7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012 http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 1/104 Po ZA ložaj CRNA G OD ZA Š straži čeni Podgori 2012. ORA OLSTVO anje a/ca ca, . škol
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 1/104
Po
ZA
ložaj
CRNA G
OD ZA Š
straži
čeni
Podgori
2012.
ORA
OLSTVO
anje
a/ca
ca,
.
škol
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 2/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo2
Položaj učenika/ca u školi
Izdavač: Zavod za školstvo
Urednik: Pavle Goranović
Lektura: Danijela Đilas
Dizajn i tehnička priprema: Nevena Čabrilo
Štampa: Pobjeda Podgorica
Tiraž: 500 primjeraka
Podgorica 2012.
Istraživački tim:Izrada projekta istraživanja: mr Zoran Lalović, samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo Izrada instrumenta istraživanja: mr Zoran Lalović, samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo Izrada baze podataka: Radoje Novović, samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo Terensko istraživanje i unošenje podataka: mr Miodrag Brajković, samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo; Miodrag Vučeljić, samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo; Božidar Šćepanović, samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo; Nikola Dukaj, samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo; Miljan Vujošević, samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo; mr Jasnina Đorđević, samostalni
savjetnik u Zavodu za školstvo; mr. Zoran Lalović, samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo; Radoje Novović, samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo. Statistička analiza podataka: mr Zoran Lalović, samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo. Logička analiza podataka: mr Zoran Lalović, samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo. Organizacija istraživanja: Radoje Novović, samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo – rukovodilac Odsjeka za istraživanje i razvoj Pisanje izvještaja istraživanja: mr Zoran Lalović, samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo
CIP – Каталогизација у публикацији Централна народна библиотека Црне Горе, Цетиње
ISBN 978‐9940‐24‐043‐1
COBISS.CG‐ID 21119760
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 3/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 3
Sadržaj
PREDMET ISTRAŽIVANJA .................................................................................. 5
CILJ ISTRAŽIVANJA ............................................................................................ 6
ZADACI ISTRAŽIVANJA ...................................................................................... 6
KONTROLNE VARIJABLE ISTRAŽIVANJA .......................................................... 16
INSTRUMENTI ISTRAŽIVANJA ......................................................................... 16
METOD ISTRAŽIVANJA .................................................................................... 17
UZORAK ISTRAŽIVANJA
..................................................................................
19
REZULTATI ISTRAŽIVANJA ............................................................................... 26
OPŠTE ZADOVOLJSTVO ŠKOLOM ................................................................... 26
1. PREDMETI/SADRŽAJI UČENJA .................................................................... 32
2. METODE I OBLICI UČENJA .......................................................................... 36
Ametode učenja ............................................................................................. 36
Oblici učenja ................................................................................................... 40 Postupci vođenja učenja ................................................................................ 43
3. ATMOSFERA NA ČASU I U ŠKOLI ................................................................ 48
Kakva je atmosfera na času? .......................................................................... 48
Kakvi su časovi? .............................................................................................. 52
Kakav je odnos sa nastavnikom/com? ........................................................... 55
4. PRAVEDNOST I OBJEKTIVNOST OCJENJIVANJA .......................................... 60
5. UVAŽAVANJE I ANGAŽOVANJE MIŠLJENJA UČENIKA/CA U NASTAVI ........ 64
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 4/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo4
6. PODRŠKA KOJU UČENICI/CE IMAJU OD ŠKOLE I NASTAVNIKA/CA ............ 69
7. USLOVI I OPREMLJENOST ŠKOLE ................................................................ 74
8. UDŽBENICI .................................................................................................. 78
9. UČEŠĆE U ODLUČIVANJU I PARTICIPACIJA UČENIKA/CA U ŽIVOTU ŠKOLE 83
10. BEZBJEDNOST UČENIKA/CA U ŠKOLI ........................................................ 88
Nasilje od strane nastavnika/ca ..................................................................... 89
Vršnjačko
nasilje
.............................................................................................
93
Negativni uticaji u školi .................................................................................. 97
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 5/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 5
PREDMET ISTRAŽIVANJA
Reforma obrazovanja u Crnoj Gori započela je 2000. godine. Strateški dokument
koji je odredio glavne smjernice reforme bila je KNJIGA PROMJENA koja je urađena
2001. godine. Na osnovu nje, tokom 2002. godine su urađeni i usvojeni zakoni iz
oblasti obrazovanja i vaspitanja, kao i strateški dokument OSNOVE ZA OBNOVU
NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA koji će poslužiti kao polazište za izadu novih
planova i programa za osnovnu školu, gimnaziju i srednje stručno obrazovanje.
Implementacija novih planova i programa započela je 2004/2005 školske godine u
osnovnim školama (A škole), a 2006/07 u gimnazijama (počev od I razreda).
Osnovni cilj reforme obrazovanja bio je promijena uloge i položaja uč enika/ca u
školi i poveć anje kvaliteta znanja uč enika/ca. Promjena uloge učenika/ca u školi
podrazumijevala je brojne i značajne promjene u gotovo svim aspektima nastavnog
procesa, a posebno u:
osavremenjavanju programa i sadržaja obrazovanja;
uvođenju aktivnih i interaktivnih metoda i oblika nastave/učenja u školi;
promjeni odnosa nastavnik/ca – učenik/ca i ukupne atmosfere u školi;
većem uvažavanju i angažovanju mišljenja učenika/ca u nastavi;
objektivnijem ocjenjivanju;
podršci učenicima kroz ponudu različitih obrazovnih, socijalnih i psiholoških
programa u školi;
boljoj opremljenosti, i boljim uslovima rada škole;
primjerenijim i zanimljivijim udžbenicima;
većem učešću u odlučivanju, i većoj participaciji učenika/ca u životu škole;
promovisanju škole kao bezbjedne sredine.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 6/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo6
CILJ ISTRAŽIVANJA
Istraživanje treba da pokaže kako danas, osam godina od početka primjene novih obrazovnih programa u osnovnoj školi i šest godina u gimnaziji, učenici/ce ocjenjuju
svoju položaj i ulogu u školi. Ovim istraživanjem utvrđuje se:
kvalitet školskih programa i udžbenika – kroz sagledavanje njihove
primjerenosti mogućnostima, interesovanju i potrebama učenika/ca.
kvalitet procesa obrazovanja – kroz sagledavanje stepena korišćenja
savremenih metoda i oblika učenja u nastavi; kroz nivo angažovanja i
uvažavanja mišljenja učenika/ca u nastavi; kroz ocjenu pravednosti i
objektivnosti ocjenjivanja, te kroz ocjenu atmosfere na času i ravnopravnosti
odnosa učenika/ca
i nastavnika/ca
u školi.
kvalitet školske sredine – kroz procjenu škole kao sredine zaštićene od droge i
nasilja, škole koja je dobro opremljena i koja pruža sve neophodne uslove za
rad, učenje i podršku svojim učenicima/cama.
ZADACI ISTRAŽIVANJA
Istraživanjem treba utvrditi kako učenici/ce završnih razreda osnovne škole i
gimnazije ocjenjuju svoju ulogu i položaj kroz sljedeće aspekte života i rada u školi:
Predmeti, sadržaji koje uče
Jedan od važnih ciljeva reforme obrazovanja odnosio se na osavremenjavanje
predmeta – sadržaja učenja. Vladalo je uvjerenje da su tadašnji programi
preobimni, preteški i učenicima/cama nezanimljivi. Dominacija informacija nad
vještinama u tadašnjim programima dovela je do toga da su većinu predmeta
učenici/ce doživljavali kao nekorisne, a ponekad i nepotrebne. U programima nije
bilo pokušaja povezivanja znanja sa životom, niti mogućnosti njihove primjene u
realnom kontekstu. Cij reforme bio je da se sadržaji programa redukuju na jedan uži
skup znanja koje bi činile temelj obrazovanja u svakom predmetu, a zatim, da se ti
izabrani sadržaji primjere potrebama, interesovanjima i mogućnostima učenika/ca.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 7/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 7
Očekivalo se da tako koncipirani predmeti učenicima/cama biti: primjereni,
zanimljivi, manje teški, više razumljivi i korisni.
Istraživanjem treba utvrdi kako učenici/ce ocjenjuju predmete, sadržaje koje uče u
školi. Interesovalo nas je da li su predmeti učenicima/cama više: zanimljivi ili nezanimljivi; primjereni (ni malo, ni previše informacija) ili preobimni (puno
informacija); umjereno teški ili pretjerano teški; razumljivi ili nerazumljivi; korisni ili
nekorisni.
Metode i oblici učenja
Važan cilj reforme bio je uvođenje tzv. aktivnih i interaktivnih metoda
nastave/učenja. Obimno školsko gradivo i nedovoljna metodička osposobljenost
nastavnika/ca doveli su do toga da su u nastavi gotovo isljučivo bili primjenjivani
frontalni oblik rada i predavačke metode. Pokazalo se da su to upravo one metode
koje su sa stanovišta ciljeva reforme, usvajanja trajnih i upotrebljivih znanja i
razvijanja sposobnosti i vještina učenika/ca, najmanje efikasne. Parealelno sa
razvojem novih programa, tekao je i proces razvijanja novih kompetencija
nastavnika/ca. Brojni seminari organizovani su sa ciljem osposobljavanja
nastavnika/ca da u praksi, pored predavanja, koriste i druge metode učenja: učenje
putem otkrića, stvaralačko učenje i kooperativno učenje; da pored frontalnog
koriste i druge oblike rada: rad u parovima i grupama, individualizovano učenje i sl.
Posebna pažnja je posvećena mjerama koje bi doprinijele povećanju kvaliteta
znanja učenika/ca. Nastavnici/ce su podsticani da u nastavi koriste postupke koji
doprinose razumijevanju sadržaja i koji utiču na kvalitet učenja: da učenicima/cama
obrazlažu značaj teme, da povezuju temu sa životom, da ilustruju svoje izlaganje i
da stalno provjeravaju da li su ih učenici/ce razumjeli/le.
Istraživanjm treba da utvrdimo koliko se u nastavi koriste pojedine metode uč enja.
Istražili smo zastupljenost: metode predavanja, metode rješavanja problema,
kreativnog učenja i učenja kroz diskusiju. Drugo, interesovalo nas je, koliko su
zastupljeni pojedini oblici nastavnog rada. Istražili smo zastupljenost učenja u
parovima i grupama, individualizovanog učenja i frontalnog rada. Treće, zanimalo nas je koliko su zastupljeni pojedini postupci nastavnika/ca za koje se opravdano
smatra da utiču na kvalitet znanja učenika/ca. Istražili smo zastupljenost sljedećih
postupaka: nastavnik/ca obrazlaže značaj teme (govori o značaju teme);
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 8/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo8
nastavnik/ca povezuje temu sa životom (navodi primjere iz života); nastavnik/ca
ilustruje svoje izlaganje (slikama, TV‐om, DVD‐om i sl.) i nastavnik/ca provjerava da
ili su ga/je učenici/ce razumjeli/le.
Atmosfera na
času,
u školi
Jedan od ciljeva reforme sastojao se u promjeni odnosa nastavnika/ca i učenika/ca
i ukupne atmosfre na času i u školi. Prije reforme, po mnogima, škola je bila mjesto
oštre podjele uloga – učenik/ca da uči, a nastavnik/ca da nadgleda njegovo/njeno
učenje. Vladala je, ili se svim sredstvima nastojala održati, stroga i autoritativna
atmosfera u školi. Reforma je ukazala na potrebu novog, drugačijeg odnosa
nastavnika/ca i učenika/ca, i drugačije atmosfere u školi. Shvatilo se da mnoge od
očekivanih ciljeva škole nije moguće ostvariti u autoritativnoj atmosferi i sa strogo
podijeljenim ulogama nastavnika/ca i učenika/ca. Na primjer, interaktivna uloga
učenika/ca na času je nezamisliva u atmosferi koju opisujemo: stroga, nezanimljiva,
takmičarska, pasivna ili nekontrolisana. Kvalitetno znanje učenik/ca ne može dostići
na času koji mu/joj je: nerazumljiv, neprilagođen uzrastu ili neprimjeren
njegovim/njenim mogućnostima. I na kraju, za školu u kojoj nastavnici/ce poštuju
samo svoja prava; u kojoj ne žele razgovarati sa učenicima/cama; u kojoj prema
učenicima/cama pokazuju nepovjerenje i nerazumijevanje i u kojoj se učenici/ce
plaše nastavnika/ca, se ne može reći da afirmiše toleranciju, ili da je model
demokratskih, ili bilo kakvih drugih poželjnih odnosa. Putem seminara i na druge
načine nastojala se promovisati atmosfera ravnopravnosti i ambijent u kome
dijete/učenik‐ca ima centralnu ulogu.
Cilj istraživanja je bio da utvrdimo kako učenici/ce ocjenjuju atmosferu na času:
kao, više strogu ili opuštenu, nezanimljivu ili zanimljivu, takmičarsku ili saradničku,
nekontrolisanu ili radnu, pasivnu ili istraživačku. Pored toga, interesovalo nas je
koliko nastavnici/ce, po mišljenju učenika/ca, postižu da im časovi budu: zanimljivi,
razumljivi, prilagođeni uzrastu i mogućnostima učenika/ca. I na kraju, interesovalo
nas je kakav je odnos između nastavika/ca i učenika/ca. Svoj odnos sa
nastavnikom/com učenici/ce su opisivali birajući između sljedećih atributa:
nastavnici/ce poštuju samo svoja prava – nastavnici/ce poštuju prava učenika/ca; nastavnici/ce uopšte ne žele razgovarati sa učenicima/cama – sa
nastavnicima/cama mogu uvijek bez problema razgovarati; nastavnici/ce prema
učenicima/cama pokazuju nepovjerenje i nerazumijevanje – nastavnici/ce prema
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 9/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 9
učenicima/cama pokazuju povjerenje i razumijevanje; plašim se nastavnika/ca –
nemam razloga da se plašim nastavnika/ca.
Pravednost i objektivnost ocjenjivanja
Jedan od ciljeva reforme bilo je dostizanje objektivnog i pravednog ocjenjivanja
učenika/ca. Kod ranijih generacija učenika/ca vladalo je uvjerenje kako je
ocjenjivanje subjektivno i kako ocjena više odražava simpatije i trenutno
raspoloženje nastavnika/ca nego što razvrstava učenike/ce u mjeri u kojoj su
oni/one ovladali nekim sadržajem. Objektivno govoreći, ocjenjivanje u prošlosti i
nije bilo podržano standardima, niti je nastavnik/ca raspolagao/la bilo kakvim
objektivnim kriterijima za utvrđivanje ocjena. Dok je jednom nastavniku/ci bio
važan jedan, drugome je mogao biti važan neki drugi dio sadržaja. Jedan
nastavnik/ca je mogao/la da cijeni reprodukciju, a drugi nezavisno mišljenje
učenika/ca. Za jednog nastavnika/cu minimum znanja je mogao biti jedan nivo, a za
drugog neki drugi. Sve je to nužno dovodilo do nesporazuma i formiralo uvjerenje o
nepravednom ocjenjivanju učenika/ca u školi. Kako bi se prevazišli problemi vezani
za ocjenjivanje, u novim programima su definisani očekivani ishodi, ili minimalni
standardi znanja. Pored toga, nastavnici/ce su na seminarima koje je organizovao
Zavod za školstvo sticali vještine procjenjivanja i ocjenjivanja učenika/ca. Pomenuti
standardi programa i novostečene kompetencije nastavnika/ca, vezano za
procjenjivanje i ocjenjivanje znanja učenika/ca, trebalo bi u najmanju ruku da
rezultiraju utiskom kako je ocjenjivanje sada: više objektivno, više pravedno, više
odmjereno i više argumentovano.
Istraživanjem treba utvrditi kako učenici/ce doživljavaju ocjenjivanje: kao više
subjektivno (gdje ocjena zavisi od raspoloženja nastavnika/ce) ili više objektivno
(gdje ocjena zavisi isključivo od rada i zalaganja učenika/ce); kao više nepravedno
(kada ocjena zavisi od simpatija nastavnika/ce) ili pravedno (kada svako dobije
ocjenu koju je zaslužio/la); kao više neodmjereno (kada se traži ili premalo, ili
previše) ili odmjereno (kada se traži ni premalo ni previše); kao više
neargumentovano (kada nastavnici/ce ne obrazlažu svoje ocjene) ili
argumentovano (kada nastavnici/ce obrazlažu ocjene).
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 10/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo10
Uvažavanje i angažovanje mišljenja učenika/ca u nastavi
Ključno sredstvo za ostvarivanje najvažnijih ciljeva škole sastoji se upravo u većem
angažovanju i uvažavanju mišljenja učenika/ca u nastavi. Pored znanja iz svakog od
školskih predmeta u reformisanoj školi učenici/ce treba da stiču vještine i da razvijaju sposobnosti. Na primjer, očekuje se da razviju sposobnosti učenja,
kreativnost, kritičko mišljenje, vještine komunikacije, socijalne vještine, saradnje i
timskog rada i sl. Pored toga, škola treba da doprinese razvoju inicijativnosti kod
učenika/ca, radoznalosti, otvorenosti za nove ideje i spremnosti za doživotno
učenje. Tradicionalnim školskim aktivnostima, gdje je naglasak na predavačkoj
nastavi i transmisivnim metodama, gdje je pretežno nastavnik/ca aktivan/na a
učenik/ca pasivan/na, ništa od navedenog nije moguće ostvariti. Sposobnost učenja
nije moguće postići bez aktivnosti učenja koje stavljaju učenika/cu u situaciju da
pored udžbenika koristi i druge izvore znanja, da npr. u biblioteci ili putem
interneta, pronađe dodatne informacije, da ih analizira i na osnovu njih izradi svoj
izvještaj, rezime. Komunikacijske sposobnosti nije moguće postići bez prilika u
kojima će učenik/ca pred drugima izlagati ono što je pripremio/la; stvaralačko
mišljenje se neće razviti ako učenik/ca u nastavi nema zadatke gdje se traži da
kreira neki novi proizvod, npr. tekst ili prezentaciju. Kritičko mišljenje zahtijeva
mnoge prilike u kojima učenici/ce iznose vlastito gledište, svoj stav o nekoj temi, ili
daju svoj prijedlog, rješenje nekog problema; gdje sa drugima raspravljaju, iznose
argumente i diskutuju.
Cilj istraživanja bio je da utvrdimo u kom stepenu škola kod učenika/ca angažuje
različite misaone procese, počev od jednostavnih, kakvo je učenje napamet, pa do
složenijih gdje se traži: da učenik/ca pored udžbenika koristi i druge izvore znanja
(npr. da u biblioteci ili putem interneta pronađe dodatne informacije); da analizira
različire tekstove i da na osnovu njih izradi svoj izvještaj, rezime; da pred drugima
izlaže ono što je pripremio/la o nekoj temi (pripremljeno usmeno izlaganje); da
bude kreativan/na i da osmisli neki novi proizvod, tekst, prezentaciju; da iznosi
vlastito gledište – svoj stav o nekoj temi; da iznese svoj prijedlog – rješenje nekog
problema; da sa drugima raspravlja – diskutuje o nekoj temi.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 11/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 11
Podrška koju učenici/ce imaju od škole i nastavnika/ca
Jedan od važnih ciljeva reforme odnosi se na podršku škole razvoju učenika/ca kroz
bogatu ponudu različitih nastavnih, vannastavnih, kulturnih, socijalnih i psiholoških
programa u školi. Početkom 90‐tih godina, iz različitih razloga (ratno okruženje, smanjeno finansiranje i slično) došlo je do zamiranja nekada razvijene i bogate
ponude vanastavnih, kulturnih i sportskih aktivnosti škole. U tim godinama podrška
razvoju učenika/ca svela se uglavnom na pomoć djeci koja su imala poteškoće u
savladavanju programa putem dopunske nastave, ali i to sporadično, i različito od
škole do škole. Važnu ulogu na planu jačanja kompetencija škole da obezbijedi
socijalnu i psihološku podršku učenicima/cama tokom tih godina imale su
međunarodne vladine i nevladine organizacije (npr. UNICEF, ali i mnoge druge). Ove
organizacije su kroz razne projekte obezbjeđivale obuku za nastavnike/ce i stručne
saradnike/ce, uz očekivanje da se takvi programi realizuju u školama. Najvažniji
ciljevi ovih programa odnosili su se na jačanje kompetencija škole u: promovisanju
prava djeteta, razvijanju vještina nenasilne komunikacije, borbi protiv narkomanije i
razni drugi oblici psihosocijalne pomoći i podrške učenicima/ca. Novim planovima
za osnovnu školi i gimnaziju nastoji se reafirmisati podrška razvoju učenika/ca u
školi. Od škole se danas očekuje da reanimira svoje tradicionalne aktivnosti, prije
svega: dopunsku, dodatnu nastavu i sekcije, da ojača svoju kulturnu i socijalnu
ulogu (kroz organizovanje sporskih takmičenja, kvizova znanja i kulturno ‐ zabavnih
manifestacija), i konačno, da iskoristi svoje novostečene kompetencije na planu
psihološke pomoći učenicima/cama kroz organizovanje različitih predavanja,
savjetovanja i tribina za mlade i sl. Tako su npr. u planu za osnovnu školu dvije
sedmice u nastavnoj godini predviđene su za realizaciju dana kulture, sporta i
tehnike, izlete i slično.
Interesovalo nas je koju vrstu podrške učenici/ce danas imaju od škole i
nastavnika/ca. Ispitivali smo koliko često se u školi organizuju: časovi dopunske
nastave, časovi dodatne nastave, sekcije, sportska takmičenja, kvizovi i takmičenja
u znanju, kulturno zabavne manifestacije i savjetovanja za mlade (tribine).
Uslovi i opremljenost škole
Na atmosferu u školi i kvalitet procesa učenja značajno utiču uslovi i opremljenost
škole. U školama gdje je zbog dotrajalosti teško održati higijenu, gdje nedostaju ili
su dotrajala osnovna sredstva rada, gdje su školska biblioteka, fiskulturna dvorana i
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 12/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo12
kompjuterska učionica neopremljeni teško je očekivati realizaciju i minimuma
ciljeva škole. Prema podacima Ministarstva nauke i prosvjete Crne Gore u periodu
od 2003. godine do danas izgrađeno je trinaest (13) novih osnovnih škola i
osamnaest (18) novih objekata područnih ustanova. Od 2007. godine stotinu (100)
školskih objekata je adaptirano i rekonstruisano, nadograđeno ili dograđeno. Od 2003. godine uloženo je preko 3.300.000,00 eura u obnovu namještaja za školske
objekte. Iako je početkom reforme – školske 2004/2005. godine počeo proces
opremanja škola novim nastavnim sredstvima, nije završen iz finansijskih razloga,
tako da se nedostatak savremenih nastavnih sredstava često navodi kao prepreka
primjeni savremenih metoda nastave i učenja. Ove školske godine obezbijeđena je
oprema za kabinete fizike, hemije i biologije, za sve osnovne škole sa preko 100
učenika/ca, kao i 520 muzičkih instrumenata za osnovne i muzičke škole i 64 vozila
za prevoz učenika/ca osnovnih škola. Bibliotečki fond je obogaćen sa preko 200
hiljada knjiga. Unapređivanje uslova rada u školama veoma je primjetno u oblasti
nabavke informatičke opreme (ICT). Sve osnovne škole u Crnoj Gori su opremljene
računarskom opremom i trenutno ima 3.500 računara. Svaka škola ima bar jednu
računarsku učionicu i opremljenu administraciju, dok veće škole imaju i dvije
računarske učionice. Ovi ciljevi ostvaruju se realizacijom MEIS projekta. Od ukupno
163 osnovne škole njih 98 imaju obezbijeđenu ADSL konekciju, dok za ostalih 65
nije postojala tehnička mogućnost uvođenja ovog servisa (u ovim školama ima oko
2.500 učenika/ca).
Ispitivali smo koliko su učenici/ce zadovoljni/ne higijenom toaleta, hodnika i
učionica u školi. Pored toga interesovalo nas je koliko su zadovoljni opremljenošću
školske biblioteke, fiskulturne dvorane, kompjuterske učionice i izgledom i
optermljenošću učionica i kabineta u školi.
Udžbenici
Jedna od važnih aktivnosti reforme obrazovanja odnosila se na izradu novih
udžbenika za osnovnu školu i gimnaziju od kojih se očekivalo da u sebi integrišu
savremene pristupe učenju i da budu više orijentisani na učenika/cu: da mu/joj
budu razumljiviji, zanimljiviji, primjereniji i korisni. Istraživanja posvećena kvalitetu udžbenika (Ivić, I.; Pešikan, A.; Plut, D. i drugi) ukazivala su na brojne probleme u
vezi sa ranijim udžbenicima. Utvrđeno je da su udžbenici monološki; da su više
orijentisani na program, nego ne učenika/cu; da u njima dominiraju receptivne
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 13/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 13
metode; da praktično samo simuliraju predavanje nastavnika/ca; da u udžbenicima
ne postoji didaktički osmišljen pristup učenja; da je rječnik udžbenika daleko iznad
uzrasnih mogučnosti učenika/ca; da je u pojedinim udžbenicima struktura rečenice
i njena dužina neprikladna za učenje, u nekima pojedine rečenice sadrže i više
desetina riječi; da je veliki broj zadataka u udžbenicima praktično besmislen ili ralno nerješiv itd. Savremeni udžbenik bi trebalo da ima najmanje dva dijela, osnovni
tekst i didaktičku aparaturu. Ovaj drugi, važniji dio udžbenika, odnosi se na
prilagođavanje sadržaja udžbenika mogućnostima, interesovanju i potrebama
učenika/ca. On podrazumijeva osmišljavanje raznovrsnih aktivnosti pomoću kojih
učenici/ce usvajaju znanja i razvijaju vještine koji im tekst udžbenika nudi. Od 2004.
godine do danas Zavod za udžbenike i nastavna sredstva obezbijedio je nove
udžbenike za sve predmete devetogodišnje osnovne škole i gimnazije. Uglavnom su
štampani udžbenički kompleti: udžbenik, radna sveska, po potrebi i auditivni CD. Uz
udžbenike izrađeni su i priručnici za nastavnika/cu. Ovi priručnici služe kao
didaktička i metodička podrška nastavniku/ci u realizaciji nastave i korišćenju
udžbenika.
Cilj istraživanja je bio da se utvrdi kako učenici/ce ocjenjuju nove udžbenike, kao:
nezanimljive ili zanimljive; preobimne (puno informacija) ili primjerene (ni malo, ni
previše informacija); pretjerano teške ili umjereno teške; nerazumljive ili
razumljive; nekorisne ili korisne.
Učešće u odlučivanju i participacija učenika/ca u životu škole
Od reforme se očekivalo da obezbijedi veće učešće učenika/ca u odlučivanju i viši
nivo participacije djece u životu škole. Škola je specifična društvena organizacija
(sredina za učenje), organizovana sa ciljem da uti č e na duhovne i moralne sklonosti
svojih č lanova (Djui, 1966). Svoj uticaj škola ostvaruje neposredno putem nastave,
ali i posredno – kroz sam školski život. Ovaj drugi oblik učenja, učenje iz, i u kulturi
škole, poznati psiholog Bruner stavlja na prvo mjesto. Glavni školski predmet,
gledajuć i iz kulturološkog ugla, kaže Bruner: je sama škola (1996). Za škole je važilo
uvjerenje da nijesu model građanskih vrijednosti. Prema svojoj unutrašnjoj
strukturi one nijesu bile ni demokratske institucije. Nastavni program je bio centralno utvrđivan, obavezan i jednak za sve. Uprava, nastavnici/ce, a učenici/ce
pogotovo nijesu bili/le pitani/ne u bilo kom dijelu procesa donošenja odluka.
Novom demokratskom i građanskom kulturom škole želi se sve to izmijeniti. Škole,
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 14/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo14
a i učenici/ce, su dobile priliku da odlučuju o dijelu programa svog obrazovanja.
Učenici/ce tokom školovanja od petog razreda dijelom biraju koje predmete će učiti
(izborni predmeti). U okviru svakog predmeta jedan dio vremena, oko 15%,
ostavljen je učenicima/cama i nastavnicima/cama da ga dopune sadržajima koji su
njima potrebni ili zanimljivi. Jedan dio ocjene o kvalitetu rada škole vezan je za njene nekognitivne efekte. Tokom eksterne evaluacije utvrđuje se koliko škola
doprinosi razvijanju građanskog sistema vrijednosti i koliko podstiče spremnost
učenika/ca da učestvuju u društvenom životu, prvo svoje škole, a kasnije i šire
zajednice. Od današnje škole se to izričito očekuje, da pripremi učenike/ce za život
u građanskom društvu i da ih osposobi za odlučivanje po demokratskim principima.
Kako bi se ovaj cilj dodatno osnažio, u osnovnim školama se uči obavezni predmet
Građansko vaspitanje, a u gimnaziji izborni predmet Građansko obrazovanje.
Činjenica je da bi samo učenje o građanskim vrijednostima, bez realne participacije
u njima, imalo ogrančene efekte. Istraživanje treba da pokaže koliko se u školama
učenicima/cama daje prilika da participiraju u demokratskim procedurama.
Interesovalo nas je koliko često učenici/ce učestvuju: u donošenju odluka važnih za
školu, npr. šta će biti sadržaj proslave dana škole; u donošenju odluka važnih za
učenike/ce, npr. šta će biti sadržaj školske ekskurzije; u odlučivanju o tome šta će se
dodatno učiti iz pojedinih predmeta (prošireni dio programa); u utvrđivanju ocjena
(u ocjenjivanju); u humanitarnim akcijama koje pokreće škola; u uređenju školskog
prostora.
Bezbjednost
Očekuje se da škola za učenika/cu bude bezbjedna i zdrava sredina, lišena nasilja i
neprijateljstava, zaštićena od droge i drugih štetnih uticaja. U proteklim godinama,
iz raznih razloga (pad životnog standarda, ratno okruženje i slično) škole nijesu
važile za model afirmacije mira i tolerancije, a ni zdravog života. Pojedinačni
slučajevi, i brojna istraživanja, ukazivali su na mogućnost postojanja nekih oblika
nasilja od strane nastavnika/ca nad učenicima/cama, kao i postojanja vršnjačkog
nasilja. U tom periodu uglavnom uz pomoć UNICEF‐a, ali i drugih organizacija (npr.
UNDP) učinjeno je mnogo na jačanju kompetencija škole u smislu stimulisanja konstruktivnog rješavanja sukoba, kao i neagresivne komunikacije, kako između
nastavnika/ca i učenika/ca, tako i između učenika/ca. Neke škole su promovisane u
„Zdrave škole“. U većini su organizovani seminari posvećeni narkomaniji i drugim
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 15/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 15
vidovima ovisnosti. Učenici/ce su osposobljavani/ne da se odupru raznim rizicima
kojima su svakodnevno bili/le izloženi/ne (upotreba droga, alkohola, kocka i sl.)
Istraživanje treba da pokaže koliko je škola danas bezbjedna sredina za učenika/cu.
Predmet našeg interesovanja bilo je, eventualno nasilje od strane nastavnika/ca
vršnjačko nasilje, kao negativni uticaji u školi.
Cilj istraživanja je da ispitamo koliko često se u školi dešava da učenici/ce od strane
nastavnika/ce budu: vrijeđani/ne ili omalovažavani/ne, npr. Nazivani/ne pogrdnim
imenima; fizički kažnjavani/ne, npr. povučeni/ne za kosu ili ošamareni/ne; zbog
vladanja udaljeni/ne sa časa; zbog vladanja kažnjeni/ne lošom ocjenom. Dalje,
interesovalo nas je koliko često se dešava da učenici/ce od strane drugih
uč enika/ca budu: izloženi/ne ogovaranju i izbjegavanju; vrijeđani/ne ili
omalovažavani/ne, npr. nazivani/ne pogrdnim imenima; fizički zlostavljani/ne, npr.
fizički maltretirani/ne i udarani/ne. I na kraju, interesovalo nas je koliko često se
dešava da učenici/ce u školi ili u školskom dvorištu budu: nuđeni/ne cigaretom;
nuđeni/ne alkoholom; nuđeni/ne drogom; pozivani/ne na kockanje; pozivani/ne da
učestvuju u tuči; pozivani/ne na bježanje sa časova.
Dostupnost kvalitetnog obrazovanja
Obrazovanje mora biti jednako dostupno svoj djeci, bez obzira na pol, porijeklo,
kulturnu ili jezičku pripadnost i mjesto stanovanja. Problem dostupnosti
obrazovanja manifestuje se na više načina. Fizička dostupnost podrazumijeva da
vlasti izgrade dovoljan broj škola u blizini mjesta stanovanja djece. To je upravo
faktor koji značajno utiče na strukturu školske mreže u Crnoj Gori. U Crnoj Gori ima
136 škola raspoređenih u tri geografski, ekonomski, demografski i socijalno različita
regiona. Neke škole u Crnoj Gori su male, čak sa manje od trideset učenika/ca, a
neke druge su velike, sa više od 1000 učenika/ca. Neke se nalaze u gradskim
sredinama, blizu glavnih komunikacija, a druge su udaljene od gradova bez dobrih
komunikacijskih veza. Tako razuđena školska mreža u potpunosti obezbjeđuje
fizičku dostupnost i ravnopravnost obrazovanja za svu djecu. Sa Dakarskom
deklaracijom o kvalitetnom obrazovanju za sve, zahtjev dostupnosti dobio je novo
značenje. Sama fizička dostupnost, blizina škola, nije dovoljna da garantuje ravnopravnost u obrazovanju. Kvalitet je kjučni parametar za ocjenjivanje
ravnopravnosti i dostupnosti obrazovanja. Dostupnost kvalitetnog obrazovanja
podrazumijeva da sva djeca, i u malim, i u srednje velikim, i u velikim školama,
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 16/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo16
imaju jednak pristup kvalitetnom obrazovanju. Istraživanje treba da pokaže da li je
u Crnoj Gori svoj djeci obezbjeđena dostupnost kvalitetnog obrazovanja.
Polazeći od zahtjeva dostupnosti kvalitetnog obrazovanja i strukture školske mreže
u Crnoj Gori koja je uslovljena veličniom škole i regionalnim položajem, istraživanjem hoćemo da utvrdimo da li postoje razlike u kvalitetu obrazovanja u
malim, srednje velikim i velikim školama, odnosno u školama južnog, centralnog i
sjevernog regiona. U slučaju gimnazija, umjesto razlike mala, srednje velika i velika
škola, ispitujemo razliku između tzv. „čistih“ gimnazija i gimnaziskih odjeljenja u
mješovitim školama.
KONTROLNE VARIJABLE ISTRAŽIVANJA
U istraživanju su kontrolisane i sljedeće varijable:
pol učenika/ca;
uspjeh učenika/ca u školi, utvrđen na osnovu izjave učenika/ca o tome kakav je
obično bio njegov/njen uspjeh u školi;
obrazovni nivo porodice učenika/ca, utvrđen na osnovu izjave učenika/ca o
broju knjiga koje imaju kod kuće, a da nijesu školski udžbenici;
način korišćenja slobodnog vremena, mjeren vremenom koje učenik/ca dnevno
provede za kompjuterom.
INSTRUMENTI ISTRAŽIVANJA
U istraživanju su korišćena dva upitnika, jedan za osnovnu školu i jedan za
gimnaziju. Radi se o paralelnim upitnicima sa izvjesnim prilagođavanjem uzrastu i
tipu škole. Upitnik sadrži 98 pitanja, pretežno Likertovog tipa. Po sadržaju upitnik
je podijeljen u 10 ključnih oblasti:
1. Predmeti/sadržaji učenja
2. Metode učenja
3. Atmosfera na času, u školi
4. Pravednost/objektivnost
ocjenjivanja
5. Uvažavanje mišljenja učenika/ca
6. Podrška koju učenici/ce imaju od škole i nastavnika/ca
7. Uslovi i opremljenost škole
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 17/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 17
8. Udžbenici i drugi materijali za učenje
9. Učešće učenika/ca u donošenju odlujka u školi
10. Bezbjednost
Pilotiranje upitnika obavljeno je na uzorku od 103 učenika/ce IX razreda iz OŠ
„Drago Milović“ iz Tivta i 96 učenika/ca IV razreda gimnazije „Slobodan Škerović“ iz
Podgorice. Pilotiranje upitnika obavljeno je tokom marta 2012. godine. Cilj
pilotiranja upitnika bio je:
da se provjeri razumijevanje uputstva za popunjavanje upitnika;
da se provjeri razumijevanje pitanja u upitniku;
da se provjeri razumijevanje načina odgovaranja, popunjavanja upitnika od
strane učenika/ca;
da se utvrdi potrebno vrijeme za popunjavanje upitnika itd.
METOD ISTRAŽIVANJA
Obučeni ispitivači obavili su ispitivanje tokom aprila i maja 2012. godine.
Popunjavanje upitnika u školama obavljeno je po standardizovanoj proceduri i u
kontrolisanim uslovima – u posebnoj prostoriji, bez prisustva direktora/ke ili
nekoga od uprave škole. Upitnik je anoniman, a u cilju dobijanja što objektivnijih
odgovora od strane učenika/ca preduzete su i sljedeće mjere i radnje:
upitnik je popunjavan u prisustvu obučenih ispitivača – predstavnika/ca Zavoda
za školstvo;
učenici/ce su upitnik popunjavali/le uz dodatnu garanciju anonimnosti i uz
detaljna objašnjenje, ko vrši istraživanje; koja je svrhe istraživanja i sl.
ispitanici su upitnik popunjavali/le na kraju svog školovanja (učenici/ce IX
razreda osnovne škole i IV razreda gimnazije), i na kraju školske godine (mjesec
april, maj).
Prikupljeni
podaci
su
obrađivani
u
SPSS
programu,
verzija
19.
U
cilju
sistematizovanja podataka za sve varijable utvrđivani su: frekvencija (f); procenat
(%); aritmetičke sredine (M) i standardna devijacija (SD). U cilju poređenja
podataka korišćeni su sljedeći testovi: T – test nezavisnih uzoraka koristili smo za
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 18/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo18
poređenje srednje vrijednosti jedne kontinuirane varijable u dvije nezavisne grupe.
Jednofaktorsku analizu varijanse (ANOVA) koristili smo za poređenje varijanse
između i unutar grupa. Prethodno Levenovim testom potvrdili smo pretpostavku
jednakosti varijansi u grupama. Naknadno Tukeyevim HSD testom poredili smo
značajnost razlika aritmetičkih sredina testiranih grupa. Prihvaćen je nivo značajnosti 0,05%.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 19/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 19
Uzorak istraživanja
OSNOVNA ŠKOLA
Istraživanjem je obuhvaćeno 1533 učenika/ca završnih razreda iz 39 osnovnih škola
u Crnoj Gori. Prilikom formiranja uzorka vodilo se računa o srazmjernoj
zastupljenosti regiona i škola različitih po veličini u uzorku.
Regionalna zastupljenost škola i učenika/ca u uzorku
Budući da su regioni (južni, centralni i sjeverni) u populaciji različito zastupljeni kada
se mjere brojem škola ili brojem učenika/ca (vidi sliku: Broj škola i uč enika/ca po regionima u Crnoj Gori ) prilikom formiranja uzorka voditi smo računa o oba
kriterijuma, o srazmjernoj zastupljenosti škola i učenika/ca iz pojedinih regiona u
uzorku.
Najbrojniji i najrasprostranjeniji dio školske mreže nalazi se u sjevernom regionu.
Sjeverni region obuhvata opštine: Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Kolašin,
Mojkovac, Pljevlja, Plav, Rožaje, Plužine, Šavnik i Žabljak. Iz ovog regiona izabrano je
16 škola i 575 učenika/ca. Središnji region obuhvata opštine: Cetinje, Danilovgrad,
Nikšić i Podgoricu (uključujući i gradsku opštinu Tuzi). Iz ovog regina izabrano je 15
škola i 601 učenik. Južni region obuhvata opštine: Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva,
Bar i Ulcinj. Iz ovog regina izabrano je 8 škola i 357 učenika/ca.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 20/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo20
Škole različite po veličini u uzorku
Podjela na male, srednje velike i velike škole u uzorku ima smisla budući da veličina
škole može uticati na položaj učenika/ca u školi, a time i na kvalitet obrazovanja.
„Malom školom“ u ovom istraživanju nazivamo školu koja ima do 400 učenika/ca;
„Srednje velikom školom“ nazivamo školu koja ima do 1000 učenika/ca; „Velikom
školom“ nazivamo školu sa preko 1 000 učenika/ca. Prema navedenom kriterijumu
u Crnoj Gori ima 82 male škole, 50 srednje velikih i 31 velika škola. Najveći broj
malih škola smješten je u sjevernom regionu, a najveći broj srednje velikih i velikih
škola je u središnjem regionu.
Izabrano je 11 malih, 17 srednjih i 11 velikih škola iz južnog, središnjeg i sjevernog regiona Crne Gore. U poduzorku male škole najmanja škola JU „Jovan Tomašević“
iz Bara, u školskoj 2011/12. godini je imala 113 učenika/ca, a najveća JU „Pavle
Žižić“ iz Bijelog Polja 353 učenika/ce. U poduzorku – srednje velika škola, najmanja
15697(22.4)
33449(47.8)
20830(29.8)357
(23.3)
601(39.2)
575 (37.5)
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
južni središnji sjever
28 (17.2)
60 (36.8)
75(46.0)
8 (20.5)
15
(38.5)
16
(41.0)
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
35,0
40,045,0
50,0
južni središnji sjever
BROJ ŠKOLA PO REGIONIMA
2 šk. 40 uč
1 šk. 43 uč.
2 šk. 117 uč.
2 šk. 79 uč.
1 šk.78 uč.
2 šk. 79 uč.
1 šk. 24 uč.
5 šk. 185 uč.
1 šk. 19 uč. 6 šk. 305 uč.
1 šk. 19 uč.
2 šk. 80 uč.
5 šk. 183 uč.
1 šk. 46 uč.
2 šk. 46 uč.
2 šk. 81 uč.
2 šk. 65 uč.
1 šk 44 uč.
0 50 100 150 200 250 300 350
Bar
Budva
Herceg Novi
Kotor
Ulcinj
Cetinje
Danilovgrad
Nikšić
Tuzi
Podgorica
Andrijevica
Berane
Bijelo Polje
Mojkovac
Plav /Gusinje
Pljevlja
Rožaje
Žabljak18opština u Crnoj Gori
Južni region 8 škola
Središnji region 15 škola
Sjeverni region 16 škola
Južni region 357 učenika/ ca
Središnji region 601 učenik/ ca
Sjeverni region 575 učenika/ ca
populacija uzorak
BROJ UČENIKA/CA PO REGIONIMA
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 21/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 21
2 šk. 40 uč
1 šk. 43 uč.
2 šk. 117 uč.
2 šk. 79 uč.
1 šk.78 uč.
2 šk. 79 uč.
1 šk. 24 uč.
5 šk. 185 uč.
1 šk. 19 uč. 6 šk. 305 uč.
1 šk. 19 uč.
2 šk. 80 uč.
5 šk. 183 uč.
1 šk. 46 uč.
2 šk. 46 uč.
2 šk. 81 uč.
2 šk. 65 uč.
1 šk 44 uč.
0 50 100 150 200 250 300 350
Bar
Budva
Herceg Novi
Kotor
Ulcinj
Cetinje
Danilovgrad
Nikšić
Tuzi
Podgorica
Andrijevica
Berane
Bijelo Polje
Mojkovac
Plav /Gusinje
Pljevlja
Rožaje
Žabljak18opština u Crnoj Gori
Južni region
Središnji region
Sjeverni region
MALA ŠKOLA
(škola do 400 učenika)
SREDNJE VELIKA ŠKOLA
(škola do 1000 učenika)
VELIKA ŠKOLA
(škola preko 1000 uč)
312 (20.4)
594 (38.7)
627(40.9)
,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
mala srednja velika
11 škola
17 škola 11 škola
škola JU „Njegoš“ Cetinje imala je 596 učenika/ca, a najveća JU „Radomir Mitrović“
iz Berana 936 učenika/ca. U poduzorku velikih škola najmanja škola JU „25 maj“ iz
Rožaja imala je 1002 učenika, a najveća JU „Pavle Rovinski“ iz Podgorice 1492
učenika/ce.
Konačno, slučajnim izborom odabrano je 68 od ukupno 136 odjeljenja iz 39 škola
određenih po prethodno navedenim kriterijimima srazmjerne zastupljenosti malih,
srednje velikih i velikih škola iz južnog, središnjeg i sjevernog regiona. Po osnovnim
karakteristikama radi se o stratificiranom sluč ajnom uzorku.
Ostale karakteristike uzorka
Uzorkom su obuhvaćeni/ne učenici/ce završnih razreda osnovne škole. Pored toga
utvrdili smo i druge karakteristike članova uzorka: polnu zastupljenost;
zastupljenost učenika/ca različitog školskog uspjeha; zastupljenost učenika/ca iz
porodice različitog obrazovnog nivoa (obrazovni nivo porodice je mjeren brojem knjiga koje učenik/ca ima na raspolaganju kod kuće, a da nijesu školski udžbenici),
zastupljenost u uzorku učenika/ca različitih prema načinu korišćenja slobodnog
vremena (vidi sliku).
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 22/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo22
694
(45.3)
794(51.8)
2,9
,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
djeca k djevo jc ica Syst em
Da li si dječak ili djevojčica?
112(7.3)
307(20.0)
492
(32.1)
592 (38.6)
,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,035,0
40,0
45,0
uglavnomdovoljan
uglavnomdobar
uglavnomvrlodobar
uglavnomodlican
Kakav je obično tvoj školski uspjeh?
Koliko knjiga, a da nisu školski udžbenici, imaš kod kuće?
111 (7.2)
309 (20.2)
651 (42.5)
271(17.7) 152
(9.9)
,05,0
10,015,020,025,030,035,040,0
45,0
uopste ne,nemam
kompjuter
manje od 1sata
od 1 do 2sata
od 3 do 5sati
vise od 5 sati
Koliko vremena dnevno, kod kuće, provodiš za kompjuterom?
71 (4.6)
273 (17.8)
369(24.1) 337
(22.0)
195(12.7)
272 (17.7)
,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
nijedna od 1 do 10 od 11 do50
od 51 do100
od 101 do200
vise od 200
Odnos između varijabli u uzorku
Provjerili smo pretpostavke o odnosu između školskog uspjeha sa jedne i
obrazovnog nivoa porodice i načina korišćenja slobodnog vremena sa druge strane.
Brojna istraživanja pokazuju povezanost, tj. uticaj obrazovnog nivoa porodice na
školski uspjeh, kao i povezanost, tj. uticaj načina korišćenja slobodnog vremena na
školski uspjeh. Shodno tome može se pretpostaviti da djeca koja dolaze iz porodica
boljeg obrazovnog nivoa postižu i bolji uspjeh u školi, kao i to, da djeca koja
racionalno koriste svoje slobodno vrijeme imaju i bolji školski uspjeh. U cilju
provjere ovih pretpostavki korišćena je jednofaktorska analiza varijanse.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 23/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 23
Odnos između školskog uspjeha i broja knjiga u porodici
Odnos između školskog uspjeha i vremena koje se dnevno provode za kompjuterom
Odnos između varijabli u uzorku
2,47
2,96
3,22
3,40
2,63
3,06
3,25
3,05
2,43
Istraživanjem su potvrđene pretpostavke o odnosu školskog uspjeha sa jedne i
obrazovnog nivoa porodice, mjeren brojem knjiga kojima učenik/ca raspolaže kod
kuće, i načina korišćenja slobodnog vremena sa druge strane, mjeren vremenom
koje učenik/ca dnevno preovede za kompjuterom. Istraživanje je pokazalo da
učenici/ce koji dolaze iz porodica boljeg obrazovnog nivoa (tj. iz porodice u kojoj
učenici/ce imaju veći broj knjiga koje nijesu školski udžbenici) u prosjeku imaju bolji
školski uspjeh. Isto tako, pokazalo se da učenici/ce koji/e racionalno koriste svoje
slobodno vrijeme, koji/e za kompjuterom provode između 1 i 2 sata, u prosjeku
imaju bolji školski uspjeh od ostalih učenika/ca.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 24/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo24
GIMNAZIJA
Istraživanjem je obuhvaćeno 793 učenika/ca završnih razreda gimnazije u Crnoj
Gori. U tabeli je dat pregled broja odjeljenja, broj učenika/ca i procenat
zastupljenosti svake
od
18
gimnazija
u uzorku.
Prikikom formiranja uzorka vodilo se računa o zastupljenosti različitih regiona
(južnog, središnjeg i sjevernog) kao i različitog tipa škola u uzorku. Najveći broj
učenika/ca dolazi iz sjevernog regiona – 306, zatim iz središnjeg 268 i na kraju iz
južnog – 219
učenika/ca.
Iz gimnazija
dolazi
596
učenika/ca,
a iz mješovitih
škola
(gimnazijska odjeljenja) 224 učenika/ce. Uzorkom nijesu obuhvaćene samo tri
gimnazije (Gimnazija „Drita“ iz Ulcinja; JU SMŠ „Mladost“ iz Tivta i JU SMŠ „Braća
Selić“ iz Kolašina).
O p
š t i n e . . .
Gimnazije
1 JU Gimnazija "Niko Rolović" BAR 3 52 6.6
2 JU Gimnazija "Panto Mališić" BERANE 2 60 7.6
3 JU Gimnazija "Miloje Dobrašinović" BIJELO POLJE 2 49 6.2
4 JU Gimnazija CETINJE 1 22 2.8
5 JU Gimnazija "Petar I Petrović Njegoš" DANILOVGRAD 2 55 6.9
6 JU Gimnazija KOTOR 1 30 3.8
7 JU Gimnazija "Stojan Cerović" NIKŠIĆ 3 69 8.7
8 JU Gimnazija
"Tanasije
Pejatovi
ć" PLJEVLJA 2
56 7.1
9 JU Gimnazija "25. maj" PODGORICA / TUZI 2 46 5.8
10 JU Gimnazija "Slobodan Škerović" PODGORICA 3 76 9.6
11 JU Gimnazija "30. septembar" ROŽAJE 2 54 6.8
12 Gimnazija "Drita" ULCINJ 0 0 0
Mješovite škol e
13 JU Srednja mješovita škol a ANDRIJ EVICA 1 24 3.0
14 JU Srednja mješovita škol a "Danilo Kiš" BUDVA 1 30 3.8
15 JU Srednja škol a "Ivan Goran Kovačić" HERCEG NOVI 2 51 6.4
16 JU Srednja mješovita škol a "Vuksan Đukić" MOJKOVAC 1 18 2.3
17 JU Srednja mješovita škol a "Bećo Bašić" PLAV 1 20 2.5
18 JU Srednja mješovita škol a "Bratstvo‐ je dinstv o" ULCINJ 2 56 7.1
19 JU Mješovita srednja škol a "17. septembar" ŽABLJAK 1 25 3.2
20 JU Srednja mješovita škol a "Mladost" TIVAT 0 0 0
21 JU Mješovita srednja škol a "Braća Selić" KOLAŠIN 0 0 0
32 793 100
18opština u Crnoj Gori
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 25/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 25
Da li si dječak ili djevojčica? Kakav je obično tvoj školski uspjeh?
Koliko knjiga ima kod kuće? Koliko vremena dnevno provodiš za kompjuterom?
301 (38.0)
474 (59.8)
18 (2.3)
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
djecak djevojcica System
10 (1.3)
117 (14.8)
305
(38.3)
349 (44.0)
13 (1.6)
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
35,0
40,0
45,0
50,0
uglavnomdovoljan
uglavnomdobar
uglavnovrlodobar
uglavnomodlican
System
16 (2.0)
55 (6.9)
141 (17.8)
162 (20.4)
156 (19.7)
249 (31.4)
14 (1.8)
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
35,0
nijedna od 1 do10
od 11 do50
od 51 do100
od 101do 200
vise od200
System
44 (5.5)
139(17.5)
389(49.1)
164(20.7)
15(5.3)
,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
nemamkompjuter
manje od 1sata
od 1 do 2 sata od 3 do 5 sati vise od 5 sati
Uzorkom su obuhvaćeni učenici/ce završnih razreda gimazije. Pored toga utvrdili
smo i druge karakteristike članova uzorka: polnu zastupljenost; školski uspjeh;
obrazovni nivo porodice (mjeren brojem knjiga koje učenik/ca ima na raspolaganju
kod kuće a da nijesu školski udžbenici), načinu korišćenja slobodnog vremena (vidi
sliku).
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 26/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo26
Rezultati istraživanja
Opšte zadovoljstvo školom
Cilj istraživanja bio je da se utvrdi u kojoj mjeri su učenici/ce osnovnih škola i gimnazija zadovoljni/ne: predmetima i sadržajima koji se uče u školi, metodama
učenja, atmosferom na času, pravednošću ocjenivanja, uvažavanjem mišljenja
učenika/ca, podrškom koju učenici/ce imaju od škole i nastavnika/ca, uslovima i
opremljenošću škole, udžbenicima, učešćem u donošenju odluka u školi i
bezbjednošću u školi.
U kojoj mjeri si zadovoljan/na sljedeć im aspektima života u školi:
Pažljivo č itaj tvrdnje i označ i kvadrati ć koji je
najbliži onome što smatraš tač nim.
i z u z e t n o s a m
z a d o v o l j a n / n a
z a d o v o l j a n / n a
s a m
n i z a d o v o l j a n / n a
n i n e z a d o v o l j a n / n a
n e z a d o v o l j a n / n a
s a m
i z u z e z n o s a m
n e z a d o v o l j n a / n a
PREDMETIMA I SADRŽAJIMA KOJI SE UČE
METODAMA UČENJA
ATMOSFEROM NA ČASU
PRAVEDNOŠĆU OCJENJIVANJA
UVAŽAVANJEM MIŠLJENJA UČENIKA/CA
PODRŠKOM KOJU UČENICI/CE IMAJU OD ŠKOLE I NASTAVNIKA/CA
USLOVIMA I OPREMLJENOŠĆU ŠKOLE
UDŽBENICIMA I DRUGIM MATERIJALIMA ZA UČENJE
UČEŠĆEM U DONOŠENJU ODLUKA
BEZBJEDNOŠĆU
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 27/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 27
O s n o v n a š k o l a
Tabela 1a. U kojoj mjeri si zadovoljan/na sljedećim aspektima života u školi:
28,4
33,5
27,4
22,6
18,9
12,2
20,4
15,7
13,7
6,2
30,1
23,8
25,5
25,7
27,0
27,1
18,1
21,0
22,6
27,2
39,1
40,7
44,3
49,1
52,2
59,1
60,0
61,1
61,8
65,9
0% 20% 40% 60% 80% 100%
ucescem u donosenju odluka
uslovima i opremljenoscu skole
pravednoscu ocjenjivanja
uvazavanjem misljenja ucenika/ca
podrskom
metodama
bezbjednoscu
atmosferom
udzbenicima
predmetima
Nezadovoljan/na
ili izuzetno nezadovoljan/na
ni zadovoljan/na
ni nezadovoljan/na
Zadovoljan/na ili
izuzetno zadovoljan/na
OSNOVNA ŠKOLA
Učenici/ce osnovnih škola uglavnom su zadovoljni/ne ispitivanim aspektima života
u školi. Najviši nivo zadovoljstva, iznad 50%, utvrđen je u vezi sa: predmetima,
udžbenicima, atmosferom,
bezbjednoš
ću u školi,
metodama
učenja
i podrškom
koju učenici/ce imaju od škole i nastavnika/ca. Učenici/ce su najmanje
zadovoljni/ne: učešćem u donošenju odluka, uslovima u školi i pravednošću
ocjenjivanja.
Pored zadovoljstva pojedinim aspektima, utvrdili smo i opšte zadovoljstvo školom.
Opšte zadovoljstvo predstavlja ukupan, zajednički rezultat, dobijen na osnovu 10
pojedinačnih skala, i predstavlja prosječan stepen zadovoljstva svim ispitivanim
aspektima života u školi. Dobijena je prosječna vrijednost M=3,43 SD=0,72 opšteg
zadovoljstva osnovnom školom.
Jednofaktorskom analizom varijanse istraženi su uticaji regiona i veličine škole na
opšte zadovoljstvo školom. Utvrđeno je da se učenici/ce različitih regiona, kao i
učenici/ce škola različitih po većini međusobno statistički značajno razlikuju u
iskazanom stepenu opšteg zadovoljstva školom.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 28/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo28
Zabilježen je statistički značajno viši nivo opšteg zadovoljsta školom kod učenika/ca
sjevernog u odnosu na ostala dva regiona, kao i statistički značajno viši nivo
zadovoljstva školom kod učenika/ca malih, u odnosu na učenike/ce srednje velikih i
velikih škola. Pored toga utvrdili smo da se učenici/ce različitog uspjeha
međusobno statistički značajno razlikuju u stepenu opšteg zadovoljstva školom. Zabilježen je statistički značajno viši nivo zadovoljstva školom kod učenika/ca
dobrog uspjeha u odnosu na učenike/ce koji imaju vrlodobar ili odličan uspjeh u
školi. Najniži nivo zadovoljstva školom zabiležen je kod učenika/ca dovoljnog
uspjeha.
O s n o v n a š k o l a
Opšte zadovoljstvo školom Region i zadovoljstvo školom
Veličina škole i zadovoljstvo školom Uspjeh i zadovoljstvo školom
3,433,00
3,18
3,40
3,62
3,313,36
3,82
2,77
3,62
3,44 3,45
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 29/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 29
GIMNAZIJA
Više od polovine učenika/ca gimnazije zadovoljni/ne su: bezbjednošću, atmosferom
u školi i predmetima. Većina učenika/ca je zadovoljna: udžbenicima, podrškom koju
imaju od
škole,
uvažavanjem
mišljenja
i metodama
učenja.
Učenici/ce
gimnazije
su
najmanje zadovoljni učešćem u donošenju odluka, uslovima u školi i pravednošću
ocjenjivanja.
Dobijena je prosječna vrijednost M=3,18 SD=0,66 opšteg zadovoljstva gimnazijom.
Jednofaktorskom analizom varijanse istraženi su uticaji regiona i tipa škole na opšte
zadovoljstvo školom. Utvrđeno je da se učenici/ce različitih regiona međusobno
statistički značajno razlikuju u iskazanom stepenu opšteg zadovoljstva školom.
Zabilježen je statistički značajno viši nivo opšteg zadovoljstav školom kod
učenika/ca sjevernog u odnosu na ostala dva regiona.
G i m n a z i j a
Tabela 1b. U kojoj mjeri si zadovoljan/na sljedećim aspektima života u školi:
nezadovoljan/na ili izuzetno nezadovoljan/na
ni zadovoljan/na ni nezadovoljan/na
zadovoljan/na ili izuzetno zadovoljan/na
41,4
41,7
35,2
24,1
27,7
25,1
25,6
11,6
17,4
15,4
32,2
28,4
28,9
36,6
29,5
32,0
31,0
31,9
24,0
16,9
25,6
28,9
35,2
38,6
41,4
42,1
42,2
55,6
57,3
67,5
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
ucescem u donosenju odluka
uslovima i opremljenoscu skole
pravednoscu ocjenjivanja
metodama
uvazavanjem misljenja ucenika/ca
podrskom
udzbenicima
predmetima
atmosferom
bezbjednoscu
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 30/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo30
T‐testom nezavisnih uzoraka utvrdili smo da su učenici/ce gimnazijskih odjeljenja u
mješovitim školama u prosjeku statistički značajno više zadovoljni/ne školom u
odnosu na učenike/ce iz čistih gimnazija.
Poređenje osnovne škole i gimnazije
T‐testom nezavisnih uzoraka uporedili smo rezultate zadovoljstva školom kod
učenika/ca osnovnih škola i gimnazija. Utvrdili smo da se učenici/ce osnovnih škola
u prosjeku zadovoljniji većinom ispitivanih aspekata života u školi. Najviši stepen
razlike utvrđen je u vezi sa udžbenicima i metodama učenja. Kada su u pitanju bezbijednost i atmosfera na času razlike između učenika/ca osnovne škole i
gimnazije nijesu statistički značajne.
G i m n a z i j a
Opšte zadovoljstvo školom Region i zadovoljstvo školom
3,00 3,18
Tip škole i zadovoljstvo školom
3,053,06
3,37
3,11
3,33
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 31/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 31
P o r e đ
e n j e
Tabela 1c. U kojoj mjeri si zadovoljan/na sljedećim aspektima života u školi:
2,7
2,8
2,9
3,1
3,2
3,2
3,2
3,5
3,6
3,7
3,1
3,1
3,2
3,3
3,5
3,6
3,5
3,7
3,7
3,6
0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0
ucescem u donosenju odluka
uslovima i opremljenoscu skole
pravednoscu ocjenjivanja
uvazavanjem misljenja ucenika/ca
metodama
udzbenicima
podrskom
predmetima
atmosferom
bezbjednoscu
gimnazijaosnovna škola
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 32/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo32
1. Predmeti/sadržaji učenja
Cilj istraživanja bio je da se utvrdi kako učenici/ce osnovnih škola i gimnazija
ocjenjuju predmete – sadržaje koje uče u školi. Interesovalo nas je da li su im
predmeti više: zanimljivi ili nezanimljivi; primjereni (ni malo, ni previše informacija)
ili preobimni (puno informacija); umjereno ili pretjerano teški; razumljivi ili
nerazumljivi; korisni ili nekorisni.
Kako bi ocijenio/la predmete (sadržaje) koji se uč e u školi?
ZANIMLJIVI
NEZANIMLJIVI
PRIMJERENI
(NI MALO, NI PREVIŠE INFORMACIJA)
PREOBIMNI
(PUNO INFORMACIJA)
UMJERENO TEŠKI
(NI LAKI NI PRETEŠKI)
PRETJERANO TEŠKI
RAZUMLJIVI
NERAZUMLJIVI
KORISNI
NEKORISNI
OSNOVNA ŠKOLA
Više od polovine učenika/ca osnovne škole predmete ocjenjuje: korisnim, razumljivim, umjereno teškim i zanimljivim. Najmanji broj učenika/ca (42,3%)
predmete smatra primjerenim (ni malo, ni previše informacija). Utvrđeno je da se
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 33/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 33
O s n o v n a š k o l a
1. 2. 3. 4.5.
27,3
12,1
16,4
12,9
8,9
26,1
29,9
25,8
22,8
15,2
42,3
54,3
54,8
61,4
72,9
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 1 00%
preobimni/primjereni
nezanimljivi/zanimljivi
pretketano/umjereno teški
nerazumljivi/razumljivi
nekorisni/korisni
Tanela 2a. Kako bi ocijenio/la predmete (sadržaje) koji se uče u školi?
dječaci i djevojčice međusobno statistički značajno ne razlikuju u stepenu opšteg
zadovoljstva predmetima.
Izračunata je aritmetička sredina M=3.67 SD=0,84 ukupnog zadovoljstva
predmetima. Jednofaktorskom analizom varijanse istraženi su uticaji regiona i
veličine škole na opšte zadovoljstvo predmetima. Utvrđeno je da se učenici/ce
različitih regiona, kao i učenici/ce škola različitih po večini međusobno statistički
značajno razlikuju u stepenu zadovoljstva predmetima. Najviši stepen zadovoljstva
predmetima zabilježen je kod učenika/ca sjevernog regiona, dok je, s druge strane,
najniži stepen opšteg zadovoljstva kod učenika/ca južnog regiona. Pored toga,
zabilježen je statistički značajno viši nivo zadovoljstva predmetima kod učenika/ca
malih u odnosu na učenike/ce srednje velikih i velikih škola. Isto tako, utvrdili smo,
statistički značajno viši nivo zadovoljstva predmetima kod učenika/ca dobrog,
vrlodobrog i odličnog uspjeha u odnosu na učenike/ce koji/e imaju dovoljan uspjeh
u školi. Između dječaka i djevojčica nije utvrđena statistički značajna razlika u
zadovoljstvu predmetima.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 34/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo34
G i m n a z i j a
43,8
20,3
19,5
20,1
16,4
26,6
39,3
35,2
25,2
27,2
28,1
38,2
43,8
53,5
55,1
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 1 00%
preobimni/primjereni
nezanimljivi/zanimljivi
pretketano/umjereno teški
nekorisni/korisni
nerazumljivi/razumljivi
Tabela 2b. Kako bi ocijenio/la predmete (sadržaje) koji se uče u školi?
1. 2. 3. 4.5.
GIMNAZIJA
Većina učenika/ca gimnazije, u procentima iznad 50%, predmete/sadržaje koje uči
u školi, ocjenjuje razumljivim i korisnim. Za oko 40% učenika/ca predmeti su umjereno teški i zanimljivi. Sa druge strane, većina učenika/ca gimnazije predmete
smatra preobimnim (puno informacija).
Utvrđena je prosječna vrijednost zadovoljstva predmetima učenika/ca gimnazije
M=3.23 SD=0,78. Jednofaktorskom analizom varijanse istraženi su uticaji regiona na
zadovoljstvo predmetima. Utvrđeno je da se učenici/ce različitih regiona
međusobno statistički značajno razlikuju u stepenu opšteg zadovoljstva
predmetima. Zabilježen je statistički značajno viši nivo zadovoljstva predmetima
kod učenika/ca sjevernog u odnosu na ostala dva regiona. T‐testom nezavisnih
uzoraka utvrdili smo da su učenici/ce gimnazije u mješovitim školama u prosjeku
statistički značajno više zadovoljni predmetima u odnosu na učenike/ce iz čistih
gimnazija. Nije utvrđena statistički značajna razlika između dječaka i djevojčica u stepenu zadovoljstva predmetima.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 35/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 35
P o r e đ e n j e
gimnazijaosnovna škola
2,77
3,22
3,38
3,55
3,55
3,26
3,62
3,62
4,13
3,78
,00 ,50 1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50 4,00 4,50
preobimni/primjereni
nezanimljivi/zanimljivi
pretketano/umjereno teški
nekorisni/korisni
nerazumljivi/razumljivi
Tabela 2c. Kako bi ocijenio/la predmete (sadržaje) koji se uče u školi?
Poređenje osnovna škola – gimnazija
T‐testom nezavisnih uzoraka utvrdili smo da se učenici/ce osnovnih škola i
gimnazija statistički značajno razlikuju u ocjeni svih pojedinih aspekata kvaliteta
predmeta: razumljivost, korisnost, težina, zanimljivost i obim sadržaja.
Učenici/ce osnovnih škola su u prosjeku zadovoljniji/e svim pojedinim aspektima
koji se odnose na predmete: razumljivost, korisnost, težina, zanimljivost i obima
sadržaja. Najviši stepen razlike utvrđen je u odnosu na ocjenu korisnosti i obima
sadržaja za učenje.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 36/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo36
2. Metode i oblici učenja
a. Metode učenja
b. Oblici učenja
c. Postupci vođenja učenja
Istraživanjm treba da utvrdimo koliko se u nastavi koriste pojedine metode uč enja.
Drugo, interesovalo nas je, koliko su zastupljeni pojedini oblici nastavnog rada.
Treće, zanimalo nas je koliko su zastupljeni pojedini postupci nastavnika/ca za koje
se opravdano smatra da utiču na kvalitet znanja učenika/ca.
a. Metode učenja
Cilj istraživanja bio je da se utvrdi koliko su u nastavi osnovne škole i gimnazije
zastupljene pojedine metode učenja. Istražili smo zastupljenost: metode
predavanja (gdje učenici/ce slušaju predavanje nastavnika/ce i prave svoje
bilješke), metode rješavanja problema (gdje učenici/ce istražuju i samostalno
pronalaze rješenja za neke probleme), kreativnog učenja (gdje učenici/ce smišljaju
sopstvena rješenja, daju svoje prijedloge i sl.) i učenja kroz diskusiju (gdje
učenici/ce suprotstavljaju mišljenja o nekoj temi, iznose argumente za ili protiv
određenih stavova).
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 37/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 37
O s n o v n a š k o l a
vrlo rijetko ili nikada
ponekad često ili vrlo često
29,4
35,7
29,9
16,3
34,6
26,7
29,3
21,8
34,8
36,3
39,3
60,7
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
rješabvanje problema
diskusija
kraeativan rad
predavanje
Tabela 3a. Koliko često učite na sljedeći način?
Koliko č esto uč ite na sljedeć i nač in?
Pažljivo č itaj tvrdnje i označ i kvadrati ć koji je
najbliži onome što smatraš tač nim.
v r l o
č
e s t o
č e s t o
p o n e k a d
v r l o
r i j e t k o
n i k a d a
PREDAVANJE (UČENICI/CE SLUŠAJU PREDAVANJE NASTAVNIKA/CE I
PRAVE SVOJE BILJEŠKE)
RJEŠAVANJE PROBLEMA (UČENICI/CE ISTRAŽUJU I PRONALAZE RJEŠENJE
ZA ODREĐENE PROBLEME)
KREATIVNI RAD (UČENICI/CE SMIŠLJAJU SOPSTVENA RJEŠENJA, DAJU
PRIJEDLOGE I SL.)
DISKUSIJA/DEBATA (UČENICI/CE SUPROTSTAVLJAJU MIŠLJENJE O NEKOJ
TEMI, IZNOSE ARGUMENTE ZA ILI PROTIV ODREĐENOG STAVA)
OSNOVNA ŠKOLA
Utvrdili smo smo da je predavanje dominantan metod nastave, što je i očekivano.
Što se tiče zastupljenosti ostalih metoda: interaktivnog učenja, kreativnog učenja,
učenja rješavanjem problema, više od 3/5 učenika/ca tvrde da se ove savremene
metode u nastavi koriste vrlo često, često ili ponekad. Da se koriste rijetko ili nikad
za diskusiju tvrdi 35% učenika/ca, a za kreativan rad i rješavanje problema po 29%
učenika/ca.
Utvrdili smo ukupan prosječan rezultat za metod rješavanja problema, kreativno
učenje i učenje kroz diskusiju. Ovu novu varijablu, koja isključuje metod predavanja,
nazvali smo savremene metode uč enja. Na skali od 1 do 5 dobijena je prosječna
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 38/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo38
G i m n a z i j a
vrlo rijetko ili nikada
ponekad često ili vrlo često
40,0
35,4
34,9
14,9
33,7
35,7
35,2
19,0
26,4
28,5
29,9
65,7
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
kraeativan rad
rješabvanje problema
diskusija
predavanje
Tabela 3b. Koliko često učite na sljedeći način?
vrijednost zastupljenosti savremenih metoda M=3.8 SD=0.92 što ukazuje na
prosječno visok nivo primjene ovih metoda učenja u nastavi. Jednofaktorskom
analizom varijanse istražili smo uticaj regiona i veličine škole na korišćenje
savremenih metoda. Utvrđeno je da se škole različitih regiona, kao i škole različite
po veličini međusobno statistički značajno razlikuju u stepenu korišćenja savremenih metoda učenja. Savremene metode u prosjeku se više koriste u
školama sjevernog regiona i u malim školama.
GIMNAZIJA
Utvrdili smo da je predavanje dominantan metod nastave u gimnaziji, što je i
očekivano. Što se tiče zastupljenosti ostalih metoda: interaktivnog učenja,
kreativnog učenja,
učenja
rješavanjem
problema,
više
od
3/5
učenika/ca
tvrde
da
se ove savremene metode učenja koriste vrlo često, često ili ponekad. Da se koriste
rijetko ili nikad za diskusiju i rješavanje problema tvrdi oko 35% učenika/ca, a za
kreativan rad čak 40% učenika/ca.
Na skali od 1 do 5 dobijena je prosječna vrijednost zastupljenosti savremenih metoda M=2.88 SD=0.87 što je nešto niže u odnosu na prosjek (3.00). Varijabla
savremeni metodi učenja se odnosi na metod rješavanja problema, kreativno
učenje i učenje kroz diskusiju. Jednofaktorskom analizom varijanse istražili smo
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 39/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 39
P o r e đ e n j e
gimnazijaosnovna škola
2,8
2,9
2,9
3,8
3,15
3,06
3,03
3,70
0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0
kraeativan rad
rješabvanje problema
diskusija
predavanje
Tabela 3b. Koliko često učite na sljedeći način?
uticaj regiona na korišćenje savremenih metoda učenja. Utvrdili smo da se regioni
međusobno statistički značajno razlikuju u stepenu primjene savremenih metoda
učenja: rješavanje problema, kreativno i interaktivno učenje. Najviši prosječan
stepen primjene savremenih metoda učenja zabilježen je u školama sjevernog
regiona, dok je, s druge strane, najniži stepen korišćenja savremenih metoda zabilježen u školama južnog regiona. T‐testom nezavisnih uzoraka uporedili smo
zastupljenost savremenih metoda u tzv. čistim gimnazijama i iz gimnazijskim
odjeljenjima u mješovitim školama. Utvrdili smo gimnazije i mješovite škole
statistički značajno ne razlikuju prema stepenu zastupljenosti savremenih metoda
učenja u nastavi.
Poređenje osnovna škola i gimnazija
Utvrdili smo
da
se učenici/ce
osnovnih
škola
i gimnazija
statisti
čki zna
čajno
razlikuju
u ocjeni zastupljenosti učenja putem rješavanja problema i divergentnog uč enja.
Kada su u pitanju metod predavanja i učenje putem diskusija, debata, nije utvrđena
statistički značajna razlika.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 40/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo40
O s n
o v n a š k o l a
vrlo rijetko ili nikada
ponekad često ili vrlo često
18,1
37,0
22,0
14,8
22,6
36,2
66,1
39,1
41,4
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
frontalno
individualizirano
u parovima ili grupama
Tabela 4a. Koliko često nastavnici/ce organizuju učenje na
sljedeći način?
b. Oblici učenja
Cilj istraživanja je bio da se utvrdi koliko su u nastavi osnovnih škola i gimnazija
zastupljeni pojedini oblici učenja. Istražili smo zastupljenost: učenja u parovima i
grupama (kada se odjeljenje dijeli u manje grupe ili na parove i gdje svaka grupa ima svoje, posebne zadatke), individualnog učenja (kada svaki/svaka učenik/ca u
odjeljenju dobije svoje, posebne zadatke) i frontalnog rada (kada svi u odjeljenju
imaju iste zadatke).
Koliko č esto nastavnici organizuju uč enje na sljedeć i nač in?
Pažljivo č itaj tvrdnje i označ i kvadrati ć koji je
najbliži onome što smatraš tač nim. v r l o
č
e s t o
č e s t o
p o n e k a d
v r l o
r i j e t k o
n i k a d a
U PAROVIMA ILI GRUPAMA (ODJELJENJE SE DIJELI U MANJE GRUPE
ILI PAROVE I SVAKA GRUPA IMA SVOJE, POSEBNE ZADATKE)
INDIVIDUALNO (SVAKI UČENIK U ODJELJENJU DOBIJE SVOJE, POSEBNE ZADATKE)
FRONTALNO (SVI UČENICI U ODJELJENJU IMAJU ISTE ZADATKE)
OSNOVNA ŠKOLA
Utvrdili smo da je frontalni oblik rada u školi dominantan, što je i očekivano. 4/5
učenika tvrdi da se učenje u parovima ili grupama koristi vrlo često, često ili
ponekad. Za individualizovano učenje (gdje svaki/svaka učenik/ca u odjeljenju
dobije svoje, posebne zadatke) to tvrdi oko 3/5 učenika/ca. Da se koriste rijetko ili
nikad, za individualizivano učenje tvrdi 37% učenika/ca, a za učenje u parovima ili
grupama 22% učenika/ca.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 41/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 41
G
i m n a z i j a
vrlo rijetko ili nikada
ponekad često ili vrlo često
Tabela 4b. Koliko često nastavnici/ce organizuju učenje na sljedeći način?
25,9
26,9
14,0
40,5
25,1
18,0
33,7
48,0
68,0
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
u parovima ili grupama
individualizirano
frontalno
Utvrdili ukupan prosječan rezultat za učenje u parovima ili grupama i
individualizovano učenje. Ovu novu varijablu, koja isključuje frontalni oblik rada
nazvali smo savremeni oblici uč enja. Na skali od 1 do 5 dobijena je prosječna
vrijednost od M=3.15 SD=0.92 što ukazuje na prosječno visok nivo primjene
savremenih oblika učenja u nastavi. Jednofaktorskom analizom varijanse istražili smo uticaj regiona i veličine škole na korišćenje savremenih oblika učenja.
Utvrđeno je da se škole različitih regiona, kao i škole različite po veličini međusobno
statistički značajno razlikuju u stepenu korišćenja savremenih oblika učenja.
Savremeni oblici učenja, učenja u parovima ili grupama i individualizirano učenje, u
prosjeku su značajno češće prisutni u školama sjevernog regiona, kao i malim
školama.
GIMNAZIJA
Utvrdili smo da je frontalni oblik rada u gimnaziji dominantan, što je i očekivano.
Što se tiče zastupljenosti ostalih oblika rada: učenje u parovima ili grupama i
individualizovano učenje, može se zaključiti da nijesu zapostavljeni. Gotovo 4/5
učenika/ca tvrdi da se učenje u parovima ili grupama i individualizovano učenje
(gdje svaki/svaka /ca u odjeljenju dobije svoje, posebne zadatke) koristi vrlo često,
često ili ponekad. Da se koriste rijetko ili nikad, za učenje u parovima ili grupama i
individualizivano učenje, tvrdi oko 30% učenika/ca.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 42/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo42
P
o r e đ e n j e
gimnazijaosnovna škola
3,14
3,31
3,83
3,29
3,02
3,83
,00 ,50 1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50 4,00 4,50
u parovima ili grupama
individualizirano
frontalno
Tabela 4c. Koliko često nastavnici/ce organizuju učenje na sljedeći način?
Na skali od 1 do 5 dobijena je prosječna vrijednost od M=3.22 SD=0.83 što ukazuje
na prosječno visok nivo primjene savremenih oblika učenja u nastavi
(individualiziranog učenja i učenja u parovima ili grupama). Jednofaktorskom
analizom varijanse istražen je uticaj regiona na korišćenje savremenih oblika učenja
u nastavi. Utvrdili smo da se regioni međusobno statistički značajno ne razlikuju u zastupljenosti savremenih oblika učenja. T‐testom nezavisnih uzoraka uporedili
smo zastupljenost savremenih oblika u tzv. čistim gimnazijama i mješovitim
školama. Utvrdili smo da su u mješovitim školama češće zastupljeni savremeni
oblici učenja u odnosu na gimnazije.
Poređenje osnovna škola i gimnazija
T‐testom nezavisnih uzoraka upoređeni su rezultati zastupljenosti pojedinih oblika
učenja u nastavi osnovnih škola i gimnazija. Utvrdili smo da se učenici/ce osnovnih škola i gimnazija statistički značajno razlikuju u ocjeni zastupljenosti
individualiziranog učenja (koje je više zastupljeno u gimnaziji) i učenja u parovima i
grupama (koje je više zastupljeno u osnovnoj školi). Kada je u pitanju zastupljenost
frontalnog oblika učenja, nije utvrđena statistički značajna razlika.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 43/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 43
c. Postupci vođenja učenja
Cilj istraživanja je bio da se utvrdi koliko su u školama zastupljeni pojedini postupci
vođenja učenika/ca u procesu učenja. Istražili smo zastupljenost sljedećih postupaka nastavnika/ca: nastavnik/ca obrazlaže značaj teme (govori o značaju
teme), povezuje temu sa životom (navodi primjere iz života), ilustruje svoje
izlaganje (slikama, TV‐om, DVD‐om i sl.) i provjerava da ili su ga/je učenici/ce
razumjeli/le.
Kada uč ite novu temu, koliko č esto nastavnici/ce:
OSNOVNA ŠKOLA
Utvrđeno je da nastavnici/ce posvećuju vidnu pažnju vođenju učenja. To se može
zaključiti na osnovu visoke zastupljenosti postupaka kao što su: nastavnik/ca
obrazlaže zna
čaj teme,
povezuje
temu
sa životom
i provjerava
da
li ga/je
učenici/ce
razumiju. Jedino, izgleda da se vrlo rijetko u nastavi koristi neko od očiglednih
sredstava (sliku, TV, DVD i sl.). Polovina učenika/ca tvrdi da nastavnik nikada ili vrlo
rijetko ilustruje svoje izlaganje.
Pažljivo č itaj tvrdnje i označ i kvadrati ć koji je
najbliži onome što smatraš tač nim. v r l o
č e s t o
č e s t o
p o n e k a d
v r l o
r i j e
t k o
n i k
a d a
OBRAZLAŽU ZNAČAJ TEME (GOVORE O ZNAČAJU TEME)
POVEZUJU TEMU SA ŽIVOTOM (NAVODE PRIMJERE IZ ŽIVOTA)
ILUSTRUJU SVOJE IZLAGANJE (SLIKAMA, TV, DVD I SL. )
PROVJERAVAJU DA LI IH UČENICI /CE RAZUMIJU
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 44/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo44
Utvrdili smo ukupan prosječni rezultat za postupke nastavnika/ca: obrazlaže značaj
teme, povezuje temu sa životom, ilustruje svoje izlaganje, provjerava da li su ga/je
učenici/ce razumjeli/le. Ovu novu varijablu nazvali smo postupci za vođenje
učenika/ca u učenju. Utvrđena je srednja vrijednost M=3,45 SD=0,84 te se može
govoriti o visokom stepenu zastupljenosti postupaka vođenja učenika/ca u procesu
učenja. Jednofaktorskom analizom varijanse istražili smo uticaj regiona i veličine
škole na korišćenje postupaka vođenja učenika/ca u procesu učenja. Utvrđeno je da
se škole različitih regiona, kao i škole različite po veličini međusobno statistički
značajno razlikuju u stepenu korišćenja ovih postupaka. Najviši prosječan stepen
zastupljenosti ovih postupaka zabilježen je u školama sjevernog regiona i u malim
školama.
O s n o v n a š k o l a
vrlo rijetko ili nikada
ponekad često ili vrlo često
51,5
19,0
11,7
8,7
26,7
19,6
24,3
16,3
20,4
60,3
62,6
74,0
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
ilustruju izlaganje
provjeravaju razumijevanje
povezuju temu sa životom
obrazlažu značaj teme
Tabela 5a. Kada učite novu temu koliko često nastavnici/ce:
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 45/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 45
G i m n a z i j a
vrlo rijetko ili nikada
ponekad često ili vrlo često
52,8
24,8
15,5
12,6
31,1
30,5
24,5
19,0
15,6
44,3
59,6
68,0
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
ilustruju izlaganje
provjeravaju razumijevanje
povezuju temu sa životom
obrazlažu značaj teme
Tabela 5b. Kada učite novu temu koliko često nastavnici/ce:
GIMNAZIJA
Nastavnici/ce u gimnazijama posvećuju vidnu pažnju vođenju učenika/ca u procesu
učenja. To se može zaključiti na osnovu visoke zastupljenosti postupaka kao što su:
nastavnik/ca obrazlaže
zna
čaj teme,
povezuje
temu
sa životom
i provjerava
da
li
ga/je učenici/ce razumiju. Jedino, izgleda da se vrlo rijetko u nastavi koristi neko od
očiglednih sredstava (slika, TV, DVD i sl.). Polovina učenika/ca tvrdi da nastavnik/ca
nikada ili vrlo rijetko ilustruje svoje izlaganje.
Na skali od 1 do 5 utvrđena je srednja vrijednost M=3,26 SD=0,8 te se može govoriti
o značajnoj zastupljenosti postupaka vođenja učenika/ca u procesu učenja.
Jednofaktorskom analizom varijanse istražen je uticaj regiona na zastupljenost
postupaka vođenja učenika/ca. Utvrdili smo da se regioni međusobno statistički
značajno razlikuju u zastupljenosti postupaka vođenja procesa učenja. Najviši
prosječan stepen zastupljenosti ovih postupaka zabilježen je u školama sjevernog
regiona. T‐testom nezavisnih uzoraka uporedili smo zastupljenost postupaka
vođenja učenja u tzv. čistim gimnazijama i mješovitim školama. Utvrđeno je da nema statistički značajne razlike između čistih gimnazija i mješovitih škola u
primjeni ovih postupaka.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 46/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo46
P o r e đ e n j e
gimnazijaosnovna škola
2,45
3,25
3,59
3,75
2,52
3,64
3,73
3,97
,00 ,50 1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50 4,00 4,50
ilustruju izlaganje
provjeravaju razumijevanje
povezuju temu sa životom
obrazlažu značaj teme
Tabela 5b. Kada učite novu temu koliko često nastavnici/ce:
Poređenje osnovna škola i gimnazija
T‐testom nezavisnih uzoraka upoređeni su rezultati zastupljenosti pojedinih
postupaka vođenja učenja u nastavi osnovnih škola i gimnazija. Utvrdili smo da se
učenici/ce osnovnih škola i gimnazija statistički međusobno značajno razlikuju u ocjeni zastupljenosti svih ispitivanih postupaka vođenja učenika/ca, osim postupka
koji se odnosi na ilustrovanje svoga izlaganja.
Zastupljenost savremenih metoda učenja u pojedinim školama
Uvidom u zastupljenost savremenih metoda učenja (učenje rješavanjem problema,
kreativno učenje i učenje kroz diskusiju – debatu) po školama, može se zaključiti da
se škole međusobno značajno razlikuju u primjeni ovih metoda u nastavnoj praksi.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 47/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 47
Isto tako, moguće je zaključiti, da škole u kojima se često primjenjuje jedan od
savremenih metoda, npr. metod učenja putem rješavanja problema, primjenjuju i
ostale savremene metode učenja, kreativno učenje i učenje kroz diskusiju.
O s n o v n a
š k o l a
Rješavanje problema
Kreativnost
Diskusija/debata
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 48/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo48
3. Atmosfera na času i u školi
a. Kakva je atmosfera na času?
b. Kakvi su časovi?
c. Kakav je odnos sa nastavnikom/com?
Cilj istraživanja je bio da utvrdimo kako učenici/ce ocjenjuju atmosferu na času.
Pored toga, interesovalo nas je koliko nastavnici/ce, po mišljenju učenika/ca,
postižu da im časovi budu: zanimljivi, razumljivi, prilagođeni uzrastu i
mogućnostima učenika/ca. I na kraju, interesovalo nas je kakav je odnos između
nastavika/ca i učenika/ca.
a. Kakva je atmosfera na času?
Cilj istraživanja je bio da utvrdimo kako učenici/ce osnovne škole i gimnazije
ocjenjuju atmosferu
na
času:
kao,
više
strogu
ili opuštenu,
nezanimljivu
ili
zanimljivu, takmičarsku ili saradničku, nekontrolisanu ili radnu, pasivnu ili
istraživačku.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 49/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 49
O s n o v n a š k o
l a
1. 2. 3. 4.5.
Tabela 6a. Kakva atmosfera vlada na času?
23,9
18,3
15,2
16,6
17,9
37,8
29,5
31,3
23,7
21,8
34,8
49,1
51,3
57,2
58,1
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
pasivna/istraživačka
takmičarska/saradnička
stroga/opuštena
nezanimljiva/zanimljiva
nekontrolisana/radna
Kakva atmosfera vlada na č asu?
OPUŠTENA STROGA
ZANIMLJIVA NEZANIMLJIVA
SARADNIČKA TAKMIČARSKA
RADNA NEKONTROLISANA
ISTRAŽIVAČKA PASIVNA
OSNOVNA ŠKOLA
Prema rezultatima koje smo dobili može se zaključiti da na časovima u osnovnoj
školi vlada atmosfera koja bi se mogla opisati kao više radna nego nekontrolisana;
više zanimljiva nego nezanimljiva; više opuštena nego stroga; više saradnička nego
takmičarska i donekle istraživačka (najveći broj učenika/ca se nije mogao
opredijeliti između atributa pasivna – istraživačka atmosfera na času).
Na skali od 1 do 5 utvrdili smo prosječan nivo ošteg zadovoljstva atmosferom na
času, gdje niži nivo zadovoljstva opisuju atributi: stroga, nezanimljiva, takmičarska,
nekontrolisana i pasivna atmosfera, a viši nivo atributi: opuštena, zanimljiva,
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 50/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo50
G i m n a z i j a
1. 2. 3. 4.5.
Tabela 6b. Kakva atmosfera vlada na času?
42,4
20,2
23,0
23,7
9,3
30,4
34,3
31,0
28,1
29,3
25,9
43,6
44,4
47,2
59,6
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
pasivna/istraživačka
takmičarska/saradnička
nezanimljiva/zanimljiva
nekontrolisana/radna
stroga/opuštena
saradnička, radna i istraživačka. Prosječan nivo opšteg zadovoljstva atmosferom na
času iznosi M=3,45 SD=0.79 te se može zaključiti da je u prosjeku atmosfera na
času veoma podsticajna.
Istražili smo utucaj regiona, veličine škole i uspjeha učenika/ca na zadovoljstvo atmosferom na času. Utvrđeno je da se učenici/ce iz različitih regiona, kao i
učenici/ce iz škola različitih po veličini, te učenici/ce različitog uspjeha, međusobno
statistički značajno razlikuju u stepenu zadovoljstva atmosferom na času.
Učenici/ce sjevernog regiona i učenici/ce malih škola u prosjeku su više
zadovoljni/ne atmosferom na času u odnosu na druge (stedišnji i južni region, te
učenici/ce srednje velikih i velikih škola). Učenici/ce dovoljnog uspjeha značajno su
manje zadovoljni/ne atmosferom na času u odnosu na ostale učenike/ce.
GIMNAZIJA
Prema rezultatima koje smo dobili može se zaključiti da na časovima u gimnaziji
vlada atmosfera koja bi se mogla opisati kao više opuštena nego stroga; više radna
nego nekontrolisana; više zanimljiva nego nezanimljiva; više saradnička nego
takmičarska i više pasivna nego istraživačka.
Prosječan nivo opšteg zadovoljstva atmosferom na času među gimnazijalcima iznosi
M=3,29 SD=0.78 te se može zaključiti da je u prosjeku podsticajna.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 51/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 51
P o r e đ e n j e
gimnazijaosnovna škola
Tabela 6c. Kakva atmosfera vlada na času?
2,76
3,32
3,32
3,33
3,76
3,14
3,47
3,64
3,61
3,57
,00 ,50 1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50 4,00
pasivna/istraživačka
takmičarska/saradnička
nekontrolisana/radna
nezanimljiva/zanimljiva
stroga/opuštena
Jednofaktorskom analizom varijanse istražen je uticaj regiona na zadovoljstvo
atmosferom na času. Utvrdili smo da se regioni međusobno statistički značajno
razlikuju u stepenu zadovoljstva učenika/ca atmosferom na času. Značajno viši nivo
zadovoljstva atmosferom na času zabilježen je kod učenika/ca sjevernog u odnosu
na druga dva regiona. T‐testom nezavisnih uzoraka uporedili smo zadovoljstvo atmosferom na času u tzv. čistim gimnazijama i gimnazijskim odjeljenjima u
mješovitim školama. Utvrdili smo da je stepen zadovoljstva atmosferom na času
statistički značajno viši u gimnazijskim odjeljenjima u mješovitim školama u odnosu
na tzv. čiste gimnazije.
Poređenje osnovna škola i gimnazija
Utvrdili smo
da
se učenici/ce
osnovnih
škola
i gimnazija
me
đusobno
zna
čajno
razlikuju u ocjeni atmosfere koja vlada na času, na način da učenici/ce gimnazije
atmosferu na času više doživljavaju kao opuštenu u odnosu na učenike/ce osnovnih
škola. Sa druge strane, učenici/ce osnovnih škola češće atmosferu na času
doživljavaju kao zanimljivu, radnu, sardničku i istraživačku u odnosu na
gimnazijalce.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 52/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo52
O s n o v n a š k o l a
1. 2. 3. 4.5.
16,3
15,2
12,8
12,2
24,6
24,8
20,0
19,2
57,5
58,0
65,5
67,1
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
prilagođeni mogućnostima
zanimljivi
primjereni uzrastu
razumljivi
Tabela 7a. Koliko često nastavnici/ce postižu da im časovi budu:
b. Kakvi su časovi?
Interesovalo nas je, koliko nastavnici/ce, po mišljenju učenika/ca, postižu da im
časovi budu: zanimljivi, razumljivi, primjereni uzrastu i prilagođeni mogućnostima
učenika/ca.
Koliko č esto nastavnici/ce postižu da im č asovi budu:
Pažljivo č itaj tvrdnje i označ i kvadrati ć koji je najbliži
onome što smatraš tač nim. v r l o
č e s t o
č e s t o
p o n e k a d
v r l o
r i j e t k o
n i k a d a
ZANIMLJIVI
RAZUMLJIVI ZA UČENIKE/CE
PRILAGOĐENI UZRASTU UČENIKA/CA
PRIMJERENI MOGUĆNOSTIMA UČENIKA/CA
OSNOVNA ŠKOLA
Mišljenje većine učenika/ca osnovne škole je da nastavnici/ce često ili vrlo često
postižu da im časovi budu: razumljivi, primjereni uzrastu, zanimljivi i prilagođeni
mogućnostima učenika/ca.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 53/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 53
G i m n a z i j a
1. 2. 3. 4.5.
Tabela 7b. Koliko često nastavnici/ce postižu da im časovi budu:
24,8
18,8
16,0
16,3
39,1
30,6
29,4
26,4
35,7
49,9
54,0
56,9
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
zanimljivi
prilagođeni mogućnostima
razumljivi
primjereni uzrastu
Na skali od 1 do 5 utvrdiili smo prosječan nivo zadovoljstva časovima M=3,68
SD=0,88 gdje viši nivo zadovoljstava znači da nastavnici/ce često ili vrlo često
postižu da im časovi budu: zanimljivi, razumljivi, primjereni uzrastu i prilagođeni
mogućnostima učenika/ca.
Istražili smo utucaj regiona, veličine škole i uspjeha učenika/ca na zadovoljstvo
časovima. Utvrđeno je da se učenici/ce iz različitih regiona, kao i učenici/ce iz škola
različitih po veličini, te učenici/ce različitog uspjeha, međusobno statistički značajno
razlikuju u stepenu zadovoljstava časovima. Najviši prosječan stepen zadovoljstva
časovima zabilježen je kod učenika/ca sjevernog regiona, dok je, s druge strane,
najniži stepen zadovoljstva časovima zabilježen kod učenika/ca južnog regiona. U
malim školama u odnosu na srednje i velike škole učenici/ce su u prosjeku u većem
stepenu zadovoljni časovima. Učenici/ce koji/e su uglavnom dovoljnog uspjeha u
prosjeku su statistički značajno manje zadovoljni/ne časovima u odnosu na ostale
učenike/ce.
GIMNAZIJA
Mišljenje većine učenika/ca gimnazije je da nastavnici/ce često ili vrlo često postižu
da im časovi budu: primjereni uzrastu, razumljivi i prilagođeni mogućnostima
učenika/ca. Najveći procenat učenika/ca tvrdi da časovi nijesu ni zanimljivi ni
nezanimljivi.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 54/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo54
P o
r e đ e n j e
gimnazijaosnovna škola
Tabela 7c. Koliko često nastavnici/ce postižu da im časovi budu:
3,15
3,42
3,48
3,55
3,58
3,59
3,79
3,75
,00 ,50 1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50 4,00
zanimljivi
prilagođeni mogućnostima
razumljivi
prilagođeni uzrastu
Na skali od 1 do 5 utvrdiili smo prosječan nivo zadovoljstva časovima gdje viši nivo
zadovoljstava znači da nastavnici/ce često ili vrlo često postižu da im časovi budu:
zanimljivi, razumljivi, primjereni uzrastu i prilagođeni mogućnostima učenika/ca.
Utvrđeno zadovoljstvo časovima u gimnaziji iznosi M=3,4 SD=0,82.
Jednofaktorskom analizom varijanse istražen je uticaj regiona na zadovoljstvo
časovima. Utvrdili smo da se regioni međusobno statistički značajno razlikuju u
stepenu zadovoljstva učenika/ca časovima. Značajno viši nivo zadovoljstva
časovima zabilježen je kod učenika/ca sjevernog u odnosu na druga dva regiona. T‐
testom nezavisnih uzoraka uporedili smo zadovoljstvo časovima u tzv. čistim
gimnazijama i gimnazijskim odjeljenjima u mješovitim školama. Utvrdili smo da je
stepen zadovoljstva časom statistički značajno viši u gimnazijskim odjeljenjima
mješovitih škola u odnosu na čiste gimnazije.
Poređenje osnovna škola i gimnazija
Utvrdili smo da se učenici/ce osnovnih škola i gimnazija međusobno značajno
razlikuju u ocjeni pojedinih aspekata časa. Za učenike/ce osnovnih škola u odnosu
na /ce gimnazija česovi su u značajno većoj mjeri ocijenjeni kao prilagođeni uzrastu,
razumljivi, prilagođeni mogućnostima i zanimljivi.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 55/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 55
Ocjena časa od strane učenika/ca u pojedinim školama
Uočljivo je da se škole pojedinačno međusobno značajno razlikuju u pogledu ocjene
časa od strane učenika/ca. Isto tako, uočljivo je, da u školama u kojima časove
ocjenjuju npr. kao zanimljivi, postoji tendencija pozitivne ocjene i u odnosu na
ostale atribute, da su razumljivi i prilagođeni mogućnostima učenika/ca.
c. Kakav je odnos sa nastavnikom/com?
I na kraju, interesovalo nas je kakav je odnos između nastavika/ca i učenika/ca. Svoj
odnos sa nastavnikom/com učenici/ce su opisivali birajući između sljedećih
atributa: nastavnici/ce poštuju samo svoja prava – nastavnici/ce poštuju prava
učenika/ca; nastavnici/ce uopšte ne žele razgovarati sa učenicima/cama – sa nastavnicima/cama mogu uvijek bez problema razgovarati; nastavnici/ce prema
učenicima/cama pokazuju nepovjerenje i nerazumijevanje – nastavnici/ce prema
O s n o v n a š k o l a
Zanimljivi!
Razumljivi!
Prilagođeni mogućnostima!
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 56/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo56
O s n o v n a š k o l a
1. 2. 3. 4.5.
17,3
19,5
17,2
12,4
25,4
23,0
21,6
14,2
55,1
55,6
59,2
71,4
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
nastavnici prema učenicima pokazuju/ne pokazujunepovjerenje i nerazumijevanje
nastavnici poštuju samo svoja/poštuku prava učenika
nastavnici uopšte ne žele /žele razgovarati saučenicima
plašim se nastavnika/nemam razloga da se plašimnastavnika
Tabela 8a. Kako bi opisao/la svoj odnos sa nastavnicima/cama u školi?
učenicima/cama pokazuju povjerenje i razumijevanje; plašim se nastavnika/ca –
nemam razloga da se plašim nastavnika/ca.
Kako bi opisao/la svoj odnos sa nastavnicima/cama u školi?
NASTAVNICI/CE POŠTUJU
PRAVA UČENIKA/CA NASTAVNICI/CE
POŠTUJU
SAMO SVOJA PRAVA
SA NASTAVNICIMA/CAMA MOGU UVIJEK
BEZ PROBLEMA RAZGOVARATI
NASTAVNICI/CE UOPŠTE NE ŽELE
RAZGOVARATI SA UČENICIMA/CAMA
NASTAVNICI/CE PREMA UČENICIMA/CAMA
POKAZUJU POVJERENJE I RAZUMIJEVANJE
NASTAVNICI/CE PREMA UČENICIMA/CAMA
POKAZUJU NEPOVJERENJE I NERAZUMIJEVANJE
NEMAM RAZLOGA DA SE
PLAŠIM NASTAVNIKA/CA
PLAŠIM SE
NASTAVNIKA/CA
OSNOVNA ŠKOLA
Opisujući svoj odnos sa nastavnicima/cama najveći broj učenika/ca navodi da:
nema razloga da se plaši nastavika/ca, da sa nastavnicima/cama uvijek mogu bez
problema razgovarati, da nastavnici/ce poštuju prava učenika/ca i da prema
učenicima/cama pokazuju povjerenje i razumijevanje. Sa druge strane 19,5%
učenika/ca tvrdi da nastavnici/ce poštuju samo svoja prava; 17,3% da prema
učenicima/cama pokazuju nepovjerenje i nerazumijevanje; 17,2% da ne žele
razgovarati sa učenicima/cama; 12,4% izjavljuje da se plaši nastavnika/ca.
Na skali od 1 do 5 utvrdili smo prosječan nivo zadovoljstva odnosom sa
nastavnikom/com M=3.73 SD=0.99 gdje viši nivo zadovoljstva opisuju atributi: nastavnici/ce poštuju prava učenika/ca; sa nastavnicima/cama mogu uvijek bez
problema razgovarati; nastavnici/ce prema učenicima/cama pokazuju povjerenje i
razumijevanje; nemam razloga da se plašim nastavnika/ca.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 57/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 57
G i m n a z i j a
1. 2. 3. 4.5.
Tabela 8b. Kako bi opisao/la svoj odnos sa nastavnicima/cama u školi?
23,7
23,2
19,3
9,2
31,9
25,2
26,4
13,2
42,6
49,9
53,3
76,2
0 % 10 % 2 0% 30% 40 % 50% 6 0% 70 % 8 0% 90% 1 00%
nastavnici prema učenicima pokazuju/ne pokazujunepovjerenje i nerazumijevanje
nastavnici poštuju samo svoja/poštuku pravaučenika
nastavnici uopšte ne žele /žele razgovarati saučenicima
plašim se nastavnika/nemam razloga da se plašimnastavnika
Istražili smo uticaj regiona, veličine škole i uspjeha učenika/ca na zadovoljstvo
odnosom sa nastavnicima/cama. Utvrđeno je da se učenici/ce iz različitih regiona,
kao i učenici/ce iz škole različitih po većini, te učenici/ce različitog uspjehu,
međusobno statistički značajno razlikuju u stepenu zadovoljstava odnosom sa
nastavnicima/cama. Najviši stepen zadovoljstva odnosom sa nastavnicima/cama zabilježen je kod učenika/ca sjevernog regiona, dok je, s druge strane, najniži
stepen zadovoljstva kod učenika/ca južnog regiona. U malim školama u odnosu na
srednje velike i velike škole učenici/ce su u prosjeku više zadovoljni odnosom sa
nastavnicima/cama. Učenici/ce koji su dovoljnog uspjeha statistički značajno manje
su zadovoljni odnosom sa nastavnicima/cama u odnosu na ostale učenike/ce.
GIMNAZIJA
Opisujući svoj odnos sa nastavnicima/cama najveći broj učenika/ca gimnazije navodi da: nema razloga da se plaši nastavnika/ca, da sa nastavnicima/cama uvijek
mogu bez problema razgovarati, da nastavnici/ce poštuju prava učenika/ca i da
prema učenicima/cama pokazuju povjerenje i razumijevanje.
Na skali od 1 do 5 utvrdili smo prosječan nivo zadovoljstva odnosom sa
nastavnicima/cama M=3.6 SD=0.903. te se može zaključiti da su učenici/ce u
prosjeku zadovoljni
odnosom
sa nastavnicima/cama.
Jednofaktorskom analizom varijanse istražen je uticaj regina na zadovoljstvo
odnosom sa nastavnicima/cama. Utvrdili smo da se regioni međusobno statistički
značajno razlikuju u stepenu zadovoljstva odnosom sa nastavnicima/cama.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 58/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo58
P o r e đ e n j e
gimnazijaosnovna škola
Tabela 8c. Kako bi opisao/la svoj odnos sa nastavnicima/cama u školi?
3,29
3,38
3,54
4,22
3,59
3,58
3,70
4,07
, 00 , 50 1 ,00 1 ,5 0 2, 00 2, 50 3 ,0 0 3 ,50 4, 00 4 ,5 0
nastavnici prema učenicima pokazuju/nepokazuju nepovjerenje i nerazumijevanje
nastavnici poštuju samo svoja/poštuku pravaučenika
nastavnici uopšte ne žele /žele razgovarati saučenicima
plašim se nastavnika/nemam razloga da se plašimnastavnika
Značajno viši nivo zadovoljstva odnosom sa nastavnicima/cama zabilježen je kod
učenika/ca sjevernog u odnosu na druga dva regiona. T‐testom nezavisnih uzoraka
uporedili smo zadovoljstvo odnosom sa nastavnicima/cama u tzv. čistim
gimnazijama i gimnazijskim odjeljenjima u mješovitim školama. Utvrdili smo da je
stepen zadovoljstva odnosom sa nastavnicima/cama statistički značajno viši u gimnazijskim odjeljenjima mješovitih škola u odnosu na čiste gimnazije.
Poređenje osnovna škola i gimnazija
Utvrdili smo da su učenici/ce osnovnih škola i gimnazija međusobno značajno
razlikuju u ocjeni odnosa sa nastavnikom/com. Učenici/ce gimnazija u odnosu na
učenike/ce osnovnih škola imaju manje razloga da se plaše nastavnika/ca. Na
ostalim aspektima
odnosa
sa nastavnikom/com
učenici/ce
osnovnih
škola
se
pozitivnije izjašnjavaju u odnosu na učenike/ce gimnazije.
Ocjena odnosa sa nastavnikom/com u pojedinim školama
Uočljivo je da se škole međusobno značajno razlikuju prema tome kako učenici/ce
iz tih škola ocjenjuju svoj odnos sa nastavnikom/com. U nekim školama, odnosi sa nastavnikom/com se pozitivno ocjenjuju po svim ispitivanim aspektima. Sa druge
strane, evidentno je, da postoje škole u kojima su odnosi sa nastavnikom/com
negativno ocijenjeni.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 59/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 59
O s n o v n a š k o l a
Poštuju prava učenika
Otvoreni za razgovor
Plašim se nastavnika
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 60/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo60
4. Pravednost i objektivnost
ocjenjivanjaCilj istraživanja je bio da utvrdimo kako učenici/ce osnovne škole i gimnazije vide
ocjenjivanje, kao: više subjektivno (gdje ocjena zavisi od raspoloženja
nastavnika/ce) ili više objektivno (gdje ocjena zavisi isključivo od rada i zalaganja
učenika/ca), nepravedno (kada ocjena zavisi od simpatija nastavnika/ce) ili
pravedno (kada svako dobije ocjenu koju je zaslužio/la), neodmjereno (kada se traži
ili premalo, ili previše) ili odmjereno (kada se traži ni premalo ni previše),
neargumentovano (kada nastavnici/ce ne obrazlažu svoje ocjene) ili
argumentovano (kada nastavnici/ce obrazlažu ocjene).
Kako nastavnici/ce ocjenjuju?
OBJEKTIVNO
(OCJENE ZAVISE ISKLJUČIVO OD
RADA I ZALAGANJA UČENIKA/CA)
SUBJEKTIVNO
(OCJENA ZAVISI OD RASPOLOŽENJA
NASTAVNIKA/CE)
PRAVEDNO
(SVAKO DOBIJE OCJENU KOJU JE
ZASLUŽIO/LA)
NEPRAVEDNO
(OCJENA ZAVISI OD SIMPATIJA NASTAVNIKA/CE)
ODMJERENO
(TRAŽI SE NI PREMALO NI PREVIŠE)
NEODMJERENO
(TRAŽI SE ILI PREMALO ILI PREVIŠE)
ARGUMENTOVANO
(NASTAVNICI/CE OBRAZLOŽU OCJENE)
NEARGUMENTOVANO
(NASTAVNICI/CE NE OBRAZLAŽU SVOJE OCJENE)
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 61/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 61
O s n o v n a š k o
l a
1. 2. 3. 4.5.
23,2
30,6
22,2
24,4
27,2
19,4
21,3
17,6
46,5
47,7
53,6
55,5
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
neodmjereno/odmjereno
nepravedno/pravedno
neargumentovano/argumentovan
subjektivno/objektivno
Tabela 9a. Kako nastavnici ocjenjuju?
OSNOVNA ŠKOLA
Većina učenika/ca osnovne škole ocjenjivanje doživljava kao objektivno (ocjena
zavisi isključivo od rada i zalaganja učenika/ca); argumentovano (nastavnici/ce
obrazlažu svoje ocjene); pravedno (svako dobije ocjenu koju je zaslužio/la) i
odmjereno (nastavnici/ce traže ni premalo ni previše).
Na skali od 1 do 5 utvrđena je prosječna vrijednost zadovoljstva ocjenjivanjem
M=3,04 SD=1.1. Utvrdili smo (t‐testom) da se učenici i učenice međusobno
statistički značajno ne razlikuju u opštem zadovoljstvu ocjenjivanjem u školi.
Istražili smo
uticaj
regiona,
veli
čine
škole
i uspjeha
učenika/ca
na
zadovoljstvo
ocjenjivanjem. Utvrđeno je da se učenici/ce iz različitih regiona, kao i učenici/ce iz
škola različitih po veličini, te učenici/ce različitog uspjeha, međusobno statistički
značajno razlikuju u stepenu zadovoljstava ocjenjivanjem. Utvrđen je statistički
značajno viši nivo zadovoljsta ocjenjivanjem kod učenika/ca sjevernog, u odnosu na
ostale regione, te kod učenika/ca iz malih škola u odnosu na učenike/ce ostalih
škola. Najniži nivo zadovoljstva ocjenjivanjem zabilježen je kod učenika/ca
dovoljnog uspjeha.
GIMNAZIJA
Podjednak broj učenika/ca smatra da je ocjenjivanje u gimnaziji i neargumentovano
(kada nastavnici/ce ne obrazlažu svoje ocjene) i argumentovano (kada
nastavnici/ce obrazlažu ocjene); subjektivno (gdje ocjena zavisi od raspoloženja
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 62/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo62
G i m n a z i j a
1. 2. 3. 4.5.
Tabela 9b. Kako nastavnici/ce ocjenjuju?
35,3
33,5
37,3
36,2
28,8
28,4
23,7
24,2
34,0
36,2
37,5
37,6
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
nepravedno/pravedno
neodmjereno/odmjereno
subjektivno/objektivno
neargumentovano/argumentovan
nastavnika/ce) i objektivno (gdje ocjena zavisi isključivo od rada i zalaganja
učenika/ca); neodmjereno (kada se traži ili premalo, ili previše) i odmjereno (kada
se traži ni premalo ni previše); nepravedno (kada ocjena zavisi od simpatija
nastavnika/ce) i pravedno (kada svako dobije ocjenu koju je zaslužio/la).
Na skali od 1 do 5 utvrđena je prosječna vrijednost zadovoljstva ocjenjivanjem
M=2,98 SD=1.05. Utvrdili smo da se učenici i učenice međusobno statistički
značajno ne razlikuju u opštem zadovoljstvu ocjenjivanjem u školi.
Jednofaktorskom analizom varijanse istražen je uticaj regina na zadovoljstvo
ocjenivanjem. Utvrdili smo da se regioni međusobno statistički značajno razlikuju u
stepenu zadovoljstva učenika/ca ocjenjivanjem. U prosjeku je viši nivo zadovoljstva
ocjenjivanjem kod učenika/ca sjevernog regiona, u odnosu na učenike/ce centralnog i južnog regiona. T‐testom nezavisnih uzoraka uporedili smo
zadovoljstvo ocjenjivanjem u tzv. čistim gimnazijama i gimnazijskim odjeljenjima u
mješovitim školama. Utvrdili smo da je stepen zadovoljstva ocjenjivanjem u
prosjeku viši u gimnazijskim odjeljenjima u mješovitim školama u odnosu na tzv.
čiste gimnazije.
Ocjena pravednosti i objektivnosti ocjenjivanja u pojedinim gimnazijama
Kada se uporede gimnazije pojedinačno u stepenu zadovoljstva ocjenjivanjem,
uočljivo je da postoje gimazije u kojima su učenici/ce u visokoj mjeri zadovoljni/ne
ocjenjivanjem (npr. smatraju da je objektivno, argumentovano i pravedno) i
gimnazije u kojima učenici/ce sasvim suprotno ocjenjivanje smatraju subjektivnim,
neargumentovanim i nepravednim.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 63/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 63
P o r e đ e n j e
gimnazijaosnovna škola
Tabela 9c. Kako nastavnici/ce ocjenjuju?
2,95
2,96
2,99
3,01
3,50
3,27
3,35
3,50
2,60 2,70 2,80 2,90 3,00 3,10 3,20 3,30 3,40 3,50 3,60
subjektivno/objektivno
nepravedno/pravedno
neodmjereno/odmjereno
neargumentovano/argumentovan
Poređenje osnovne škole i gimnazije
T‐testom nezavisnih uzoraka upoređeni su rezultati različitih aspekata zadovoljstva ocjenjivanjem kod učenika/ca osnovnih škola i gimnazija. Utvrdili smo da su učenici/ce osnovnih škola u prosjeku zadovoljniji/e svim aspektima ocjenjivanja: argumentovanošću, odmjerenošću, pravednošću i objektivnošću ocjenjivanja, u
odnosu na učenike/ce gimnazija.
G i m n a z i j a
objektivno-subjektivno
argumentovano-neargumentovano
pravedno-nepravedno
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 64/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo64
5. Uvažavanje i angažovanje
mišljenja učenika/ca u
nastavi
Cilj istraživanja bio je da utvrdimo u kom stepenu škola kod učenika/ca angažuje
različite misaone procese, počev od jednostavnih, kakvo je učenje napamet, pa do
složenijih gdje se traži: da učenik/ca pored udžbenika koristi i druge izvore znanja
(npr. da
u biblioteci
ili putem
interneta
prona
đe dodatne
informacije);
da
analizira
različite tekstove i da na osnovu njih izradi svoj izvještaj, rezime; da pred drugima
izlaže ono što je pripremio/la o nekoj temi (pripremljeno usmeno izlaganje); da
bude kreativan/na i da osmisli neki novi proizvod, tekst, prezentaciju; da iznosi
vlastito gledište – svoj stav o nekoj temi; da iznese svoj prijedlog – rješenje nekog
problema; da sa drugima raspravlja – diskutuje o nekoj temi.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 65/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 65
Koliko č esto se u školi od tebe traži:
Pažljivo č itaj tvrdnje i označ i kvadrati ć koji je
najbliži onome što smatraš tač nim. v r l o
č
e s t o
č e s t o
p o n e k a d
v r l o
r i j e t k o
n i k a d a
DA UČIŠ LEKCIJE NAPAMET
DA PORED UDŽBENIKA KORISTIŠ I DRUGE IZVORE ZNANJA (NPR. DA U
BIBLIOTECI ILI PUTEM INTERNETA NAĐEŠ DODATNE INFORMACIJE)
DA ANALIZIRAŠ RAZLIČITE TEKSTOVE I DA NA OSNOVU NJIH IZRADIŠ SVOJ
IZVJEŠTAJ, REZIME I SL.
DA PRED DRUGIMA IZLAŽEŠ ONO ŠTO SI PRIPREMIO/LA O NEKOJ TEMI
(PRIPREMLJENO USMENO IZLAGANJE)
DA BUDEŠ KREATIVAN/NA I KREIRAŠ NEKI NOVI PROIZVOD, TEKST,
PREZENTACIJU I SL.
DA IZNESEŠ VLASTITO GLEDIŠTE, SVOJ STAV O NEKOJ TEMI
DA IZNESEŠ SVOJ PRIJEDLOG, RJEŠENJE NEKOG PROBLEMA
DA SA DRUGIMA RASPRAVLJAŠ, DISKUTUJEŠ O NEKOJ TEMI
OSNOVNA ŠKOLA
Od učenika/ce osnovne škole, prema rezultatima istraživanja, najčešće se traži da
pred drugima izlaže ono što je pripremio/la o nekoj temi (pripremljeno usmeno
izlaganje); zatim, da iznosi vlastito gledište, svoj stav o nekoj temi; da pored
udžbenika koristi i druge izvore znanja (npr. da se u biblioteci ili putem interneta
pronađe dodatne informacije), da iznese svoj prijedlog, rješenje nekog problema;
da raspravlja, diskutuje o nekoj temi; da analizira različite tekstove i da izradi svoj
izvještaj, rezime. Da se u školi često ili vrlo često kao zahtjev postavlja učenje lekcija
napamet navodi 36,9% učenika/ca. Najrjeđi oblik misaone aktivnosti učenika/ca
odnosi se na kreativnost.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 66/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo66
Sabiranjem odgovora učenika/ca na svim skalama, izuzev skale koja se odnosi na
učenje lekcija napamet, dobili smo novu varijablu koju smo nazvali: misaona
angažovanost uč enika/ca u nastavi. Viši rezultati na ovoj skali ukažuju na
kvalitetniju misaonu angažovanost učenika/ca u nastavi. Utvrđena je prosječna
vrijednost misaonog angažovanja učenika/ca u nastavi M=3,24 SD=1,44.
Istražili smo uticaj regiona, veličine škole na nivo misaonog angažovanja učenika/ca
u nastavi. Utvrđeno je da se učenici/ce iz različitih regiona međusobno statistički
značajno razlikuju u stepenu misaonog angažovanja učenika/ca u nastavi. U
prosjeku je viši nivo misaone angažovanosti kod učenika/ca sjevernog i centralnog,
u odnosu na učenike/ce južnog regiona. Škole različite po veličini međusobno se
statistički značajno ne razlikuju u nivou misaone angažovanosti učenika/ca.
O s n o v n
a š k o l a
vrlo rijetko ili nikada
ponekad često ili vrlo često
33,0
40,1
25,8
30,6
25,1
23,1
21,2
16,7
30,3
22,3
34,1
29,7
30,1
28,7
29,4
28,8
35,3
36,9
38,0
38,6
42,9
46,7
47,8
52,6
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Da budeš kreativan
Da učiš lekcije napamet
Da napraviš izvještaj, rezime
Da sa drugima raspravljaš
Da izneseš svoj prijedlog
Da koristiš različite izvore
Da izneseš vlastito gledište
Da pred drugima izlažeš
Tabela 10a. Koliko često se u školi od tebe traži:
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 67/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 67
G i m n a z i j a
vrlo rijetko ili nikada
ponekad često ili vrlo često
Tabela 10b. Koliko često se u školi od tebe traži:
39,3
30,9
39,5
25,0
27,2
21,1
19,9
11,9
32,3
33,5
23,7
35,6
32,3
28,1
27,9
27,1
28,0
35,2
36,6
39,1
40,1
50,4
51,6
60,4
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Da budeš kreativan
Da izneseš svoj prijedlog
Da učiš lekcije napamet
Da napraviš izvještaj, rezime
Da sa drugima raspravljaš
Da izneseš vlastito gledište
Da koristiš različite izvore
Da pred drugima izlažeš
GIMNAZIJA
Od učenika/ca u gimnaziji najčešće se očekuje da pred drugima izlaže ono što je
pripremio/la o nekoj
temi
(pripremljeno
usmeno
izlaganje);
da
pored
udžbenika
koristi i druge izvore znanja (npr. da se u biblioteci ili putem interneta pronađu
dodatne informacije), te da, da iznosi vlastito gledište, svoj stav o nekoj temi.
Slijede aktivnosti: da raspravlja – diskutuja o nekoj temi; da analizira različite
tekstove i da izradi svoj izvještaj/rezime; da iznese svoj prijedlog – rješenje nekog
problema. Od učenika/ce gimnazije najrjeđe se očekuje da uče napamet, te da
budu kreativni/ne.
Utvrđena je prosječna vrijednost misaonog angažovanja učenika/ca u nastavi
M=3,26 SD=0,74. Jednofaktorskom analizom varijanse istražen je uticaj regiona na
nivo misaonog angažovanja učenika/ca u nastavi. Utvrdili smo da se regioni
međusobno statistički značajno razlikuju u stepenu misaone angaživanosti učenika/ca u nastavi. U prosjeku je viši nivo misaone angažovanosti kod učenika/ca
sjevernog u odnosu na druga dva regiona. Nije utvrđena statistički značajna razlika
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 68/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo68
P o r e đ e n j e
gimnazijaosnovna škola
Tabela 10a. Koliko često se u školi od tebe traži:
2,82
2,93
3,08
3,17
3,18
3,41
3,46
3,68
3,02
2,90
3,25
3,14
3,11
3,38
3,32
3,51
,00 ,50 1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50 4,00
Da budeš kreativan
Da učiš lekcije napamet
Da izneseš svoj prijedlog
Da napraviš izvještaj, rezime
Da sa drugima raspravljaš
Da izneseš vlastito gledište
Da koristiš različite izvore
Da pred drugima izlažeš
između čistih gimnazija i mješovitih škola u stepenu misaonog angažovanja
učenika/ca.
Poređenje osnovna škola i gimnnazija Utvrdili smo da ne postoji razlika u nivou misaonog angažovanja učenika/ca
osnovne škole i gimnazije. Razlike su prisutne u obliku misaonog angažovanja, u
češćoj zastupljenosti usmenog izlaganja unaprijed pripremljenih referata u
gimnaziji i zadataka koji od učenika/ce traže da nešto predloži ili da sam/sama
smisli u osnovnim školama.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 69/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 69
6. Podrška koju učenici/ce
imaju od škole i nastavnika/ca
Interesovalo nas je koju vrstu podrške /ce danas imaju od škole i nastavnika/ca.
Ispitivali smo koliko često se u školi organizuju: časovi dopunske nastave, časovi
dodatne nastve, sekcije, sportska takmičenja, kvizovi i takmičenja u znanju,
kulturno‐zabavne manifestacije i savjetovanja za mlade (tribine).
Koliko se č esto se u školi organizuju?
Pažljivo č itaj tvrdnje i označ i kvadrati ć koji je
najbliži onome što smatraš tač nim. v r l o
č
e s t o
č e s t o
p o n e k a d
v r l o
r i j e t k o
n i k a d a
ČASOVI DOPUNSKE NASTAVE
ČASOVI DODATNE NASTAVE
SEKCIJE
SPORTSKA TAKMIČENJA
KVIZOVI I TAKMIČENJA U ZNANJU
KULTURNO‐ZABAVNE MANIFESTACIJE
TRIBINE, SAVJETOVANJA ZA MLADE
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 70/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo70
O s n o v n a š k o l a
vrlo rijetko
ili
nikada ponekad često ili vrlo često
62,0
52,3
51,3
32,1
25,6
18,5
16,4
22,3
27,5
25,4
29,3
26,6
25,4
25,2
14,4
18,7
21,9
36,9
46,7
54,7
57,4
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
tribine, savjetovanja za mlade
kulturno‐zabavne manifestacije
kvizovi i takmičenja u znanju
sekcije
sportska takmičenja
časovi dodatne nastave
časovi dopunske nastave
Tabela 11a. Koliko se često u školi organizuju:
OSNOVNA ŠKOLA
Utvrdili smo da su osnovnim školama u priličnoj mjeri zastupljeni časovi dopunske,
dodatne nastave i sportska takmičenja. Izgleda da su sekcije polovično zastupljene,
u nekim školama ih često ima, a u nekima ih nema. Kvizovi (takmičenja u znanju),
kulturno‐zabavne manifestacije i trebine (savjetovanja za mlade) su oblici podrške
učenicima za koje se može reći da su visokoj mjeri zapostavljene.
Na skali od 1 do 5 utvrđena je prosječna vrijednost podrške učenicima/cama u školi
M=2.96 i SD=0.813. Istražili smo utucaj regiona, veličine škole na nivo podrške
učenicima/cama u školi. Utvrđeno je da se učenici/ce iz različitih regiona
međusobno statistički značajno razlikuju prema nivou podrške učenicima/cama u
nastavi. U školama sjevernog i centralnog regiona u odnosu na južni region utvrđen
je statistički značajno viši nivo podrške učeniku/ci. Kada je u pitanju veličina škole
nije utvrđena statistički značajna razlika u nivou podrške učenicima/cama.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 71/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 71
Pojedine škole i stepen podrške učenicima/cama
Kada se uporedi nivo podrške učenicima/cama po pojedinim školama uočljivo je da
postoje škole u kojima je novo podrške učenicima/cama visok, i to u svim oblicima (npr. u visokom procentu su zastupljeni dopunska, dodatna nastava i sekcije) i škole
u kojima je nivo podrške učenicima/cama nizak.
O s n o v n a
š k o l a
Dopunska nastava
Dodatna nastava
Sekcije
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 72/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo72
G
i m n a z i j a
vrlo rijetko ili nikada
ponekad često ili vrlo često
Tabela 11b. Koliko se često u školi organizuju:
69,7
61,3
56,1
53,6
56,5
50,6
31,7
20,6
25,2
27,7
29,4
25,7
30,3
31,9
9,2
13,2
16,0
16,6
17,4
18,8
36,1
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
tribine, savjetovanja za mlade
kvizovi i takmičenja u znanju
časovi dodatne nastave
kulturno‐zabavne manifestacije
časovi dopunske nastave
sekcije
sportska takmičenja
GIMNAZIJA
Izgleda da su sportska takmičenja jedini oblik podrške učenicima/cama koji je u
određenoj mjeri prisutan u gimnazijama. Ostali oblici podrške: časovi dopunske
nastave, časovi dodatne nastave, sekcije, kvizovi i takmičenja u znanju, kulturno‐
zabavne manifestacije i savjetovanja za mlade (tribine), izgleda da su zapostavljeni
u priličnoj mjeri.
Na skali od 1 do 5 utvrđena je prosječna vrijednost podrške učenicima/cama u
gimnazijama M=2.44 i SD=0.743. Jednofaktorskom analizom varijanse istražen je
uticaj regiona na nivo podrške učenicima/cama. Utvrdili smo da se regioni
međusobno statistički značajno razlikuju u stepenu podrške koju učenici/ce imaju u
školi. U školama sjevernog regiona u odnosu na centralni i južni region utvrđen je
staistički značajno viši nivo podrške učeniku/ci. Nije utvrđena statistički značajna razlika između čistih gimnazija i mješovitih škola u stepenu podrške
učenicima/cama.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 73/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 73
P o r e đ e n j e
gimnazijaosnovna škola
Tabela 11c. Koliko se često u školi organizuju:
2,03
2,25
2,38
2,38
2,45
2,51
3,06
2,22
2,52
3,53
3,62
2,47
3,06
3,37
,00 ,50 1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50 4,00
tribine, savjetovanja za mlade
kvizovi i takmičenja u znanju
časovi dodatne nastave
časovi dopunske nastave
kulturno‐zabavne manifestacije
sekcije
sportska takmičenja
Poređenje osnovne škole i gimnazije
T‐testom nezavisnih uzoraka upoređeni su rezultati različitih oblika podrške
učenicima/cama osnovnih škola i gimnazija. Kada su u pitanju kulturno‐zabavne manifestacije nije utvrđena razlika između osnovnih škola i gimnazija. U pogledu
svih ostalih oblika podrške učeniku/ci postoji statistički značajna razlika u korist
osnovnih škola.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 74/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo74
7. Uslovi i opremljenost škole
Ispitivali smo koliko su učenici/ce osnovnih škola i gimnazija zadovoljni higijenom
toaleta, hodnika i učionica u školi. Pored toga interesovalo nas je koliko su
zadovoljni opremljenošću školske biblioteke, fiskulturne dvorane, kompjuterske
učionice i izgledom i optermljenošću učionica i kabineta u školi.
Koliko si zadovoljan/na:
Pažljivo č itaj tvrdnje i označ i kvadrati ć koji je najbliži onome
što smatraš tač nim.
i z u z e t n o s a m
z a d o v o l j a n / n a
z a d o v o l j a n / n
a s a m
n i z a d o v o l j a
n / n a
n i n e z a d o v o l j a n / n a
n e z a d o v o l j a n / n a s a m
i z u z e z n o s a m
n e z a d o v o l j n a / n a
HIGIJENOM TOALETA U ŠKOLI
HIGIJENOM HODNIKA I UČIONICA U ŠKOLI
OPREMLJENOŠĆU ŠKOLSKE BIBLIOTEKE
OPREMLJENOŠĆU FISKULTURNE DVORANE
OPREMLJENOŠČU KOMPJUTERSKE UČIONICE
IZGLEDOM I OPREMLJENOŠČU UČIONICA I KABINETA
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 75/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 75
O s n o v n a š k
o l a
nezadovoljan/na ili izuzetno nezadovoljan/na
ni zadovoljan/na ni nezadovoljan/na
zadovoljan/na ili izuzetno zadovoljan/na
67,1
34,2
28,1
32,3
25,5
19,8
15,6
29,7
32,7
23,9
23,5
19,6
16,1
34,7
38,1
42
48,7
59
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
higijenom toaleta u školi
higijenom hodnika i učionica
izgledom i opremljenošću učionica i kabineta
opremljenošću fiskulturne dvorane
opremljenošću biblioteke
opremljenošću kompjuterske učionice
Tabela 12a. Koliko si zadovoljan/na:
OSNOVNA ŠKOLA
Učenici/ce osnovnih škola uglavnom su zadovoljni/ne opremljenošću kompjuterske
učionice, biblioteke, fiskulturne dvorane i učionica (kabineta) u školi. Kada je u
pitanju higijena
hodnika
i učionica
podjednak
je
broj
zadovoljnih
i nezadovoljnih
učenika/ca. U pogledu higijene toaleta većina učenika/ca je nezadovoljna.
Na osnovu pojedinačnih varijabli koje se odnose na higijenu hodnika, učionica i
toaleta dobili smo novu varujablu: zadovoljstvo higijenom u školi. Utvrđena je
prosječna vrijednost M=2,55 i SD=1.1 na osnovu čega je moguće zaključiti da su
učenici/ce u prosjeku nezadovoljni/ne higijenom u školi. Istražili smo utucaj
regiona, veličine škole na zadovoljstvo higijenom u školi. Utvrđeno je da se
učenici/ce iz različitih regiona i škola različitih po veličini međusobno statistički
značajno razlikuju u zadovoljstvu higijenom u školi. Veći stepen zadovoljstva
higijenom u školi, u odnosu na druge, zabilježen je kod učenika/ca sjevernog
regiona i kod učenika/ca malih škola.
Na osnovu varijabli koje se odnose na opremljenost biblioteke, kompjuterske
učionice, fiskulturne dvorane i učionica (kabineta) dobijena je nova varijabla koju
smo nazvali: zadovoljstvo opremljenošću škole. Utvrđena je srednja vrijednost
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 76/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo76
G i m n a z
i j a
nezadovoljan/na ili izuzetno nezadovoljan/na
ni zadovoljan/na ni nezadovoljan/na
zadovoljan/na ili izuzetno zadovoljan/na
Tabela 12b. Koliko si zadovoljan/na:
67,8
34,4
44,9
33,0
26,5
19,0
15,0
38,0
22,3
30,0
26,1
28,5
16,6
27,0
32,0
36,3
46,8
51,5
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
higijenom toaleta u školi
izgledom i opremljenošću učionica i kabineta
opremljenošću fiskulturne dvorane
hihijenom hodnika i učionica
opremljenošću kompjuterske učionice
opremljenošću biblioteke
M=3,24 i SD=1,4 na osnovu čega se može zaključiti da su učenici/ce u prosjeku
zadovoljni/ne opremljenošću škole. Istražili smo utucaj regiona, veličine škole na
zadovoljstvo opremljenošću škole. Utvrđeno je da se učenici/ce iz različitih regiona i
škola različitih po veličini međusobno statistički značajno razlikuju u zadovoljstvu
opremljenošću škole. Veći stepen zadovoljstva opremljenošću škole, u odnosu na druge, zabilježen je kod učenika/ca sjevernog regiona i kod učenika/ca malih škola.
GIMNAZIJA
Učenici/ce gimnazija uglavnom su zadovoljni/ne opremljenošću biblioteke i
kompjuterske učionice. U značajno manjoj mjeri zadovoljni/ne su opremljenošću
učionica (kabineta) u školi i posebno fiskulturne dvorane. Kada je u pitanju higijena
hodnika i učionica podjednak je broj zadovoljnih i nezadovoljnih učenika/ca. U
pogledu higijene toaleta većina učenika/ca gimnazije je nezadovoljna.
Na osnovu pojedinačnih varijabli koje se odnose na higijenu hodnika, učionica i
toaleta dobili smo novu varujablu: zadovoljstvo higijenom u školi. Utvrđena je
prosječna vrijednost za ovu varijablu M=2,53 i SD=1.1 na osnovu čega je moguće
zaključiti da su učenici/ce u prosjeku nezadovoljni/ne higijenom u školi.
Jednofaktorskom analizom varijanse istražen je uticaj regiona na zadovoljstvo
higijenom u školi. Utvrđeno je da se regioni međusobno statistički značajno
razlikuju u stepenu zadovoljstva učenika/ca higijenom u školi. Najviši prosječan nivo
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 77/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 77
P
o r e đ e n j e
gimnazijaosnovna škola
Tabela 12c. Koliko si zadovoljan/na:
2,1
3,0
2,73
2,85
3,37
3,21
2,1
3,0
3,06
3,07
3,29
3,56
0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0
toaleta
hodnika i učionica
fiskulturne dvorane
učionica i kabineta
biblioteke
kompjuterske učionice
zadovoljstva higijenom u školi zabilježen je kod učenika/ca sjevernog regiona. Nije
utvrđena statistički značajna razlika između čistih gimnazija i mješovitih škola u
zadovoljstvu higijenom u školi.
Na osnovu varijabli koje se odnose na opremljenost biblioteke, kompjuterske
učionice, fiskulturne dvorane i učionica (kabineta) dobijena je nova varijabla koju
smo nazvali: zadovoljstvo opremljenošću škole. Utvrđena je srednja vrijednost za
ovu varijablu M=3,04 i SD=0,88 na osnovu čega se može zaključiti da su učenici/ce u
prosjeku zadovoljni/ne opremljenošću škole. Nije utvrđena statistički značajna
razlika grupa sjever, centar i jug u stepenu zadovoljstva uslovima i opremljenošću
škole. T‐testom nezavisnih uzoraka uporedili smo nivo zadovoljstva opremljenošču
škole tzv. čistim gimnazijama i gimnazijskim odjeljenjima u mješovitim školama.
Utvrđeno je da je stepen zadovoljstva uslovima i opremljenošću škole statistički
značajno viši od strane učenika/ca gimnazijskih odjeljenja mješovitih škola u
odnosu na učenike/ce čistih gimnazija.
Poređenje – osnovna škola i gimnazija
Utvrdili smo da su učenici/ce osnovnih škola i gimnazija podjednako
nezadovoljni/ne higijenom posebno tolaeta u školi. Učenici/ce osnovnih škola u
prosjeku su više zadovoljni/ne uslovima i nivoom opremljenosti škola u odnosu na
učenike/ce gimnazija.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 78/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo78
8. Udžbenici
Cilj istraživanja je bio da se utvrdi kako učenici/ce osnovnih škola ocjenjuju
udžbenike, kao: nezanimljive ili zanimljive; preobimne (puno informacija) ili
primjerene (ni malo, ni previše informacija); pretjerano teške ili umjereno teške;
nerazumljive ili razumljive; nekorisne ili korisne.
Kakvo bi ocijenio/la udžbenike iz kojih uč iš u školi?
ZANIMLJIVI NEZANIMLJIVI
PRIMJERENI
(NI MALO, NI PREVIŠE INFORMACIJA)
PREOBIMNI
(IMA PUNO INFORMACIJA)
UMJERENO TEŠKI
(NI LAKI NI PRETEŠKI)
PRETJERANO TEŠKI
(ZAHTJEVNI)
RAZUMLJIVI NERAZUMLJIVI
KORISNI NEKORISNI
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 79/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 79
OSNOVNA ŠKOLA
Na skali od 1 do 5 utvrđena je prosječna vrijednost zadovoljstva udžbenicima
M=3.54 SD=0,93 te se može zaključiti da učenici/ce osnovne škole u prosjeku
veoma pozitivno ocjenjuju udžbenike. Za većinu učenika/ca udžbenici su više
korisni nego nekorisni, više razumljivi nego nerazumljivi, više zanimljivi nego
nezanimljivi, za većinu su umjereno teški i primjereni.
Jednofaktorskom analizom varijanse istraženi su uticaji regiona i veličine škole na
opšte zadovoljstvo udžbenicima. Utvrđeno je da se učenici/ce različitih regiona, kao i učenici/ce škola različitih po veličini međusobno statistički značajno razlikuju u
stepenu zadovoljstva udžbenicima. Najviši stepen zadovoljstva udžbenicima
zabilježen je kod učenika/ca sjevernog regiona, dok je, s druge strane, najniži
stepen opšteg zadovoljstava kod učenika/ca južnog regiona. Pored toga, zabilježen
je statistički značajno viši nivo zadovoljstva udžbenicima kod učenika/ca malih u
odnosu na učenike/ce srednje velikih i velikih škola.
O s n o v n a š k o l a
1. 2. 3. 4.5.
23,5
18,8
18,3
15,9
11,1
30,1
30,7
30,1
24,9
18,3
44,0
47,9
49,4
56,8
68,4
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
preobimni/primjereni
preteški/umjereno teški
nezanimljivi/zanimljivi
nerazumljivi/razumljivi
nekorisni/korisni
Tabela 13a. Kako bi ocijenio/la udžbenike iz kojih učiš:
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 80/104
Položaj
80
Školski
Ispitali s
su obzi
dovoljauglavno
statistič
udžbeni
Naknad
statistič
SD=0,89SD=0,80
ostale g
uč enika/ca
uspjeh i za
mo uticaj us
om na usp
; grupu 2 m odličan
i značajna
cima učenik
im poređe
i značajna
), uglavno). Grupa ug
upe po step
školi
ovoljstvo
pjeha uč eni
jeh u školi
uglavnom
uspjeh. Je
razlika na
/ca različit
jem pomoć
razlika sre
vrlodobar lavnom dov
enu ošteg z
Zavod za š
udžbenici
a/ca na ste
podijeljeni
dobar; grupnofaktorsk
nivou 0,
g opšteg us
Tukeyevo
njih vrijedn
(M=3.59 Soljan statist
dovoljstva
olstvo
a
pen zadovo
u četiri gr
u 3 – uglavm analizo
5% u ste
jeha (F=58,
HSD testa
osti grupa:
D=0,81) i ički značajn
džbenicima
stva udžbe
pe: grupu
om vrlodom varijans
enu opšte
76 Sig.=,000
stanovili s
uglavnom
glavnom o se razlikuj
(M=2.45 SD
icima. Subj
1 – uglavn
ar i grupu utvrđena
g zadovoljs
).
o da ne pos
obar (M=3
ličan (M=3e u odnosu
=1,4).
kti
om
4 – je
tva
toji
.72
,61 na
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 81/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 81
G i m n a z i j
a
1. 2. 3. 4.5.
Tabela 13b. Kako bi ocijenio/la udžbenike iz kojih učiš:
32,3
37,8
23,6
23,8
19,4
39,5
32,8
39,6
32,2
31,1
26,5
27,6
34,8
42,2
47,7
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
nezanimljivi/zanimljivi
preobimni/primjereni
preteški/umjereno teški
nerazumljivi/razumljivi
nekorisni/korisni
GIMNAZIJA
Na skali od 1 do 5 utvrđena je prosječna vrijednost zadovoljstva udžbenicima
M=3.1 SD=0,86. Većina učenika/ca gimnazije udžbenike ocjenjuje korisnim i
razumljivim i umjereno teškim. Isto tako većina učenika/ca gimnazije smatra da su
udžbenici preobimni i prosječno zanimljivi.
Jednofaktorskom analizom varijanse istražen je uticaj regiona na opšte zadovoljstvo
udžbenicima. Utvrdili smo da se učenici/ce različitih regiona međusobno statistički
značajno razlikuju u stepenu zadovoljstva udžbenicima. Najviši stepen zadovoljstva
udžbenicima zabilježen je kod učenika/ca sjevernog regiona. Nije utvrđena
statistički značajna razlika između čistih gimnazija i mješovitih škola u zadovoljstvu
udžbenicima.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 82/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo82
P o r e đ e n j e
gimnazijaosnovna škola
Tabela 13c. Kako bi ocijenio/la udžbenike iz kojih učiš:
2,87
2,80
3,15
3,26
3,42
3,43
3,27
3,44
3,63
3,95
,00 ,50 1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50 4,00 4,50
nezanimljivi/zanimljivi
preobimni/primjereni
preteški/umjereno teški
nerazumljivi/razumljivi
nekorisni/korisni
Poređenje osnovna škola i gimnazija
T‐testom nezavisnih uzoraka upoređeni su rezultati zadovoljstava udžbenicima
učenika/ca osnovnih škola i gimnazija. Utvrdili smo da učenici/ce osnovne škole u
odnosu na učenike/ce gimnazije značajno pozitivnije ocjenjuju sve ispitivane
kvalitete udžbenika.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 83/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 83
9. Učešće u odlučivanju i
participacija učenika/ca u
životu školeInteresovalo nas je koliko često učenici/ce učestvuju: u donošenju odluka važnih za
školu, npr. šta će biti sadržaj proslave dana škole; u donošenju odluka važnih za
učenike/ce, npr. šta će biti sadržaj školske ekskurzije; u odlučivanju o tome šta će se
dodatno učiti iz pojedinih predmeta (prošireni dio programa); u utvrđivanju ocjena
(u ocjenjivanju); u humanitarnim akcijama koje pokreće škola; u uređenju školskog
prostora.
Koliko č esto uč enici/ce uč estvuju u sljedeć im aktivnostima:
Pažljivo č itaj tvrdnje i označ i kvadrati ć koji je
najbliži onome što smatraš tač nim. v r l o
č
e s t o
č e s t o
p o n e k a d
v r l o
r i j e t k o
n i k a d a
U DONOŠENJU ODLUKA VAŽNIH ZA ŠKOLU (NPR. ŠTA ĆE BITI
SADRŽAJ PROSLAVE DANA ŠKOLE)
U DONOŠENJU ODLUKA VAŽNIH ZA UČENIKE/CE (NPR. ŠTA ĆE BITI
SADRŽAJ ŠKOLSKE EKSKURZIJE)
U ODLUČIVANJU O TOME ŠTA ĆE SE DODATNO UČITI IZ POJEDINIH
PREDMETA (PROŠIRENI DIO PROGRAMA)
U UTVRĐIVANJU OCJENE (U OCJENJIVANJU)
U HUMANITARNIM AKCIJAMA KOJE POKREĆE ŠKOLA
U UREĐENJU ŠKOLSKOG PROSTORA
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 84/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo84
O s n o v n a š k o l a
vrlo rijetko ili nikada
ponekad često ili vrlo često
44,9
42,3
44,2
40,8
38,2
36,7
27,7
25,6
23,0
23,0
24,6
23,7
25,5
30,3
31,6
35,0
35,7
38,4
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
u odlučivanju šta će se dodatno učiti
učešće u humanitarnim akcijama
učešće u uređenju školskog prostora
donošenje odluka važnih za školu
u utvr đivanju ocjena
donošenje odluka važnih za učenike
Tabela 14a. Koliko često učenici/ce učestvuju u sljedećim
aktivnostima:
OSNOVNA ŠKOLA
Većina učenika/ca rijetko ili nikada ne učestvuje: u donošenju odluka o tome šta će
se dodatno učiti iz pojedinih predmeta; u uređenju školskog prostora; u
humanitarnim akcijama koje pokreće škola; u donošenju odluka važnih za školu ili
prilikom utvrđivanja ocjena. Najviši nivo participacije učenika/ca zabilježen je u vezi
sa pitanjima koja su važna za učenike/ce, npr. šta će biti sadržaj školske ekskurzije.
Na osnovu
pojedina
čnih
oblika
učešće učenika/ca
u društvenim
aktivnostima
škole
dobijena je varijabla koju smo nazvali: odluč ivanje i participacija uč enika/ca u životu
škole. Na skali od 1 do 5 ona iznosi M=2.81 SD=0,98 što ukazuje na nizak nivo
učešća učenika/ca u životu škole.
Uticaj regiona i veličine škole na participaciju učenika/ca u životu škole
Istražen je uticaj regiona i veličine škole na učešće u odlučivanju i participaciju
učenika/ca. Utvrđeno je da se učenici/ce iz različitih regiona i iz škola različite
veličine međusobno statistički značajno razlikuju u stepenu učešća u odlučivanju i
participaciji u životu škole. Najviši stepen učešća u odlučivanju i participaciji
učenika/ca u životu škole zabilježen je kod učenika/ca sjevernog regiona i kod
učenika/ca malih škola.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 85/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 85
Gimnazija
Većina učenika/ca gimnazije rijetko ili nikada ne učestvuje: u donošenju odluka o
tome šta će se dodatno učiti iz pojedinih predmeta; u uređenju školskog prostora; u
humanitarnim akcijama koje pokreće škola; u donošenju odluka važnih za školu ili
prilikom utvrđivanja ocjena. Najviši nivo participacije učenika/ca zabilježen je u vezi
sa pitanjima koja su važna za učenike/ce, npr. šta će biti sadržaj školske ekskurzije.
O s n o v n a š k o l a
Region i učešće u odlučivanju Veličina škole i odlučivanje
2,55
2,74
3,04
2,642,73
3,31
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 86/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo86
G i m
n a z i j a
vrlo rijetko ili nikada
ponekad često ili vrlo često
Tabela 14b. Koliko često učenici/ce učestvuju u sljedećim aktivnostima:
56,1
61,4
48,5
47,2
45,8
30,9
28,5
21,3
26,5
28,2
24,6
23,0
14,8
16,6
23,7
23,8
29,0
45,5
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
u odlučivanju šta će se dodatno učiti
učešće u uređenju školskog prostora
u utvr đivanju ocjena
učešće u humanitarnim akcijama
donošenje odluka važnih za školu
donošenje odluka važnih za učenike
Na skali od 1 do 5 utvrđen je M=2.59 SD=0,84 što ukazuje na nizak nivo učešća
učenika/ca u životu škole. Utvrđeno je da nema statistički značajna razlika u
stepenu učešća regiona u odlučivanju i participaciji učinika/ca u životu škole. T‐
testom nezavisnih uzoraka uporedili smo nivo participacije učenik/ca iz tzv. čistih gimnazija i učenika/ca gimnazijskih odjeljenja u mješovitim školama. Utvrđeno je da
učenici/ce gimnazija u mješovitim školama imaju više prilika da participiraju u
životu svoje škole u odnosu na učenike/ce iz čistih gimnazija.
Poređenje osnovna škola i gimnazija
Utvrđeno je da učenici/ce gimnazije u odnosu na učenike/ce osnovnih škola
značajno češće učestvuju u donošenju odluka važnih za učenike/ce. U pogledu
ostalih oblika participacije u prednosti su učenici/ce osnovnih škola. Oni značajno
češće u odnosu na učenike/ce gimnazija učestvuju: u donošenju odluka važnih za
školu, u humanitarnim akcijama, u ocjenjivanju, u odlučivanju šta će se dodatno
učiti, u uređenju školskog prostora.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 87/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 87
Tabela 14c. Koliko često učenici /ce učestvuju u sljedećim aktivnostima:
P o r e đ
e n j e
gimnazijaosnovna škola
2,24
2,33
2,55
2,60
2,69
3,16
2,79
2,64
2,91
2,77
2,86
2,96
,00 ,50 1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50
učešće u uređenju školskog prostora
u odlučivanju šta će se dodatno učiti
u utvr đivanju ocjena
učešće u humanitarnim akcijama
donošenje odluka važnih za školu
donošenje odluka važnih za učenike
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 88/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo88
10. Bezbjednost učenika/ca u
školi
a. Nasilje od strane nastavnika/ca
b. Vršnjačko nasilje
c. Negativni uticaju u školi
Cilj istraživanja je da ispitamo koliko često se u školi dešava da učenici/ce od strane
nastavnika/ca budu: vrijeđani ili omalovažavani, npr. nazivani pogrdnim imenima;
fizički kažnjavani, npr. povučeni za kosu ili ošamareni; zbor vladanja udaljeni sa
časa; zbog vladanja kažnjeni lošom ocjenom. Dalje, interesovalo nas je koliko često
se dešava da učenici/ce od strane drugih uč enika/ca budu: izloženi/ne ogovaranju i
izbjegavanju; vrijeđani/ne ili omalovažavani/ne, npr. nazivani/ne pogrdnim
imenima; fizički zlostavljani/ne, npr. fizički maltretirani/ne i udarani/ne. I na kraju
interesovalo nas je koliko često se dešava da učenici/ce u školi ili u školskom
dvorištu budu: nuđeni/ne cigarama; nuđeni/ne alkoholom; nuđeni/ne drogom;
pozivani/ne na kockanje; pozivani/ne da učestvuju u tuči; pozivani/ne na bježanje
sa časova.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 89/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 89
a. Nasilje od strane nastavnika/ca
Cilj istraživanja je da ispitamo koliko često se u školi dešava da učenici/ce od strane
nastavnika/ce budu: vrijeđani/ne ili omalovažavani/ne, npr. nazivani/ne pogrdnim
imenima; fizički kažnjavani/ne, npr. povučeni/ne za kosu ili ošamareni/ne; zbog vladanja udaljeni/ne sa časa; zbog vladanja kažnjeni/ne lošom ocjenom.
Koliko često se dešava da učenici/ce, od strane nastavnika/ce, budu:
Pažljivo č itaj tvrdnje i označ i kvadrati ć koji je najbliži
onome što smatraš tač nim. v r l o
č
e s t o
č e s t o
p o n e k a d
v r l o
r i j e t k o
n i k a d a
VRIJEĐANI/NE ILI OMALOVAŽAVANI /NE(NPR. NAZIVANI/NE
POGRDNIM IMENIMA)
FIZIČKI KAŽNJAVANI/NE (NPR. POVUČENI/NE ZA KOSU ILI
OŠAMARENI/NE)
ZBOG VLADANJA UDALJENI/NE SA ČASA
ZBOG VLADANJA KAŽNJENI/NE LOŠIM OCJENOM
OSNOVNA ŠKOLA
Utvrđen je procenat od 28% učenika/ca koji su u školi bili lično izloženi nekom od
nasilnih postupaka nastavnika/ca. Najčešći oblici nasilja od strane nastavnika/ca su:
kažnjavanje, zbog vladanja, lošom ocjenom i udaljavanje učenika/ca sa časa. Oko
40% učenika/ca tvrdi da su ovi oblici ponašanja nastavnika/ca u školi prisutni često
ili vrlo často, a još oko 20% učenika/ca da su prisutni ponekad. Svaki drugi
učenik/ca tvrdi da nastavnici/ce ponekad, često ili vrlo često vrijeđaju,
omalovažavaju ili nazivaju pogrdnim imenima učenike/ce (24,8% tvrdi da se to
dešava često ili vrlo često). Četvrtina učenika/ca tvrdi da nastavnici/ce bar ponekad
fizički kažnjavaju
učenike/ce
(da
to čine
često
ili vrlo
često
tvrdi
12,8%
učenika/ca).
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 90/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo90
Ispitan je uticaj regiona i veličine škole na percepciju nasilja nastavnika/ca.
Utvrđeno je da se učenici/ce različitih regiona i škola različitih po veličini
međusobno razlikuju u percepciji nivoa nasilja od strane nastavnika/ca. Najniži
stepen percepcije nasilnih postupaka od strane nastavnika/ca zabilježen je kod
učenika/ca sjevernog regiona i malih škola.
Škola i nasilje od strane nastavnika/ca
Kada se međusobno uporede škole u odnosu na percepciju vrijeđanja i fizičkog
kažnjavanja učenika/ca od strane nastavnika/ca, uočljivo je da postoje škole u
kojima je percepcija nasilnih postupaka nastavnika/ca od strane učenika/ca izrazito
visoka i druge škole u kojima je percepcija nasilnih postupaka nastavnika/ca niska.
Isto tako uočljiva je međusobna povezanost nasilnih postupaka nastavnika/ca.
Škole u kojima je prisutno vrijeđanje i omalovažavanje učenika/ca istaknute su i u
pogledu prisutnosti fizičkog kažnjavanja učenika/ca.
O s n o v n a š k o l a
vrlo rijetko ili nikada
ponekad često ili vrlo često
72,4
48,9
35,4
36,9
13,8
25,5
23,5
20,3
12,8
24,8
40,3
41,6
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
fizički kažnjeni
vrijeđani ili omalovažavani
udaljeni sa časa
kažnjeni lošom ocjenom
Tabela 15a. Koliko često se dešava da učenici/ce od strane nastavnika/ce budu:
28.3
66,2
5,5
,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
da ne System
Da li se tebi nešto od ovoga desilo?
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 91/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 91
Koliko često se dešava da učenici /ce od strane nastavnika/ca budu vrijeđani/ne ili omalovažavani/ne?
Koliko često se dešava da učenici/ce od strane nastavnika/ca budu fizički kažnjeni/ne?
N a s i l j e o d s t r a n e n a s t a v n i k a
/ c a
GIMNAZIJA
Utvrđen je procenat od 31% učenika/ca koji/koje su u školi lično bili/bile izloženi/ne
nekom od nasilnih postupaka nastavnika/ca. Najčešći oblici nasilja od strane
nastavnika/ca su: udaljavanje učenika/ca sa časa i kažnjavanje, zbog vladanja,
lošom ocjenom. 56% učenika/ca tvrdi da vrlo rijetko ili nikada ne dešava da
nastavnik/ca vrijeđa ili omalovažava učenika/cu. Druga polovina tvrdi da se to
dešava, ponekad (25%), a često ili vrlo često (21%). Skoro 90% učenika/ca tvrdi da u
gimnazijama nema fizičkog kažnjavanja učenika/ca. 10% smatra da ima ponekad, a
oko 5%
da
ima
često
ili vrlo
često.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 92/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo92
G i m n a z i j a
vrlo rijetko ili nikada
ponekad često ili vrlo često
Tabela 15b. Koliko često se dešava da učenici/ce od strane nastavnika/ca budu:
88,4
52,6
31,4
24,1
6,2
25,7
23,3
24,0
4,9
21,3
44,4
51,5
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
fizički kažnjeni
vrijeđani ili omalovažavani
kažnjeni lošom ocjenom
udaljeni sa časa
31.5
65,2
3,3
,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
da ne System
Da li se tebi desilo?
Jednofaktorskom analizom varijanse istražen je uticaj regiona na percepciju nasilja
od strane nastavnika/ca. Utvrdili smo da se učenici/ce različitih regiona međusobno
statistički značajno razlikuju u stepenu percepcije nasilnih postupaka nastavnika/ca.
Najniži stepen percepcije nasilnih postupaka nastavnika/ca je kod učenika/ca
sjevernog regiona. T‐testom nezavisnih uzoraka uporedili smo nivo percepcije
nasilnih postupaka nastavnika/ca u tzv. čistim gimnazijama i gimnazijskim
odjeljenjima u mješovitim školama. Utvrdili smo da učenici/ce iz čistih gimnazija u
značajnijem
stepenu
percipiraju
nivo
nasilnih
postupaka
od
strane
nastavnika/ca
u
odnosu na učenike/ce gimnazijskih odjeljenja iz mješovitih škola.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 93/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 93
P o r e
đ e n j e
gimnazijaosnovna škola
Tabela 15c. Koliko često se dešava da učenici/ce od strane nastavnika/ca budu:
1,44
2,57
3,23
3,43
1,95
2,65
3,09
3,07
,00 ,50 1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50 4,00
fizički kažnjeni
vrijeđani ili omalovažavani
kažnjeni lošom ocjenom
udaljeni sa časa
Poređenje osnovna škola i gimnazija
Vrijeđenje i omalovažavanje učenika je podjednako zastupljeno i u osnovnoj školi i
u gimnaziji. Dok se u gimaziji zbog vladanja učenici češće udaljavaju sa časa ili
kažnjavaju lošom ocjenom, u osnovnoj školi ih češće fizički kažnjavaju.
b. Vršnjačko nasilje
Interesovalo nas
je
koliko
često
se dešava
da
učenici/ce
od
strane
drugih
uč enika/ca budu: izloženi/ne ogovaranju i izbjegavanju; vrijeđani/ne ili
omalovažavani/ne, npr. nazivani/ne pogrdnim imenima; fizički zlostavljani/ne, npr.
fizički maltretirani/ne i udarani/ne.
Koliko č esto se dešava da uč enici/ce, od strane drugih uč enika/ca, budu:
Pažljivo č itaj tvrdnje i označ i kvadrati ć koji je
najbliži onome što smatraš tač nim. v r l o
č e s t o
č e s t o
p o n e k a d
v r l o
r i j e t k o
n i k a d a
IZLOŽENI/NE OGOVARANJU I IZBJEGAVANJU
VRIJEĐANI/NE ILI OMALOVAŽAVANI/NE (NPR. NAZIVANI/NE POGRDNIM
IMENIMA)
FIZIČKI ZLOSTAVLJANI/NE (NPR. FIZIČKI MALTRETIRANI/NE I UDARANI/NE)
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 94/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo94
O s n o
v n a š k o l a
vrlo rijetko ili nikada
ponekad često ili vrlo često
52,1
29,5
25,4
20,5
21,8
24,7
25,8
47,2
48,3
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
fizički zlostavljani
vrijeđani
izloženi ogovaranju
Tabela 16a. Koliko često se dešava da učenici /ce od strane drugih učenika/ca budu:
22.8
71,2
6,0
,0
20,0
40,0
60,0
80,0
da ne System
Da li se tebi nešto od ovoga desilo?
OSNOVNA ŠKOLA
Utvrđen je procenat od 22,8% učenika/ca koji su u školi bili lično izloženi nekom od
nasilnih postupaka drugih učenika/ca. Najčešći oblici vršnjačkog nasilja su
ogovaranje i vrijeđanje. Oko 50% učenika/ca tvrdi da su ovi oblici ponašanja
učenika/ca u školi prisutni često ili vrlo často, a još oko 20% da su prisutni ponekad.
Da je fizičko zlostavljanje od strane vršnjaka prisutno u školi tvrdi svaki drugi
učenik/ca (četvrina učenika/ca tvrdi da je fizičko zlostavljanje u školi prisutno često
ili vrlo često).
Ispitan je uticaj regiona i veličine škole na percepciju nasilja drugih učenika/ca.
Utvrđeno je da se učenici/ce različitih regiona i škola različitih po veličini
međusobno
razlikuju
u percepciji
nivoa
nasilja
od
strane
drugih
učenika/ca.
Najniži
stepen percepcije nasilnih postupaka od strane drugih učenika/ca zabilježen je kod
učenika/ca sjevernog regiona i malih škola.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 95/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 95
G i m n a
z i j a
vrlo rijetko ili nikada
ponekad često ili vrlo često
Tabela 16b. Koliko često se dešava da učenici/ce od strane drugih učenika/ca budu:
59,5
20,6
13,9
19,2
24,8
22,3
20,7
54,0
63,2
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
fizički zlostavljani
vrijeđani
izloženi ogovaranju
17.2
78,8
4,0
,0
20,0
40,0
60,0
80,0
100,0
da ne System
Da li se tebi desilo...
GIMNAZIJA
Utvrđen je procenat od 17,2% učenika/ca koji su u školi bili lično izloženi nekom od
nasilnih postupaka drugih učenika/ca, bilo da su: ogovarani/ne i izbjegavani/ne,
vrijeđani/ne ili fizički zlostavljani/ne. Najčešći oblici vršnjačkog nasilja su ogovaranje
i vrijeđanje. Oko 60% učenika/ca tvrdi da su ovi oblici ponašanja učenika/ca u školi
prisutni često ili vrlo často, a još oko 20% da su prisutni ponekad. Da je fizičko
zlostavljanje od strane vršnjaka prisutno u školi tvrdi oko 40% učenika/ca (da je
prisutno često ili vrlo često tvrdi 20% učenika/ca).
Jednofaktorskom analizom varijanse istražen je uticaj regiona na percepciju nasilja
učenika/ca. Utvrdili smo da se učenici/ce različitih regiona međusobno statistički
značajno razlikuju u stepenu percepcije nasilnih postupaka drugih učenika/ca.
Najniži stepen percepcije nasilnih postupaka učenika/ca je kod učenika/ca sjevernog regiona. Utvrđeno je da nema statistički značajne razlike između čistih
gimnazija i mješovitih škola u percepciji nivoa vršnjačkog nasilja.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 96/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo96
P o r e đ e n j e
gimnazijaosnovna škola
Tabela 16c. Koliko često se dešava da učenici/ce od strane drugih učenika/ca budu:
2,41
3,52
3,77
2,56
3,30
3,37
,00 ,50 1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50 4,00
fizički zlostavljani
vrijeđani
izloženi ogovaranju
Poređenje osnovna škola i gimnazija
Utvrdili smo da je nivo percepcije nasilja od strane drugih učenika/ca značajno viši u
gimnaziji u odnosu na osnovnu školu. Gimnazija i osnovna škola se razlikuju u većoj
zastupljenosti ogovaranja
i vrije
đanja
me
đu učenicima/cama
u gimnaziji
i češćeg
fizičkog zlostavljanja učenika/ca u osnovnoj školi.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 97/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 97
c. Negativni uticaji u školi
Interesovalo nas je koliko često se dešava da učenici/ce u školi ili u školskom
dvorištu budu: nuđeni/ne cigarama; nuđeni/ne alkoholom; nuđeni/ne drogom;
pozivani/ne na
kockanje;
pozivani/ne
da
učestvuju
u tuči; pozivani/ne
na
bježanje
sa časova.
Koliko č esto se dešava da uč enici/ce u školi, ili školskom dvorištu, budu:
Pažljivo č itaj tvrdnje i označ i kvadrati ć koji je
najbliži onome što smatraš tač nim. v r l o
č
e s t o
č e s t o
p o n e k a d
v r l o
r i j e t k o
n i k a d a
NUĐENI/NE CIGARETAMA
NUĐENI/NE ALKOHOLOM
NUĐENI/NE DROGOM
POZIVANI/NE NA KOCKANJE
POZIVANI/NE DA UČESTVUJU U TUČI
POZIVANI/NE DA BJEŽE SA ČASOVA
OSNOVNA ŠKOLA
Utvrđen je procenat od 41,3% učenika/ca koji su u školi ili na školskom dvorištu
bili/bile izloženi/ne nekom od negativnih uticaja. Negativni uticaji na učenike/ce u
školi ili na školskom dvorištu najčešće se pojavljuju u obliku pozivanja ili
nagovaranja: na bježe sa časova (ponekad 22,8%; često ili vrlo često 47,9%) i na
učešće u tuči (ponekad 22,3%; često ili vrlo često 34,0% učenika/ca). Sljedeći po
rangu negativnih uticaja su: nuđenje cigaretom (ponekad 10,4%, a često ili vrlo
često 12,5% učenika/ca), nagovaranje na kockanje (ponekad 8,2%, a često ili vrlo
često 10,0% učenika/ca) i nuđenje alkohola (ponekad 7,8%, a često ili vrlo često
9,1% učenika/ca).
Najmanje
prisutan
negativni
uticaj
škole
je
nu
đenje
drogom.
Prema 3,3% učenika/ca to dešava ponekad, a često prema 4,5% učenika/ca.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 98/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo98
Uticaj pola, uspjeha učenika/ca, regiona i veličine škole na stepen izloženosti negativnim uticajima u školi
Ispitan je uticaj pola, uspjeha učenika/ca, regiona i veličine škole na stepen
izloženosti negativnim uticajima u školi. Utvrđeno je da su učenici/ce različitog pola
i uspjeha, učenici/ce različitih regiona i škola različite veličine u različitom stepenu
izloženi/ne negativnim uticajima u školi.
O s n o v n a š k o l a
vrlo rijetko ili nikada
ponekad često ili vrlo često
90,5
81,6
80,0
75,6
41,6
27,3
3,3
7,8
8,2
10,4
22,3
22,8
4,5
9,1
10,0
12,5
34,0
47,9
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
nuđeni drogom
nuđeni alkoholom
pozivani na kockanje
nuđeni cigaretom
pozivani da učestvuju u tuči
pozivani da bježe sa časova
Tabela 17a. Koliko često se dešava da učenici/ce u školi, ili na školskom dvorištu budu:
41.356,9
1,8,0
20,0
40,0
60,0
da ne System
Da li se tebi nešto od ovoga desilo?
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 99/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 99
Utvrdili smo da su dječaci u odnosu na djevojčice u prosjeku značajno više izloženi
negativnom uticaju škole. Dječaci su u prosjeku više izloženi negativnom uticaju
svih pojedinačnih postupaka osim u slučaju pozivanja na bježanje sa časova.
Zabilježen je statistički značajno viši nivo negativnih uticaja škole na učenike/ce
dovoljnog uspjeha. Najviši stepen negativnih uticaja na učenike/ce zabilježen je u
školama centralnog regiona. Značajno je viši nivo negativnih uticaja na učenike/ce u
velikim i srednje velikim školama.
Pol i negativni uticaji u školi
M=2,18
M=2,04
Uspjeh i negativni uticaji u školi
M=2,62
M=2,05M=2,09
M=2,05
Region i negativni uticaji škole
M=2,09
M=2,24
M=1,99
Veličina
i negativni
uticaji
škole
M=1,66
M=2,20 M=2,25
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 100/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo100
Spepen izloženosti negativnim uticajima u pojedinim školama
Kada se međusobno uporede pojedine škole uočljivo je da postoje škole za koje bi
mogli reći da su u visokom stepenu rizične za učenike/ce, i škole za koje se može
reći da
su
u visokom
stepenu
bezbjedne
za učenike/ce.
GIMNAZIJA
Utvrđen je procenat od 59,4% učenika/ca koji/koje su u školi ili na školskom
dvorištu bili/bile izloženi/ne nekom od negativnih uticaja. Negativni uticaji na
učenike/ce u školi najčešće se pojavljuju u obliku pozivanja ili nagovaranja: na
bježanje sa časova (ponekad 13.7%; često ili vrlo često 73,5%) i na nuđenje
cigaretom (ponekad 16,8%, a često ili vrlo često 55,5% učenika/ca). Sljedeći po
rangu negativnih uticaja su: nuđenje alkoholom (ponekad 21,7%, a često ili vrlo
Koliko često se dešava da učenici/ce u školi, ili na školskom dvorištu budu nuđeni/ne cigaretama?
Koliko često se dešava da učenici/ce u školi, ili na školskom dvorištu budu nuđeni/ne drogom?
N e g
a t i v n i u t i c a j i u š k o l i
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 101/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 101
često 27,2% učenika/ca), pozivanje na učešće u tuči (ponekad 24,1%; često ili vrlo
često 25,7% učenika/ca) i nagovaranje na kockanje (ponekad 14,8%, a često ili vrlo
često 23,5% učenika/ca). Najmanje prisutan negativni uticaj je nuđenje drogom.
Prema 8,1% učenika/ca to dešava ponekad, a često prema 7,2% učenika/ca.
Jednofaktorskom analizom varijanse istražen je uticaj regiona na negativni uticaj
škole. Utvrdili smo da se učenici/ce različitih regiona međusobno statistički
značajno razlikuju u stepenu izloženosti negativnim uticajima škola. Najniži stepen
negativnih uticaja na učenike/ce zabilježen je u školama sjevernog regiona. T‐
testom nezavisnih uzoraka uporedili smo nivo percepcije negativnih uticaja u tzv.
čistim gimnazijama i gimnazijskim odjeljenjima u mješovitim školama. Utvrđen je statistički značajno viši nivo percepcije negativnih uticaja u školi ili na školskom
dvorištu od starne učenika/ca čistih gimnazija u odnosu na učenike/ce iz
gimnazijskih odjeljenja u mješovitim školama.
G
i m n a z i j a
vrlo rijetko ili nikada
ponekad često ili vrlo često
82,7
60,7
49,4
50,3
26,9
11,9
8,1
14,8
24,1
21,7
16,8
13,7
7,2
23,5
25,7
27,2
55,5
73,5
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
nuđeni drogom
pozivani na kockanje
pozivani da učestvuju u tuči
nuđeni alkoholom
nuđeni cigaretom
pozivani da bježe sa časova
Tabela 17b. Koliko često se dešava da učenici/ce u školi, ili na školskom
dvorištu budu:
59.4
39,0
1,6,0
20,0
40,0
60,0
80,0
da ne System
Da li se tebi lično desilo?
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 102/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo102
P o r e đ e n j e
gimnazijaosnovna škola
Tabela 17c. Koliko često se dešava da učenici/ce u školi, ili na školskom dvorištu budu:
1,60
2,34
2,62
2,64
3,47
4,10
1,32
1,67
1,63
2,90
1,84
3,40
,00 ,50 1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50 4,00 4,50
nuđeni drogom
pozivani na kockanje
nuđeni alkoholom
pozivani da učestvuju u tuči
nuđeni cigaretom
pozivani da bježe sa časova
Poređenje osnovna škola i gimnazija
Utvrdili smo da je percepcija prisutnosti negativnih uticaja u školi značajno viša u
gimnaziji u odnosu na osnovnu školu. Učenici/ce osnovnih škola više su izloženi/ne
pritisku drugih učenika/ca da učestvuju u tuči, a učenici/ce gimnazija da bježe sa časova, da puše, piju alkohol, da se kockaju i drogiraju.
Lično iskustvo sa nasiljem u školi
Najviši procenat učenika/ca imalo je lično iskustvo u vezi sa nekim od negativnih
uticaja škole (bilo da su: nuđeni/ne cigarama; nuđeni/ne alkoholom; nuđeni/ne
drogom; pozivani/ne na kockanje; pozivani/ne da učestvuju u tuči; pozivani na
bježanje sa časova). Na drugom mjestu je lično iskustvo sa nasiljem od strane
nastavnika/ca (bilo da se radi o: vrijeđanju ili omalovažavanju, npr. nazivanju
pogrdnim imenima; fizičkom kažnjavanju, npr. povlačenju za kosu ili šamaranju;
zbor vladanja udaljenju sa časa; zbog vladanja kažnjenju lošom ocjenom). Najmanji
procenat učenika/ca je lično iskusilo vršnjačko nasilje (bilo da se radi o: ogovaranju i
izbjegavanju; vrijeđanju ili omalovažavanju, npr. nazivanju pogrdnim imenima;
fizičkom zlostavljanju, npr. fizičkom maltretiranju i udaranju).
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 103/104
Položaj uč enika/ca u školi
Zavod za školstvo 103
P o r e đ e n j e
31,5
17,2
59,4
28,3
22,8
41,3
,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
nastavnik učenik dvorište
gimnazija osnovna škola
Da li se tebi od ovoga nešto lično desilo...
Kako je vršnjačko nasilje u značajno većem stepenu rasprostranjeno u školama od
nasilja nastavnika/ca (to pokazuju rezultati ovog istraživanja), proizilazi da je
vršnjačko nasilje specifično u smislu što je usmjereno na jedan uži krug djece –
žrtava, a da je nasilno ponašanje nastavnika/ca opštije, da je usmjereno na veći
krug djece.
Da li u školi postoji odraslo lice u koje imaš povjerenja?
Većina, 63% učenika/ca osnovne škole izjavilo je da u školi postoji odraslo lice, u
koje ima povjerenja, i kome bi se vjerovatno mogao da obrati u nevolji. Većina, 56%
učenika/ca gimnazije izjavilo je da u školi postoji odraslo lice, u koje ima povjerenja,
i kome bi se vjerovatno mogao da obrati u nevolji.
7/23/2019 Polozaj Ucenika u Skoli Istrazivanje2012
http://slidepdf.com/reader/full/polozaj-ucenika-u-skoli-istrazivanje2012 104/104
Položaj uč enika/ca u školi
Da li u školi postoji odraslo lice, u koje imaš povjerenja
63,0
34,6
2,4,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
da ne System
56,0
43,0
1,0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
da ne System
Osnovna škola Gimnazija