 194
Kraj Pescenijeve vladavine. Meuvreme: 124 (+1) godine. Vespazijan
Septimije Sever 69 Kao pobednik u graanskom ratu, Vespazijan
postaje car Rimskog carstva i rodonaelnik nove dinastije
Flavijevaca. 193 Kao pobednik u graanskom ratu, Septimije Sever
postaje car Rimskog carstva i rodonaelnik nove dinastije Severa.
Meuvreme: 124 godine. Smrti rimskih vladara Kao to su, po
vremenskom ritmu od 124 godine, vladari Rima poinjali i zavravali
svoje vladavine, tako su, po istom ritmu i umirali. Trijumviri i
Flavijevci 45 Smrt Gneja Pompeja Mlaeg.[1] 79 Smrt Vespazijana.
Meuvreme: 124 godine. 44 Smrt Julija Cezara. 81 Smrt Tita.
Meuvreme: 124 (+1) godine.. 30 Smrt Marka Antonija. 96 Smrt
Domicijana. Meuvreme: 124 (+2) godine. Julijevci-Klaudijevci i
Antonini 08 Smrt Druza Starijeg. 117 Smrt Trajana. Meuvreme: 124
(+1) godina. 14 Smrt Oktavijana Avgusta. 138 Smrt Hadrijana.
Meuvreme: 124 godine. 37 Smrt Tiberija. 161 Smrt Antonina Pija.
Meuvreme: 124 godine. 54 Smrt Klaudija. 180 Smrt Marka Aurelija.
Meuvreme: 124 (+2) godine. 68 Smrt Nerona. 192 Smrt Komoda.
Meuvreme: 124 godine. Nastavljai Julijevaca-Klaudijevaca i
nastavljai Antonina 69 Smrt Galbe. 193 Smrt Petrinaksa. Meuvreme:
124 godine. 69 Smrt Otona. 193 Smrt Didija Julijana. Meuvreme: 124
godine. 69 Smrt Vitelija. 194 Smrt Pescenija Nigera. Meuvreme: 124
(+1) godina.Trei period Trei period od 124 godine istorije Rima,
poeo je vladavinom dinastije Severa. Septimije i njegovi sinova
Geta i Karakala (uz jednogodinju vladavinu Makrina), vladali su
priblino koliko i Flavijevaci Vespazijan i njegovi sinovi. 69
Poetak vladavine Flavijevaca. 293 Poetak vladavine Severa.
Meuvreme: 124 godine. 96 Kraj vladavine Flavijevaca. 217/8 Kraj
vladavine Severa (i Makrina). Meuvreme: 124 (-2) godine. 96 Smrt
Domicijana. 217/8 Smrt (Karakale i) Makrina. Meuvreme: 124 (-2)
godine. Ovaj period se zavrio Dioklecijanovom smru 316. godine.
Dioklecijan je roen 124 godine posle Marka Aurelija, preuzeo je
vlast 124 godine posle Marka Aurelija i okonao je vladavinu oko 124
godine posle Marka Aurelija. Umesto Dioklecijana, oko 124 godine
posle smrti Marka Aurelija, umro je Dioklecijanov mlai savladar,
car (ili avgust) Konstancije Hlor, otac Konstantina Velikog.
Dioklecijan je umro je 124 godine posle smrti Markovog sina, cara
Komoda.Marko Aurelije i Komod Dioklecijan i Konstancije 121 Roen
Marko Aurelije. 245 Roen Dioklecijan. Meuvreme: 124 godine. 161
Poetak vladavine Marka Aurelija. 284 Poetak vladavine Dioklecijana.
Meuvreme: 124 (-1) godina. 180 Kraj vladavine Marka Aurelija. 305
Kraj vladavine Dioklecijana. Meuvreme: 124 (+1) godine. 180 Poetak
(samo)vladavine Komoda. 305 Poetak carske vladavine Konstancija
Hlora. Meuvreme: 124 (+1) godina. 180 Smrt Marka Aurelija. 306 Smrt
Konstancija Hlora. Meuvreme: 124 (+2) godine. 192 Smrt Komoda. 316
Smrt Dioklecijana. Meuvreme: 124 godine. Smrti ostalih Antonina i
careva treeg perioda 98 Smrt Nerve. 222 Smrt Elegabala. Meuvreme:
124 godine. 117 Smrt Trajana. 238 Smrt Maksimina Traanina.
Meuvreme: 124 (-3) godine. 138 Smrt Hadrijana. 260 Smrt Valerijana.
Meuvreme: 124 (-2) godine. 161 Smrt Antonina Pija. 285 Smrt Karina.
Meuvreme: 124 godine. etvrti period Pobedivi u graanskom ratu 316.
godine, Konstantin je svoje starije sinove Krispa i Konstantina
IIproglasio cezarima i savladarima. NJihovim vladavinama poinje
etvrti period od 124 godine rimske istorije. Vladali su priblino
koliko Septimije Sever i njegovi sinovi Geta i Karakala. Konstantin
je roen oko 124 godine posle Septimija, pobedio je u graanskom ratu
124 godine posle Septimijeve pobede, okonao je vladavinu 124 godine
posle Septimija i umro je oko 124 godine posle Septimija.
Konstantivnov sin i naslednik Konstantin II, ubijen je oko 124
godine posle ubistva Septimijevog sina i naslednika Karakale. 146
Roen Septimije Sever. 271 Roen Konstantin Veliki. Meuvreme: 124
(+1) godinu. 193 Poetak vladavine Septimija i sinova (vladali oko
24 godine). 317 Poetak vladavine Konstantina i starijih sinova
(vladali oko 24 godine). Meuvreme: 124 godine. 211 Kraj vladavine
Septimija Severa. 337 Kraj vladavine Konstantina Velikog. Meuvreme:
124 (+2) godine. 211 Smrt Septimija Severa. 337 Smrt Konstantina
Velikog. Meuvreme: 124 (+2) godine. * 217 Smrt Septimijevog sina i
naslednika Karakale. 340 Smrt Konstantinovog sina i naslednika
Konstantina II. Meuvreme: 124 (-1) godina. Smrti ostalih vladara
treeg i etvrtog perioda 235 Smrt Aleksandra Severa. 361 Smrt
Konstancija II. Meuvreme: 124 (+2) godine. 238 Smrt Maksimina
Traanina. 363 Smrt Julijana Apostate. Meuvreme: 124 (+1) godina.
251 Smrt Decija Trajana. 375 Smrt Valentinijana I. Meuvreme: 124
godine. 253 Smrt Trebonija Gala. 378 Smrt Valensa. Meuvreme: 124
(+1) godine. 260 Smrt Valerijana. 383 Smrt Gracijana. Meuvreme: 124
(-1) godina. 268 Smrt Galijena. 392 Smrt Valentinijana II.
Meuvreme: 124 godine. 270 Smrt Klaudija Gotskog. 395 Smrt Teodosija
I Velikog. Meuvreme: 124 (+1) godina. 284 Smrt Numerijana. 408 Smrt
Arkadija. Meuvreme: 124 godine. Sa vladavinom Teodosija IVelikog
zavrila se istorija jedinstvenog Rimskog carstva. NJegov sin
Arkadije, bio je prvi car Istonog carstva. * Da ponovimo sutinsko
pitanje, koje se namee posle ove veoma uproene analize preloma
vlasti u Starom Rimu:da li je istorija niz sluajnih i nepredvidivih
dogaaja ili je istorija objektivno nuan proces u stalnom
ponavljanju saobraznih zbivanja po stabilnim vremenskim ritmovima?
Kako bi Imanuel Kant odgovorio na ovo pitanje: ak i filozofi, iako
se smatraju mudrim, nisu dovoljno mudri da isplaniraju svoj ivot i
da ive po pravilima koja su stvorili za sebe. Tako, ako postoji
nekakav opti progres u ivotu oveanstva, taj progres zasigurno nije
potekao od plana koji je ovek nainio radi svog vlastitog ravnanja.
Ali bi ipak mogao postojati takav plan, naimeplanprirode, koji ovek
ispunjava a da ga i ne razume. Otkrie takvog plana u ljudskoj
istoriji bio bi pravi zadatak za nekog novog Keplera, a za
objanjenje njegove nunosti bio bi potreban drugi NJutn.[2] Amori de
Rjenkur misli slino: Ako ponemo da se bavimo uporednim prouavanjem
svih civilizacija za koje istorija zna, uoiemo postojanje neke
misteriozne unutranje logike slinog razvoja drutvenih organizama,
neku vrstuduhovnog plana, koji se ostvaruje kroz proces istorijskog
razvoja.[3]Ideju o istoriji kao krunom i objektivno nunom, a time i
predvidivom procesu, zaista je teko uskladiti sa svakodnevnim
iskustvom i zdravim razumom. Zato bi bilo interesantno citirati ta
o svakodnevnom iskustvu i zdravom razumu kae Ernesto Sabato: Svet
svakodnevnog iskustva tako je skuen spram univerzuma, podaci koje
pruaju ula tako su varljivi, uslovni refleksi tako lieni
proroanskog dara, da je najbolji metod da se provere nove istine
tvrditi suprotno od onog to savetuje zdrav razum.3)Nadovezujui se
na Sabata, Lorfels dodaje: Zdrav razum je bio veliki neprijatelj
nauke i filozofije i on to stalno jeste. Verovatno e mnogi dananji
filozofski i nauni problemi biti reeni onda kada ovek odlui da pree
preko zdravog razuma. im izaemo iz naeg malog univerzuma prestaju
da vae nae predstave i predrasude.[4]
[1] , , , .[2]. : , , , 2003. . 104.[3] : . , , 1991, . IX.[4]..
: .Desire public, , 2003, .52-53.PONOVLJENA ISTORIJA - VLADARI
RUSIJE Vladari Rusije Episkop Nikolaj iki:Ne zna ovek emu vie da se
divi: da li Bojem Promislu pri stvaranju sveta, ili u rukovoenju
narodima kroz istoriju... IvanIVGrozni i PetarIVeliki Od ruskih
vladara iz vladarskih rodova Rjurikovia i Romanovih, posebno mesto
pripada dvojici od njih: prvom ruskom caruIvanu Groznom(Stranom) i
prvom ruskom imperatoruPetru Velikom. Ve povrnim uvidom u njihove
ivotopise, zapaa se velika estina biografskih saobraznosti, koje
ivot Petra Velikog ine deliminom kopijom ivota Ivana Groznog.
Okosnicu biografija ovih, kao i drugih vladara, predstavljaju
godine: roenja, venanja, preuzimanja vlasti, kraja vladavine i
smrti. I gle, Petar Veliki je roen 142 godine posle Ivana Groznog,
venao se takoe 142 godine posle Groznog, preuzeo je faktiku vlast
142 godine posle Groznog i umro je (prestao da vlada) oko 142
godine posle Groznog. Ivan je iveo 54 a Petar 53 godine. Ivan je
vladao 37 a Petar 36 godina.Porodine paralele Budui ruski car Ivan
IVGrozni je roen 1530. godine udrugom brakuvelikog kneza Moskovskog
Vasilija IIIsa Jelenom Glinskom. Budui ruski imperator Petar
IVeliki je roen 1672. godine udrugom brakuruskog cara Alekseja Isa
Natalijom Narikinom. Prvi brak Vasilija IIIbio je bezdetan. Stoga
je njegov drugi brak trebalo da obezbedinaslednika prestola. U
prvom braku AleksejIje imao sinove, Fjodora i Ivana, koji su bili
invalidi. Stoga je i njegov drugi brak trebalo da obezbedi
zdravognaslednika prestola.U etvrtojgodinipo roenju, Ivan je ostao
bez oca: umro je veliki knez Vasilije III. Uetvrtoj godinipo roenju
i Petar je ostao bez oca: umro je car Aleksej I.Po proglaenju za
vladara (velikog kneza), u ime maloletnog Ivana je
vladalaregentkinja,Jelena Glinska, oko 6 godina. Po proglaenju za
vladara (cara), i u ime maloletnog Petra je vladalaregentkinja,
Sofija Aleksejevna, takoe oko 6 godina. Posle sukoba svoje pratnje
sa elitnom jedinicom ruske vojske,strelcima, Ivan je poetkom 1547.
godine krunisan za prvog cara Rusije. Posle sukoba Petrovih pukova
sastrelcima1689. godine, Petar preuzima carsku vlast. Vladavine
Ivana Groznog i Petra Velikog, protekle su u stalnoj i ogorenoj
borbi sa monom bojarskom opozicijom. I jedan i drugi su, kao deca,
bili rtve bojarske samovolje. NJihova odrastanja su puna
traumatinih iskustava: bojarski magnati se nisu ustezali da pred
ovim deacima-vladarima pljakaju i ubijaju ak i najblie roake Ivana
i Petra. U pobuni protiv IvanovihujakaGlinskih, ubijen je Jurij
Glinski. U pobuni protiv PetrovihujakaNarikinih, ubijeni su
Narikini.SedamnaestogodinjiIvan se venao 1547. sa Anastazijom
Romanov. U tom braku roena sutri sina.SedamnaestogodinjiPetar se
venao 1689. sa Jevdokijom Lopuhinom. U ovom braku su, takoe,
roenatri sina. U 24. godiniivota, Ivanu jeumrosavladarcarevi
Dimitrije.U 24. godiniivota i Petru jeumrosavladar(slaboumni i
bolesni) car Ivan V. Svog drugog savladara i prestolonaslednika,
carevia Ivana, ubio je sam Ivan Grozni. Svog drugog savladara i
prestolonaslednika, carevia Alekseja, takoe, ubio je (naredio
ubistvo) sam Petar Veliki. U trenutku smrti, carevi Ivan imao jeoko
28 godina.U trenutku smrti i carevi Aleksej je imaooko 28
godina.Ratovi i osvajanja Napadom ruskih trupana Kazanski
hanat1552. godine, zapoelo je irenje ruske drave na elu sa Ivanom u
pravcu junih mora. Ovaj rat je zavren osvajanjem strateki vrlo
znaajnog gradaKazana. Napadom ruskih trupa naKrimski hanat1695.
godine, zapoelo je irenje ruske drave na elu sa Petrom u pravcu
junih mora. Ovaj rat je zavren osvajanjem strateki vrlo znaajnog
gradaAzova. Upadom ruskih trupa u Livoniju i napadom na gradNarvu,
Ivan je otpoeoseverni ratkoji e, sa prekidima, trajati due od20
godinaUpadom ruskih trupa na vedske posede i napadom na gradNarvu,
Petar je otpoeoseverni ratkoji je, sa prekidima, takoe, trajao
preko20 godina. Tokom svoje vladavine Ivan Grozni je praktino
udvostruio teritoriju Rusije. Prodorom u Sibir, on je ruskim
dravnim okvirom poeo da objedinjuje ogromni prostor Evro-Azije.
Petar Veliki je taj prostor uinio definitivno ruskim, stvorivi
dravu koja je u teritorijalnom smislu bila i ostala najvea na
svetu.* Ivan i Petar su zapameni i kao najvei reformatori ruskog
drutva i drave. Obojica su donosili zakone, kojima se u dravnoj
slubi i vojsci predvialo napredovanje prema linim sposobnostima i
zaslugama, a ne na osnovu porekla. Uviajui znaaj trgovine sa
tehnoloki naprednijim zapadnoevropskim zemljama, obojica osnivaju
velike trgovake luke: Ivan Arhangelsk na uu Dvine u Belo more, a
Petar Sankt Peterburg na uu Neve u Baltiko more... Preslikavanje
saobraznih zbivanja iz Ivanovog u Petrov ivot (Ritam od 142 2
godine)1505 Smrt Ivanovog dede, velikog kneza Ivana III
Rjurikovia.1645 Smrt Petrovog dede, cara Mihaila IRomanova.
Meuvreme: 142 (-2) godine.1505 Ivanov otac Vasilije III, preuzeo
vlast u Ruskoj velikoj kneevini.1645 Petrov otac AleksejI, preuzeo
vlast u Ruskoj carevini. Meuvreme: 142 (-2) godine.1530 Roen Ivan
Grozni.1672 Roen Petar Veliki. Meuvreme: 142 godine.1533 Smrt
Ivanovog oca Vasilija III.1676 Smrt Petrovog oca Alekseja I.
Meuvreme: 142 (+1) godine.1547 Ivan Grozni krunisan za cara.1689
Petar Veliki preuzeo carsku vlast. Meuvreme: 142 godine.1547
Venanje Ivana Groznog sa Anastazijom Romanov.1689 Venanje Petra
Velikog sa Jevdokijom Lopuhin. Meuvreme: 142 godine.1552 Ivan
poinje rat sa Kazanskim hanatom.1695 Petar poinje rat sa Krimskim
hanatom. Meuvreme: 142 (+1) godine.1554 Smrt Ivanovog savladara
carevia Dimitrija.1796 Smrt Petrovog savladara cara Ivana V.
Meuvreme: 142 godine.1558 Bitka kod Narve, u vreme Ivanove
vladavine.1700 Bitka kod Narve, u vreme Petrove vladavine.
Meuvreme: 142 godine.1584 Kraj vladavine i smrt Ivana Groznog.1725
Kraj vladavine i smrt Petra Velikog. Meuvreme: 142 (-1) godine.1584
Fjodor I, sin Ivana Groznog, krunisan za cara.1727 Petar
II(Aleksejevi), unuk Petra Velikog, krunisan za cara... Meuvreme:
142 (+1) godine. Francuska revolucija, Prva republika i Napoleon
Bonaparta Nemaka revolucija, Vajmarska republika i Adolf Hitler
Svetlana Velmar Jankovi:Sve ovo (je) ve odavno otisnuto u istoriji
u kojoj su sadrani modeli svake budunosti, pa i nae, samo ih valja
raspoznati. oveanstvo, svakako, za takvo raspoznavanje i ne haje
kao to nikada i nije, i zato sada ne moe da vidi da Hitlera eka
poraz, smrvie ga velika Rusija, samlee ga, kao to je i
Napoleona...[1] Saobraznost politikih karijera i vladavina
Napoleona Bonaparte i Adolfa Hitlera je davno primeena i opte je
poznata. U svojoj knjiziSkriveni zakoni sudbine[2],navodi je
Spasoje Vlaji, a bila je i predmet umetnikih obrada, kao u
navedenom citatu iz romana Svetlane Velmar-Jankovi. Napoleona
Bonapartu je iznedrila Francuska revolucija i Prva Republika.
Adolfa Hitlera je iznedrila Nemaka revolucija i Vajmarska
Republika. Krunisanjem za cara, Napoleon je ukinuo francusku Prvu
Republiku. Postavi firer, Hitler je ukinuo nemaku Vajmarsku
Republiku. Pre napada na Rusiju, Napoleon je pacifikovao Prusku,
pretvarajui je u svog satelita. Pre napada na Sovjetski Savez,
Hitler je pacifikovao Francusku, pretvarajui je (Viijevsku
Francusku) u svog satelita. U ratu protiv Napoleona jedino je
ostala Velika Britanija, koju je od poraza spasao Laman i mona
mornarica. U ratu protiv Hitlera samo je ostala Velika Britanija,
koju je ponovo od poraza spasao Laman i mona mornarica. U prvoj
fazi rata protiv Rusije, Napoleonove trupe su stigle do Moskve, gde
ih je zatekla ruska zima. U prvoj fazi rata protiv Sovjetskog
Saveza i Hitlerove trupe su stigle do Moskve, gde ih, takoe, zatie
ruska zima. U drugoj fazi rata protiv Napoleona, ruske trupe su ule
u Pariz. U drugoj fazi rata protiv Hitlera, sovjetske trupe su ule
u Berlin. Ulaskom ruskih trupa u Pariz okonana je Napoleonova
(prva) vladavina. Ulaskom ruskih trupa u Berlin okonana je i
Hitlerova vladavina. Istorija se, dakle, zaista ne ponavlja! Godine
preloma francuske Prve republike i Napoleonove vladavine i nemake
Vajmarske republike i Hitlerove vladavine (Ritam od 130 2
godine)1789 Poetak Francuske buroaske revolucije.1918/19 Poetak
Nemake revolucije i Vajmarske Republike. Meuvreme: 130 godina.1793
Tulonska pobuna. Prvo isticanje Napoleona Bonaparte u javnosti.1923
Pivniki pu. Prvo isticanje Adolfa Hitlera u javnosti. Meuvreme: 130
godina.1794 Ubistvo Maksimilijana Roberspjera, prvog lidera
Komiteta javne bezbednosti Francuske Republike.1925 Smrt Fidriha
Eberta, prvog predsednika Vajmarske Republike. Meuvreme: 130 (+1)
godina.1795 Direktorijum preuzima vlast u Francuskoj Republici.1925
Paul fon Hinderburg izabran za predsednika Vajmarske Republike.
Meuvreme: 130 godina.1799 Nagli uspon Napoleona Bonaparte, koji na
elu Konzulata postaje dominantna linost Francuske republike.1929/30
Nagli uspon Adolfa Hitlera, ija Nacistika partija na parlamentarnim
izborima ostvaruje veliki uspeh. Meuvreme: 130 (+1) godina.1804
Kraj francuske Prve Republike.1934 Kraj nemake Vajmarske Republike.
Meuvreme: 130 godina. *1804 Napoleon Bonaparta krunisan za cara
Francuskog Carstva.1934 Adolf Hitler postaje firer (voa) nemakog
Treeg Rajha. Meuvreme: 130 godina.1812 Napad Francuskog carstva
Napoleona Bonaparte na Rusiju.1941 Napad Treeg rajha Adolfa Hitlera
na Sovjetski Savez. Meuvreme: 130 (-1) godina.1812 Borodinska bitka
(na domak Moskve). Komandu nad ruskim trupama preuzeo Kutuzov.1941
Bitka za Moskvu. Komandu nad sovjetskim trupama preuzeo ukov.
Meuvreme: 130 (-1) godina.1813 Odluujui poraz Napoleonovih trupa
kod Lajpciga.1943 Odluujui poraz Hitlerovih trupa kod Staljingrada.
Meuvreme: 130 godina.1814 Ruske trupe ule u Pariz.1945 Sovjetske
trupe ule u Berlin. Meuvreme: 130 (+1) godina.1814/15 Kraj
Francuskog Carstva i vladavine Napoleona Bonaparte.1945 Kraj
nemakog Treeg Rajha i vladavine Adolfa Hitlera. Meuvreme: 130
godina.1825 Smrt pobednika nad Napoleonom, ruskog cara Aleksandra
I.1953 Smrt pobednik nad Hitlerom, sovjetskog vlastodrca Josifa
Staljina. Meuvreme: 130 (-2) godine. Lucidno zapaanje Svetlane
Velmar-Jankovi o nehaju i slepilu oveanstva (istoriara, filozofa,
politikologa, politiara) prema fenomenu ponavljanja saobraznih
istorijskih zbivanja zaprepauje. Odsudno odbijanje ljudi od nauke
da uporedno analiziraju ak i ponavljanja ovako grandioznih
istorijskih dogaaja iju saobraznost uoavaju i laici, za autora ove
knjige je neobjanjivo i zloslutno. Zloslutno je, jer je istorijski
usud ve pripremio naredni in iste drame.
[1] -:. , 1991, . 44.[2] : . , 2006, .37PONOVLJENA ISTORIJA -
AMERIKI PREDSEDNICIAmeriki predsednici Prorok Isaija:"Objavite nam
ta je prvo bilo, da promislimo i poznamo ta e biti iza toga..." U
istoriji amerikih spoljnopolitikih odnosa sa Evropom, izdvajaju se
dva kardinalna perioda. Spoljnopolitiki kamen temeljac prvog
perioda (kraj XVIII i prve decenije XIX veka),bio je: proterivanje
evropskih kolonijalnih sila sa severnoamerikog kontinenta i
politika izolacije,ili nemeanja u meuevropske sporove.Glavni
protagonistiovespoljnopolitikeorijentacijebilisuDordVaington,kaozaetnikiDejmsMonroiDonKvinsiAdams,kaonastavljai.
Poslednjadvojica sutvorci doktrinaAmerika Amerikancima
iMonroovedoktrine.Usvajanjem ovih doktrina, spoljna
politikaSADprema Evropi je definitivno uobliena i sprovoena u
narednim decenijama. U drugom kardinalnom periodu(prvapolovinaXX
veka) dolazidopotpunogobrtauameriko evropskimodnosima. Sad naputaju
politiku izolacijeipostaju kljuni uesnik u meuevropskim
sporovima.Krajnji doseg te politike je: praktina kolonizacija dela
evropskog kontinenta.Krug se potpuno zatvorio,tako to je biva
evropska kolonija postala evropski kolonizator. Glavni protagonisti
te druge politike su Vudro
Vilson,kaozaetnikiFrenklinRuzveltsaHariTrumanom,kao nastavljai
(Trumanovadoktrina). Pozabavimo se u nastavku ove analize osnovnim
biografskim elementima spomenutihamerikihpredsednika. Zaetnik prve
politike,DordVaington, roenje1732.godine,predsednikSADjepostao1789,
adrugimandatjedobio1793. Na krajuVaingtonjeumrodecembra1799.
godine. Zaetnik druge politike,VudroVilson, roenje1856. godine.
Predsednik SAD je postao1913, adrugimandatjedobio1917. Vilson je
umro februara 1924 godine.tajeuovadvanizagodinaudno?
Vilsonjeroen124 godineposleVaingtona, postaojepredsednikSAD124
godineposleVaingtona, drugimandatjetakoedobio124
godineposleVaingtonaiumroje124 godineposleVaingtona.
DejmsMonroroenje1758. godine. Prvi put je postao predsednik
SAD1817, adrugiput1821. godine AkosenaMonroovegodinedodajupo124
godineVaington-Vilsonovogvremenskograspona, dobijajuse: 1882, 1941.
i1945. I gle, FrenklinRuzveltjeroen1882, a1941. i 1945.
godineinaugurisanje(trei i etvrti put) zapredsednikaSAD. Na poetku
etvrtog mandata Ruzvelt je umro, a na mestu predsednika nasledio ga
je potpredsednik Hari Truman. I Truman je roen oko 124 godine posle
Monroa. Nakon Monroa, predsednik SAD je postao DonKvinsiAdams, a
124 godine kasnije, posle mandata koji je nasledio bez predsednikih
izbora od Ruzvelta, Truman je izabran za predsednika SAD.Adams
Truman Ne samo da je 124 godine posle Adamsa, Truman izabran za
predsednika SAD, ve je 124 godine posle Adamsa i umro.1825 Don K.
Adams, predsednik SAD.1949 Hari Truman, predsednik SAD. Meuvreme:
124 godine.1848 Smrt Dona K. Adamsa.1972 Smrt Hari Trumana.
Meuvreme: 124 godine. Naslednik Adamsa na elu SAD je Endrju Dekson,
a naslednik Trumana je Dvajt Ajzenhauer.Dekson Ajzenhauer
Ajzenhauer je, roen oko 124 godine posle Deksona, postao je
predsednik SAD 124 godine posle Deksona, dobio je drugi predsedniki
mandat 124 godine posle Deksona i umro je 124 godine posle
Deksona.767 Roen Endrju Dekson.1890 Roen Dvajt Ajzenhauer.
Meuvreme: 124 (-1) godine.1829 Endrju Dekson, predsednik.1953 Dvajt
Ajzenhauer, predsednik. Meuvreme: 124 godine.1833 Endrju Dekson,
predsednik (drugi mandat).1957 Dvajt Ajzenhauer, predsednik (drugi
mandat). Meuvreme: 124 godine.1845 Smrt Endrju Deksona.1969 Smrt
Dvajta Ajzenhauera. Meuvreme: 124 godine. Osnovni biografski
elementi nekog predsednika (ili bilo kog vladara), se po istom
vremenskom ritmu, kao to je pokazano, mogu ponoviti u jednom
nasledniku. Meutim, to nije jedina varijanta ritmikog preslikavanja
istoznanih istorijskih zbivanja. U nekim sluajevima, osnovne
biografske elemente dvojice predsednika, mogu unakrsno naslediti
dvojica njihovih naslednika. Zakari Tejlor i Don Tajler Lindon
Donson i Riard Nikson Lindon Donson je roen 124 godine posle Zakari
Tejlora i umro je oko 124 godine posle Zakari Tejlora, ali je
izabran za predsednika SAD 124 godine posle Dona Tajlera. Riard
Nikson je roen oko 124 godine posle Dona Tajlera i umro je oko 124
godine posle Dona Tajlera, ali je izabran za predsednika SAD 124
godine posle Zakari Tejlora.1784 Roen Zakari Tejlor.1908 RoenLindon
Donson. Meuvreme: 124 godine.1841 Don Tajler, predsednik.1865
Lindon Donsonpredsednik. Meuvreme: 124 godine.1845 Kraj predsednike
vladavine Dona Tajlera.1969 Kraj predsednike vladavineLindona
Donsona. Meuvreme: 124 godine.1850 Smrt Zakari Tejlora.1973
SmrtLindona Donsona. Meuvreme: 124 (-1) godine. *1790 Roen Don
Tajler.1913 RoenRiard Nikson. Meuvreme: 124 (-1) godine.1849 Zakari
Tejlor, predsednik.1973 Riard Nikson, predsednik. Meuvreme: 124
godine. 1850 Kraj predsednike vladavine Zakari Tejlora, (umro u
drugoj godini predsednikog mandata).1974 Kraj predsednike
vladavineRiarda Niksona (smenjen u drugoj godini predsednikog
mandata). Meuvreme: 124 godine. 1862 Smrt Dona Tajlera.1994
SmrtRiarda Niksona. Meuvreme: 124 (-2) godine. *
SrpskinarodjepostaoneposrednartvaamerikeneokolonijalnepolitikeuvremepredsednikovanjaBilaKlintonaiDordaBua.
Bil Klintonjeroen1946. godine. Prvi put je postaopredsednikSAD1993,
adrugiput1997. Koji jepredsednikSADroen124 godinepreKlintona?
JulisizGrant. Ko je124 godinepreKlintonaizabranzapredsednikaSAD?
Julisiz Grant. Ko je 124 godine pre
KlintonapodrugiputizabranzapredsednikaSAD? Julisiz Grant.
Potpredsednik SAD u Klintonovo vremebiojeAlGor. Gor je roen 1948.
godine, apotpredsednikjepostao1993.
Kojijeamerikipotpredsednikroenoko124 godinepreAlaGora?
SkajlerKolfaks, potpredsednikSADuvreme predsednikog mandata
Julisiza Granta. Ko je postao predsednik SAD 124 godine pre
Gora?Opet SkajlerKolfaks.1822 RoenJulisizGrant.1946 RoenBilKlinton.
Meuvreme: 124 godine.1869 JulisizGrant, predsednik.1993 BilKlinton,
predsednik. Meuvreme: 124 godine.1823 RoenSkajlerKolfaks.1948
RoenAlGor. Meuvreme: 124 (+1) godine.1869 SkajlerKolfaks,
potpredsednik.1993 AlGor, potpredsednik. Meuvreme: 124 godine.
BilaKlintonaje2001. namestupredsednikaSADnasledioDordBuMlai.
BuMlaijeroeniste1946. godinekadinjegovprethodnikKlinton.
JulisizaGrantaje1877.nasledio RaderfordHejz.I Hejz je roeniste1822.
godine,kadinjegovprethodnikGrant.
VremenskirasponizmeuroenjaHejzaiBuaMlaegje,naravno,124 godine. To
vai i za njihove potpredsednikeDikaejnijaiVilijamaVilera. (Bu
stariji je roen124 godineposleMilardaFilmora).1822
RoenRadefordHejz.1946 RoenDordBuMlai. Meuvreme: 124 godine. 1877
RadefordHejz, predsednik.2001 DordBuMlai, predsednik. Meuvreme: 124
godine.1819 RoenVilijamViler.1941 RoenDikejni. Meuvreme: 124 (-2)
godine.1877 VilijamViler, potpredsednik.2001 Dikejni,
potpredsednik. Meuvreme: 124 godine. Da li se na osnovu ovog
pravila,jokrajem 2007. godine, moglopredvidetikoe2009. naslediti
DordaBua? Moglo je i bilo je predvieno.Evokako:oduzimanjem124
godineod2009. dobijenaje1885. Te godine je predsednik SAD
postaoGroverKlivlend. Klivlend je roen 1837. godine.Dodavanjem 124
godine naKlivlendovugodinuroenja, dobijenaje1961.
Proverite,kojejegodineroenBarakObama? Potpredsednik
SADuvremeKlivlendovogpredsednikovanjabiojeTomasHendriks. Hendriks
je bio18. godina starijiodKlivlenda. Proverite,
kolikojegodinaDozefBajdenstarijiodObame?1837
RoenGroverKlivlend.1961 RoenBarakObama. Meuvreme: 124 godine.1885
GroverKlivlend, predsednik.2009 BarakObama, predsednik. Meuvreme:
124 godine.1819 RoenTomasHendriks.1942 RoenDozefBajden. Meuvreme:
124 (-1) godine.1885 TomasHendriks, potpredsednik.2009 DozefBajden,
potpredsednik. Meuvreme: 124 godine. Ameriki predsednici drugi deo
U amerikoj istoriji ritam od 100 godina je komplementaran ritmu od
124 godine. Primeri koji slede, posluie kao ilustracija ove
tvrdnje. Vaington Harison1732 Roen Dord Vaington, prvi predsednik
SAD.1833 Roen Bendamin Harison. Meuvreme: 100 (+1) godina.1789 Dord
Vaington postaje predsednik SAD .1889 Bendamin Harison postaje
predsednik SAD. Meuvreme: 100 godina.1799 Smrt Dorda Vaingtona.1901
Smrt Bendamina Harisona. Meuvreme: 100 (+2) godine......Dekson i
Van Bjuren Ruzvelt Po stogodinjoj ritmici, prvi predsedniki mandat
Frenklina Ruzvelta je replika mandata Endrju Deksona, a drugi,
replika mandata Martina van Bjurena. Ruzvelt se rodio 100 godina
posle Van Bjurena, a umro je 100 godina Deksona.1782 Roen Martin
Van Bjuren.1882 Roen Frenklin Ruzvelt. Meuvreme: 100 godina.1833
Endrju Dekson, predsednik SAD.1933 Frenklin Ruzvelt, predsednik SAD
(prvi mandat). Meuvreme: 100 godina.1837 Martim Van Bjuren,
predsednik SAD.1937 Frenklin Ruzvelt, predsednik SAD (drugi
mandat). Meuvreme: 100 godina.1845 Smrt Endrju Deksona.1945 Smrt
Frenklina Ruzvelta. Meuvreme: 100 godina. Naslednik Frenklina
Ruzvelta na mestu predsednika SAD, bio je Hari Truman.Tejlor i
Filmor Truman1784 Roen Zakari Tejlor.1884 Roen Hari Truman.
Meuvreme: 100 godina.1849 Zakari Tejlor, predsednok SAD.1949 Hari
Truman, predsednik SAD. Meuvreme: 100 godina. U prvoj polovini
predsednikog mandata umro je Zakari Tejlor, a na poloaju
predsednika SAD nasledio ga je potpredsednik Milard Filmor.
Prisetimo se: i Hari Truman je kao potpredsednik nasledio Frenklina
Ruzvelta, koji je umro u prvoj polovini svog poslednjeg
predsednikog mandata.1853 Kraj predsednike vladavine Milarda
Filmora.1953 Kraj predsednike vladavine Hari Trumana. Meuvreme: 100
godina.1873 Smrt Milarda Filmora.1972 Smrt Hari Trumana. Meuvreme:
100 (-1) godina. Posle Hari Trumana predsednik SAD je postao Dvajt
Ajzenhauer. Prvi mandat predsednika Ajzenhauera je replika
predsednikog mandata Frenklina Pirsa, a drugi, replika mandata
Dejmsa Bjukenena. Pirs je postao predsednik SAD 100 godina pre
Ajzenhauera i umro je 100 godina pre Ajzenhauera. Ajzenhauer je
roen oko 100 godina posle Bjukenena, izabran je za predsednika SAD
100 godina posle Bjukenena i umro je oko 100 godina posle
Bjukenena. Bjukenen Ajzenhauer1791 Roen Dejms Bjukenen.1890 Roen
Dvajt Ajzenhauer. Meuvreme: 100 (-1) godina.1857 Dejms Bjukenen,
predsednik SAD.1957 Dvajt Ajzenhauer, predsednik SAD (drugi
mandat). Meuvreme: 100 godina.1861 Kraj predsednike vladavine
Dejmsa Bjukenena.1961 Kraj predsednike vladavine Dvajta
Ajzenhauera. Meuvreme: 100 godina.1868 Smrt Dejmsa Bjukenena (i
Frenklina Pirsa 1869).1969 Smrt Dvajta Ajzenhauera. Meuvreme: 100
(+1) godina. Bjukenena je na predsednikom poloaju nasledio Abraham
Linkoln, a Ajzenhauera, Don Kenedi.Linkoln Kenedi Vladavine
amerikih predsednika Abrahama Likonkolna i Dona Kenedija su
prekinute nasilno. NJihova ubistva su pratile udne koincidencije, o
kojima je mnogo pisano: Don Vilks But ubio je Linkolna u pozoritu,
a potom je pobegao u skladite. Kenedija je Li Harvi Osvald pogodio
iz skladita, odakle je potom pobegao u pozorite. U oba sluaja metak
je pogodio glavu rtve. Obojica su ubijena u prisustvu svojih ena.
Imena atentatora imaju po tri rei i u engleskom originalu po
petnaest slova. Predsednik posle Linkolna postao je Donson, a
Donson je nasledio i Kenedija. Linkolnov sekretar zvao se Kenedi, a
Kenedijev Linkoln ...[1] Posebno je interesantna ritmika osnovnih
biografskih elemenata ovih amerikih predsednika, njihovih
potpredsednika i atentatora.1839 Roen Don Vilks But (Linkolnov
ubica).1939 Roen Li Harvi Osvald (Kenedijev ubica). Meuvreme: 100
godina.1861 Linkoln postaje predsednik SAD.1961 Kenedi postaje
predsednik SAD. Meuvreme: 100 godina.1865 Ubijen Abraham
Linkoln.1963 Ubijen Don Kenedi. Meuvreme: 100 (-2) godina1865
Ubijen Don Vilks But.1863 Ubijen Li Harvi Osvald. Meuvreme: 100
(-2) godina.Donson Donson1808 Roen Endrju Donson (Linkolnov
potpredsednik i naslednik).1908 Roen Lindon Donson (Kenedijev
potpredsednik i naslednik). Meuvreme: 100 godina.1865 Endrju Donson
postaje predsednik SAD.1963 Lindon Donson postaje predsednik SAD.
Meuvreme: 100 (-2) godina.1869 Kraj predsednike vladavine Endrju
Donsona.1969 Kraj predsednike vladavine Lindona Donsona. Meuvreme:
100 godina.1875 Smrt Endrju Donsona.1973 Smrt Lindona Donsona.
Meuvreme: 100 (-2) godine...
[1] : . , 2006, . 41.PONOVLJENA ISTORIJA - Dinastike i statusne
promene u istoriji srednjovekovne srpske draveDinastike i statusne
promene u istoriji srednjovekovnesrpske drave U 14, 15. i 16. veku
srpska drava je prola kroz vie uspona i padova: od najmonije
balkanske sile do vazalne dravice, od gospodara tuih zemalja do
titularne drave i dravnog ropstva. U ovom razdoblju se smenjuju
etiri dinastije: Nemanjii, Lazarevii, Brankovii i Berislavii. U
istom razdoblju u statusnom smislu, srpska drava je povremeno:
kraljevina, carevina, kneevina, despotovina, a povremeno samo
titularna despotovina.Godine dinastikih promenaDo 1371. godine
srpskom dravom su vladali Nemanjii.1371 Poetak vladavina
Lazarevia.1427 Poetak vladavina Brankovia.1503 Poetak vladavine
Berislavia.1527 Poetak vladavina nedinastikih despota.Godine
promena dravnog ranga ili statusaDo 1345/46. godine, srpska drava
je bila kraljevina.1345/46 Carevina.1371 Kneevina.1402 Despotovina.
Despotovina je dva puta obnavljana, 1445. i 1471. godine.1445
Obnovljena Smederevska despotovina.1471 Utemeljena Sremska
despotovina. U 1371. godini je dolo i do dinastike i do
dravno-statusne promene. Kombinovanjem dinastikih i statusnih
odrednica kao osnovnih obeleja pojedinih perioda, primetna je
promena kvaliteta srednjovekovne srpske dravnosti po ritmu od 56
godina.Dinastiko-statusne promene u istoriji srpske drave po ritmu
od 56 godina1345/46 Kraj kraljevine Nemanjia. Poetak carevine
Nemanjia.1402 Kraj kneevine Lazarevia. Poetak despotovine
Lazarevia. Meuvreme: 56 godina.1371 Kraj carevine Nemanjia. Poetak
kneevine Lazarevia.1427 Kraj despotovine Lazarevia. Poetak
despotovine Brankovia. Meuvreme: 56 godine.1444/45 Kraj prve turske
okupacije. Poetak obnovljene despotovine Brankovia.1502/03 Kraj
Sremske despotovine Brankovia. Poetak Sremske despotovine
Berislavia. Meuvreme: 56 (+2) godine.1471 Kraj titularne
despotovine Brankovia. Poetak Sremske despotovine Brankovia
(ugarskih despota).1527 Kraj despotovine Berislavia. Poetak
despotovine nedinastikih despota. Meuvreme: 56 godina. Mogunost da
se sve ove godine upare i po ritmu od 100 godina, ukazuje
nasistemsku i zakonomernu prirodu srpskog dravno-istorijskog
razvoja.Dinastiko-statusne promene u istoriji srpske drave po ritmu
od 100 godina1345/46 Kraj kraljevine Nemanjia. Poetak carevine
Nemanjia.1444/45 Kraj prve turske okupacije. Poetak obnovljene
despotovine Brankovia. Meuvreme: 100 (-1) godina.1371 Kraj carevine
Nemanjia. Poetak kneevine Lazarevia.1471 Kraj titularne despotovine
Brankovia. Poetak Sremske despotovine Brankovia. Meuvreme: 100
godina.1402 Kraj kneevine Lazarevia. Poetak despotovine
Lazarevia.1502/03 Kraj Sremske despotovine Brankovia. Poetak
Sremske despotovine Berislavia. Meuvreme: 100 godina.1427 Kraj
despotovine Lazarevia. Poetak despotovine Brankovia.1527 Kraj
Sremske despotovine Berislavia. Poetak Sremske despotstovine
nedinastikih despota. Meuvreme: 100 godina.* Oko 100 godina posle
sloma Smederevske despotovine 1459. godine, obnavljena je 1557.
Peka patrijarija, ali ovoga puta ne samo kao crkvena ve i kao
paradravna organizacija. Patrijarsi su u ovom periodu bili naelnici
crkve, ali i politike voe naroda (etnarsi) i uvari srpske
srednjovekovne dravne tradicije. Prvih nekoliko patrijaraha su iz
porodice Sokolovia. Smene prvih patrijarha na elu obnovljene crkve
i njihove smrti, po stogodinjoj ritmici, odblesak su titularnih
vladavina despota Brankovia. I ovi Brankovii su po padu Smederevske
despotovine vie bili narodne voe nego vladari u pravom smislu te
rei.Despot Stefan Slepi patrijarh Makarije1458 Stefan Brankovi,
despot.1557 Makarije Sokolovi, patrijarh. Meuvreme: 100 (-1)
godina.1476 Smrt despota Stefana Brankovia Slepog.1574 Smrt
patrijarha Makarija Sokolovia Meuvreme: 100 (-2) godina.Despot Vuk
patrijarsi Antonije i Gerasim1471 Vuk Grgurevi-Brankovi, postao
despot za ivota svoga strica despota Stefana Slepog.1571 Antonije
Sokolovi, postao patrijarh za ivota svoga strica patrijarha
Makarija. Meuvreme: 100 godina.1485 Smrt despota Vuka
Brankovia.1586 Smrt patrijarha Gerasima Sokolovia. Meuvreme: 100
(+2) godina.Despoti ore i Jovan patrijarsi Savatije i Jovan1486 ore
Brankovi, despot.1586 Savatije Sokolovi, patrijarh. Meuvreme: 100
godina.1494 Jovan Brankovi, despot.1592 Jovan Kantul, patrijarh.
Meuvreme: 100 (-2) godina.1516 Smrt despota ora Brankovia.1614 Smrt
patrijarha Jovana Kantula. Meuvreme: 100 (-2) godina. * Nadalje, po
istom ritmu, patrijarsi repliciraju prethodne patrijarhe. Patrijarh
Makarije patrijarh Maksim1557 Makarije Sokolovi, patrijarh.1655
Maksim Skopljanac, patrijarh. Meuvreme: 100 (-2) godine.1574 Smrt
patrijarha Makarija.1674 Kraj naelstva patrijarha Maksima.
Meuvreme: 100 godina.Patrijarsi Sokolovii patrijarh
ArsenijeIIIarnojevi1575 Gerasim Sokolovi, patrijarh.1674 Arsenije
III arnojevi, patrijarh. Meuvreme: 100 (-1) godina.1591 Kraj
naelstva poslednjeg patrijarha Sokolovia, Jeroteja.1690 Kraj
naelstva patrijarha Arsenija III arnojevia. Meuvreme: 100 (-1)
godina...Novi vek Karaorevii i ObrenoviiKralj Milan Obrenovi i
kralj PetarIIKaraoreviNestor Kijevski:Bog daje vlast kome on hoe,
jer cara i kralja postavlja Vinnji ... Ako neka zemlja postane
ugodna Bogu, postavlja joj on pravednika za cara ili kneza ... Jao
gradu (zemlji) u kome je knez mlad ... Ovakve daje Bog za grijehe,
a stare i mudre uzima... Milan Obrenovi je bio prvi kralj u
novovekovnoj istoriji Srba, a Petar II Karaorevi je bio poslednji
kralj u dosadanjoj novovekovnoj istoriji Srba. Biografske
saobraznosti ovih kraljeva su brojne i neobine. Milanova majka
zvala se Marija i Petrova majka zvala se Marija. Milanova majka je
bila Rumunka i Petrova majka je bila Rumunka. Vremenski raspon
izmeu godina roenja dve Marije je 69 godina i vremenski raspon
izmeu godina roenja njihovih sinova je 69 godina. Milan je proglaen
za kneza posle ubistva kneza Mihaila Obrenovia: u momentu ubistva,
knez Mihailo je imao oko 46 godina. Petar je proglaen za kralja
posle ubistva kralja Aleksandra Karaorevia: u trenutku ubistva, i
kralj Aleksandar je imao oko 46 godina. Pri proglaenju za kneza
Milan je bio maloletan. Pri proglaenju za kralja i Petar je bio
maloletan. Tokom maloletstva, u Milanovo ime vladalo je trolano
Namesnitvo. Tokom maloletstva i u Petrovo ime je vladalo trolano
Namesnitvo. Prvi namesnik Milanovog Namesnitva bio je njegov
(mogui) stric, general Milivoje Petrovi Blaznavac.[1]Prvi namesnik
Petrovog Namesnitva bio je njegov stric knez Pavle Karaorevi. Milan
je iveo 47 godina i Petar je iveo 47 godina. Kao bivi vladari su
obojica umrla u inostranstvu. 1831 RoenaMarija Katardi, majka
kralja Milana. 1900 Roena Marija Hoencolern Sigmaringen, majka
kralja Petra. Meuvreme: 69 godina.1854 Roen kralj Milan.1923 Roen
kralj Petar. Meuvreme: 69 godina. 1872 Proglaeno Milanovo
punoletstvo. Milan preuzima vladarska ovlaenja od Namesnitva.1941
Proglaeno Petrovo punoletstvo. Petar preuzima vladarska ovlaenja od
Namesnitva. Meuvreme: 69 godina. 1875 Milan se venava sa Natalijom
Keko.1944 Petar se venava sa Aleksandrom Gliksburg. Meuvreme : 69
godina.1876 Milanu i Nataliji se raa sin, Aleksandar.1945 Petru i
Aleksandri se raa sin, Alesandar (sadanji prestolonaslednik).
Meuvreme: 69 godina.1876 Milan se odrie kraljevske titule nakon
Deligradske manifestacije.1945 Petar lien kraljevske vlasti nakon
proglaenja republike. Meuvreme: 69 godina .1901 Smrt kralja
Milana.1970 Smrt kralja Petara. Meuvreme: 69 godina . U
knjizienidba kralja Petra Drugog (izdava Otkrovenje, 2000. god)
autor K. Pavlovi, govorei o branom udesu kralja Petra IIi kraljice
Aleksandre, uoava biografske podudarnosti u ivotnim priama
kraljevskih parova. On kae: Brana veza se kako-tako krpila sve do
1947. Posle toga sve je vie liila na brak kralja Milana i kraljice
Natalije. Raskid izmeu Petra IIi Aleksandre je bio potpun, ali
njihov brak i pored pokuaja nikadanije i pravosnano razveden.
Raskid izmeu kralja Milana i kraljice Natalije je, takoe, bio
potpun, ali i njihov brak nije pravosnano razveden. U nekim vanim
detaljimaiz ivota prvih namesnika, Blaznavca i Pavla, takoe se
ispoljava ritam od oko 69 godina: 1824 Roen Milivoje Blaznavac.1893
Roen knez Pavle. Meuvreme: 69 godina.1865 Blaznavac postaje
ministar vojni, zatim i namesnik, a time i vrlo znaajan inilac
vlasti.1934 Pavle postaje prvi namesnik, a time i vrlo znaajan
inilac vlasti. Meuvreme: 69 godina.1872 Blaznavac, u svojstvu prvog
namesnika predaje vlast knezu Milanu.1941 Pavle, u svojstvu prvog
namesnika predaje vlast kralju Petru. Meuvreme: 69 godina.Roenja i
venanja Karaorevia i Obrenovia Po istom ritmu od 69 (3) godine,
ponavljala su se roenja i venanja i drugih lanova vladarskih rodova
Karaoevia i Obrenovia.Karaore i Milo Jevremov1762 Roen vod Karaore
Petrovi.1829 Roen Milo Jevremov Obrenovi (otac kralja Milana).
Meuvreme: 69 (-2) godine.1764 Roena Jelena Jovanovi.1831 Roena
Marija Katardi. Meuvreme: 69 (-2) godine.1785 Venanje Karaora
Petrovia i Jelene Jovanovi.1851 Venanje Miloa Jevremovog i Marije
Katardi. Meuvreme: 69 (- 3) godina.Milo i Milan1783 Roen knez Milo
Obrenovi.1854 Roen kralj Milan Obrenovi. Meuvreme: 69 (+2)
godina.1788 Roena Ljubica Vukomanovi.1859 Roena Natalija Keko.
Meuvreme: 69 (+2) godina.1806 Venanje kneza Miloa Obrenovia i
Ljubice Vukomanovi.1875 Venanje kralja Milana Obrenovia i Natalije
Keko. Meuvreme: 69 godina. Jevrem i Arsen (PetarI)1790 Roen
namesnik Jevrem Obrenovi (brat kneza Miloa i deda kralja
Milana).1859 Roen knez Arsen Karaorevi (brat kralja Petra I i otac
kneza Pavla). Meuvreme: 69 godina.1796 Roena Tomanija Bogievi.1864
Roena Ljubica (Zorka) Petrovi. Meuvreme: 69 (-1) godina.1816
Venanje namesnika Jevrema Obrenovia i Tomanije Bogievi.1883 Venanje
kralja Petra IKaraorevia i Ljubice (Zorke) Petrovi. Meuvreme: 69
(-2) godina.Aleksandar i Aleksandar1806 Roen knez Aleksandar
Karaorevi.1876 Roen kralj Aleksandar Obrenovi. Meuvreme: 69 (+1)
godina.1830 Venanje kneza Aleksandra Karaorevia i Perside
Nenadovi.1900 Venanje kralja Aleksandra Obrenovia i Draginje Main.
Meuvreme: 69 (+1) godina.Milan (Mihailo) i Aleksandar1819 Roen knez
Milan Obrenovi.1888 Roen kralj Aleksandar Karaorevi. Meuvreme: 69
godina.1831 Roena Julija Hunjadi.1900 Roena Marija Hoencolern.
Meuvreme: 69 godina.1853 Venanje kneza Mihaila Obrenovia i Julije
Hunjadi.1922 Venanje kralja Aleksandara Karaorevia i Marije
Hoencolern-Sigmaringen. Meuvreme: 69 godina. (Knez Milan Obrenovi,
brat kneza Mihaila, umro je u dvadesetoj godini neoenjen).Mihailo i
Pavle1923 Roen knez Mihailo Obrenovi.1893 Roen regent-namesnik
Pavle Karaorevi. Meuvreme: 69 (+1) godina.1831 Roena Julija
Hunjadi.1903 Roena Olga Gliksburg. Meuvreme: 69 (+3) godina.1853
Venanje kneza Mihaila Obrenovia i Julije Hunjadi.1923 Venanje kneza
Pavla Karaorevia i Olge Gliksburg. Meuvreme: 69 (+1) godina.Milan i
PetarII1854 Roen kralj Milan Obrenovi.1923 Roen kralj Petar II
Karaorevi. Meuvreme: 69 godina.1875 Venanje kralja Milana Obrenovia
i Natalije Keko.1944 Venanje kralja Petra IIKaraorevia i Aleksandre
Gliksburg. Meuvreme: 69 godina.Aleksandar i Aleksandar1876 Roen
kralj Aleksandar Obrenovi.1945 Roen Aleksandar Karaorevi (kraljevi,
prestolonaslednik). Meuvreme: 69 godina.1900 Venanje kralja
Aleksandra Obrenovia i Drage Main.1972 Venanje prestolonaslednika
Aleksandra Karaorevia i Marije da Glorije. Meuvreme: 69 (+3)
godina...
[1]U monografiji:Ljubavi srpskih vladara i politiara, (Narodna
knjiga Alfa, 2001, str.78 80), Rado Ljui kae: Ve je postala
uobiajena pojava da ne znamo imena mnogih ena pomenutih u ovoj
knjizi, pa i majke Milivojeve. Pre udaje za Petra, po kome je nosio
prezime, njegova mati je sluila na knez Miloevom dvoru u
Kragujevcu. Govorilo se godinama kasnije da je pripadala kneevom
haremu i da je tada ostala ... () Petar iz Blaznave, stradalnik u
stonoj trgovini, koji je pristao da uzme za enu devojku pod
bremenom, uz bogat kneev miraz. Nema pouzdanih podataka da je ova
pretpostavka tana ali je sam Milivoje voleo da protura glas da je
kneev vanbrani sin.PONOVLJENA ISTORIJA - Saobrazni periodi
srednjevekovne i novovekovne istorije SrbaSaobrazni
periodisrednjevekovne i novovekovne istorije SrbaLazarevii kao
kneevi Obrenovii Jevremove grane (1372 1402) (1872 1903) 1372 Knez
Lazar, rodonaelnik Lazarevia, utemeljuje Moravsku Srbiju. Poetak
kneevskih vladavina Lazarevia.1872 Stekavi punoletstvo, knez Milan
preuzima vlast u Kneevini Srbiji. Poetak vladavina Obrenovia
Jevremove grane. Meuvreme: 500 godina.1377 Knez Lazar proglaen za
samodrca svih Srba.1876 Knez Milan proglaen za kralja (Deligradska
manifestacija). Meuvreme: 500(-1) godina.1377 Roen Lazarev sin i
budui despot, Stefan Lazarevi.1876 Roen Milanov sin i budui kralj,
Aleksandar Obrenovi. Meuvreme: 500 (-1) godina.1379 Drava kneza
Lazara teritorijalno proirena na oblast Rastislalia.1878 Drava
kneza Milana teritorijalno proirena na june okruge. Meuvreme: 500
(-1) godina.1379 Ustolien patrijarh Spiridon.1879 Mitropolit
Mihailo poinje da naelstvuje autokefalnom mitropolijom. Meuvreme:
500 godina.1382 Knez Lazar se i stvarno osamostaljuje (postaje
samodrac), oslobodivi se vazalne zavisnosti od ugarskog kralja.
Formalno proglaenje za samodrca iz 1377. ostvaruje se 1382.
godine.1882 Knez Milan postaje prvi novovekovni kralj Srbije.
Formalno proglaenje za kralja iz 1876, ostvaruje se 1882. godine.
Meuvreme: 500 godina.1389 Knez Lazar gine. Uime maloletnog Stefana
Lazarevia, vlast u Kneevini preuzima njegova majka kneginja Milica
kao namesnica.1889 Kralj Milan se povlai sa vlasti. U ime njegovog
maloletnog sina Aleksandra, vlast u Kraljevini preuzima Namesnitvo.
Meuvreme: 500 godina.1389 Patrijarh Spiridon umire. Patrijarh
Jefrem, po drugi put, staje na elo Srpske crkve.1889 Mitropolit
Teodosije se povlai. Mitropolit Mihailo, po drugi put staje na elo
Crkve u Srbiji. Meuvreme: 500 godina.1393 Stekavi punoletsvo,
Lazarev sin Stefan preuzima od majke namesnice vlast u
Kneevini.1893 Proglasivi punoletstvo, Milanov sin Aleksandar
preuzima od Namesnitva vlast u Kraljevini. Meuvreme: 500godina.1398
Patrijarh Danilo IIIumire. Ustolien patrijarh Sava V.1898
Mitropolit Mihailo umire. Ustoliem mitropolit Inokentije. Meuvreme:
500 godina.1402 Knez Stefan Lazarevi krunisan za despota. Kraj
kneevskih vladavina Lazarevia.1903 Ubijen kralj Aleksandar
Obrenovi. Kraj vladavina Obrenovia Jevremove grane. Meuvreme: 500
(+1) godina...PONOVLJENA ISTORIJA - Arhiepiskopi i patrijarsi
Srpske crkveArhiepiskopi i patrijarsi Srpske crkve Prema
sistematizaciji dr Duana Kaia objavljenoj u knjiziSrpsko
pravoslavlje,personalne smene na elu Srpske crkve u srednjem veku
deavale su se u sledeim godinama:1219 Ustolien arhiepiskop Sava
Prvi (Sveti Sava).1234 Ustolien arhiepiskop Arsenije Prvi.1263
Ustolien arhiepiskop Sava Drugi.1271 Ustolien arhiepiskop Danilo
Prvi.1272 Ustolien arhiepiskop Joanikije Prvi.1279 Ustolien
arhiepiskop Jevstatije Prvi.1286 Ustolien arhiepiskop Jakov.1292
Ustolien arhiepiskop Jevstatije Drugi.1309 Ustolien arhiepiskop
Sava Trei.1317 Ustolien arhiepiskop Nikodim Prvi.1324 Ustolien
arhiepiskop Danilo Drugi.1338 Ustolien arhiepiskop Joanikije
Drugi.1346 Ustolien patrijarh Joanikije Drugi.1354 Ustolien
patrijarh Sava etvrti.1375 Ustolien patrijarh Jefrem.1379 Ustolien
patrijarh Spiridon.1389 Ponovno ustolienjepatrijarha Jefrema.1392
Ustolien patrijarh Danilo Trei.1398 Ustolien patrijarh Sava
Peti...[1] Autokefalnost ili nezavisnost od Vaseljenske
patrijarije, Crkva u Srbiji (po trei put u svojoj istoriji) stekla
je 1879. godine. Posle sticanja autokefalnosti, svi mitropoliti i
patrijarsi Srpske crkve su ustoliavani oko 612 godina posle nekog
srednjovekovnog prethodnika.Ponovljena ili blizanaka naelstva
srednjevekovnih i novovekovnih arhijereja DaniloI Mihailo1271 Zbog
neslaganja sa kraljem Uroem I, arhiepiskop Danilo Ise povlai sa
mesta naelnika Srpske crkve.1881 Zbog neslaganja sa kraljem
Milanom, mitropolit Mihailo se povlai sa mesta naelnika Crkve u
Srbiji. Meuvreme: 612 (-2) godina.JoanikijeI Teodosije1272 Ustolien
arhiepiskop Joanikije I.1883 Ustolien mitropolit Teodosije.
Meuvreme: 612 (-1) godina.1279 Smrt arhiepiskopa Joanikije I .1889
Kraj naelstva mitropolita Teodosija. Meuvreme: 612 (-2)
godina.JevstatijeI Mihailo1279 Ustolien arhiepiskop Jevstatije I
.1889 Ustolien mitropolit Mihailo. Meuvreme: 612 (-2) godina.1286
Smrt arhiepiskopa Jevstatija I .1898 Smrt mitropolita Mihaila.
Meuvreme: 612 godina.Jakov Inokentije1286 Ustolien arhiepiskop
Jakov.1898 Ustoliem mitropolit Inokentije. Meuvreme: 612
godina.1292 Smrt arhiepiskopa Jakova.1905 Smrt mitropolita
Inokentija. Meuvreme: 612 (+1) godina.JevstatijeII Dimitrije (kao
mitropolit)1292 Ustolien arhiepiskop Jevstatije II .1905 Ustolien
mitropolit Dimitrije. Meuvreme: 612 (+1) godina.1309 Smrt
arhiepiskopa Jevstatija II.1920 Kraj mitropolitskog naelstva
Dimitrija. Meuvreme: 612 (-1) godina. Po osloboenju i ujedinjenju
junoslovenskih pokrajina sa Srbijom, 1918. godine, usledilo je
ujedinjenje Srpske crkve i njeno podizanje na patrijarijski stepen.
Prvi patrijarh, po drugi put obnovljene Peke patrijarije (1920)
postaje mitropolit Crkve u Srbiji, Dimitrije. Vaseljenski patrijarh
ovaj in priznaje dve godine kasnije, 1922.SavaIII Dimitrije (kao
patrijarh)1309 Ustolien arhiepiskop Sava III .1920 Ustolien
patrijarh Dimitrije. Meuvreme: 612 (-1) godina.1316 Smrt
arhiepiskopa Save III .1930 Smrt patrijarha Dimitrija. Meuvreme:
612 (+2) godina.NikodimI Varnava1317 Ustolien arhiepiskop Nikodim
I.1930 Ustolien patrijarh Varnava. Meuvreme: 612 (+1) godina.1324
Smrt arhiepiskopa Nikodima I.1937 Smrt patrijarha Varnave.
Meuvreme: 612 (+1) godina.DaniloII Gavrilo 1324 Ustolien
arhiepiskop Danilo II .1938 Ustolien patrijarh Gavrilo. Meuvreme:
612 (+2) godina.1237 Smrt arhiepiskopa Danila II .1950 Smrt
patrijarha Gavrila. Meuvreme: 612 (+1) godina.JoanikijeII(kao
arhiepiskop) Vikentije1338 Ustolien arhiepiskop Joanikije II .1951
Ustolien patrijarh Vikentije. Meuvreme: 612 (+1) godina.1346 Kraj
arhiepiskopskog naelstva Joanikija II .1958 Smrt patrijarha
Vikentija. Meuvreme: 612 godina. Naelstva patrijaraha Germana i
Pavla, razlikuju se od prethodnih. Ona nisu replike jednog
srednjevekovnog naelstva, ve vie njih. Ponavljanje vie kraih
srednjevekovnih naelstava u jednom duem novovekovnom, koje traje
koliko i ta kraa zajedno, prisutno je i u ritmikama smena poglavara
drugih crkava (vaseljenskih patrijaraha ili rimskih papa), ali i u
ritmici smena svetovnih vladara. Svako krae naelstvo, saobrazno je
odgovarajuem kvalitetno razliitom potperiodu dueg naelstva.
JoanikijeII,SavaIVi Jefrem (prvo naelstvo) German1346 Joanikije
IIustolien za prvog patrijarha.1958 Ustolien patrijarh German.
Meuvreme: 612 godina.1379 Kraj prvog naelstva patrijarha
Jefrema.1990 Kraj naelstva patrijarha Germana. Meuvreme: 612 (-1)
godina.Spiridon,Jefrem(drugo naelstvo) i DaniloIII Pavle1379
Ustolien patrijarh Spiridon.1990 Ustolien patrijarh Pavle.
Meuvreme: 612 (-1) godina.1398 Smrt patrijarha Danila III.2009 Smrt
patrijarha Pavla. Meuvreme: 612 (-1) godina.SavaV Irinej1398
Ustolien patrijarh Sava V.2010 Ustolienpatrijarh Irinej. Meuvreme:
612 godina.1406 Kraj naelstva patrijarha SaveV.2018 ( ? ) Meuvreme:
612 godina. Personalna smena na elu Crkve, sama po sebi,
predstavlja promenu kvaliteta i poetak novog i drugaijeg perioda u
njenoj istoriji. U najveem broju sluajeva, kraj starog i poetak
novog naelstva replicirao se ponovo kao personalna smena, ali
ponekad, kao u naelstavima patrijaraha Germana i Pavla, i kao
promena kvaliteta druge vrste. Ta promena druge vrste je obavezno
neki dramatian dogaaj koji je Crkvu uvodio u sasvim novo stanje od
dotadanjeg.
[1]S. Relji i M. Petrovi:Srpsko pravoslavlje, Litera, Beograd,
1989, str. 135 136.PONOVLJENA ISTORIJA - VASELJENSKI
PATRIARSIVaseljenski patrijarsi Po stogodinjoj ritmici, poeci
naelstava svih patrijaraha Vaseljenske patrijarije u dvadesetom
veku (izvedeni niz), replike su poetaka naelstava nekog patrijaraha
iz devetnaestog veka (matrini niz).Matrini niz ( + 100 1 godina)
Izvedeni niz Grigorije V............1797 1897.......... Konstantin
V Kalinik IV..............1801 1901..........Joakim III Kirilo
VI................1813 1913...........German V Grigorije
V............1818 1918........... etiri godine bez patrijarha
Evgenije II...............1821 1922...........Meletije IV Antim
III.................1822 1923.......... Grigorije VII Hrisant
....................1824 1924...........Konstantin VI Agatangel
.................1826 1925...........Vasilije III Konstantije
I..........1830 1929...........Fotije II Grigorije
VI...........1835 1936...........Venijamin Antim
VI.................1845 1946...........Maksim V Antim
IV.................1848 1948...........Atinagora Joakim
II..................1873 1972.......... Dimitrije Neofit
VIII..............1891 1991.......... Vartolomej