Institut za javne financije Zagreb POLITIČKA EKONOMIJA FISKLANE POLITIKE Velibor Mačkić, univ. spec. oec. Zagreb, 08. travnja 2014.
Institut za javne financije Zagreb
POLITIČKA EKONOMIJA FISKLANE POLITIKE
Velibor Mačkić, univ. spec. oec.
Zagreb, 08. travnja 2014.
Sadržaj
O Uvod
O Teorija javnog izbora
O Teorija političko–proračunskih ciklusa
O Pregled empirijskih istraživanja
O Rezultati istraživanja na razini gradova
O Rezultati istraživanja na razini županija
O Zaključak
Uvod O Konstantni proračunski deficiti na svim razinama vlasti i velik udio države
u BDP-u (netržišna alokacija)
O Cilj polit-ekonomskih istraživanja: O Spoznati kako političke odluke utječu na izbor javnih politika koje odstupaju od
onih koje bi izabrao benevolentni socijalni planer
O Pareto neefikasni ishod („politički propust”) ili odabir druge točke na Pareto efikasnoj granici?
O Analizirati politička /heterogenost preferencija/ uz informacijska i tehnička ograničenja
O Weberova „politika kao strast” zahtijeva i kontrolu političarevih impulsa i nagona
O Tri odrednice fiskalne neravnoteže (Eslava, 2011): oportunističko ponašanje političara, heterogene fiskalne preferencije i proračunske institucije.
O Različiti polit-ekonomski modeli proračunskog deficita (Alesina i Perotti, 1994): oportunistički političari i naivni birači; međugeneracijska redistribucija; dug kao strateška varijabla; koalicijske vlade /distribucijski konflikti i „rat do istrebljenja”/; geografski disperzirani interesi; proračunske institucije
Teorija javnog izbora
O Interdisciplinarno područje istraživanja
O Fokus teorije je analiza interesne opredijeljenosti ekonomskih politika
O Brojne definicije različitih autora O ekonomska teorija politike
O „politika bez romantike” (Buchanan, 1978. godine)
O Bit javnog izbora proizlazi iz sljedećih pretpostavki (Udehn, 2003):
1) Samo-zainteresiranost pojedinaca
2) Politika kao razmjena
3) Metodološki individualizam
O Sudionici (političari, birači, birokrati i interesne skupine) su racionalni i samo-zainteresirani.
O Političari (McLean, 1997):
1) Politički poduzetnici;
2) „Ideološki poduzetnici”.
Teorija javnog izbora (II) O Birači:
O Glasovanje predstavlja instrumentalan čin u maksimalizaciji vlastitog zadovoljstva,
O Ključan problem su informacije – asimetrične, ne postoje, znatni troškovi
O Racionalna ignorantnost i tzv. „problem potpune ponude”
O Birokracija:
O Weber - maksimalizira moć (Mueller, 2003);
O Niskanen - maksimalizira proračun uslijed asimetričnosti informacija (McLean, 1997);
O Mueller - maksimalizira inerciju /output se proizvodi uz suboptimalnu kombinaciju inputa/ (Mueller, 2003);
O Downs - proračun će biti premalen jer se reizbor maksimalizira opskrbom djeljivih dobara interesnim skupinama (Downs, 1960, prema McLean, 1997)
O Interesne skupine:
O Svaka organizacija koja nastoji utjecati na javnu politiku / grupe koje lobiraju za javna dobra
Političko–proračunski ciklusi
O Postavke metodološkog individualizma i maksimalizacije korisnosti u slučaju političara na vlasti rezultiraju pojavom: O Političkog poduzetnika (cilj: maksimalizacija reizbora) kreira
oportunističke cikluse u ekonomskim instrumentima u (pred)izbornom razdoblju => tzv. „Downsijanski model PBC-a”,
O Ideološkog poduzetnika (cilj: provoditi politike u koje vjeruje) kreira stranački svrstane (engl. partisan) cikluse neovisno od želje za predizbornom manipulacijom.
O Poticaji koje političari imaju vezano uz manipuliranje proračunskim stavkama i kreiranje proračunskog deficita, zavise od: O fiskalnih preferencija birača (preferiraju li „štedljive“ ili „rastrošne“
političare),
O transparentnosti samog proračunskog procesa.
Političko – proračunski ciklusi (II)
O Birači
O glasuju vođeni egotropskom komponentom, odnosno mare samo za izravnu, vlastitu
korist od vladinih programa (Mueller, 2003);
O informacije su asimetrične i visoko diskontiranje recentnih rezultata političara na
vlasti.
O racionalno retrospektivno glasovanje - slijedi iz opaženih rezultata rada političara na
vlasti tokom mandata (Alesina i dr., 1997);
O PBC modeli predstavljaju periodičku fluktuaciju u fiskalnoj politici nastalu uslijed
izbornih ciklusa (Shi i Svensson, 2003: 67).
O Proučavaju političku ranjivost ekonomije koja se javlja uslijed političkih pritisaka na
porast javnih izdataka (ukupnih ili pojedinih stavki) – oportunistički i stranački
svrstani
O Tri vrste modela:
1) Model temeljen na asimetričnosti informacija;
2) Model temeljen na moralnom hazardu;
3) Model temeljen na asimetričnosti preferencija političara na vlasti (engl. pork barrel
cycles).
PBC model asimetričnosti informacija
O Temelji se na signalima koji kreiraju privremenu asimetričnost
informacija vezano uz razinu kompetentnosti političara.
O Kompetentnost je iznos minimalnih javnih prihoda potreban kako bi
se osigurala dana razina javnih usluga.
O Pretpostavka: rezultati političara na vlasti korelirani su tokom
vremena, što implicira da će se isti potruditi signalizirati svoju
kompetentnost u predizbornom razdoblju
O To opravdava retrospektivno glasovanje racionalnih birača.
O Birač rješava problem kompetentnosti političara preko:
O Asimetričnosti informacija i povoljnih prošlih rezultata (Drazen, 2000),
O Fokusa na instrumente pod kontrolom vlade - FP (Shi i Svensson,
2003).
PBC model asimetričnosti informacija
O Rogoff Siebert model (1988)
O Izbori se održavaju svake dvije godine
O Političar na vlasti osigurava poznatu, fiksnu razinu javnih usluga:
𝑔 = 𝜀 + 𝑟 + 𝜆 (1)
gdje je 𝜀 mjera kompetentnosti političara, 𝑟 nedistorzivan i 𝜆
distorzivan porez
O Birači u modelu temelje svoj izbor obzirom na
povećanje/smanjenje individualne funkcije korisnosti
O Promatramo reprezentativnog birača čija je funkcija korisnosti
jednaka: U𝑡𝛾= 𝑌 − 𝑟𝑡 − 𝜆𝑡 − ℑ(𝜆𝑡) + 𝜂𝑡 (2)
gdje je 𝑌 dohodak (uvećan za državna davanja), 𝜂𝑡 šok preferencija
političara i ℑ(𝜆𝑡) gubitak uslijed distorzivnog financiranja države
(uočava se tek nakon izbora).
PBC model asimetričnosti informacija (II)
O Rogoffov model (1990)
O Predizborne manipulacije u strukturi javnih izdataka
(smanjenje kapitalnih izdataka, te povećanje transfera i
tekuće potrošnje)
O Analiza kreće od paradigme reprezentativnog sudionika
/birača i političara/ čije je funkcija korisnosti:
Φ𝑡𝑖 = 𝐸𝑡
𝑖(𝑈𝑡𝑖 + 𝑥𝑡
𝑖𝑇𝑠=𝑡 𝛽𝑠−𝑡 (3)
O pri čemu vrijedi:
𝑈𝑡𝑖 = 𝑢 𝑐𝑠
𝑖 , 𝑔𝑠 + 𝑣 𝑘𝑠 + 𝜂𝑠 ∗𝑇𝑠=𝑡 𝛽𝑠−𝑡 (4)
gdje je ci osobna potrošnja privatnih dobara, 𝑔 je javno
„potrošno“ dobro (per capita), k je javno „investicijsko“ dobro
(per capita), 𝜂𝑠 šok preferencija političara i 𝛽 stopa
diskontiranja reprezentativnog birača, pri čemu vrijedi 𝛽 <1.
PBC model asimetričnosti informacija (III)
O Kompetentnost političara i u ovom modelu slijedi
strukturu MA (1) procesa.
O Proizvodna funkcije javnih dobara u per capita
iznosima jednaka je:
𝑔𝑡 + 𝑘𝑡+1 = 𝑟𝑡 + 𝜀𝑡, (5)
O Birači uočavaju u vremenu t (izbornom razdoblju)
𝑔𝑡 𝑖 𝑟𝑡, ali tek u vremenu t+1 (nakon izbora) uočavaju
𝑘𝑡+1
O Veća ponuda 𝑔𝑡 rezultat veće kompetentnosti
političara na vlasti ili fiskalne manipulacije?
PBC model moralnog hazarda
O Zajednička premisa o kompetentnosti političara
na vlasti (manje i više kompetentni političari),
O Ni birači ni političari ne znaju kompetentnosti
političara na vlasti,
O Kompetentnost - kreiranje više 𝑔𝑡 bez dodatnog
povećanja poreznog tereta (zaduživanje),
O Shi i Svensson model PBC-a (2002):
O Ključ je u udjelu informiranih birača i ego rentama
političara,
O Ekonomija je dvostranačka
PBC model moralnog hazarda (II)
O Birač maksimalizira funkciju korisnosti:
𝑈𝑡𝑖 = 𝛽𝑠−𝑡𝑇
𝑠=𝑡 𝑔𝑠 + 𝑢 𝑐𝑠 + 𝜃𝑖𝑧𝑠 , (6)
gdje je cs privatno dobro, gs javno dobro i zs binarna
varijabla koja poprima vrijednost -½ ako je izabrana
stranka a i ½ ako je izabrana stranka b. Parametar θi označava utjecaj koji na biračevu korisnost imaju
političareve druge javne politike, ali i njegov osobni
karakter.
O Političar maksimalizira funkciju korisnosti:
𝑉𝑡𝑖 = 𝛽𝑠−𝑡 𝑔𝑠 + 𝑢 𝑐𝑠 + 𝑥𝑠
𝑇𝑠=𝑡 (7)
Koja uključuje privatno dobro 𝑐𝑡, ali i „ego“ rentu 𝑥𝑠 identičnu onoj u Rogoffovom modelu.
PBC model moralnog hazarda (III)
O Ponuda javnih dobara jednaka je:
𝑔𝑡 = 𝑟𝑡 + 𝑑𝑡 − 𝑅 𝑑𝑡−1 + 𝜀𝑡 (8)
O rezultat je kompetentnosti političara 𝜀𝑡, iznosu poreza 𝑟𝑡, posuđivanja
𝑑𝑡, te funkciji troškova javnog duga 𝑅 𝑑𝑡−1 .
O Kompetentnost političara na vlasti slijedi strukturu MA(1) procesa
(razina kompetentnosti ne traje više od dva razdoblja), odnosno vrijedi:
𝜀𝑡 = 𝜇𝑡 + 𝜇𝑡−1 .
O Političar na početku razdoblja određuje iznose 𝑟𝑡 i 𝑑𝑡 , dok se 𝜀𝑡 šok u
kompetentnosti političara događa tokom promatranog perioda (ex ante
nesigurnost političara oko transformiranja javnih prihoda u javni
output),
O Udio informiranih birača 𝜎 znat će točan iznos 𝑔𝑡, 𝑟𝑡 i 𝑑𝑡 u trenutku
glasovanja,
O Udio neinformiranih birača (1 − 𝜎) imati na raspolaganju jedino
podatke o instrumentima koji direktno utječu na njihovu razinu
korisnosti, odnosno 𝑔𝑡 i 𝑟𝑡.
PBC model temeljen na asimetričnosti preferencija političara na vlasti
O Drazen i Eslava model (2006)
O političari na vlasti usmjeravaju državnu potrošnju na
određenu skupinu birača, a na štetu drugih skupina ili
drugih izdataka.
O Ciljani oblici potrošnje, usmjereni „korisnijim“ biračima,
omogućavaju izborne manipulacije koje neće biti vidljive u
ukupnim javnim izdacima i/ili proračunskom deficitu.
O Važno za tzv. „stare“ demokracije, u kojima empirijska
istraživanja potvrđuju da su birači „fiskalni konzervativci“,
koji kažnjavaju političare koji generiraju proračunske
deficite (Eslava, 2011).
O Ključ kreiranja PBC-a su tzv. policy preferencije političara
koje su nepoznate biračima.
PBC model temeljen na asimetričnosti preferencija političara na vlasti (II)
O Funkcija korisnosti birača j u regiji h u razdoblju s
ako je na vlasti stranka A (L, R) jednaka je:
𝑈𝑠ℎ,𝑗
𝐴 = ln 𝑔𝑠ℎ 𝐴 − (𝜋𝑗 − 𝜋𝐴)2 (9)
O ovisi o ideološkim preferencijama birača 𝜋𝑗 i
ideološkim preferencijama političara 𝜋𝐴, odnosno o
udaljenosti njegove preferirane politike u odnosu na
onu političara na vlasti, te o količini javnih dobara
𝑔𝑠ℎ(A) koje osigurava političar A regiji h u razdoblju s.
PBC model temeljen na asimetričnosti preferencija političara na vlasti (III)
O Funkcija korisnosti političara jednaka je:
𝑉𝑠𝑝= 𝑍𝑠
𝑝𝑔𝑠 − (𝜋𝑗 − 𝜋𝐴)2 , (10)
O gdje je: 𝑍𝑠𝑝𝑔𝑠 = 𝑊𝑝,𝑠
ℎ 𝑙𝑛𝑔𝑠ℎ2
ℎ=1 (11)
O Varijabla 𝑊𝑝,𝑠ℎ u jednadžbi (11) predstavlja značaj koji
političar na vlasti daje koristi od javnih dobara koja primaju
birači regije h.
O Ključna varijabla, jer tu preferenciju političara spram birača
u regiji h, birači ne znaju i okušavaju je otkriti prateći
izdvajanja za javna dobra u pojedinoj regiji u proteklom
periodu.
O Varijabla 𝑊𝑝,𝑠ℎ slijedi MA (1) proces.
O U model je moguće dodati i ego rente.
Pregled empirijskih istraživanja
O PBC u razvijenim zemljama /8 istraživanja/
O Rezultati u pet istraživanja potvrđuju postojanje PBC-a: Pettersson-
Lidbom (2000)*, Galli&Rossi (2002)*, Alt&Lassen (2006), Veiga&Veiga
(2006)* i Katsimi i Sarantides (2012).
O Rose (2006) - pojava PBC-a zavisi od institucionalnih ograničenja
unutar promatranih saveznih država SAD-a.
O Schneider (2010) - manipulacija strukturom rashoda uslijed
institucionalnih ograničenja u SR Njemačkoj.
O PBC u tranzicijskim zemljama i u zemljama u razvoju /14 istraživanja/:
O Ciklus u proračunskom saldu: Hallerber i de Souza (2000), Klašnja
(2008), Brender&Drazen (2004), Shi&Svensson (2006) i Naruhiko
Sakurai i Menezes-Filho (2011)*.
O Brender&Drazen (2008) i Akhmedov&Zhuravskaya (2004) - LOGIT
metode.
O Akhmedov&Zhuravskaya (2004)* i Naruhiko Sakurai&Menezes-Filho
(2011)* - porast tekućih izdataka
*istraživanja provedena na lokalnim ili regionalnim jedinicama
Metodologija i rezultati istraživanja
O Modeli
O 21 prostorna jedinica u razdoblju 2002. – 2011. godine.
O Tri ciklusa parlamentarnih i dva ciklusa lokalnih izbora
O Binarne varijable
O Izvor podataka:
O Arhiva lokalnih proračuna Ministarstva financija u
razdoblju 2002. – 2011. godine,
O Podaci Državnog zavoda za statistiku i Državnog izbornog
povjerenstva,
O Podaci o projektima izgradnje HAC d.o.o. po županijama u
vremenskom razdoblju 2002. – 2011. godine,
O Procijenjena jednadžba:
𝐵𝑉𝑖𝑡 = 𝛼 + 𝛾𝐵𝑉𝑖,𝑡−1 + 𝛽1𝐵𝐷𝑃_𝑃𝐶𝑖𝑡 + 𝛽2𝐵𝐷𝑃_𝐽𝐴𝑍𝑖𝑡 + 𝛽3𝐵𝑅_𝑆𝑇𝐴𝑁𝑖𝑡 +
𝛽4𝐼𝐷𝐸𝑂𝑖𝑡 + 𝛽5𝐼𝑍𝐵_𝐺𝑂𝐷𝑖𝑡 + 𝛽5𝐾𝑅𝐼𝑍𝐴𝑖𝑡 + 𝛽5𝑀𝐴𝑅𝐺𝐼𝑁𝐴𝑖𝑡 + 𝜀𝑖𝑡,
Rezultati istraživanja – gradovi / parlamentarni i lokalni izbori
SAL UR TC RNFI ZPT ZPK RZT RZK
IDEO
,01982
(,01287)
-,04606*
(,00896)
,00408
(,00688)
-,02535**
(,00985)
-8,69e-06
(,00008)
-,00019
(,00018)
-,00044
(,00303)
-,00557
(,00628)
Izborna
godina
,01867*
(,00546)
-,02789*
(,00795)
-,00931
(,00581)
-,0136***
(,007792)
-,00053*
(,00002)
-,00146*
(,00010)
,00279*
(,00095)
-,00564*
(,00077)
Kriza -,08543*
(,01323)
,10041*
(,01558)
,08464*
(,01288)
,00265
(,01667)
,00176*
(,00007)
,00392*
(,00018)
,01177*
(,00309)
,01906*
(,00369)
Margina ,00081
(,01153)
,01384
(,01655)
-,0154***
(,00930)
,03077**
(,01492)
,00030*
(,000048)
,00067*
(,000245)
-,00389
(,00256)
-,0061244**
(,0027036)
_cons -,72116**
(,32293)
2,3381*
(,32424)
1,0605*
(,27954)
1,6729*
(,28246)
-,00293
(,00302)
-,03547**
(,01502)
,08588**
(,04112)
,20490
(,12810)
Rezultati istraživanja – gradovi / parlamentarni izbori (II)
SAL UR TC RNFI ZPT ZPK RZT RZK
IDEO
,0116954
(,009732)
-,02138**
(,009930)
,0111766
(,009405)
-,02580**
(,012086)
-,00009**
(,000048)
-,000298*
(,000113)
,0006123
(,006034)
-,008577
(,007873)
Izborna
godina
,044555*
(,012449)
-,021568
(,014875)
-,0075801
(,005925)
,0012691
(,015277)
-,000547*
(,000046)
-,001566*
(,000105)
,006541*
(,001156)
-,0019676
(,0029124)
Izborna
godina
(-1)
,02095**
(,009907)
-,0009108
(,012110)
,007485
(,009289)
,0093077
(,010300)
,000508*
(,000026)
,001402*
(,000124)
-,0000589
(,001089)
-,0012595
(,0018583)
Izborna
godina
(+1)
-,0035683
(,012646)
,0126291
(,014390)
-,0022976
(,009935)
,0137851
(,012138)
-,000137*
(,000035)
-,000726*
(,000118)
,0024779
(,001621)
,0088121*
(,0032807)
Kriza -,054720*
(,014053)
,075029*
(,017036)
,066768*
(,013998)
,0075472
(,018669)
,001167*
(,000081)
,002556*
(,000258)
,016279*
(,003546)
,018282*
(,0062298)
Margina ,005664
(,013417)
-,0116937
(,013936)
-,0128702
(,011306)
,025805
(,018380)
,000347*
(,000070)
,0005***
(,000294)
-,00495**
(,002308)
-,011528***
(,0045706)
_cons -1,00802*
(,301327)
2,30590*
(,305682)
1,10609*
(,294602)
1,59868*
(,306079)
-,0005666
(,003663)
-,0090438
(,027381)
,0398282
(,075416)
,0541969
(,1391131)
Rezultati istraživanja – gradovi / lokalni izbori (III)
SAL UR TC RNFI ZPT ZPK RZT RZK
IDEO
,0116954
(,00973)
-,02138**
(,00993)
,0111766
(,00940)
-,02580**
(,01208)
-,00009*
(,00004)
-,000298*
(,00011)
,0006123
(,00603)
-,008577
(,007873)
Izborna
godina
-,04455 *
(,01244)
,021568
(,01487)
,0075801
(,00592)
-,0012691
(,01527)
,000547*
(,00004)
,001566*
(,00010)
-,00654 *
(,00115)
,0019676
(,0029124)
Izborna
godina
(-1)
-,04812 *
(,00981)
,034197 *
(,01174)
,0052825
(,01025)
,012516
(,01211)
,000409*
(,00005)
,000839*
(,000168)
-,00406**
(,001831)
,0107797*
(,0028454)
Izborna
godina
(+1)
-,0236 **
(,01101)
,02065**
(,00896)
,0150651
(,00842)
,0080385
(,013395)
,001055 *
(,00005)
,002968*
(,00019)
-,006600*
(,000862)
,0007081
(,0023724)
Kriza -,05472 *
(,01405)
,07502 *
(,01703)
,066768 *
(,01399)
,0075472
(,01866)
,001167*
(,00008)
,002556 *
(,00025)
,016279*
(,00354)
,018282 *
(,0062298)
Margina ,005664
(,01341)
-,0116937
(,013936)
-,0128702
(,011306)
,025805
(,018380)
,000347*
(,000070)
,0005***
(,000294)
-,00495**
(,002308)
-,011528 **
(,0045706)
_cons -,96346 *
(,30048)
2,28433 *
(,305952)
1,0985 *
(,295063)
1,59995*
(,306951)
-,0011136
(,003651)
-,0106099
(,027345)
,04637
(,075396)
,0522293
(,13734)
Rezultati istraživanja - županije (IV) *** % BDP
SAL UP UR RZT RZK HAC
zavisna
varijabla
-.15456*
(.0008164)
.97155*
(.0016987)
.24351*
(.0006614)
.18824*
(.0014006)
.64375*
(.0001988)
.68734***
(.0227668)
BDP pc -.00018*
(8.74e-06)
-.00055*
(7.47e-06)
-.00032*
(6.51e-06)
.00004*
( 1.35e-06)
.00004*
(7.47e-07)
-.00071*
(.0004029)
BDP jaz 1.07e-07*
(5.59e-09)
4.68e-07*
(1.11e-08)
6.32e-07*
(1.03e-08)
-7.02e-09*
(2.90e-10)
-1.90e-08*
(2.66e-10)
7.69e-07*
(2.55e-07)
IDEO .00192*
(.0000907)
-.00013
(.0001211)
.00148*
(.0002082)
.00033*
(.0000423)
-.00161*
(.0000248)
-.03288*
(.0106107)
Izborna
godina
-.00150*
(.000046)
.00371*
(.0000399)
.00725*
(.0001164)
.00015*
(4.49e-06)
-.00130*
(3.38e-06)
.01557*
(.0048671)
_cons .01079*
(.0005771)
.03826*
(.0007816)
.12709*
(.000763)
.00499*
(.0003075)
.00409*
(.0001442)
.06082**
(.0305179)
Rezultati istraživanja (V)
O Gradovi /parlamentarni i lokalni izbori/
O Odbacuje se hipoteza o postojanju oportunističkih PBC-a /SAL
i UR/ i potvrđuje manipulacija strukturom rashoda /RNFI i
TC_OST/
O Institucionalna ograničenja: Rose (2006) i Schneider (2010)
O Dodatna podrška - domaća istraživanja iz JF: Bajo&Jurlina
Alibegović (2008) i Primorac (2011)
O Rentijerska uloga birokracije – ograničenje proračunske
racionalizacije uslijed spoznaje o „češćem glasovanju”
birokracije /Drazen i Elsava (2005)/
O Margina – rast zaposlenosti i kapitalnih ulaganja, uz istodobno
smanjenje rashoda poslovanja /Khemani(2004)
O Kriza – očekivani predznaci /SAL, UR, TC/ i potvrda „state
capture”-a vezano uz zaposlenost i rashode /Franić (2012/
Rezultati istraživanja (VI)
O Gradovi /parlamentarni izbori/
O Vrlo slični rezultati kao i za zajednički uzorak, osim što RZT
raste u izbornoj godini
O Izborna i predizborna godina: SAL se povećava, a UR nisu
statistički signifikantni, te u potonjoj raste ZPT i ZPK
O Postizborna godina: TC_OST, ZPT i ZPK padaju
O Margina - restrukturiranje – padaju RZT i RZK, uslijed rasta
ZPT i ZPK
O Kriza – identične varijable značajne, ali su procijenjeni
koeficijenti niži, opet razlika je samo u koeficijentu uz varijablu
RZT
Rezultati istraživanja (VII)
O Gradovi /lokalni izbori/
O Potvrda hipoteze o postojanju oportunističkog PBC-a
O Optimalan teorijski model – asimetričnost informacija /Rogoff (1990)/
O Proračunsko ograničenje – utjecaj na kompetentnost (?) i restrukturiranje
O Izborna godina – SAL se smanjuje, ZPT i ZPK rastu uz pad RZT
O Empirijska istraživanja – Naruhiko Sakura i Menezes Filho (2011) na lokalnim
jedinicama u Brazilu dobivaju isto
O SAL – isto kretanje i u pred- i postizbornoj godini
O Istraživanja – Rašić Bakarić i dr. (2013) i Bratić (2008) – svi političari su
oportunisti koji žele max reizbor
O UR – raste, i kao i kod SAL najjači efekt je u predizbornoj godini
O Margina - restrukturiranje – padaju RZT i RZK, uslijed rasta ZPT i ZPK (identični
koeficijenti kao i za parlamentarne izbore)
O Granični efekti su znatni jer je izlaznost na lokalne izbore niža (DIP, 2013)
O Kriza – identične varijable značajne, procijenjeni koeficijenti niži i identični
onima za parlamentarne izbore
Rezultati istraživanja (VIII)
O Županije /parlamentarni i lokalni izbori/
O Prihvaćena hipoteza o postojanju oportunističkih PBC-a
O Rogoffov model PBC-a potvrđen (SAL, UR, HAC)
O Razina transparentnosti – potencijalno objašnjenje rezultata
O Rezultati konzistentni s prijašnjim empirijskim istraživanjima u
tranzicijskim zemljama: Hallerberg i de Souza (2000),
Akhmedov i Zhuravskaya (2004)*, Maurel (2006), Shi i
Svensson (2006, Klašnja (2008) i Vučković (2010).
O Prema navedenim istraživanjima, vidljiv je porast javnih
izdataka i/ili povećanje proračunskog deficita u izbornim
razdobljima.
Zaključak
O Rogoffov model asimetričnosti informacija predstavlja
optimalni teorijski model u slučaju Republike Hrvatske.
O Porast javnih izdataka i/ili stvaranje deficita u izbornim godinama
O Struktura javnih izdataka (javna „potrošna” vs. „investicijska” dobra)
O Netransparentnost proračunskog procesa i asimetričnost informacija
s kojom su suočeni birači („fiskalna iluzija” i individualne koristi)
O Rentijerska uloga birokaracije (Niskanenov model) koja glasuje češće
O Institucionalna ograničenja i njihova implikacija
O Birači u Republici Hrvatskoj nisu „fiskalni konzervativci” i
RH možemo smjestiti u Brender-Drazenovu „novu
demokraciju”
O IDEO varijabla – nema mjesta diskreciji uslijed postojeće
zakonske regulative (financiranje decentraliziranih funkcija
i model fiskalnog izravnanja)
Zaključak (II)
O Smjer daljnjeg istraživanja na ovom području:
O Uključivanje komunalnih poduzeća /izbjegavanje proračunskih
ograničenja zaduživanja/
O utjecaj ciljane potrošnje iz proračuna središnje države prema
pojedinim društvenim skupinama i/ili regionalnim i lokalnim
jedinicama na rezultate izbora na regionalnoj i lokalnoj razini.