1)
Diplomski rad Pojava tikova u razvoju deteta
PAGE Diplomski rad Pojava tikova u razvoju deteta
SADRAJ:
3UVOD
4I TEORIJSKI DEO
52 KLINIKA SLIKA
61.1 Monosimptomatski tik
61.2 Polisimptomatski tik
71.3 Generalizovani tik
71.4 il de la Touretov sindrom
91.5 Hronini motorni ili vokalni tikovi
91.6 Kratkotrajni ili prolazni tik
113 ETIOLOGIJA TIKOVA
113.1 Teorija o organskom poreklu tikova
123.2 Teorija komunikacije
123.3 Teorija uenja
123.4 Teorija o psihikom poreklu
133.5 Teorija o psihomotornom poreklu
144 DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA
154.1 Kompulzivni poremeaj
154.2 Spazmi miia
154.3 Horeatini pokreti
154.4Govorni tik i mucanje
164.5 Opsesivno-fobini i opsesivno-kompulzivni fenomeni i
tik
165 TERAPIJA
175.1 Relaksacija
175.2 Reedukacija psihomotorike
175.3 Psihoterapija
175.4 Medikamentna terapija
185.5 Rad sa roditeljima
185.6 Rad sa kolom i predkolskom ustanovom
196 PROGNOZA
19II ISTRAIVAKI DEO
20PREDMET ISTRAIVANJA
20CILJ ISTRAIVANJA
20ZADACI ISTRAIVANJA
20HIPOTEZE
20METODE ISTRAIVANJA
21UZORAK
21ORGANIZACIJA I TOK ISTRAIVANJA
21REZULTATI ISRAIVANJA (ISTRAIVAKI DEO BR. 1)
21GODINE STAROSTI DECE 'TIKERA'
22RED ROENOSTI DECE
23TRUDNOA
23VREME POROAJA
24TOK POROAJA
24PSIHOMOTORNI RAZVOJ
25MOTORNI RAZVOJ
25BROJ LANOVA PORODICE
26BRAK RODITELJA
27BRANO STANJE
27RAZVOJ GOVORA
28PORODINI ODNOSI
28VASPITNI STAVOVI RODITELJA
29FIZIKO KANJAVANJE
30DISKUSIJA REZULTATA I DELA
31ANALIZA PODATAKA IZ DOSIJEA KOJI SU BILI DOSTUPNI ZA
ISTRAIVANJE ( ISTRAIVAKI DEO BR. 2 )
35DISKUSIJA REZULTATA II DELA
36ZAKLJUAK
37LITERATURA:
UVOD
Davno je napisano da sve srene porodice lie jedna na drugu, a da
je svaka nesrena na svoj nain. Ima li teeg saznanja za roditelje od
onog da im dete ima tekoe u razvoju i da odrastanje njihovog deteta
nee biti isto kao kod ostale dece? Svaki roditelj ovakvog deteta na
ovo pitanje dae odrian odgovor. Zato je potrebno da se ovakvom
detetu nau na usluzi lekari, psiholozi, pedagozi, ali i uitelji i
vaspitai kako bi mu ivot uinili to lakim i lepim.Dete s tekoama u
razvoju zahteva angaovanje ne samo svoje porodice, ve i okruenja u
kome ivi a postavlja se pitanje koliko je nae drutvo zrelo da
prihvati injenicu da je takvo dete samo dete i da ima svoj svet iz
koga ne moe da izae bez pomoi roditelja, kole ili vrtia i vrnjaka i
koliko su drutvene institucije u stanju da roditeljima prue
adekvatnu pomo. Roditeljima takve dece neophodni su razumevanje i
konkretna pomo drutva i sredine u kojoj ive.Vaspitai u ovakvim
situacijama mogu odigrati vrlo bitnu ulogu jer ako se deca ue od
malih nogu da postoje njihovi vrnjaci kojima ivot nije ba naklonjen
i mui ih neka boljka ili nisu spretni u igri poput njih i ne mogu
da recituju jednako lepo kao oni, onda e stasavati generacije
mladih koje e biti u stanju da prue ruku svojim drugarima s nekom
nevoljom, a to i jeste jedan od ciljeva vaspitaa.Upravo zbog toga
na je zadatak da ovakvo dete uvedemo u isti onaj svet u kome i mi
ivimo i da mu pokaemo da i uz smetnje koje ima moe uivati u ivotu i
traiti svoj put u njemu, a mi emo biti uz njega da mu pomognemo
kada god to budemo mogli.
Na kraju ovog uvodnog izlaganja, moemo konstatovati da tikovi
nisu samo medicinski problem ve imaju posledice po ukupno
funkcionisanje deteta, jer deca koja boluju od tikova imaju slabiji
uspeh u koli, manje su prihvaena od svojih vrnjaka i imaju vei broj
dodatnih problema kao to su mucanje, nono mokrenje, noni strah.I
TEORIJSKI DEO 1 ODREENJE POJMA TIK Tikovi su brzi, nevoljni,
neritmini, iznenadni pokreti grupe miia ili delova tela koji se
ponavljaju u nepravilnim vremenskim intervalima. Mogu oponaati neke
aspekte ili fragmente normalnog ivota i ne traju due od sekunde.
Rater i saradnici (Rutter et al., 1995.) smatraju da su tikovi
povezani sa smanjenjem samopouzdanja, potekoama u porodinom ivotu,
koli, poslu i manjom drutvenom prihvaenou. Pod tikovima se takoe
podrazumeva glasovna produkcija naglog nastanka koja nema svoju
svrhu. Oni su prividno korisni, dok su u sutini neprimereni
stvarnim potrebama. Dete ima neizdrivu potrebu da tik ponovi i
svako spreavanje poveava napetost, a izvrenje je smanjuje, ali
napetost se iznova javlja i potreba za izvrenjem tika se ponovo
pojavljuje. Za sve nas koji nemamo tikove, taj oseaj se najbolje
moe uporediti sa ujedom komarca. Svrab koji oseamo moemo ignorisati
na neko vreme, ali nakon prvog eanja svrab postaje jo nesnosniji,
pa smo primorani da nastavimo sa jo intenzivnijim eanjem na mestu
uboda (Stoljevi 2000). Ovi nevoljni pokreti mogu zahvatiti sve
delove tela, ali su ipak najei na podruju lica (kapaka, usana,
nosa, jezika), a njihova uestalost se smanjuje kako se oni
premetaju na donje delove tela. Javljaju se samo u budnom stanju (u
snu se ne javljaju) i mogu se ponoviti na zahtev ispitivaa (Mari
1998).
Jedna od najznaajnijih karakteristika tikova jeste da se oni
vremenom premetaju sa jednog dela tela na drugi deo tela. Oni mogu
menjati svoj intenzitet, ali isto tako mogu nestati pa se ponovo
pojaviti. Tikovi ne ometaju voljne radnje, ve se mogu pojaviti kao
neka vrsta pratnje.
2 KLINIKA SLIKA
Ovi neeljeni pokreti najee nastaju u situacijama napetosti i
poveane strepnje. ee se javljaju kod deaka nego kod devojica i
najee se pojavljuju izmeu 7 11 godine ivota. U tom periodu
prevalencija (broj novih sluajeva bolesti u definisanoj populaciji
i odreenom vremenu) ovog poremeaja je oko 5%. Njihova uestalost
zavisi od starosti (najvea je meu sedmogodinjacima, retko se javlja
pre etvrte godine i jo ree se pojavljuje u mladosti i odraslom
dobu). Podaci do kojih su u svojim istaivanjima doli Rater i sar.
(Rutter et al.,1995) pokazuju da su deca 5 do 12 puta sklonija tik
poremeajima nego odrasli i da muke osobe ee pate od ovog poremeaja
nego enske. Iako druge demografske karakteristike nisu sistematski
istraene, neki autori tvrde da su ovi poremeaji ei kod belaca i
orijentalnih rasnih grupa.Decu koja imaju tikove karakterie poviena
agresivnost, anksioznost, neposlunost, poremeaj spavanja, izmenjeni
odnos sa drugima, a nisu retki ni enureza (nekontrolisano dnevno
ili nono mokrenje) i enkopreza (nekontrolisano isputanje fekalija
kod dece). Porodini odnosi dece tikera su vrlo esto izmenjeni i
napeti; oko 30% roditelja ove dece ima neki psihijatrijski poremeaj
(Nikoli 1982).Kao i kod mnogih drugih deijih psihijatrijskih
bolesti i kod tikova postoji nesigurnost i neslaganje o tome kako
ih je najbolje grupisati i kategorizovati.
Bojanin (1985) je tikove podelio na: - monosimptomatske; -
polisimptomatske; - generalizovane tikove i
- il de la Touretov sindrom kao posebnu vrstu tika. Pod
monosimptomatskim tikom on podrazumeva samo jedan oblik tika. Ako
je re o polisimptomatskom tiku, onda su udruena dva ili tri oblika
tika i to obino u predelu glave i ramenog pojasa. Kada tik zahvata
sve delove tela (od glave, preko trupa, pa do donjih ekstremiteta)
onda govorimo o generalizovanom tiku. 1.1 Monosimptomatski tik
Monosimptomatski tik je najei oblik tika i javlja se u predelu
muskulature lica. Porodica i okolina ovu pojavu najee shvata kao
lou naviku ili se pak ova pojava povezuje sa nekom realnom
postojeom drai koja joj je prethodila (npr. konjuktivitis koji je
proao, noenje naoara koje je smetalo detetu, ili zabacivanje iki
trzanjem glave radi nametanja kose).
Nekad se ak pojava tika povezuje sa imitacijom slinog ponaanja
vienog u okolini. Jedan sluaj koji je Bojanin (1985) ispitivao bio
je tik u vidu mrdanja nosa. Sve je zapoelo tako to je devojica,
koja je kasnije dobila tikove, zavolela zeeve, hranila ih, igrala
se sa njima i imitirala ih kako mrdaju njukice dok jedu travu. Kada
je devojica prestala da via zeeve, ova radnja mrdanja nosa se
nastavila i prerasla u tik. Ova vrsta tikova u najveem broju
sluajeva iezava i vie se ne pojavljuje, ili pak iezne pa se opet
pojavi, ali sada na nekom drugom mestu.Vrenje tika se odvija u
predelu voljne muskulature, ali ne ometa voljne pokrete.
Ukoliko se dete uzdrava od vrenja tikova oni se usitnjuju i mogu
imati tendenciju rasipanja na niz drugih delova tela, a nove
lokacije su nepredvidive.
Uestalosti tikova doprinosi napetost koja obuzima dete. Oni su
uestaliji u nekim situacijama, na primer: dok dete gleda napet
film, pred kraj kolske godine i tokom kriznih perioda kako u koli,
tako i kod kue (u porodici), da bi se smetnje smanjile ili ak i
iezle kad dete ode na raspust.
1.2 Polisimptomatski tik
Polisimptomatski tikovi se najee javljaju nakon faze
monosimptomatskih tikova koji su se javljali jedanput ili vie
puta.
Oblici ovih tikova se smenjuju i pojavljuju se u nekim novim
kombinacijama. Izmeu prve i druge kombinacije najee se moe
primetiti period zatija, kada se pomisli kako je sve konano prolo,
ali se nakon jednog takvog zatija tikovi ponovo pojavljuju, ali
ovog puta u drugoj kombinaciji.
Ovaj oblik tika se najee moe sresti u sluajevima intenzivnog
pritiska na linost deteta (npr. insistiranje na prevebavanju
levorukosti, tano odreeni oblici dranja tela, kao i obrasci
ponaanja koje dete ne moe da prihvati, iako neprestano pokuava da
realizuje iste).
Polisimptomatski tikovi se vrlo esto javljaju i kod
hiperkinetike dece (izuzetno aktivna deca) pred koju okolina
stavlja, za njih, neizvodljive zahteve.
Deca koja poseduju ovu vrstu tika usteu se u ispoljavanju svojih
motornih radnji, oseaju se zbog toga postienom, a vrlo esto i
krivom. Ovakva deca su u stanju izuzetne napetosti i tuge, bez
obzira na smeh koji manifestuju i pokuaj da zanemare probleme.
1.3 Generalizovani tik
Generalizovanim tikom se naziva pojava naglog, neosmiljenog
pokreta koji se rasprostire po itavom telu. Na primer: deak koji
dok se eta dri se za maminu ruku, zabacuje glavu i izbacuje nogu
nazad i u stranu. Ili drugi deak koji zabacuje glavu, lako zabacuje
telo i poskakuje, to je vrlo upadljivo.Deca sa ovim pokretom imaju
potrebu da kontroliu svaki deo svoga tela i svaki svoj pokret, ali
time se tik samo usitnjuje i rasipa u sve sitnije trzajeve.
Ponekad, ako je ta kontrola uspena, moe se pojaviti ukrueno i udno
dranje tela. Deca koja poseduju ovu vrstu tika, optereena su
kontrolom ponaanja psihomotorike, govore kratkim reenicama i priaju
radije o onome to opaaju u okolini, nego o onome to oseaju. Ovakva
deca su naprasita, osetljiva na primedbe, esto se povlae u sebe
odajui kliniku sliku snienog raspoloenja i takoe se oseaju
neprihvaenom.
1.4 il de la Touretov sindrom
il de la Touretov sindrom se javlja vrlo retko kao poslednja
faza tika, ili moda bolje reeno, kao komplikacija u razvoju tika.
Sa svime onim to ga karakterie, predstavlja poremeaj koji se granii
sa poremeajima ija je osnova u nekim degenerativnim procesima
centralnog nervnog sistema (CNS-a). Autor il de la Touretovog
sindroma, po kome je ovaj poremeaj i dobio ime, u jednoj svojoj
studiji naglasio je tri simptoma koje ine osnovu ove klinike slike,
a to su:
1. nekoordinisanost motorike,
2. eholalije (automatsko podraavanje i ponavljanje rei i reenica
koje je subjekt upravo uo) i
3. koprolalije (brbljanje runih rei, neodoljiva potreba da se
izgovaraju lascivne rei).
Neto kasnije ova klinika slika se dopunjuje znacima prisilnih
radnji, fobija, a ponekada i epizodama sumanosti. Graham i sar.
(Graham et al. 1999).
U klinikom iskustvu koje je Bojanin (1985) imao prilikom
istraivanja tikova, Touretov sindrom se javlja u obliku
generalizovanih tikova koji se polako razvijaju iz manje sloene
forme ovog poremeaja. Uz tikove ove vrste vrlo esto se javljaju i
neke od prisilnih radnji koje je teko razdvojiti od tika, pa mogu
initi prelazne oblike izmeu kompulzivnih ponavljajuih pokreta tika
i prisilnih sloenijih pokreta neke druge aktivnosti (na primer:
trzaji ramena se udruuju sa trzajima ruke, a ovi sa prisilom
dodirivanja zidova, predmeta ili osoba). Nakon prethodno navedenih
simptoma javljaju se fonatorni tikovi razliitog oblika. Najee su to
gukanja i groktanja i razni povici nakon ega sledi naglo, praskavo
i prisilno izgovaranje rei koprolalikog (koprolalija-neodoljiva
potreba izgovaranja runih rei) ili ak psovakog sadraja. Kao zavrna
faza javlja se besmisleni strah (na primer: strah od kontrolora u
tramvajima, strah od milicionera) kome se dodaje sumanuti psihotini
sadraj iju osnovu ine interpretacija pojava iz okoline pacijenta. U
ovoj fazi razvoja ovog poremeaja dominiraju visok stepen strepnje,
visok stepen inhibicije intelektualnih funkcija i aktivnosti,
povlaenje iz drutvene zajednice i psihotina uznemirenost, a klasina
simptomatologija tika se gubi (Nikoli 1982).
Psihotine epizode nestaju, ali se ponovo vraaju i na najmanju
provokativnu situaciju. Ponekad su jasno izraene, a ponekad je teko
odluiti da li se radi o psihotinom procesu ili o nekoj
opsesivno-kompulsivnoj radnji. Prognoza il de la Touretovog
sindroma je vrlo ozbiljna na dalji tok socijalizacije. Tekoe u
profesionalnom osposobljavanju su vrlo esto neminovne (pogotovo
kada je re o osobama mukog pola). Snaga i spretnost motorike nisu
ometeni, ali stalni trzaji i fonatorni tikovi onemoguavaju rad u
kolektivu i odreenu dozu urednosti i tanosti. Grubi manipulativni
poslovi, kao i poslovi u domainstvu su sasvim izvodljivi, ali se
osobe sa ovim poremeajima bre zamaraju i lako gube koncentraciju.
Intelektualna aktivnost je takoe izvodljiva uz prethodno navedena
ogranienja. Ne treba zaboraviti da su ove osobe izuzetno
povredljive i naprasite, to direktno utie na konflikt i odustajanje
od aktivnosti koja ima kolektivni karakter.
Kaplan i sar. (Kaplan et al., 1994) su tikove podelili na sledei
nacin: hronine motorne ili vokalne tikove; kratkotrajne ili
prolazne tikove i il de la Touretov sindrom.Ovu podelu takoe
podravaju i Rater i sar. ( Rutter et al., 1995)1.5 Hronini motorni
ili vokalni tikovi
Ova grupa tikova, hroninih ili motornih, ali ne oba zajedno,
javlja se povremeno ili skoro svakog dana due od godinu dana i
pojavljuje se do osamnaeste godine ivota. Najrizinija grupa su
deaci u kolskom dobu, ali tana uestalost ove pojave nije poznata
(Popovi-Deui 1999).Prouavanja jednojajanih blizanaca pokazuju da
postoji velika verovatnoa da ako se tik pojavi kod jednog blizanca
da e se pojaviti i kod drugog. Ovo potvruje vanost naslednog
faktora.
Hronini motorni ili vokalni tikovi se javljaju u ranom
detinjstvu. Njihov intenzitet raste, a potom se smanjuje, a mesto
njihovog pojavljivanja je slino mestu prolaznih tikova. Hronini
vokalni tikovi su mnogo rei od hroninih motornih tikova. Vokalni
tikovi nisu glasni i jaki, sastoje se od groktanja ili drugih
zvukova koje uzrokuju grenja grudnog koa, abdomena ili dijafragme i
ne stvaraju se prvenstveno u glasnim icama, dok motorni uglavnom
obuhvataju oi, lice, glavu, vrat i donje ekstremitete.Deca kod
kojih se ovi tikovi javljaju izmeu este i osme godine najlake i
najbre se lee. Simptomi traju etiri do est godina i prestaju u
ranoj adolescenciji. Leenje je tee kod dece gde tikovi zahvataju
udove i trup nego kod dece koja imaju samo facijalne tikove.
Psihoterapijom se mogu umanjiti sekundarni emocionalni problemi
nastali usled tikova. Neke studije su pokazale da su
bihejvioristike tehnike dale dobre rezultate u leenju hroninih
motornih ili vokalnih tikova.
1.6 Kratkotrajni ili prolazni tik
Prolazni tik se sastoji od jednog ili vie motornih ili vokalnih
tikova koji se javljaju vie puta dnevno, skoro svakog dana bar
etiri nedelje, ali ne due od dvanaest uzastopnih meseci. Ovaj tik
se pojavljuje pre osamnaeste godine. Ako je ikada ranije bila
postavljena dijagnoza bilo Touretovog, bilo hroninog motornog ili
hroninog vokalnog tika, onda se dijagnoza ovog tika ne
postavlja.
Kratkotrajni tikovi su ili organskog ili psihogenog porekla, dok
su neki nastali ak kombinacijom ovo dvoje. Najvei broj organskih
tikova pree u Touretov sindrom, dok psihogeni tikovi najee spontano
nestanu. Oni tikovi koji preu u hronian motorni ili vokalni tik
najee sadre elemente i organskog i psihogenog porekla. Kod svih
vrsta tikova dolazi do pogoranja usled stresa i anksioznosti, ali
ne postoje dokazi da stres ili anksioznost uzrokuju tikove.
Kod veine ljudi kratkotrajni tik ne prelazi u ozbiljniju i
problematiniju vrstu tika. Njihovi tikovi nestaju potpuno ili se
ponovo javlju kad su izloeni stresu vie nego obino. Samo kod malog
procenta ljudi prolazni tikovi prelaze u hronine motorne ili
vokalne tikove ili pak Touretov sindrom. Uoavanje razlika izmeu
prolaznog tika, hroninog motornog ili vokalnog tika i Touretovog
sindroma moe se postii samo posmatranjem tokom dueg vremenskog
perioda.Na ovom mestu emo navesti rei osamnaestogodinje
pacijentkinje koja objanjava kako su joj se pojavili prvi tikovi:
Pre otprilke pet godina moj brat je zavrio osmi razred. Doao je
prijemni kao i upis u srednju kolu. Njega to nije jako
zabrinjavalo, pa se i nije trudio da mnogo ui. Moji roditelji su
poeli da vre pritisak na njega i u kui je svakog dana vladao nemir
i buka... Devojica dalje navodi kako je tenzija u kui bila kao
nikada ranije. Posledice nerviranja su ostavile najgori utisak
upravo na nju. Javili su joj se tikovi. Oni su se izraavali kao
neko drmanje glavom. Kako je vreme prolazilo tikovi su se
pogoravali i preli na ostale delove tela, na ruke, na noge itd. Vid
izraavanja im je bio isti kao i kod glave ( ruke i noge su joj se
tresle i drmale), a zatim se pojavilo i treptanje oiju. Mogla je da
ih kontrolie, ali samo kratkotrajno. Roditelji su se jako zabrinuli
jer nisu znali ta joj se dogaa. Do tada nisu bili upoznati sa reju
tik. Razgovarali su sa njom i saoptili joj da su odluili da je vode
kod lekara. Za nju je to bilo neto strano, pomislila je da poinje
da ludi. ( Stoljevi 2000).U poetku nije jasno da li e tik nestati
ili e prei u hronino stanje. Lekari preporuuju da lanovi prodice u
poetku obraaju to manje panje na tikove jer obraenje panje dovodi
do pogoranja stanja. Ali, ukoliko su tikovi intenzivni i kode
zdravlju pacijenta ili ukoliko su praeni ozbiljnim emocionalnim
smetnjama preporuije se da se urade kompletni psihijatriski i
neuroloki pregledi. Leenje zavisi od ozbiljnosti situacije i
procene lekara. Psihofarmakologija nije preporuljiva, osim kada su
simptomi neuobiajeno jaki i onesposobljavajui. Bihejvioristike
tehnike su pokazale dobre rezultate i kod ove vrste tikova.
3 ETIOLOGIJA TIKOVA Tikove mogu uzrokovati razliiti dogaaji.
Neki od tih dogaaja su:
- medicinski postupci (npr. operacija krajnika); - jak strah
(npr. napad psa); - prisustvovanje neugodnim dogaajima; -
izdravanje telesnih kazni i - zarazna oboljenja (naroito nosa, plua
i kapaka).
I mesto oboljenja ima uticaj na izbor organa koji je pod
tikom.
Tikovi kaljucanja se vrlo esto pojavljuju nakon operacije
krajnika, a treptanje nakon povrede ili zapaljenja kapaka.
Zabeleeno je ak da i ogranienje kretanja (nepokretnost udova) moe
biti uzrok pojavljivanja tikova udova. Mogue je, takoe da se pri
pojavi konjuktiva javi uestalije treptanje. Iezavanje konjuktiva ne
uslovljava uvek i prestanak uestalog treptanja. Ono ostaje jo neko
vreme kao automatizivana radnja, a pokuaj da se voljno prekine raa
napetost. To opet pojaava samu radnju kojom se ta napetost razreava
i tako se formira monosimptomatski tip treptanja. Isto se deava kod
dece koja nose duu kosu na elu, te je zamahivanjem glave otklanjaju
sa oiju. Ova radnja naglih trzaja ostaje i kada roditelji oiaju
dete, kao automatizovana motorna aktivnost. Shodno svemu ovom,
postoji vie teorija koje objanjavaju uzrok i nain nastajanja
tika.
3.1 Teorija o organskom poreklu tikova
Neznatne organske promene mogu se primetiti kod dece kod kojih
su tikovi udrueni sa epilepsijom, grenjem miia, diskenzijom ili
stereotipijom. Ove promene takoe mogu se uoiti kod dece koja su
imala horea minor (nervna bolest koja se ispoljava kao stalno
ponavljanje trzaja nekog miia ili grupe miia, a poveava se sa
emocionalnim uzbuenjem), ali ih treba razlikovati od horeatinih
kretnji, klonikih trzaja i spazma. Ovaj pravac ima vre uporite kod
generalizovanih tikova Touretovog sindroma. U prilog organskog
porekla ove vrste tikova govore rezultati testiranja na WISC-u,
Rorahu i Bender-Getaltu. Radi dijagnoze ovih poremeaja neophodno je
uraditi iscrpan neuroloki pregled, RTG, EEG, labaratorijska
ispitivanja, ali i psiholoka testiranja.
3.2 Teorija komunikacije
Po ovoj teoriji tik predstavlja neku vrstu komunikacije pri kome
dete tikom ispoljava spreenu i suzbijenu agresivnost. Kao to je
poznato suzbijena agresivnost vrlo esto pronae put da se na neki
indirektan nain ipak izrazi. Da li e to biti gledanje filmova
agresivnog sadaraja, neki vid igre koji sadri elemente agresije ili
kao to je sluaj kod dece tikera ispoljavanje agresije kroz brze
nevoljne pokrete, zavisi iskjuivo od prirode deteta.3.3 Teorija
uenja
Prema ovoj teoriji tik je refleksni miini odgovor na odreenu
ponovljenu dra. Pretpostavlja se da su tikovi uslovni odgovori koji
smanjuju napetost prvobitno izazvanu povreujuim okolnostima.
Povreujua okolnost je izazvala jak strah i odgovor bega ili napada.
Ako ovaj odgovor, odnosno pokret prekida podraaj, pokret e biti
pojaan i potkrepljen. Preko procesa generalizacije drai, uslovljeni
strah moe biti izazvan i umanjen izvrenjem pokreta.
3.4 Teorija o psihikom poreklu
U okviru ove teorije postoji vie pristupa koji su proistekli iz
razliitih kola i pravaca u psihologiji.Korbe (Korbet, 1977) prema
Tadi, 1988) je u svojim istraivanjima pronaao veliki broj prateih
simptoma tika kao to su: agresivnost, strepnja, neposlunost,
izmenjeni odnos sa drugima, bes, poremeaj spavanja, mokrenje,
defekacija, opsesivnost, depresija, afektivna nezrelost, poviena
dvojnost, hipohondrini sindromi, stidljivost, samovoljnost,
sadistike tenje i oseajna napetost.Pokuaji koji su imali za cilj da
decu tikere klasifikuju po tipovima linosti nisu urodili plodom.
Korbe (Korbet,1977) prema Tadi 1988) takoe navodi da oko 30% dece
tikera ima roditelje sa psihijatrijskim problemima. Pored toga oko
25% roditelja i oko 5% brae i sestara tikera takoe ima tikove.
Majke dece sa tikovima su vrlo esto napete, uplaene, preterano
popustljive, ili pak nasilne i tee ka savrenstvu, zbog ega teko
podnose tikove svoje dece, postaju zaplaene i agresivne i opominju
dete da prestane sa tikom, a ponekad ak i kanjavaju svoju decu. Sve
ovo dovodi do smetnji i poremeaja u razvoju dece. Napred navedena
teza kazuje kako su tikovi direktno vezani za porodine odnose.
Psihodinamsko uenje u prvi red istie promene linosti tikera i
njegovih roditelja pri emu se moe zakljuiti da tik ima svoju
psihogenezu i ulogu u psihodinamikoj ravnotei linosti i porodice.
Prema ovom uenju tik je izraz prisutnog sukoba u porodici. Uzrok
sukoba su agresivne tenje i njihovo ispoljavanje, a ogranienja u
ispoljavanju agresije dolaze od strane porodice koja slabo podnosi
agresivnost. Ogranienja mogu doi i iz vlastitog nad-ja koji je
sainjen od prihvaenih roditeljskih stavova. Uzimajui sve ovo u
obzir tik predstavlja prikriveni, iskrivljeni i poremeeni nain
izraavanja agresije koja ima potrebu da se ostvari kroz miie na
neposredan, prikriven ili simbolian nain (Cameron, 1963) prema Tadi
1988). Psihoanalitiari tikovima pripisuju simbolino polno znaenje.
Oni smatraju da tik otkriva prisustvo miinog erotizma i prikrivenu
masturbaciju. Oni, takoe napominje da su tikovi praeni oseanjem
krivice jer roditelji svojim stavom nameu detetu misao da svojom
voljom moe pobediti tik. ak i pod uslovom da tik ima neko simbolino
polno znaenje, ono je toliko udaljeno od svesti deteta da je
nemogue da ga dete prepozna (Klajn 1950) prema Tadi 1988).3.5
Teorija o psihomotornom poreklu
U prilog miljenju da su tikovi u prvom redu psihomotorni
poremeaji, govori injenica da su esto udrueni sa poremeajima
kretnji ili usporenim razvojem pokretnosti. Deca tikeri imaju
smanjene mogunosti da nadziru neuromiini rad i zbog toga
neispoljene agresivne tenje nalaze nain, naroito kod deaka ija je
agresivnost poviena, da se ulau u miie. Sagledavanje uzroka tikova
bie potpunije ako se sagleda znaaj uzajamnog delovanja pokreta i
psihikih inilaca u njihivom nastajanju. Oigledno je da je
izraavanje preko neuromiinih jedinica omogueno slabim usklaivanjem
i meudelovanjem ovih celina, koje se razgrauju u stanjima
napetosti, naroito poviene agresivnosti, koja je prvobitno remetila
psihiku organizaciju i organizaciju pokreta.Voljne nervno-miine
celine mogu da deluju samostalno i odvojeno od ostalog miinog
sklopa jer je i razvoj voljnih pokreta poeo od pojedinanih miinih
napetosti i pokreta koji su se osmiljavali oko igre. Kako tik ima
tenju da se premeta sa jednog dela na drugi deo, moe se
pretpostaviti da su psihika organizacija i organizacija pokreta u
celini nedovoljne i da je spremnost ka razgradnji i povredljivosti
pojedinih neuromiinih celina, razliitog stepena.Oponaanje neke, za
dete, znaajne osobe ima veliki znaaj u nastajanu tika. Ovo moe biti
uzrok pojave tika kod vie uenika (iji uitelj ima neki oblik tika,
neku drugu kretnju ilitelesni nedostatak koji je pogodan za
oponaanje).Ovom pogoduje deija povodljivost i potreba za
poistoveivanjem sa osobom koja ima znaajnu ulogu u njihovom ivotu.4
DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA
U smislu diferencijalne dijagnoze tik treba razlikovati sa
itavim nizom poremeaja koji se manifestuju na slian nain ili mu se
pridruuju, a to su:
kompulzivni poremeaji; spazmi miia; horeatini pokreti; govorni
tik i mucanje i opsesivno-fobini i opsesivno-kompulzivni fenomeni i
tik.4.1 Kompulzivni poremeaj
Bojanin (1985) smatra da je osnovna razlika izmeu tika i
kompulzivne krize u tome to se tik javlja pri jasnoj svesti i moe
se ponoviti na zahtev ispitivaa. Izvoenje veine tikova se moe
prekinuti, suzbiti, uzdrati ili odgoditi na krae vreme. Ovo se ne
moe uiniti sa kompulzivnom krizom pri kojoj se gubi svest, a ni
tokom tzv. Deksonovog epileptikog napada pri ouvanoj svesti.
4.2 Spazmi miia Po Medu i Frindelu (Meige i Freindel 1907) prema
Bojaninu, 1985), spazam nastaje kao motorna reakcija na bolnu
iritaciju bilo kog dela refleksnog luka. Tik za njih predstavlja
neto sasvim drugo. U izvoenju tika zastupljena je koordinacija
motorne aktivnosti i sistematizovanost motorne aktivnosti na osnovu
ega se zakljuuje da odreenu ulogu u izvoenju tika ima kora mozga.
Spazam je parcijalni ili tonini ili klonini gr miia, ali njemu
prethodi bol. Njime se bol ublaava i traje onoliko dugo koliko
traje iritacija toga podruja (nervno-miinih jedinica) u sklopu
refleksnog luka.
4.3 Horeatini pokreti
Horea je nervna bolest koja se ispoljava kao stalno ponavljanje
trzaja nekog miia ili grupe miia. Poremeaj pokreta se poveava sa
emocionalnim uzbuenjem (Krsti 1996). Ovi pokreti su nedefisanog
oblika za razliku od strukturisanog pokreta tika. Tonus miia dece
sa horeom je znaajno snien za razliku od tonusa miia dece sa
tikovima. Dete sa horeom je bledo i umorno, dok je opte stanje
deteta tikera dobro. Ako dijagnoza nije sasvim jasna treba uraditi
labaratorijsku obradu koja e svojim tipinim nalazima ukazati na
horeu (kod tikova labaratorijski nalazi su uredni).
4.4 Govorni tik i mucanje
Na osnovu profesionalnog iskustva Bojanina (1985) mucanje se
javlja naizmenino sa pojavom tika. Poznato je da se osobe koje su
zahvaene intenzivnim mucanjem ponekad koriste i ritmikim pokretima
ruku (npr. jedan mladi je sebi olakavo govor tako to je sebe
ritmiki udarao u bedra stisnutom pesnicom).Bez obzira da li se radi
o tiku ili mucanju oni se moraju podvrgnuti tretmanu koji deluje na
celokupnu organizovanost psihomotorike i linost tretirane
osobe.
4.5 Opsesivno-fobini i opsesivno-kompulzivni fenomeni i tikOvi
fenomeni esto prate tikove i prepliu se sa njima inei neke prelazne
oblike. Jedan deak je sa inteligencijom u okviru gornje granice
debiliteta pored naglih i kratkih trzaja glavom (to je
predstavljalo tikove) imao i prisilu pljuckanja i dodirivanja
predmeta i osoba to mu je onemoguavalo pohaanje nastave u
specijalnoj koli. Kasnije je kod ovog deaka formirana klinika slika
prisilne neuroze. Drugi deak je imao otresanje leve ruke kao da je
mokra. Ova radnja e pre spadati u prisilne radnje, nego u oblike
kojima se manifestuje tik. Ovim stiemo do granice gde se tik
susree, udruuje i sjedinjuje sa psihijatrijskim poremeajima
deteta.
5 TERAPIJA
Terapijski pustupak se obavlja paralelno na dve strane.
Istovremeno se radi sa detetom i sa socijalnom sredinom.
Rad sa detetom podrazumeva:
relaksaciju; reedukaciju psihomotorike;
psihoterapiju i medikamentnu terapiju.5.1 Relaksacija
Relaksacija ima zadatak da doprinese reintegraciji doivljaja
telesne celovitosti i vlastite postularnosti. Pored toga, sniava
razdraljivost centralnog nervnog sistema (Bojanin 1985).
5.2 Reedukacija psihomotorike
Reedukacija psihomotorike ima zadatak da reorganizuje eme
motornih aktivnosti. Primenjuju se vebe kontrole impulsivnosti i
raznovrsni oblici ritmikih vebi. Tretman se dopunjuje i drugim
serijama vebi, prema potrebi i zavisno od linosti deteta i oblika
klinikih manifestacija. Kod tikova kod kojih se javljaj poremeaj
govora potrebno je ukljuiti govorne vebe (Bojanin 1985).
5.3 Psihoterapija
Psihoterapija usmerena ka detetu, moe da se ogranii na bilo koji
metod kratke povrinske psihoterapije, udruene sa relaksacijom.
Ukoliko se radi o deci sa jasnim opsesivno-fobinim crtama ili
opsesivno-kompulzivnim ili ak klinikim manifestacijama neophodno je
primeniti psihoterapiju koja zahvata dublje strukture linosti i
koja se planira na dui rok. Koristi se onaj psihoterapijski metod
za koji se terapeut, lan tima, obuio (Bojanin 1985).
5.4 Medikamentna terapija
Ova terapija se primenjuje kod svakog upornog monosimptomatskog
tika kod koga ne pomau mentalno higijenske mere i reedukacija. Ova
terapija podrazumeva este promene, dopune i smenjivanja, a sve to
shodno klinikoj slici.
Posebno leenje se sprovodi kod tikova generalizovanog tipa i
Touretovog sindroma. Neki autori su Touretov sindrom pokuali da ree
neurohirukim putem, ali uspeh nije bio potpun.
Rad sa socijalnom sredinom deteta obuhvata:
rad sa roditeljima i
rad sa kolom i predkolskom ustanovom.5.5 Rad sa roditeljima
Rad sa roditeljima deteta sastoji se u pomoi da ostvare uvid u
probleme koje dete ima, kao i u dinamiku odnosa u porodici sa eljom
da im olaka da nau u sebi mogunosti za ostvarivanje spontanije i
manje napete atmosfere u meusobnim komunikacijama. Koriste se
metode savetovanja i povrinske psihoterapije (Bojanin 1985).
5.6 Rad sa kolom i predkolskom ustanovom Rad sa kolom i
predkolskom ustanovom se sastoji u ostvarivanju saradnje sa strunim
timom kole, odnosno vrtia (psiholog, defektolog i pedagog) a preko
njega sa nastavnicima, vaspitaima i grupom dece. Oekuje se da kola
i vrti postanu tolerantniji prema nekim osobenostima koje dete
ispoljava, a okolina vrnjaka tolerantnija prema smetnjama u okviru
klinike slike tika. Na taj nain se smanjuje pritisak na linost
deteta, to je bitno za uspenost tretmana smetnji koje ono ispoljava
(Bojanin 1985).
U sluajevima monosimptomatskog ili polisimptomatskog tika
terapiju moemo ograniiti na mentalno higijenske mere, relaksaciju,
reedukaciju, psihoterapiju i rad sa porodicom, dok u sluajevima
dugotrajnih polisimptomatskih ili generalizovanih tikova moramo
ukljuiti i medikamentnu terapiju.
Kod generalizovanih tikova takoe je neophodno ukljuiti rad sa
kolom (ili vrtiem) i okolinom. Meutim, kod Touretovog sindroma
situacija je neto drugaija. Medikamentnu terapiju treba
primenjivati dugo i stalno je prilagoavati stanju klinike slike.
Pored medikamenata neophodna je psihoterapija, reedukacija i
mentalno higijenski tretman.
Znai: TIK SE U NEKIM SLUAJEVIMA MOE TRETIRATI SAMO REEDUKACIJOM
I PSIHOTERAPIJOM, ALI NIKADA SAMO MEDIKAMENTIMA. 6 PROGNOZA
Najvei broj tikova traje od nekoliko dana do nekoliko nedelja,
nakon ega nestaje. Ponekad tikovi mogu trajati mesecima. Touretova
bolest traje godinama, a nekad i celog ivota. to je klinika slika
laka izgledi da tikovi nestanu su vei i obrnuto.
Kod Touretovog sindroma gde je klinika slika teka mogue je
oekivati i dublje promene linosti, nedrutvena i prestupnika
ponaanja.
Najbolju prognozu imaju tikovi koji su nastali izmeu este i osme
godine ivota. U nekim istraivanjima dolazi se do zakljuka da je
izleenje mogue kod 2/5 sluajeva, a poboljanje kod ak 1/2 .II
ISTRAIVAKI DEORadi bolje preglednosti rezultata istraivaki deo je
podeljen na dva dela.U prvom delu su podaci o: starosti dece
''tikera'', njihovom optem psiho-motornom stanju, trudnoi i poroaju
njihovih majki i porodinom stanju ove dece. Ovi podaci se odnose na
svu decu (ukupno tridesetoro dece) koja su izmeu 2000. i 2004.
godine bila zavedena u Deijoj bolnici u Novom Sadu pod dijagnozom
tika.
U drugom delu su kompletni podaci iz dosijea dece i oni
obuhvataju itavu genezu poremeaja. Na alost, nisu svi dosijei bili
dostupni istraivanju, tako da drugi deo ine podaci samo pojedine
dece (ukupno desetoro dece), koja su bila zavedena pod dijagnozom
tika u prethodno navedenom periodu. PREDMET ISTRAIVANJAPredmet
istraivanja su tikovi kod dece, njihovi uzroci nastajanja, vrste,
oblici manifestovanja i naini leenja.CILJ ISTRAIVANJACilj
istraivanja je utvrdjivanje veze izmedju razliitih inilaca i pojave
tikova kod dece.ZADACI ISTRAIVANJAU ovom istraivanju postavljeni su
sledei zadaci:
- utvrivanje porodine situacije
- utvrivanje reda roenosti deteta
- utvrivanje neusaglaenosti vaspitnih stavova
- utvrivanje branog stanja roditelja dece sa pojavom
tikaHIPOTEZEU ovom istraivanju polo se od hipoteze da postoji
pozitivna korelacija izmedju pojave tikova kod dece i branog stanja
njihovih roditelja.
METODE ISTRAIVANJAAnaliza sadraja (dosijea).
UZORAKPrilikom istraivanja kao uzorak uzeta su sva deca (ukupno
30 dece) koja su izmeu 2000. godine i 2004. godine bila zavedena u
bolniku knjigu leenja pod dijagnozom tika.
ORGANIZACIJA I TOK ISTRAIVANJAIstraivanje je izvreno u Deijoj
bolnici u Novom Sadu 2004. godine na osnovu podataka koji su bili
evidentirani u knjizi leenja i podataka iz dosijea dece
''tikera''.
REZULTATI ISRAIVANJA (ISTRAIVAKI DEO BR. 1)GODINE STAROSTI DECE
'TIKERA'Godine starosti dece sa tikovima (godine dece kada su se
javila na leenje, a ne godine kada su se tikovi pojavili):
9 godina i 7 meseci
9 godina i 5 meseci
6 godina i 10 meseci
12 godina i 6 meseci
8 godina i 4 meseca
14 godina i 2 meseca
6 godina i 2 meseca
4 godine i 10 meseci
6 godina i 7 meseci
7 godina i 10 meseci14 godina
4 godine i 11 meseci
9 godina i 9 meseci
10 godina i 3 meseca
13 godina i 11 meseci
8 godina i 11 meseci
10 godina
5 godina i 8 meseci
9 godina i 6 meseci
10 godina i 2 meseca
8 godina i 7 meseci
4 godine i 10 meseci
9 godina i 3 meseca
13 godina i 1 mesec
8 godina i 8 meseci
9 godina i 8 meseci
12 godina i 4 meseca
9 godina i 9 meseci
5 godina i 2 meseca
10 godina i 2 mesecaNa leenje tikova u deijoj bolnici u Novom
Sadu javljala su se deca izmeu etiri i etrnaest godina
starosti.
RED ROENOSTI DECE
Od ukupno tridesetoro dece dvadeset i troje je bilo prvo
rodjeno, a svega sedam drugo rodjeno. Od dvadeset i troje prvo
roene dece njih jedanaestoro nije imalo ni brata ni sestru.76,66%
prvo roeni (47,82% jedinci)23,33% drugo roeni
TRUDNOA
Od tridesetoro dece samo tri njihove majke su imale komplikovanu
trudnou, a ostalih dvadest i sedam urednu.
90% uredna10% komplikovana
VREME POROAJAOd ukupnog broja ispitane dece samo etiri njihove
majke je imalo prevremeni poroaj, jedna majka je dete rodila
kasnije, a ostale (dvadeset i pet) su imale uredan poroaj.
83,33% u terminu13,33% ranije
3,33% kasnije
TOK POROAJASamo etiri majke od ukupno tridesetoro dece su imale
komplikovan poroaj, ostalih dvadeset i estoro uredan.
83,33% uredan
16,66% komplikovan
PSIHOMOTORNI RAZVOJ
Od ukupnog broja dece dvadest i devetoro je imalo normalan
psihomotorni razvoj, a jedno dete je imalo psihomotorni razvoj sa
smetnjama.
96,66% uredan
3,33% sa smetnjama
MOTORNI RAZVOJ
Od ukupno tridestoro dece samo troje je imalo usporen motorni
razvoj, ni jedno dete nije imalo ometen motorni razvoj, a sva
ostala deca (dvadest i sedmoro dece) imala su normalni motorni
razvoj.
90% uredan
10% usporen
0% ometenBROJ LANOVA PORODICE
Od ukupnog broja dece jedanaestoro je ivelo u porodici koja je
brojala tri lana, petnaestoro u porodici koja je brojala etiri
lana, dvoje u porodici koja je imala pet lanova, jedno u porodica
sa est lanova, a jedno u porodici sa ak sedam lanova
domainstva.36,66% tri lana domainstva
50% etiri lana domainstva
6,66% pet lanova domainstva
3,33% est lanova domainstva3,33% sedam lanova domainstva
BRAK RODITELJA
Od sve dece samo dve majke su imale ve jedan brak pre braka iz
koga je dete sa tikom, a svim ostalim majkama (dvadeset i osam) to
je bio prvi brak. I sa oevima je bila slina situacija; naime njih
etvoro je ve imalo jedan brak pre onoga u kome su dobili dete sa
tikom, a ostalima (dvadest i estoro) je to bio prvi brak.
majke:
93,33% prvi brak
6,66% drugi brak
oevi:
86,66% prvi brak
13,33% drugi brak
BRANO STANJEOd tridesetoro dece dvadest i etvoro je ivelo sa
roditeljima koji su bili u braku, etvoro je imalo razvedene
roditelje i ivelo sa jednim od njih (najee je to bila majka), jedno
dete je bilo iz nepotpune porodice u kojoj je otac umro, a jedno
dete je bilo vanbrano.
80% u braku
13,33% razvedeni
3,33% jedan roditelj umro
3,33% vanbrana zajednica
RAZVOJ GOVORA
Od tridesetoro dece dvadest i estoro je imalo normalan razvoj
govora, etvoro usporen, ali ni jedno ometen razvoj govora.86,66%
uredan
13,33% usporen
0% ometen
PORODINI ODNOSI
Po reima roditelja dvadest i osmoro dece je ivelo u porodici gde
su vladali harmonini odnosi, a svega dva deteta je ivelo u porodici
u kojoj su konflikti bili esta pojava.
93,33% harmonini
6,66% konfliktni
VASPITNI STAVOVI RODITELJA
Roditelji dvadest i etvoro dece su imali usaglaene vaspitne
stavove, a roditelji estoro dece nisu svoje vaspitne stavove
usaglasili.
80% usaglaeni
20% razliiti
FIZIKO KANJAVANJE
Po reima roditelja, vei deo njih (roditelji dvadest i estoro
dece) nije pribegavalo fizikom kanavanju, dok su roditelji etvoro
dece izjavili da upranjavaju i ovaj vid vaspitanja.
80% ne kanjava fiziki decu
20% kanjava fiziki decu
DISKUSIJA REZULTATA I DELAIz navedenih podataka se moe zakljuiti
da vreme poroaja i tok poroaja nemaju nikakvog udela u pojavi
tikova. Takoe ne postoji nikakva povezanost izmeu psihomotornog i
motornog razvoja i pojave tikova; najvei procenat dece je imao
uredan kako psihomotorni tako i motorni razvoj. to se tie branog
stanja roditelja ne postoji nikakva korelacija izmeu pojave tikova
kod dece i razvoda braka njihovih roditelja; ak 80% posto roditelja
ivi u branoj zajednici, a najveem procentu roditelja (kako majkama
tako i oevima) to je prvi brak. Ovim podatkom dolazimo do zakljuka
da se poetna hipoteza ne moe potvrditi, jer brak roditelja nije ona
varijabla koja utie na to da li e se tikovi kod dece pojaviti ili
ne. Porodini odnosi kod dece ''tikera'' su u najveem procentu
harmonini, a vaspitni stavovi roditelja su usaglaeni. Ovo je vrlo
bitno jer upravo ta neusaglaenost kod dece moe dovesti do konfuzije
koja se moe manifestovati na razliite naine, to ovde nije sluaj.
Ono to moe, ali i ne mora biti signifikantno to je da 20% roditelja
pribegava fizikom kanjavanju. Da li je to varijabla koja znatno
utie na pojavu tikova (kod one dece iji roditelji upranjavaju
ovakav vid vaspitanja) ili ne, ne moemo sa tanou zakljuiti, jer
ovim istaivanjem nismo prikupili podatke kojima bi to bilo potvreno
ili pak demantovano. Razvoj govora kod najveeg postotka dece je
takoe uredan, tako da ni to ne moe biti razlog pojave tikova.
Najvei broj dece sa pojavom tikova (ak 50%) ivi u etvorolanoj
porodici, ali ovakve porodice su danas najbrojnije, tako da broj
lanova porodice ne moemo uzimati kao pokazatelj pojave tika. Ono to
moda moe biti interesantno to je da je ak 76,66% dece prvoroeno,
ali ne treba zaboraviti da su od toga 47,82% jedinci. Da li red
roenosti ima nekog udela u pojavi tikova ili ne, ovde nije
dokazano, ali to ostaje kao otvoreno pitanje da se potvrdi ili ne.
Iako teorija kae da se tikovi najee javljaju izmeu 7 i 11 godine
ivota i da su ei kod deaka, ovde to nije bio sluaj. Broj deaka i
devojica nije bio znatno razliit. ANALIZA PODATAKA IZ DOSIJEA KOJI
SU BILI DOSTUPNI ZA ISTRAIVANJE ( ISTRAIVAKI DEO BR. 2 )(nisu svi
dosijei bili dostupni istaivanju, tako da je istraivanje obavljeno
nad onim podacima koji su se mogli pronai)1.
Devojica od 9 godina i 7 meseci.Uoena hipersenzitivnost i
emotivna nezrelost.Prisutan pasivno-zavistan odnos od
roditelja.
Devojica potiskuje neprijatne sadraje, a u stresnim situacijama
se povlai u sebe. Moe se pretpostaviti da se zbog preterane
osetljivosti i potiskivanja odreenih sadraja devojica putem tika,
na indirektan nain, oslobaa emocija.
2.
Deak od 9 godina i 5 meseci.
Problemi su se javili kada je krenuo u kolu u vidu kaljanja i
mrkanja.
Roditelji imaju visoka oekivanja od deteta i neadekvatan
vaspitni stav (u dosijeu nije navedeno ta konkretno to
podrazumeva). Dete je ranije krenulo u kolu, hipersenzitivno je i
potiskuje emocije.
Ovde je evidentno da je pojava tikova povezana sa polaskom u
kolu, to predstavlja prekretnicu u detovom ivotu, za koje on moda
nije bio spreman jer je ranije krenuo u kolu, a roditelji su tu
situaciju jo pogorali svojim loim vaspitnim stavom i visokim
oekivanjma. I ovo dete je hipersenzitivno i potiskuje emocije to
moe uticati na indirektno ispoljavanje emocija.
3.
Deak od 8 godina i 4 meseca.
Prisutan je tik ramena, usta i nosa.
Javno izraava ljubomoru prema mlaoj sesti.
Tikovi su se javili neposredno nakon roenja mlae sestre.Oigledno
je da je pojava tikova povezana sa roenjem deakove sestre i njegove
ljubomore preme njoj. Mogue je da je na ovaj nain deak pokuao da
ponovo zadobije punu roditeljsku panju koju je imao dok nije roena
sestra.4.
Devojica od 12 godina i est meseci.
Dete ivi sa mamom i bakom, otac je poginuo.
Tikovi su se javili nakon oeve smrti.Vrlo je jasna povezanost
izmeu smrti oca i pojave tikova kod deteta. Za devojicu je to bio
stresan dogaaj koji je ostavio posledice.
5.
Deak od 6 godina i 2 meseca.
Tikovi su se pojavili kada je dete krenulo u vrti. Intenzitet im
je bio jai kada su zahtevi vrtia bili vei.Kod deteta je prisutno
potiskivanje pri frustracijama, a dete je hipersenzitivno.
I ovde je situacija vrlo jasna. Tikovi su usko povezani sa
detetovim polaskom u vrti; to je predstavljalo veliku promenu u
deakovom ivotu. Situaciju pogorava to to je dete hipersenzitivno i
to nije vino ispoljavanju emocija.
6.
Devojica od 14 godina i 2 meseca.
U stresnim situacijama se povlai u sebe.Hipersenzitivna je.
Porodina situacija izuzetno loa!
Otac je alkoholiar koji tue nju i majku.
Roditelji su se tri puta razvodili.
Majka takoe koristi agresivne metode vaspitanja (devojicu tue
koprivom)
Tikovi su uestaliji kada je porodina situacija tea.Ovde je svaki
komentar izlian. Sasvim je jasno koji su uzroci pojave tikova.
Postavlja se pitanje da li su ove smetnje jedine koje dete ima ili
ih ima jo i koje su to i da li e tei problemi tek doi.7.
Devojica od 7 godina i 10 meseci.Prisutni tikovi ramena i
glave.
Pojaavaju se kada je dete umorno i uzbueno.
Tikovi su se pojavili nakon bombardovanja.
Devojica je izuzetno osetljivaI ovde je korelacija izmeu
stresnog dogaaja (u ovom sluaju bombardovanje) i pojave tika jasna.
Devojica, osetljive strukture, nije uspela da nae drugi nain da se
odlobodi stresa i napetosti ve je to ispoljila kroz tikove.8.
Deak od 6 godina i 7 meseci.Kod deteta su uoeni tikovi
glave.
Deaku je umro otac i neposredno nakon toga su se pojavili
tikovi.
Tikovi su samo jedan od naina putem koga dete moe izraziti svoju
tugu, alost, bes ili nezadovoljstvo. Ovaj deak je upravo na taj
nain izrazio svoja oseanja nakon smrti svoga oca.
9.
Devojica od 5 godina i 8 meseci.
Tikovi su prisutni od njene tree godine, pojavili su oko druge
godine nakon razvoda roditelja.Ovde je prisutna pozitivna
korelacija izmedju pojave tika i dece iz razvedenih brakova. To je
upravo hipoteza od koje je ovo istraivanje i poelo. 10.
Deak od 5 godina i 2 meseca.
Tikovi se ispoljavaju u vidu treptanja i krgutanja zubima.
Dete pria u snu, a prisutno je i grickanje noktiju i nono
mokrenje.
Tikovi su uestaliji kada deak treba da se odvoji od majke i kada
doivi uzbuenje.Oito je re o detetu osetljive strukture. Ovde je tik
pridruen neurozi kao to je grickanje noktiju, a prisutna je i
enureza (nekontolisano mokrenje). ta moe biti taan uzrok tika ne
moe se videti iz navedenog, ali je sigurno da hipersenzitivnost ima
udela u pojavi tika i da je tik udruen sa ostalim detetovim
smetnjama. DISKUSIJA REZULTATA II DELANa osnovu analize podataka iz
dosijea, moe se zakljuiti da se u etiologiji tikova pojavljuju:
visoka oekivanja roditelja, loi vaspitni stavovi kako roditelja
tako i vaspitaa i nastavnika, stresne ivotne situacije koje
ostavljaju fatalne posledice na decu (kao to je smrt nekog od
roditelja), ljubomora prema bratu ili sestri, nagle i drastine
ivotne promene (kao to su polazak u vrti ili kolu), loa porodina
klima, fiziko zlostavljanje deteta, neuspeh deteta u koli ili
hipersenzitivnost kao dobra podloga da se i male promene, strahovi
ili neuspesi manifestuju kroz tikove.
Stoga bi se moglo zakljuiti da je u skladu sa uzrokom pojave
tika, kao i vrstom tika i njegovim intenzitetom neophodno primeniti
adekvatnu terapiju kao to je: relaksacija, reedukacija
psihomotorike, psihoterapija ili u teim sluajevima medikamentna
terapija.
Takoe ne treba zaboraviti da treba raditi na poboljanju
detetovog okruenja kako porodice, tako i kole ili vrtia. Roditelje,
vaspitae i nastavnike treba informisati i edukovati o detetovim
tekoama i nainu na koji im se moe pomoi i ta se od njih moe
oekivati. Nikako ih ne treba kanjavati kada se tikovi jave i treba
biti izuzetno tolerantan sa njima. Ova informacija moe biti od
velikog znaaja kako vaspitaima tako i nastavnicima da bi znali kako
da se ophode sa detetom, ali i da bi ostalu decu iz ''tikerovog''
okruenja usmeravali kako treba da se ponaaju prema detetu koje ima
tikove. Ismevanje od strane druge dece i izoptavanje deteta sa
tikom od njegovih vrnjaka, moe samo da jo pogora situaciju.
ZAKLJUAK Polazei od hipoteze da su deca razvedenih roditelja vie
podlona pojavi tikova nego deca koja odrastaju sa oba roditelja
elelo se istai, moda i po malo nesvesno, da su deca iz nepotpunih
porodica suoena sa raznim tekoama u razvoju, a koje predstavlju
neeljene posledice raspada braka. Na sreu ovog vremena i onog to ga
prati, a to su upravo sve ei razvodi i deca koja rastu bez
konstantne brige i ljubavi oba roditelja, ova hipoteza nije
potvrena. To naravno ne znai da razvod ne donosi nikakve posledice
i da deca ovakvih roditelja nemaju nikakve tragove u svome razvoju,
ali znai da razvod roditelja nije odluujui faktor prilikom pojave
tikova i deca iz ovakvih brakova ne moraju izlaziti psihiki
osakaena i emotivno hendikepirana iz razvoda svojih roditelja i da
vrlo esto deca iz kompletnih porodica imaju poremeaje bez obzira na
prisutnost oba roditelja. Ono to se pokazalo kao mogui indikator
pojave ovog poremeaja su: neusaglaeni vaspitni stavovi roditelja,
preterana oekivanja kako kole tako i roditelja, nagle ivotne
promene kao to su polazak u kolu ili vrti, grubo fiziko kanjavanje,
stesni dogaaji kao to je bombarovanje ili smrt jednog od
roditelja...
Bilo je i sluaja gde je razvod braka bio uzrok pojave tika, ali
su takvi sluajevi usamljeni.
Ukoliko do ove neeljene pojave ipak doe, situaciji treba prii
krajnje obzirno i bez panike. Svaki dodatni pritisak na dete moe
uzrokovati jo intenzivnije manifestovanje, a svaka zabrana
manifestovanja jo uestaliju pojavu tika. Ne treba zaboraviti da
dete to ne radi namerno i da je ono to koje ima problem, a da smo
mi ti koji smo tu za njega da mu pomognemo.
Upravo zbog toga treba ukljuiti: psihoterapiju, relaksaciju,
reedukaciju psihomotorike i po potrebi medikamentnu terapiju, ali
nikako ne treba zaboraviti i na rad sa roditeljima i sa kolom ili
vrtiem koji ukljuuje edukaciju roditelja, nastavnika i vaspitaa o
tome ta su tikovi, ta se od ''tikera'' moe oekivati, a ta ne sme
zahtevati i kako im se moe pomoi.
Ovim dolazimo do toga ta smo mi kao vaspitai u stanju da uinimo
za ovu decu i kako moemo da olakamo i da poboljamo njihov ivot. Ono
to se oekuje od vaspitaa jeste da budu tolerantni prema
specifinostima ove dece, da ih nikako ne kanjavaju zbog njihovog
poremeaja i da drugu decu naue da ovakvo dete prihvate, zavole i da
sa njime podele ono u emu su najbolji, a to je igra .
LITERATURA:
Bojanin, S. (1985). Neuropsihologija razvojnog doba i opti
redukativni metod. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna
sredstva.
Graham, P., Turk, J., Frank, C. Verhulst, (1999). Child
Psychiatry. United States: Oxford University Press.
Harold, I. Kaplan, Benjamin, J., Sadoks, Jack, A. Grebb. (1994).
Behavioral Sciences Clinical Psychiatry. Williams and Wilkins.
Krsti, D. (1996). Psiholoki renik. Beograd: Savremene
administracija.
Mari, J. (1998). Klinika psihijatrija. Beograd: Mari.
Nikoli, S. (1982). Psihijatrija djeje i adolescentne dobi.
Zagreb: kolska knjiga.
Otto, F. (1961). Psihoanalitika teorija neuroza. Zagreb:
Medicinska knjiga.
Otto, F. (1961). Psihoanalitika teorija psihoza. Beograd:
Medicinska knjiga.
Popovi-Deui, S. (1999). Problemi mentalnog zdravlja dece i
adolescenata. Beograd: Institut za mentalno zdravlje.
Rutter, M., Taylor, E., Herson, L. (1995). Child and Adolescent
Psychiatry. Blackwell Science LTD.
Tadi, N. (1988). Psihoterapija dece i omladine. Beograd: Nauna
knjiga.
Tadi, N. (2000). Psihijatrija detinjstva i mladosti. Beograd:
Nauna knjiga.
Stoljevi, M. (2000). www.stoljevi.co.yu
EMBED Excel.Chart.8 \s
EMBED Excel.Chart.8 \s
EMBED Excel.Chart.8 \s
EMBED Excel.Chart.8 \s
EMBED Excel.Chart.8 \s
EMBED Excel.Chart.8 \s
EMBED Excel.Chart.8 \s
EMBED Excel.Chart.8 \s
EMBED Excel.Chart.8 \s
EMBED Excel.Chart.8 \s
EMBED Excel.Chart.8 \s
EMBED Excel.Chart.8 \s
EMBED Excel.Chart.8 \s
EMBED Excel.Chart.8 \s
30PAGE 36
_1232278072.xlsChart6
0.9666
0.0333
Sheet1
prvo roeni76.66%
drugo roeni23.33%
uredna90%
komplikovana10%
u terminu83.33%
ranije13.33%
kasnije3.33%
uredan83.33%
komplikovan16.66%
uredan96.66%
sa smetnjama3.33%
uredan90%
usporen10%
ometen0%
3 l. porodice36.66%
4 l. porodice50%
5 l. porodice6.66%
6 l. porodice3.33%
7 l. porodice3.33%
majke
prvi brak93.33%
drugi brak6.66%
prvi brak86.66%
drugi brak13.33%
u braku80%
razvedeni13.33%
1 roditelj umro3.33%
vanbrana zajednica3.33%
uredan86.66%
usporen13.33%
harmonini93.33%
konfliktni6.66%
usaglaeni80%
razliiti20%
ne kanjava fiziki decu80%
kanjava fiziki decu20%
Sheet1
0
0
Sheet2
0
0
0
Sheet3
0
0
0
0
0
0
0
MAJKE
0
0
OEVI
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
_1232278749.xlsChart13
0.9333
0.0666
Sheet1
prvo roeni76.66%
drugo roeni23.33%
uredna90%
komplikovana10%
u terminu83.33%
ranije13.33%
kasnije3.33%
uredan83.33%
komplikovan16.66%
uredan96.66%
sa smetnjama3.33%
uredan90%
usporen10%
ometen0%
3 l. porodice36.66%
4 l. porodice50%
5 l. porodice6.66%
6 l. porodice3.33%
7 l. porodice3.33%
majke
prvi brak93.33%
drugi brak6.66%
prvi brak86.66%
drugi brak13.33%
u braku80%
razvedeni13.33%
1 roditelj umro3.33%
vanbrana zajednica3.33%
uredan86.66%
usporen13.33%
ometen0.00%
harmonini93.33%
konfliktni6.66%
usaglaeni80%
razliiti20%
ne kanjava fiziki decu80%
kanjava fiziki decu20%
Sheet1
0
0
OEVI
Sheet2
0
0
Sheet3
0
0
0
0
_1233550163.xlsChart3
0.8333
0.1333
0.0333
Sheet1
prvo roeni76.66%
drugo roeni23.33%
uredna90%
komplikovana10%
u terminu83.33%
ranije13.33%
kasnije3.33%
uredan83.33%
komplikovan16.66%
uredan96.66%
sa smetnjama3.33%
uredan90%
usporen10%
ometen0%
3 l. porodice36.66%
4 l. porodice50%
5 l. porodice6.66%
6 l. porodice3.33%
7 l. porodice3.33%
majke
prvi brak93.33%
drugi brak6.66%
prvi brak86.66%
drugi brak13.33%
u braku80%
razvedeni13.33%
1 roditelj umro3.33%
vanbrana zajednica3.33%
uredan86.66%
usporen13.33%
harmonini93.33%
konfliktni6.66%
usaglaeni80%
razliiti20%
ne kanjava fiziki decu80%
kanjava fiziki decu20%
Sheet1
0
0
0
Sheet2
0
0
Sheet3
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
MAJKE
0
0
OEVI
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
_1233550221.xlsChart8
0.3666
0.5
0.0666
0.0333
0.0333
Sheet1
prvo roeni76.66%
drugo roeni23.33%
uredna90%
komplikovana10%
u terminu83.33%
ranije13.33%
kasnije3.33%
uredan83.33%
komplikovan16.66%
uredan96.66%
sa smetnjama3.33%
uredan90%
usporen10%
ometen0%
3 l. porodice36.66%
4 l. porodice50%
5 l. porodice6.66%
6 l. porodice3.33%
7 l. porodice3.33%
majke
prvi brak93.33%
drugi brak6.66%
prvi brak86.66%
drugi brak13.33%
u braku80%
razvedeni13.33%
1 roditelj umro3.33%
vanbrana zajednica3.33%
uredan86.66%
usporen13.33%
harmonini93.33%
konfliktni6.66%
usaglaeni80%
razliiti20%
ne kanjava fiziki decu80%
kanjava fiziki decu20%
Sheet1
0
0
0
0
0
Sheet2
0
0
MAJKE
Sheet3
0
0
OEVI
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
_1233550240.xlsChart12
0.8666
0.1333
0
Sheet1
prvo roeni76.66%
drugo roeni23.33%
uredna90%
komplikovana10%
u terminu83.33%
ranije13.33%
kasnije3.33%
uredan83.33%
komplikovan16.66%
uredan96.66%
sa smetnjama3.33%
uredan90%
usporen10%
ometen0%
3 l. porodice36.66%
4 l. porodice50%
5 l. porodice6.66%
6 l. porodice3.33%
7 l. porodice3.33%
majke
prvi brak93.33%
drugi brak6.66%
prvi brak86.66%
drugi brak13.33%
u braku80%
razvedeni13.33%
1 roditelj umro3.33%
vanbrana zajednica3.33%
uredan86.66%
usporen13.33%
ometen0.00%
harmonini93.33%
konfliktni6.66%
usaglaeni80%
razliiti20%
ne kanjava fiziki decu80%
kanjava fiziki decu20%
Sheet1
0
0
OEVI
Sheet2
0
0
0
Sheet3
0
0
0
0
0
0
_1232278868.xlsChart15
0.8
0.2
Sheet1
prvo roeni76.66%
drugo roeni23.33%
uredna90%
komplikovana10%
u terminu83.33%
ranije13.33%
kasnije3.33%
uredan83.33%
komplikovan16.66%
uredan96.66%
sa smetnjama3.33%
uredan90%
usporen10%
ometen0%
3 l. porodice36.66%
4 l. porodice50%
5 l. porodice6.66%
6 l. porodice3.33%
7 l. porodice3.33%
majke
prvi brak93.33%
drugi brak6.66%
prvi brak86.66%
drugi brak13.33%
u braku80%
razvedeni13.33%
1 roditelj umro3.33%
vanbrana zajednica3.33%
uredan86.66%
usporen13.33%
ometen0.00%
harmonini93.33%
konfliktni6.66%
usaglaeni80%
razliiti20%
ne kanjava fiziki decu80%
kanjava fiziki decu20%
Sheet1
0
0
OEVI
Sheet2
0
0
Sheet3
_1232362491.xlsChart7
0.9
0.1
0
Sheet1
prvo roeni76.66%
drugo roeni23.33%
uredna90%
komplikovana10%
u terminu83.33%
ranije13.33%
kasnije3.33%
uredan83.33%
komplikovan16.66%
uredan96.66%
sa smetnjama3.33%
uredan90%
usporen10%
ometen0%
3 l. porodice36.66%
4 l. porodice50%
5 l. porodice6.66%
6 l. porodice3.33%
7 l. porodice3.33%
majke
prvi brak93.33%
drugi brak6.66%
prvi brak86.66%
drugi brak13.33%
u braku80%
razvedeni13.33%
1 roditelj umro3.33%
vanbrana zajednica3.33%
uredan86.66%
usporen13.33%
harmonini93.33%
konfliktni6.66%
usaglaeni80%
razliiti20%
ne kanjava fiziki decu80%
kanjava fiziki decu20%
Sheet1
0
0
0
Sheet2
0
0
0
0
0
Sheet3
0
0
MAJKE
0
0
OEVI
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
_1232278808.xlsChart14
0.8
0.2
Sheet1
prvo roeni76.66%
drugo roeni23.33%
uredna90%
komplikovana10%
u terminu83.33%
ranije13.33%
kasnije3.33%
uredan83.33%
komplikovan16.66%
uredan96.66%
sa smetnjama3.33%
uredan90%
usporen10%
ometen0%
3 l. porodice36.66%
4 l. porodice50%
5 l. porodice6.66%
6 l. porodice3.33%
7 l. porodice3.33%
majke
prvi brak93.33%
drugi brak6.66%
prvi brak86.66%
drugi brak13.33%
u braku80%
razvedeni13.33%
1 roditelj umro3.33%
vanbrana zajednica3.33%
uredan86.66%
usporen13.33%
ometen0.00%
harmonini93.33%
konfliktni6.66%
usaglaeni80%
razliiti20%
ne kanjava fiziki decu80%
kanjava fiziki decu20%
Sheet1
0
0
OEVI
Sheet2
0
0
Sheet3
0
0
_1232278449.xlsChart9
0.9333
0.0666
MAJKE
Sheet1
prvo roeni76.66%
drugo roeni23.33%
uredna90%
komplikovana10%
u terminu83.33%
ranije13.33%
kasnije3.33%
uredan83.33%
komplikovan16.66%
uredan96.66%
sa smetnjama3.33%
uredan90%
usporen10%
ometen0%
3 l. porodice36.66%
4 l. porodice50%
5 l. porodice6.66%
6 l. porodice3.33%
7 l. porodice3.33%
majke
prvi brak93.33%
drugi brak6.66%
prvi brak86.66%
drugi brak13.33%
u braku80%
razvedeni13.33%
1 roditelj umro3.33%
vanbrana zajednica3.33%
uredan86.66%
usporen13.33%
harmonini93.33%
konfliktni6.66%
usaglaeni80%
razliiti20%
ne kanjava fiziki decu80%
kanjava fiziki decu20%
Sheet1
0
0
MAJKE
Sheet2
0
0
OEVI
Sheet3
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
_1232278704.xlsChart11
0.8
0.1333
0.0333
0.0333
Sheet1
prvo roeni76.66%
drugo roeni23.33%
uredna90%
komplikovana10%
u terminu83.33%
ranije13.33%
kasnije3.33%
uredan83.33%
komplikovan16.66%
uredan96.66%
sa smetnjama3.33%
uredan90%
usporen10%
ometen0%
3 l. porodice36.66%
4 l. porodice50%
5 l. porodice6.66%
6 l. porodice3.33%
7 l. porodice3.33%
majke
prvi brak93.33%
drugi brak6.66%
prvi brak86.66%
drugi brak13.33%
u braku80%
razvedeni13.33%
1 roditelj umro3.33%
vanbrana zajednica3.33%
uredan86.66%
usporen13.33%
harmonini93.33%
konfliktni6.66%
usaglaeni80%
razliiti20%
ne kanjava fiziki decu80%
kanjava fiziki decu20%
Sheet1
0
0
OEVI
Sheet2
0
0
0
0
Sheet3
0
0
0
0
0
0
0
0
_1232278438.xlsChart10
0.8666
0.1333
OEVI
Sheet1
prvo roeni76.66%
drugo roeni23.33%
uredna90%
komplikovana10%
u terminu83.33%
ranije13.33%
kasnije3.33%
uredan83.33%
komplikovan16.66%
uredan96.66%
sa smetnjama3.33%
uredan90%
usporen10%
ometen0%
3 l. porodice36.66%
4 l. porodice50%
5 l. porodice6.66%
6 l. porodice3.33%
7 l. porodice3.33%
majke
prvi brak93.33%
drugi brak6.66%
prvi brak86.66%
drugi brak13.33%
u braku80%
razvedeni13.33%
1 roditelj umro3.33%
vanbrana zajednica3.33%
uredan86.66%
usporen13.33%
harmonini93.33%
konfliktni6.66%
usaglaeni80%
razliiti20%
ne kanjava fiziki decu80%
kanjava fiziki decu20%
Sheet1
0
0
OEVI
Sheet2
0
0
0
0
Sheet3
0
0
0
0
0
0
0
0
_1232277428.xlsChart2
0.9
0.1
Sheet1
prvo roeni76.66%
drugo roeni23.33%
uredna90%
komplikovana10%
u terminu83.33%
ranije13.33%
kasnije3.33%
uredan83.33%
komplikovan16.66%
uredan96.66%
sa smetnjama3.33%
uredan90%
usporen10%
ometen0%
3 l. porodice36.66%
4 l. porodice50%
5 l. porodice6.66%
6 l. porodice3.33%
7 l. porodice3.33%
majke
prvi brak93.33%
drugi brak6.66%
prvi brak86.66%
drugi brak13.33%
u braku80%
razvedeni13.33%
1 roditelj umro3.33%
vanbrana zajednica3.33%
uredan86.66%
usporen13.33%
harmonini93.33%
konfliktni6.66%
usaglaeni80%
razliiti20%
ne kanjava fiziki decu80%
kanjava fiziki decu20%
Sheet1
0
0
Sheet2
0
0
0
Sheet3
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
MAJKE
0
0
OEVI
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
_1232277763.xlsChart4
0.8333
0.1666
Sheet1
prvo roeni76.66%
drugo roeni23.33%
uredna90%
komplikovana10%
u terminu83.33%
ranije13.33%
kasnije3.33%
uredan83.33%
komplikovan16.66%
uredan96.66%
sa smetnjama3.33%
uredan90%
usporen10%
ometen0%
3 l. porodice36.66%
4 l. porodice50%
5 l. porodice6.66%
6 l. porodice3.33%
7 l. porodice3.33%
majke
prvi brak93.33%
drugi brak6.66%
prvi brak86.66%
drugi brak13.33%
u braku80%
razvedeni13.33%
1 roditelj umro3.33%
vanbrana zajednica3.33%
uredan86.66%
usporen13.33%
harmonini93.33%
konfliktni6.66%
usaglaeni80%
razliiti20%
ne kanjava fiziki decu80%
kanjava fiziki decu20%
Sheet1
0
0
Sheet2
0
0
Sheet3
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
MAJKE
0
0
OEVI
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
_1232277332.xlsChart1
0.7666
0.2333
Sheet1
prvo roeni76.66%
drugo roeni23.33%
uredna90%
komplikovana10%
u terminu83.33%
ranije13.33%
kasnije3.33%
uredan83.33%
komplikovan16.66%
uredan96.66%
sa smetnjama3.33%
uredan90%
usporen10%
ometen0%
3 l. porodice36.66%
4 l. porodice50%
5 l. porodice6.66%
6 l. porodice3.33%
7 l. porodice3.33%
majke
prvi brak93.33%
drugi brak6.66%
prvi brak86.66%
drugi brak13.33%
u braku80%
razvedeni13.33%
1 roditelj umro3.33%
vanbrana zajednica3.33%
uredan86.66%
usporen13.33%
harmonini93.33%
konfliktni6.66%
usaglaeni80%
razliiti20%
ne kanjava fiziki decu80%
kanjava fiziki decu20%
Sheet1
0
0
Sheet2
0
0
Sheet3
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
MAJKE
0
0
OEVI
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0