Politehnički specijalistički diplomski stručni studij na TVZ 2005.11.25. dr.sc. Sonja Zlatović, dipl.ing.građ., docent voditelj studija prorektorica/ prodekanica za nastavu i studente
Politehničkispecijalistički
diplomskistručnistudij
na TVZ2005.11.25.
dr.sc. Sonja Zlatović, dipl.ing.građ., docentvoditelj studija
prorektorica/ prodekanica za nastavu i studente
• o Bolonjskom procesu• o promjenama u
visokom obrazovanju u Hrvatskoj i o binarnom
sustavu• o studijima na TVZ• o novom studiju
• o statusu i budućnosti• pitanja, prijedlozi..
ministri zaduženi za visoko obrazovanje Francuske, Italije, UK i Njemačkesvibanj 1998. na sveučilištu Sorbonne u Parizuo usklađivanju europskog sustava visokog obrazovanja
Sorbonnska deklaracija
ministri zaduženi za visoko obrazovanje 29 europskih zemaljalipanj 1999. Bolonja
Europsko područje visokog obrazovanja
Bolonjska deklaracija
poboljšanje kvalitete obrazovanjaprepoznavanje diploma i stupnjeva širom Europe
akademskih kvalifikacijapokretnost studenata i nastavnika
barem jedan semestar u inozemstvupromocija europske suradnjepromocija europskog sustava visokog obrazovanja u svijetudo 2010 stvoriti jedinstveni europski prostor visokog obrazovanja
European Higher Education Area
2001. Pragpodrška Europske komisije..cjeloživotno obrazovanjesudjelovanje studenata
u oblikovanju studijskih programa
ministar Kraljević potpisuje deklaraciju
pristupanje Hrvatske Bolonjskom procesu
2002. Barcelona
2003. Berlinosiguranje kvalitete
procjena programa i ustanovaprepoznavanje stupnjevadva ciklusa/ stupnja visokog obrazovanja
prvi stupanj: (uglavnom) 3-godišnji studij bakalaureusdrugi stupanj: (uglavnom) 2-godišnji studij magistar struke
uvođenje jedinstvenog sustava bodovanja ECTS.. European Credit Transfer System..
2005. Bergen
2007. London
• o Bolonjskom procesu• o promjenama u
visokom obrazovanju u Hrvatskoj i o binarnom
sustavu• o studijima na TVZ• o novom studiju
• o statusu i budućnosti• pitanja, prijedlozi..
promjene u visokom obrazovanju u Hrvatskojpristupanje Bolonjskom procesu 2001.Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju.. ljeto 2003., ljeto 2004.
proljeće 2005: prilagodba svih studijskih programa:
prema uputama Rektorskog zbora obnovljeni su svi studijski programi, pripremljeni su novi studijski programi
dopusnicu Ministarstva dobivaju samo provjereni studijski programi
promjene u visokom obrazovanju u Hrvatskojrazlikovanje sveučilišnih i stručnih studijabinarni sustav
sveučilišni studijina fakultetima, na sveučilištima“osposobljava studente za obavljanje poslova u
znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća”
stručni studijina veleučilištima i visokim školama“pruža (..) primjerenu razinu znanja i vještina
koje omogućavaju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces”
promjene u visokom obrazovanju u Hrvatskojrazlikovanje sveučilišnih i stručnih studijabinarni sustav
sveučilišni studijiosposobljavanje za visokostručni
i znanstveni radpovezanost nastave i znanstvenog radaobavezna uključenost u znanstvena istraživanja
stručni studijiosposobljavanje za visokostručni povezanost nastave i stručnog radaobavezna uključenost u radu praksa
stručni studiji
2,5-3 godinenaziv: inženjer
do sada su postojale više škole i
zapošljivostbez mogućnosti daljeg obrazovanja
1
2
3
sveučilišni studiji
diplomski studij4-5 godinanaziv: diplomirani inženjer
poslijediplomski studiju pravilu 2 godinenaziv: magistar znanosti
doktorski studiju pravilu 3 godinenaziv: doktor znanosti..
do sada su na sveučilištima postojali
1
2
3
4
56
7
8
9
10
zapošljivost
zapošljivost
zapošljivost
1
2
3
stručni studiji
zapošljivost
zapošljivost
zapošljivost
sveučilišni studiji1. stupanj (ciklus)preddiplomski studij3-4 godine, 180-240 ECTSnaziv: baccalaureus2. stupanj (ciklus)diplomski studiju pravilu 2 godine, 60-120 ECTSnaziv: magistar struke3. stupanj (ciklus)doktorski studiju pravilu 3 godinenaziv: doktor znanosti..
od sada na sveučilištima se izvode
1
2
3
4
5
6
7
8
1
2
3
stručni studiji
stručni studiji1. ciklus (stupanj)stručni studij3-4 godine, 180 do 240 ECTS bodova naziv: bakalaureus
(bachelor degree)2. ciklus(stupanj)specijalistički
studij1-2 godine, 60 do 120 ECTS bodovanaziv: specijalist struke
(master degree?)
sveučilišni studiji
preddiplomski studij3-4 godinenaziv: baccalaureus
diplomski studiju pravilu 2 godinenaziv: magistar struke
doktorski studiju pravilu 3 godinenaziv: doktor znanosti..
na veleučilištima i visokim školama se izvode
1
2
3
1
2
3
4
5
6
7
8
4
5
stari sveučilišni novi sveučilišni stručni
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
6
7
8
1
2
3
4
56
7
8
9
10
bakalaureusbakalaureusinženjer
diplomiraniinženjer
magistar znanosti
doktor znanosti
specijalist struke
magistar struke
doktor znanosti
• o Bolonjskom procesu• o promjenama u
visokom obrazovanju u Hrvatskoj i o binarnom
sustavu• o studijima na TVZ• o novom studiju
• o statusu i budućnosti• pitanja, prijedlozi..
i
1998
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBUosnovala Vlada Republike Hrvatske 1998.Elektrotehnički odjelGraditeljski odjelInformatički odjelStrojarski odjelPrometni odjel
četrdesetak godina tradicijeoko 5500 studenatado sada diplomiralo 2500 studenatagodišnje upisujemo oko 1000 studenatastručni studiji
već prilagođeni Bolonjskom procesuzavršnostzapošljivost
na Tehničkom veleučilištu su se izvodili i izvode sestručni studijielektrotehnike, graditeljstva, informatike
(prometa), računarstva, strojarstva3 godine, 180 ECTS bodova naziv: bakalaureus
(bachelor degree)
novi studij: 2. ciklus(stupanj)specijalistički studijspecijalizacija elektrotehnika, graditeljstvo, informatika2 godine, 120 ECTS bodovanaziv: specijalist struke
(master degree?)
1
2
3
4
5
• o Bolonjskom procesu• o promjenama u
visokom obrazovanju u Hrvatskoj i o binarnom
sustavu• o studijima na TVZ• o novom studiju
• o statusu i budućnosti• pitanja, prijedlozi..
promjene u visokom obrazovanju u Hrvatskoj sa ciljevima
unapređenje kvalitete nastaveučinkovitost studiranja, tj. ubrzanje studija
Enhancing Engineering Education in Europe
zahtjevi na studijske programe u inženjerstvu
Inženjerski programi trebaju biti usmjereni prema ciljui trebaju postići slijedeće attribute ili kompetencije: • sposobnost da primijeni znanje matematike na inženjerske
probleme• sposobnost da identificira, formulira i riješi inženjerske probleme• sposobnost da projektira sustav, komponentu ili process premaželjenim ili klijentovim potrebama
• sposobnost da koristi tehnike, vještine i moderne inženjerske alateneophodne za praksu
• razumijevanje etičke i profesionalne odgovornosti• sposobnost da komunicira uspješno• sposobnost da surađuje u multidisciplinarnim i međunarodnim
timovima• prepoznavanje potrebe za i sposobnost za cjeloživotno učenje• široko obrazovanje neophodno da se razumije utjecaj inženjerskih
rješenja u društvenom, ekonomskom i globalnom kontekstu• znanje o suvremenim pitanjima
Enhancing Engineering Education in Europe
• novi razvoj znanosti i tehnologije• promjene u zahtjevima poslodavaca• internacionalizacija• pomak od poučavanja prema učenju
(nemati nastavnika u centru nego studenta)• jasne naznake rezultata učenja• … ciljevi učenja…• kontinuirano sudjelovanje studenata i poboljšanje kvalitete• .. prilagođavanje
– o različitim stilovima učenja, – o različitim zanimanjima i sposobnostima studenta– o “manjinama”
• moderne tehnike poučavanja i učenja• razvijanje sposobnosti studenta da uči
Enhancing Engineering Education in Europe
studentima pružamo mogućnosti za razvoj:• znanja iz ekonomike i menadžmenta• interdisciplinarnost.. uzimajući u obzir ekološke i etičke
dimenzije• vještine u timskom radu, komuniciranju i vođenju• cjeloživotno učenje i prilagođavanje inženjera novim
zahtjevima• znanja i vještine koja omogućavaju komuniciranje sa
ljudima drugih kultura• uz stručna, i poduzentička znanja
Enhancing Engineering Education in Europe
novi studij mora biti dovoljno kvalitetno izvedenda omogući studentima stjecanje znanja i vještinaunapređenje statusapotvrdu kvalitete studija
1.rad u manjim grupama ili individualno2.manji broj sati nastave (20 tjedno) ali više
samostalnog rada studenata uz podršku nastavnika
3.nastavnici unaprijed pripremaju sve materijale za studente (web)
4.u ovoj generaciji satnica prilagođena zaposlenima, forum, e-komuniciranje
komuniciranje: specijalistič[email protected]://upisi.tvz.hr/specijalistickihttp://specijalisticki.tvz.hr
prijave u tijeku do 20. prosincatreba izabrati specijalizaciju i grupu predmetaparalelno: razgovor s razredbenim
povjerenstvomrang liste: 16. siječnja u 16 satiupisi: siječanjnastava: veljača
I semestarzajednički predmeti
UPRAVLJANJE KVALITETOMobavezniMahovićVOĐENJE PROJEKATAobavezniČalaVJEROJATNOST I STATISTIKAizborniSuljagić, UrbihaMATEMATIKA obavezniSuljagić, Urbiha
KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINEobavezniKamenovGOSPODARENJE IMOVINOM obavezniUlaga
EKOLOGIJA izborniRužinski
ENGLESKI, NJEMAČKI I KULTURAizborniPuović, Stojaković
II semestarzajednički predmeti
EKONOMIKA I MENADŽMENTobavezniŠtefanić
ENGLESKI, NJEMAČKI I KULTURAizborniPuović, Stojaković
POSLOVNA ETIKA I PRAVOobavezniLugović
zajednički predmeti pojedinih specijalizacija
III semestarpredmeti specijalizacijekoje predmete birate dogovarate s mentoromili s povjerenstvom za razredbeni postupaktj. voditeljem grupe predmeta
graditeljstvo: definirani obvezni predmeti po grupama predmeta, ostalo birate iz raznih grupa predmeta
elektrotehnika i informatika: definirani obvezni predmeti specijalizacije, ostalo birate s mentoromseminarski rad priprema za diplomski
informatika: studijski program će biti dograđen
predmeti s manjim brojem studenata radit će se na ne-klasični način, kroz konzultacije s nastavnikom
izborni predmeti za koje se ne javi dovoljan broj studenata (u pravilu 5) neće se održati
izborne predmete birate s mentorom i kreirate profil koji treba biti istovremeno1.potpun2.profil koji vodi diplomi tj. željenom poslu
IV semestardiplomski: donosite zadatak iz poduzeća u kojem
raditeili birate mentora i s mentorom definirate
(priprema je seminarski rad u III semestru) sadržaj diplomskog rada
radite samostalno sa stalnim konzultacijama tj. podrškom mentora
• o Bolonjskom procesu• o promjenama u
visokom obrazovanju u Hrvatskoj i o binarnom
sustavu• o studijima na TVZ• o novom studiju
• o statusu i budućnosti• pitanja, prijedlozi..
Europski sustav visokog obrazovanja podržava razvoj stručnih studija.
Stručni studiji upisuju više studenata nego sveučilišni.
Ipak, presudna je kvaliteta:1.kvaliteta studijskog programa2.kvaliteta izvedbe – tražimo visoku
angažiranost nastavnika ali i studenata3.kvaliteta znanja i vještina završenih studenata
Status studenata nakon završetka studija ovisit će o našem zajedničkom uspjehu.
Veleučilišta i visoke škole trebaju dalje dokazivanje: kroz izbor nastavnika i izvedbu nastave ali i kroz uspjeh studenata.
• o Bolonjskom procesu• o promjenama u
visokom obrazovanju u Hrvatskoj i o binarnom
sustavu• o studijima na TVZ• o novom studiju
• o statusu i budućnosti• pitanja, prijedlozi..