-
Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777 UDK: 316.728-057.875(497.6)DOI:
10.5937/kom1501057J
Originalan nauni radOriginal scientific paper
Poimanje kvaliteta ivota meu studentskom populacijom
Univerziteta u Tuzli
Orhan Jai
Fakultet islamskih nauka, Univerzitet u Sarajevu, BiH
eljko Kaluerovi
Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Srbija
U sreditu istraivanja autora ovog rada jeste sintagma kvalitet
ivota, koju oni, najprije, razmatraju na teorijskoj ravni i iz
perspektive njenog mo-gueg adekvatnog misaonog obuhvatanja.
Generalno gledano, pojam kvali-teta ivota koristi se za ocjenu opeg
blagostanja pojedinca, ali i drutva. Kvalitet ivota autori izuavaju
primarno iz bioetike prizme, i on najee obuhvata podruja fizikog i
psihikog zdravlja, razinu neovisnosti, socijal-ne odnose, osobni
kontekst, religijsku dimenziju i osobna vjerovanja. U dru-gom
dijelu ovog teksta autori su ispitali praktike implikacije
razumijevanja ove sintagme meu studentskom populacijom Univerziteta
u Tuzli, odnosno percepciju kvaliteta ivota studenata pomenutog
univerziteta. Iz provedenog anketiranja oevidno je da studenti
Univerziteta u Tuzli imaju niu samo-ocjenu kvaliteta ivota kao i
ukupan kvalitet ivota izraene kroz etiri do-mena prema Kuminsovim
(Cummins) normama. Studenti imaju najbolje odgovore iz domena
fizikog zdravlja, premda je i u ovom aspektu jedva do-stignut prag
prema Kuminsovim normama. Zatim slijede pokazatelji vezani za
psihiko zdravlje, a nakon njih socijalna domena. Studenti su po
pitanju kvaliteta ivota iskazali najvee nezadovoljstvo u domeni
ivotne okoline. Konano, autori su utvrdili da nije potvrena njihova
druga hipoteza da studenti Univerziteta u Tuzli imaju visok
kvalitet ivota, osim u pomenutoj domeni fizikog zdravlja.
Kontakt autora: [email protected]
Kontakt autora: [email protected]
-
58O. Jai i . Kaluerovi, Poimanje kvaliteta ivotameu studentskom
populacijom Univerziteta u Tuzli
Kljune rijei: kvalitet ivota, poimanje, bioetika, etiri domena,
studenti, Univerzitet u Tuzli
1. Uvod
Ve je dugi niz godina kvalitet ivota u sreditu zanimanja brojnih
istra-ivaa i znanstvenika, a i jedna je od tema koje proimaju ivot
svakog o-vjeka. Povijesno gledajui, definicije i mjerenja kvaliteta
ivota uvelike su se razlikovali i mijenjali. Iz sfere ekonomskih
istraivanja, kvalitet ivota je s vremenom postao predmet
interesovanja sociolokih, religiolokih, filozof-skih, medicinskih
pa i psiholokih istraivanja.
S druge strane, ljudi nerijetko i ne razmiljaju mnogo o svom
ivotnom stilu, koji se u vremenu neoliberalizma, globalizacije i
informacijskih tehno-logija umnogome mijenja u odnosu na nain ivota
prije samo nekoliko go-dina, a kamoli desetljea ili pak stoljea.
Kvalitet ivljenja direktno je vezan za pojam ivota, koji spada u
jednu etiku disciplinu koja tek posljednjih godina postaje neto vie
poznata na prostorima tzv. Zapadnog Balkana, a to je bio-etika.
Svaki pojedinac ocjenjuje i svoj kvalitet ivota, osobito kada je u
pitanju zdravlje, hedonistiki aspekt ivota, intelektualnost,
osjeanje samopouzdanja i sigurnosti u ivotu.
Dananja slika svijeta umnogome se mijenja, te se ovjek dananjice
su-sree s mnogobrojnim bioetikim problemima, pri emu neki od njih
nisu po stojali u prolosti. O takovrsnim problemima duni su
govoriti, izmeu ostalog, i teolozi, vjerouitelji i vjerski
slubenici.
1. 1. Definicije kvaliteta ivota
Sam kvalitet ivota odreena je percepcija svakog pojedinca o
njegovu poloaju u ivotu u kontekstu vlastite kulture i sustava
vrijednosti, u kojima ivi u odnosu na svoje ciljeve, oekivanja,
modele i zanimanja. Sam je pojam pod utjecajem fizikog i psiholokog
zdravlja, kao i pod utjecajem osobnih vjerovanja, drutvenih odnosa,
same racionalnosti i tzv. datosti koje se pojav-ljuju u njegovu
ivotu (WHOQOL). Kvalitet ivota obuhvata sedam podruja:
fiziko zdravlje, psihiko zdravlje, razinu neovisnosti, drutvene
odnose, osobni kontekst (ekonomiju, slobodu, sigurnost,
informacije, sudioni-
tvo, ambijent, promet, klimu, prijevoz) i duhovnost,
-
59Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777
religiju i osobna vjerovanja.
Temelj je svega vlastita autonomija i samoodreenje, po mogunosti
sa to manje drutvenih obaveza (Tomaevi 2006: 402403).
Openito, pojam kvaliteta ivota koristi se za ocjenu opeg
blagostanja pojedinca, ali i drutva. Ovaj termin rabi se iroko u
kontekstu u oblastima kao to je meunarodni razvoj, drutveni
napredak, briga o zdravlju, ali i u politikoj opredijeljenosti.
Kvalitet ivota nije isto to i ivotni standard, to se esto koristi u
svakodnevnom govoru. ivotni standard primarno je ute-meljen na
dohotku i novcu. Osim indikatora ivotnog standarda, kvalitet ivota
ukljuuje ne samo materijalno stanje i zaposlenost ve i izgradnju
po-voljnog okruenja ambijenta ivota, fiziko i mentalno zdravlje,
edukaciju, rekreaciju i odmor te pripadnost drutvu. Kada je rije o
srei kao o elementu kvaliteta ivota, ona je subjektivna i teko
mjerljiva, i uglavnom nije povezana sa ivotnim standardom i
bogatstvom.
Mnogobrojne su definicije kvaliteta ivota. Kvalitet ivota je
subjektivno doivljavanje vlastitog ivota odreeno objektivnim
okolnostima u kojima osoba ivi, karakteristikama linosti koje utjeu
na doivljavanje realnosti i njenog specifinog ivotnog iskustva
(Krizmanovi & Kolesari 1989: 199 184). Kvalitet ivota je
sveukupno ope blagostanje koje ukljuuje objektiv-ne imbenike i
subjektivnu procjenu fizikog, materijalnog, drutvenog i
emo-cionalnog blagostanja, zajedno s osobnim razvojem i svrhovitom
aktivnou, a sve vrednovano kroz osobni skup vrijednosti pojedinca
(Felce & Perry 1995: 5174). Kvalitet ivota je osobna percepcija
vlastitog naina ivota u kontekstu kulture, sustava vrijednosti,
tenji, izgleda za budunost, standarda i interesa (The Whoqol Group
1995: 403409). Za razliku od sintagme kvalitet ivota, sintagma
svetost ivota pretpostavlja jednu sasvim drugu dimenziju govora o
ivotu, ali ni ovdje nije rije o jednom i jedinstvenom poimanju i
pristupu ivotu. Openito je rije o shvaanju i tumaenju ljudskoga
ivota kao bojeg dara, iz ega proizlazi intrinzina vrijednost ivota
poistovjeena sa svetou koja je odreena podrijetlom, izvorom ivota
(Matuli 2001: 311).
1. 2. Kvalitet ivota kao bioetiki pojam
Kvalitet ivota izuavaju mnogi znanstvenici poput ekonomista,
ljekara, sociologa, teologa, religiologa, socijalnih radnika i
pravnika. Od svih nabro-janih znanosti, poput teologije,
sociologije, filozofije, religiologije, pojam kvaliteta ivota
najblii je bioetici. Sintagma kvalitet ivota sainjena je od dvi-je
rijei, koje imaju svoje znakovito znaenje u mladome znanstvenome
mul-tidisciplinarnome podruju koje se naziva bioetika. Naime,
bioetika obu hvaa
-
60O. Jai i . Kaluerovi, Poimanje kvaliteta ivotameu studentskom
populacijom Univerziteta u Tuzli
discipline poput: medicine, filozofije, teologije,
religiologije, sociologi je te ne-rijetko rabi njihove metode pri
razmatranju bioetikih problema, od kojih se osobito istie pojam
ivota, a samim time i kvaliteta ivota. Bioetiki problemi se
prvenstveno odnose na ivot i na sve ono to je vezano za ivot, za
ivu i neivu prirodu. Bioetika razrauje mjesto ovjeka u prirodi,
njegov odnos prema njoj, kao i veinu deontolokih problema.
No, da bi se valjano razumjelo ta je to kvalitet ivota,
neophodno je ukratko se osvrnuti i na pojam bioetike. Prema
definiciji koja se nalazi u bio-etikoj enciklopediji, ona je
sustavno prouavanje moralnih dimenzija uklju-ujui moralno gledanje,
odluke, ponaanje i odgovorno dranje znanosti o ivotu i skrbi za
zdravlje, primjenjujui razliite etike metodologije s
inter-disciplinarnom impostacijom (Reich 1995: I/21). Takoer, ona
je nazvana i znanost opstanka, a kao kolegij predaje se na uilitima
znatno kasnije. Bio-etika integrira i druge znanosti njihovim
doprinosima za opstanak svih ob-lika ivota, pa je nazvana i
integrativna bioetika.
Bioetika je otvoreno podruje susreta i dijaloga razliitih
znanosti i dje-latnosti, te razliitih pristupa i pogleda na svijet,
koji se okupljaju radi arti-kuliranja, diskutiranja i rjeavanja
etikih pitanja vezanih za ivot, za ivot u cjelini i u svakom od
dijelova te cjeline, za ivot u svim njegovim oblicima, stupnjevima,
fazama i pojavnostima. Pretpostavka ove definicije jeste uvid u
isprepletenost odnos unutar svijeta ivoga, a potom i u
isprepletenost problem s kojima se u tehno-znanstvenom dobu suoava
ovjek, s jedne strane, te onih problema koji se tiu i drugih ivih
bia i prirode u cjelini, s druge stra-ne (Juri 2007: 83).
Bioetiku je mogue osim spomenutih podjela takoer podijeliti i na
svjetov-nu bioetiku i religijsku bioetiku. Kada govorimo ovdje o
religijskoj bio etici, rije je prvenstveno o govoru o bioetici iz
islamskog teolokog rakursa. Islam-ski svjetopogled o problemima
bioetike utemeljen je na osnovnim i nepresu-nim vrelima islama,
primarno na Kuranu, a potom i na vjerovjesnikovoj tradi-ciji
(sunnetu). Na osnovu datih izvora, shodno vremenu, uz uporabu ra
zuma, muslimanski intelektualci pokuavaju proniknuti u probleme
sadanji ce i su-tranjice. Takovrsni problemi su nesumnjivo i
bioetiki problemi, o kojima ne-rijetko moemo uti na televiziji,
radiju, ili pak itati u novinama i na internetu.
Pojam ivot u svakodnevnoj je upotrebi, ini se prirodnim, jasnim
i, mo-e se rei, opepoznatim. tovie, uz njega se veu razliite
skupine rijei: po-etak ivota, ivotni vijek, ivotni stil, kvalitet
ivota, smisao ivota, dobar ivot, nain ivota, odravanje u ivotu,
ivot vrijedan ivljenja, istraivanje ivota, psihologija ivota,
stresni ivot, svakodnevni ivot i sl. (Gosi 2011: 18). Ljudski ivot
je za vjerujue ljude boji dar koji se samo jednom dobiva. I bez
obzira na to da li su ljudi svjesni toga i koliko ozbiljno to
prihvaaju, iz ove prizme promatrano, nikada nee dobiti novu ansu da
ga ive. Musliman
-
61Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777
je duan voditi rauna o kvalitetu svog ivota. Nijedan trenutak
ivota on ne smije uzaludno, bez razloga i smisla, protraiti. I kada
se odmara, ini to da bi bio spremniji za kasnije aktivnosti, a ne
da bi, kako se to danas esto kae, ubio vrijeme. Muslimanski uenjak
Muhamed al-Gazali kae: Odmor je pravo umornih, a ne besposlenih
(Hasanovi, rukopis). Binomi kvalitet i-vota i svetost ivota
dobijaju svoju punu afirmaciju esto kroz polemike i radikalno
suprotstavljene intonacije, u bioetikim raspravama o klinikoj
bioetici, tj. o konkretnim bioetikim vrednovanjima pojedinanih
sluajeva, u kojima se postavlja pitanje smisla, prije svega
ekonomske i psiholoke na-ravi, nastaviti s lijenikim tretmanom ako
je kvalitet ivota pacijenta sveden na tzv. minimum vrijednosti
(Matuli 2011: 311). Korisno je istai injenicu da se sintagme
kvalitet ivota i svetost ivota, kao referencijalne toke za
va-lorizaciju etikoga govora u optici tradicionalnoga (svetost
ivota) i mo-dernoga (kvalitet ivota) govora o ljudskom ivotu, u eri
bioetike poisto-vjeuju sa suvremenim sintagmama kultura smrti i
kultura ivota (isto).
1. 3. Mjerenje kvaliteta ivota
Danas se rade brojna istraivanja, koja su u obliku indeksa
ljudskog ra-zvoja (Human Development Index) i najee su povezana sa
ivotnim standar-dom. Kvalitet ivota se danas najee procjenjuje
tjelesnim, duhovnim, ma-terijalnim i okolinim blagostanjem. Ljudi
to uglavnom opisuju ocjenom subjektivnog zadovoljstva ivotom,
koristei se pozitivnim dijelom skale ra-spona od nezadovoljan do
zadovoljan. Kumins (Cummins) i suradnici obja-snili su da se
kvalitet ivota odrava u homeostazi. Homeostatiki sistem slian je
ravnotei koja se javlja kod krvnog tlaka ili tjelesne temperature,
koje se u normalnim okolnostima zadravaju na optimalnoj razini za
funkci-oniranje organizma. Slino je i s kvalitetom ivota.
Interakcija okolnih uvjeta i psiholokih osobina pojedinca odreuje
subjektivnu procjenu kvaliteta i-vota. U svakodnevnom ivotu
subjektivna percepcija kvaliteta ivota prilino je stabilna te se, u
prosjeku, procjenjuje kao maksimalne vrijednosti. Do naruavanja
ravnotee subjektivnog doivljaja dolazi ukoliko se promjene okolni
uvjeti ili neka od psiholokih varijabli pojedinca. Meutim, ljudi
ima-ju tendenciju i u takvim situacijama pronai ravnoteu i vratiti
se u homeo-stazu (Cummins 2003a: 159190).
U literaturi postoje brojna istraivanja kvaliteta ivota i
pojedinih aspe-kata koji taj kvalitet ine. Ekonomisti procjenjuju
kvalitet ivota na temelju drutvenog proizvoda ili ekonomskog
standarda, dok je za ekologe kvalitet ivota ovisan prvenstveno o
ouvanosti prirodne sredine. Nutricionisti za-stupaju zdravu
prehranu kao vaan initelj kvalitetnog ivota, a sociolozi se bave
drutvenim odnosima meu razliitim grupama ljudi. Menaderi su
-
62O. Jai i . Kaluerovi, Poimanje kvaliteta ivotameu studentskom
populacijom Univerziteta u Tuzli
usmjereni na kvalitet ivota u radnoj organizaciji, na koji utjeu
radni uvjeti i odnosi na radnom mjestu. Psiholozi i zdravstveni
djelatnici prouavaju kva-litet ivota sa stajalita pojedinca. Oni
esto kvalitet ivota dovode u vezu sa zdravljem. Postoji najvie
instrumenata kojima se zahvaa i mjeri konstrukt kvaliteta ivota
povezan s domenom zdravlja, a moe ih se podijeliti u tri skupine.
Poticaj za razvoj ovog upitnika bila je elja da se izradi
instrument primjenjiv u razliitim kulturama, zemljama razliitog
stupnja industrijskog razvoja, razliite dostupnosti zdravstvenih
usluga i drugih imbenika koji mo-gu utjecati na kvalitet ivota.
Kako bi se osiguralo okruenje za razvoj upit-nika, bilo je potrebno
univerzalno definirati kvalitet ivota.
Jedan od takvih poduhvata pokrenula je Svjetska zdravstvena
organizacija (WHO) formiranjem skupine za ispitivanje kvaliteta
ivota. Prema njihovom miljenju, kvalitet ivota definira se kao
percepcija uloge pojedinca u kontek-stu kulture i vrijednosti u
kojima ivi te u odnosu na njegove ciljeve, oeki-vanja, standarde i
brige (The World Health Organization Quality of Life Group 1996).
Iz spomenutog je vidljivo da je ovdje rije o subjektivnoj
evaluaciji kva liteta ivota u okvirima kulture, socijalne okoline i
okruenja u kojem po jedinac ivi. Kako bi se instrumentom uzele u
obzir razliitosti pojedinih kultura, odabrano je 15 zemalja,
centara za ispitivanje kvaliteta ivota, koje su bile ukljuene u
izradu Upitnika kvaliteta ivota Svjetske zdravstvene or-ga nizacije
(u daljem tekstu WHOQOL). U projektu su sudjelovali istraivai iz 15
zemalja sa svih kontinenata (iz Evrope su bile ukljuene Hrvatska,
pa-njolska, Rusija i Velika Britanija). Cilj projekta bila je
konstrukcija psihome-trijski valjanog instrumenta koji e biti mogue
upotrebljavati u razliitim kulturama i koji e stoga davati odgovore
na sloenija pitanja o meusobnom utjecaju psiholokih, tjelesnih i
socijalnih varijabli na zdravlje pojedinca. Upit-nik WHOQOL u
originalu se sastoji od 100 estica (WHOQOL-100) koje ispituju est
domena kvaliteta ivota:
tjelesno zdravlje,
psihiko zdravlje,
neovisnost,
socijalne odnose,
okolinu i
religiozna/osobna vjerovanja.
Upitnik je primjenljiv na oboljele osobe, na osobe pod stresom i
na zdra-vu populaciju ljudi. Nedavne analize pokazale su da se
domena neovisnosti moe povezati s domenom tjelesnog zdravlja, a da
se duhovne i religijske vrijednosti mogu uvrstiti u domenu psihikog
zdravlja.
-
63Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777
2. Studenti
Studenti su populacija mladih koju, iako pripada dijelu
najzdravijeg sta-novnitva, treba promatrati kao vrlo osjetljiv
segment drutva. Teko je od-rediti kada tono osoba ulazi u odraslu
dob, ali se najee kao granica uzima dob od 18 godina. U ovom
ivotnom dobu obino se zavrava unutranja tranzicija iz adolescentnog
u zrelo doba kada se snano mijenjaju obrasci po-naanja. Uobiajeni
ivotni ciklus odrasle dobi poinje zavretkom srednje kole nakon ega
neki mladi ljudi preuzimaju odgovornost odraslih traei posao i
osamostaljujui se, dok se drugi upisuju na fakultete. Studenti su
gru-pa koja je izloena neuobiajenim pritiscima, kao to su
prilagoavanje novom drutvenom i fizikom okruenju i promjena
socijalne mree. Pred njih se postavljaju visoki akademski zahtjevi
da bi dosegli eljene ciljeve u karijeri. Kao rezultat toga,
studenti mogu imati vie samouvida i vie spremnosti da priznaju
konflikt, strah ili sumnju u sebe i u svoju budunost u odnosu na
druge populacijske skupine (Bryant 1986: 142153). Studenti se
prilagoavaju novim potrebama unutranjeg i vanjskog okruenja i tada
se pod razliitim utjecajima formiraju stavovi prema religiji,
zdravlju i rizinom ponaanju, to je osnova za stanje kvaliteta ivota
u starijim godinama. Dosadanji nala-zi o kvalitetu ivota zdrave
populacije na koje je ukazao Kumins pokazuju da se studenti
razlikuju od ostatka populacije, da su izdvojeni kao posebna
sku-pina (Cummins 2003b: 225256). Zatita zdravlja mladih ljudi u
svim njego-vim aspektima (fizikim, mentalnim i socijalnim)
predstavlja snanu obave-zu i odgovornost svih segmenata drutva.
3. Istraivanje
3. 1. Metode istraivanja
Istraivanje je raeno na osnovu upitnika o ispitivanju stavova
studenata glede kvaliteta ivota.
3. 2. Svrha i ciljevi istraivanja
Svrha i glavni cilj istraivanja bili su:
ispitati percepciju kvaliteta ivota studenata Univerziteta u
Tuzli.
Radna hipoteza istraivanja bila je:
studenti imaju visok kvalitet ivota.
-
64O. Jai i . Kaluerovi, Poimanje kvaliteta ivotameu studentskom
populacijom Univerziteta u Tuzli
Nulta hipoteza istraivanja bila je:
studenti imaju nizak kvalitet ivota.
3. 3. Ispitanici
Ispitanici su bili studenti Univerziteta u Tuzli, s razliitih
studijskih gru-pa, i to s grupacije tehnikih fakulteta, Ekonomskog,
Pravnog, Fakulteta tje-lesnog odgoja te Medicinskog i Filozofskog
fakulteta.
Poto je upitnik bio obiman, prije pristupa istraivanju uraena je
kratka edukacija ispitanika i pruene su odgovarajue informacije,
koje su pojasnile svrhu i ciljeve istraivanja. Studenti su
dragovoljno i anonimno ispunjavali ponuene upitnike, u skladu s
etikim kodeksom (Anonymous 2001). Uni-verzitet u Tuzli dao je
saglasnost za kompletno istraivanje.
3. 4. Metode
Za istraivanje je korien standardizirani upitnik. Tiskano je i
randomi-zirano podijeljeno 600 kompleta upitnika koje su studenti
popunili. Od ukup-nog broja upitnika validno je popunjeno 526
upitnika.
Upitnik o kvalitetu ivota preuzet je od Svjetske zdravstvene
organizacije SZO odnosno WHO (World health organization) poznate
pod akronimom WHOQOL-BREF (World Health Organisation Quality of
Life Bref).1 Ovaj upitnik je skraeni oblik Upitnika o kvalitetu
ivota Svjetske zdravstvene or-ganizacije WHOQOL-100. Koristi se za
procjenu kvaliteta ivljenja za opu populaciju i ne odnosi se na
neku odreenu bolest ili stanje. Obuhvata vei broj podruja kvaliteta
ivljenja, ima najiru uporabu, ispituje demografske i meukulturalne
razlike u kvalitetu ivljenja. WHOQOL ukljuuje subjektiv-nu procjenu
kvaliteta ivljenja u okvirima kulture, socijalne okoline i
okru-enja u kojem pojedinac ivi (Pibernik Okanovi 2001: 133143). U
upitniku se postavlja vremenski okvir od dva tjedna unutar kojeg
sudionik procjenjuje. Upitnik sadri 26 pitanja. Prva dva pitanja o
samoprocjeni kvaliteta ivljenja i za WHOQOL-BREF dobija se profil
kvaliteta ivota koji polazi od modela koji objanjava kvalitet ivota
kroz etiri domene: tjelesno zdravlje, psihiko zdravlje, socijalni
odnosi i okolina. Zadovoljstva vlastitim zdravljem analizi-rana su
odvojeno, dok su od ostalih pitanja, koristei formule priloene uz
upit-nik, formirane domene:
domena 1 fiziko zdravlje (fizika), domena 2 psihiko zdravlje
(psiholoka),
1 Problematika iz ovog upitnika umnogome je bioetikog
karaktera.
-
65Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777
domena 3 drutveni odnosi (socijalna) i domena 4 okolina.
Zadovoljstvo kvalitetom ivljenja i zadovoljstvo zdravljem
ocjenjuju se ocjenama od 1 do 5 kojima ispitanik opisuje vlastiti
doivljaj tih oblasti. Zna-enje ocjena je sljedee:
ocjena 1 vrlo loe, ocjena 2 prilino loe, ocjena 3 ni dobro ni
loe, ocjena 4 prilino dobro, ocjena 5 vrlo dobro.
Problematika koja se razrauje u ovom upitniku tumaena je s
bioetikog stanovita.
3. 5. Obrada dobijenih podataka
Za analizu rezultata rabio se standardni Statistiki paket za
drutvena istra-ivanja (SPSS) verzija 10.0. U statistikoj obradi
rezultata upotrebljene su stan-dardne metode deskriptivne
statistike. Za testiranje statistike znaajnosti razlike izabranih
varijabli korieni su 2-test i t-test. Za multivarijantne
ko-relacijske analize rabljeni su neparametrijski Spermanov test
korelacije i mul-tivarijantna analiza varijance s linearnom
regresionom analizom ANOVA. Statistike hipoteze testirane su na
nivou od = 0,05, tj. razlika meu vari-jablama smatrala se znaajnom
ako je P < 0,05.
4. Rezultati i rasprava
4. 1. Opi rezultati o ispitanicima
Istraivanje je obuhvatilo 526 studenata. Najvie ispitanika je s
Filozof-skog, Medicinskog, Farmaceutskog, Tehnolokog, Pravnog i
Ekonomskog fa-kulteta. Odabir studenata bio je randomiziran. Broj
studenata prema vrsti stu-dija prikazan je na tabeli. Od opih
podataka u upitnik su se unosili podaci o: spolu, datumu roenja,
fakultetu koji se pohaa, prisustvu bolesti, puenju cigareta i
konzumiranju alkohola. Najveu skupinu ispitanika obuhvatali su
studenti muslimani, njih 453.
-
66O. Jai i . Kaluerovi, Poimanje kvaliteta ivotameu studentskom
populacijom Univerziteta u Tuzli
Tabela 1. Struktura studenata prema studijskom profilu
Ukupno studenti Ukupno
Fakultet
Tehnoloki Broj ispitanika 56
Tehniki Broj ispitanika 25
Pravni Broj ispitanika 96
Medicinski Broj ispitanika 113
FTOS Broj ispitanika 39
Filozofski Broj ispitanika 102
Farmacija Broj ispitanika 12
Ekonomski Broj ispitanika 83
UkupnoBroj ispitanika 526
Postotak ispitanika 100,0%
4. 1. 1. Rezultati dobijeni u istraivanjukvaliteta ivota
studenata
Rezultati dobijeni u istraivanju kvaliteta ivota studenata
strukturirani su u nekoliko skupina. Prva skupina rezultata odnosi
se na samoocjenu kva-liteta ivota svih studenata i posebno
izdvojeno studenata muslimana. Tako su prikazani rezultati koji se
odnose na ukupan kvalitet ivota svih studenata i studenata
muslimana, a koji su dobijeni statistikom obradom odgovora na vie
pitanja koja se odnose na ovaj aspekt. Osim toga, dobijeni
rezultati su prikazani i s aspekta kvaliteta ivota po domenima, kao
to su: fiziko i psi-hiko zdravlje, drutveni odnosi i odnosi prema
okruenju. Prikazani su i diskutirani rezultati vezani za kvalitet
ivota u odnosu prema spolu svih stu-denata te za kvalitet ivota
prema vrsti fakulteta koji pohaaju svi studenti i studenti
muslimani.
4. 2. Samoocjena kvaliteta ivota svih studenatai studenata
muslimana
Samoocjena kvaliteta ivota studenata dobijena je putem odgovora
na pi-tanje: Kako biste procjenili kvalitet svog ivota? Pri tome su
ponueni odgo-vori: veoma lo, lo, ni lo ni dobar, dobar i veoma
dobar.
-
67Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777
Tabela 2. Distribucija odgovora na pitanje o samoocjeni
kvaliteta ivota
Ukupno studenti (US) Studenti muslimani (SM)
SamoocjenaFrekven
cijaPosto
takSamoocjena
Frekvencija
Postotak
veoma lo 8 1,5 veoma lo 6 1,3
lo 0 0 lo 0 0
ni lo ni dobar 139 26,4 ni lo ni dobar 119 26,3
dobar 287 54,6 dobar 257 56,7
veoma dobar 91 17,3 veoma dobar 70 15,5
nisu odgovorili 1 0,2 nisu odgovorili 1 0,2
Ukupno 526 100,0 Ukupno 453 100,0
Prosjeno je kvalitet ivota samoocjenilo 67,25 odsto svih
anketiranih stu-denata, a kod studenata muslimana 67,02 odsto.
Veoma mali postotak stu-denata procijenio je kvalitet svog ivota
kao veoma lo i to 1,5 odsto od ukup-ne populacije studenata i 1,3
odsto studenata muslimana.
S bioetikog stanovita koje prouava ovjeka i kvalitet njegova
ivota u okruenju, po prethodno navedenim domenama, moe se
konstatirati da je kvalitet ivota studenata dobar, emu je
nesumnjivo jedan od razloga i opti-mistino raspoloenje mladih
generacija te snaga i potraga za boljim ivotom i boljim sutra, to
se ostvaruje i kvalitetnim sveuilinim obrazovanjem.
4. 2. 1. Ukupna ocjena kvaliteta ivota svih studenatai studenata
muslimana
Prosjean kvalitet ivota, prema WHO kategorijama, ima ukupno 68,1
od-sto studenata i 68,3 odsto studenata muslimana. Utvreno je da
meu studen-tima nema ispitanika koji su kvalitet svog ivota
ocijenili kao veoma lo i lo.
-
68O. Jai i . Kaluerovi, Poimanje kvaliteta ivotameu studentskom
populacijom Univerziteta u Tuzli
Tabela 3. Kvalitet ivota izraunat iz WHO domena pomou 24
pitanja
Ukupno studenti (US) Studenti muslimani (SM)
KategorijaFrekven
cijaPosto
takKategorija
Frekvencija
Postotak
veoma lo 0 0 veoma lo 0 0
lo 0 0 lo 0 0
srednje 72 13,7 srednje 63 13,9
dobar 432 82,1 dobar 371 81,9
veoma dobar 22 4,2 veoma dobar 19 4,2
Ukupno 526 100,0 Ukupno 453 100,0
Hi kvadrat test podudaranja pokazuje da u uzorku svih studenata
postoji statistiki znaajna veina meu ispitanicima koji imaju dobar
kvalitet ivota (82,1%) u odnosu na ispitanike koji imaju srednje
kvalitetan (13,7%) i veoma kvalitetan ivot (4,2%), hi (2,n = 526) =
570,772, p < 0,0001. Takoe, hi kva-drat test podudaranja
pokazuje da su ispitanici muslimani koji imaju dobar kvalitet ivota
statistiki znaajno u veini u odnosu na ispitanike koji imaju
srednje kvalitetan i veoma kvalitetan ivot, hi (2,n = 453) =
487,205, p < 0,0001.
4. 2. 2. Kvalitet ivota po domenama
Kvalitet ivota je istraivan po sljedeim domenama:
domena fiziko zdravlje; domena psihiko zdravlje; domena drutveni
odnosi; domena okolina.
Domene su definirane kroz WHO upitnik, a podaci su obraeni
statistiki i dobijene su ocjene kvaliteta ivota izraene u
procentima.
-
69Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777
Tabela 4. Kvalitet ivota studenata izraen kroz domene WHO
upitnika
DomenaUkupno studenti
% kvalitetaStudenti muslimani
% kvaliteta
fiziko zdravlje 70,2 70,8
psihiko zdravlje 66,8 65,9
socijalna domena 65,3 66,1
okolina 63,8 64,2
Najbolje ocjene kvaliteta ivota dobijene su u domeni fizikog
zdravlja kod svih studenata, a najloije u domeni okoline. Nema
statistike znaajnosti u svim domenama kvaliteta ivota svih
testiranih studenata i studenata mu slimana.
4. 2. 3. Kvalitet ivota u odnosu na spol svih studenatai
studenata muslimana
Kao prosjean, kvalitet svog ivota od ukupnog broja svih
studenata oce nilo je 68,2 odsto studentkinja i 67,9 odsto
studenata. Nema statistiki zna ajne ra-zlike meu polovima (p <
0,257). U uzorku svih studenata kod mu karaca po-stoji statistiki
znaajno vei procenat onih koji imaju srednje kvalitetan i veoma
kvalitetan ivot u odnosu na ene kod kojih je izraeniji dobar
kvalitet ivota.
Tabela 5. Kvalitet ivota svih studenata u odnosu na spol
Ukupno studenti (US)
Kvalitet ivota WHO kategorija
Ukupno
srednje dobarveoma dobar
Spol
enskiBroj 41 262 7 310
Posto tak 13,2% 84,5% 2,3% 100,0%
MukiBroj 31 170 15 216
Posto tak 14,4% 78,7% 6,9% 100,0%
UkupnoBroj 72 432 22 526
Posto tak 13,7% 82,1% 4,2% 100,0%
-
70O. Jai i . Kaluerovi, Poimanje kvaliteta ivotameu studentskom
populacijom Univerziteta u Tuzli
Postoji znaajna razlika izmeu spolova u kategorijama kvalitet
ivota, hi (2,n = 526) = 7,326, p < 0,026, Cramer V = 0,118.
Tabela 6. Kvalitet ivota studenata muslimana u odnosu na
spol
Ukupno studenti (US)
Kvalitet ivota WHO kategorija
Ukupno
srednje dobarveoma dobar
Spol
enskiBroj 37 227 4 268
Posto tak 13,8% 84,7% 1,5% 100,0%
MukiBroj 26 144 15 185
Posto tak 14,1% 77,8% 8,1% 100,0%
UkupnoBroj 63 371 19 453
Posto tak 13,9% 81,9% 4,2% 100,0%
Kvalitet svog ivota kao prosjean ocjenilo je 68,4 odsto
studentkinja muslimanki i 68,1 odsto studenata muslimana. Nema
statistiki znaajne ra-zlike izmeu ispitanih u odnosu na pol (p <
0,242). Rezultati ukazuju na to da kod mukaraca muslimana postoji
statistiki znaajno vei procenat onih koji imaju srednje dobar i
veoma dobar kvalitet ivota u odnosu na ene mu-slimanke kod kojih je
izraeniji dobar kvalitet ivota. Hi kvadrat test neovi-snosti
pokazao je da postoji znaajna razlika izmeu spolova u kategorijama
kvaliteta ivota, hi (2,n = 453) = 12,055, p < 0,002, Cramer V =
0,16.
-
71Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777
Tabela 7. Kvalitet ivota prema WHO kategorijama
Ukupno studenti (US)
Kvalitet ivota WHO kategorije
Ukupno
srednje dobarveoma dobar
Fakultet
Tehno-loki
Broj 9 46 1 56
Postotak 16,1% 82,1% 1,8% 100,0%
Tehni kiBroj 5 20 0 25
Postotak 20,0% 80,0% 0,0% 100,0%
PravniBroj 14 81 1 96
Postotak 14,6% 84,4% 1,0% 100,0%
Medi-cinski
Broj 19 89 5 113
Postotak 16,8% 78,8% 4,4% 100,0%
FTOSBroj 4 30 5 39
Postotak 10,3% 76,9% 12,8% 100,0%
Filo zofskiBroj 9 87 6 102
Postotak 8,8% 85,3% 5,9% 100,0%
Farma cijaBroj 1 11 0 12
Postotak 8,3% 91,7% 0,0% 100,0%
Eko nom-ski
Broj 11 68 4 83
Postotak 13,3% 81,9% 4,8% 100,0%
UkupnoBroj 72 432 22 526
Postotak 13,7% 82,1% 4,2% 100,0%
4. 2. 4. Kvalitet ivota svih studenata i studenata muslimanau
zavisnosti od vrste fakulteta koji pohaaju
Proporcija ispitanika s obzirom na kvalitet ivota na pojedinim
fakulte-tima ne razlikuje se znaajno. Hi kvadrat test neovisnosti
pokazao je da ne postoji statistiki znaajna razlika u kvalitetu
ivota ispitanika s obzirom na fakultet koji pohaaju, hi (14,n =
526) = 17,139, p < 0,249, Cramer V = 0,128.
-
72O. Jai i . Kaluerovi, Poimanje kvaliteta ivotameu studentskom
populacijom Univerziteta u Tuzli
Tabela 8. Kvalitet ivota studenata muslimana u odnosu na
fakultet koji pohaaju
Studenti muslimani (SM)
Kvalitet ivota WHO kategorije
Ukupno
srednje dobarveoma dobar
Fakultet
Tehno-loki
Broj 9 36 0 45
% 20,0% 80,0% 0,0% 100,0%
Tehni kiBroj 5 20 0 25
% 20,0% 80,0% 0,0% 100,0%
PravniBroj 11 68 1 80
% 13,8% 85,0% 1,3% 100,0%
Medi-cinski
Broj 16 82 4 102
% 15,7% 80,4% 3,9% 100,0%
FTOSBroj 3 21 5 29
% 10,3% 72,4% 17,2% 100,0%
Filo zofskiBroj 8 72 5 85
% 9,4% 84,7% 5,9% 100,0%
Farma-ceutski
Broj 1 10 0 11
% 9,1% 90,9% 0,0% 100,0%
Eko-nomski
Broj 10 62 4 76
% 13,2% 81,6% 5,3% 100,0%
UkupnoBroj 63 371 19 453
% 13,9% 81,9% 4,2% 100,0%
Proporcija ispitanika s obzirom na fakultet na kome studiraju ne
razlikuje se znaajno. Hi kvadrat test neovisnosti pokazao je da ne
postoji statistiki zna-ajna razlika u kvalitetu ivota ispitanika
studenata muslimana s obzirom na fakultet koji pohaaju, hi (14,n =
453) = 22,103, p < 0,077, Cramer V = 0,156.
Prema openito prihvaenim Kuminsovim normama, kvalitet ivota za
studente kree se od 70 odsto do 80 odsto, generalno, kao i za
domene fizi-
-
73Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777
kog i psihikog zdravlja, socijalno-drutvenih odnosa i okolia.
Kao grupa, nai su studenti postigli nii rezultat za ukupno
blagostanje (US 68,1% i SM 68,3%), za domenu psihikog zdravlja (US
66,8% i SM 65,9%), domenu dru-tvenih odnosa (US 65,3% i SM 66,1%) i
domenu okolia (US 63,8% i SM 64,2%). Jedva je dostignut prag za
domenu fizikog zdravlja (US 70,2% i SM 70,9%). Literatura pokazuje
da se kvalitet ivota prema WHOQOL-Bref upit-niku u domenama
psihikog zdravlja, drutvenih odnosa i okruenja uvelike razlikuje
meu dravama.
Tabela 9. Kvalitet ivota meu studentima raznih zemalja ispitivan
WHOQOLBref upitnikom (rezultati iz literature)
Studija ZemljaBroj stude nata
Fiziko zdravlje
Psihiko zdravlje
Socijalni odnosi
Okolina
Baumann i sur. (2011: 63)
Luksem-burg 85 74,4 75,3 71,7
Baumann i sur. (isto) Belgija 69 64,8 65,2 56,3
Baumann i sur. (isto)
Rumunj-ska 82 63,7 69,0 68,6
Da Costa i sur. (2008) Brazil 136 71,3 70,4 71,3 68,4
Hassed i sur. (2008: 387
398)
Austra-lija 148 70,9 65,6
Li i sur. (2008: 489501)
Tajland 407 68,1 68,8 63,1
Wu i Yao (2007: 189
202)Tajvan 304 54,4 60,6 58,8
Istraivanje (1) kvaliteta ivota raeno je meu evropskim
studentima putem upitnika WHOQOL-Bref u domenama psihikog zdravlja,
socijalnih odnosa i okoline. Ispitanici su bili polaznici fakulteta
jezika, knjievnosti, humanistikih znanosti, umjetnosti i
obrazovanja iz Luksemburga, polaznici fakulteta za drutvene i
humanistike znanosti iz Belgije i polaznici fakulteta za socijalni
rad iz Rumunjske. Statistiki znaajno najbolji kvalitet ivota u svim
domenama imali su studenti iz Luksemburga, potom iz Brazila.
Naa
-
74O. Jai i . Kaluerovi, Poimanje kvaliteta ivotameu studentskom
populacijom Univerziteta u Tuzli
studija je iskazala slian rezultat procjene kvaliteta ivota kroz
domene kao to su rezultati istraivanja kvaliteta ivota studenata iz
Belgije, Rumunjske, Australije i Tajlanda. Najnie ocjene kvaliteta
ivota dobijene su kod stude-nata s Tajvana.
Zakljuci
Empirijsko istraivanje bioetikog problema kvaliteta ivota
studenata obavljeno je putem samoocjene kvaliteta ivota u domenima
fizikog i psi-hikog zdravlja, drutvenih odnosa i okoline, koji
zajedno pokazuju ukupan kvalitet ivota. Prema openito prihvaenim
Kuminsovim normama kvali-teta ivota za studente, te se norme
generalno kreu u rangu od 70 odsto do 80 odsto. Iz dobijenih
podataka oevidno je da studenti Univerziteta u Tuzli imaju niu
samoocjenu kvaliteta ivota kao i ukupan kvalitet ivota izraene kroz
etiri domene prema Kuminsovim normama. Razlog tome je
drutveno--gospodarsko stanje u dravi i kantonu. Mukarci i ene imaju
podjednako dobar kvalitet ivota, to je izuzetno dobar pokazatelj.
Studenti imaju najbolje odgovore iz domene fizikog zdravlja, iako
je i ovdje jedva dostignut prag pre-ma Kuminsovim normama. Ispitana
populacija posjeduje najbolje zdravlje, to je i razumljivo s
obzirom na njihove godine. Rije je o ivotnom periodu kada su
nadiene djeje bolesti, a jo se nisu razvile kronine bolesti
karakte-ristine za starije osobe. S druge strane, studenti su po
pitanju kvaliteta i vo-ta iskazali najvee nezadovoljstvo u domenu
ivotne okoline. Najnii stu panj kvaliteta ivota studenti su
iskazali prvenstveno zbog visoke razine zagae-nosti zraka, vode i
zemljita, posebno zagaenog na podruju Tuzle. Poznato je da je Tuzla
industrijski centar s brojnim stvarnim ili potencijalnim
zagai-vaima okoline, kao to su: kemijska industrija i energetika,
zatim zagaenost zraka usljed individualnih loita, izraen gust
promet itd. Zbog toga je po-trebna briga kao i poduzimanje
aktivnosti u okviru dravnih institucija kao i institucija izvan
drave, potom Islamske zajednice kao i svakog pojedinca. Ove
aktivnosti treba da budu usmjerene ka neprekidnom praenju i
poduzi-manju mjera na smanjivanju tetnih efekata, koji nastaju
eksploatacijom i zagaenjem okolia. Vladine institucije trebalo bi
da imaju efikasnije uspo-stavljene strune organe koji neprekidno
prate stupanj zagaenja okolia, te planiraju mjere i aktivnosti
kontroliranja njihova izvrenja. Osim Vladinih slubenika i ustanova,
u rjeavanje ovog bioetikog problema trebalo bi da se ukljue i imami
i vjerouitelji u njihovu pastoralnom radu. Zagaivanje okolia nosi
sa sobom opasnosti koje se posljedino mogu odnositi na zdrav-lje
ljudi, biljaka i ivotinja. Jo jedan od vidova poboljanja kvaliteta
ivota kad je rije o ivotnoj sredini bilo bi uvoenje predmeta
bioetika na sve fa-
-
75Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777
kultete Univerziteta u Tuzli. Veoma je vano da studenti u svojim
spoznajama i uvidima, koji osobito u humanistikim znanostima esto
imaju karakter vri-jednosnih uvjerenja, ne idu ispod dostignutih
civilizacijskih standarda eti-ko-moralne kulture i da razliite teme
promiljaju uz duan oprez i svjesnost o dilemama sa kojima se mogu
susresti u svom profesionalnom radu. Odgo-varajui
interdisciplinarni i pluriperspektivni pristup, kao i svijest o
odgovor-nosti, trebalo bi da rezultiraju delikatnijim i
odgovornijim odnosom buduih strunjaka prema mogunostima vlastite
znanstvene discipline i znaaju nje-nih uinaka. Konano, moramo istai
da naalost nismo potvrdili svoju dru-gu hipotezu da studenti
Univerziteta u Tuzli imaju visok kvalitet ivota osim u ve pomenutoj
domeni fizikog zdravlja.
Primljeno: 4. decembra 2014.Prihvaeno: 24. aprila 2015.
Literatura
Baumann, M., Ionescu, I. & Chau, N. (2011), Psychological
quality of life and its association with academic employability
skills among newly-registered students from three European
faculties, BMC Psychiatry (11): 6372.
Bryant, F. B. & Marquez, J. T. (1986), Educational status
and the structure of subje ctive well-being in men and women,
School Psychology Quarterly 49 (2): 142153.
Costa, C. C., Bastiani, M., Geyer, J. G., Calvetti, P. .,
Muller, M. C. & Andreoli, M. L. (2008), Quality of life and
spiritual well-being in Psychology students, Psi cologia em Estudo
13 (2): 249255.
Cummins, Robert A. (2003a), Normative life satisfaction:
measurement issues and a homeostatic model, Social Indicators
Research 64 (2): 225256.
Cummins, R. A., Eckersley, R., Pallant, J., van Vugt, J. &
Misajon, R. (2003b), De-veloping a national index of subjective
wellbeing: The Australian unity wellbeing index, Social Indicators
Research 64 (2): 159190.
Felce, D. & Perry, J. (1995), Quality of life: Its
definition and measu rement, Res Developmental disabilities 16 (1):
5174.
Gosi, Nada (2011), Bioetike perspektive, Zagreb,
Pergamena.Hasanovi, Zuhdija, Kvalitet ivota, nepublicirani
rukopis.
Hassed, C., de Lisle, S., Sullivan, G. & Pier, C. (2008),
Enhancing the health of me-dical students: outcomes of an
integrated mindfulness and lifestyle program, Advances in Health
Sciences Education 14 (3): 387398.
-
76O. Jai i . Kaluerovi, Poimanje kvaliteta ivotameu studentskom
populacijom Univerziteta u Tuzli
Juri, Hrvoje (2007), Uporita za integrativnu bioetiku u djelu
Van Ransselaera Pottera, u: Velimir Valjan (ur.), Integrativna
bioetika i izazovi suvremene civilizacije, Sarajevo, Bioetiko
drutvo BiH.
Krizmani, M. i Kolesari, V. (1989), Pokuaj konceptualizacije poj
ma kvaliteta ivota, Primijenjena psihologija (10): 179184.
Li, K., Kay, N. & Nokkaew, N. (2009), The Performance of the
World Health Organizations WHOQOL-BREF in Assessing the Quality of
Life of Thai College Students, Social Indicators Research 90 (1):
489501.
Matuli, Toni (2001), Bioetika, Zagreb, Glas koncila.
Pibernik Okanovi, Mirjana (2001), Psychometric properties of the
World He-alth Organisation quality of life questionnaire
(WHOQOL-100) in diabetic patients in Croatia, Diabetes Research and
Clinical Practice 51 (2): 133143.
Reich, Warren T. (1995), Introduction, u: Encyclopedia of
Bioethics, New York, Vol. I.
Whoqol Group (1995), Whoqol Group, The World Health Organization
Quality of Life Asses sment: Position Paper from the World Health
Organization, Social Science and Medicine (41): 14031409.
Tomaevi, Luka (2006), Bioetiki izazovi. Izazovi globalne
bioetike i biotehno-logije, Bogoslovska smotra 76 (2): 395415.
Wu, C. & Yao, G. (2007), Examining the relationship between
global and domain measures of quality of life by three factor
structure models, So cial Indicators Research 84 (2): 189202.
-
77Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777
Perception of Quality of LifeAmong Student Population
at the University of Tuzla
Orhan JaiFaculty of Islamic Studies, University of Sarajevo,
Bosnia and Herzegovina
eljko KalueroviFaculty of Philosophy, University of Novi Sad,
Serbia
At the centre of the research of the authors study is the phrase
quality of life, which they, at first, consider at a theoretical
level and from a per-spective of its potential adequate scope of
thinking. Generally speaking, the concept of quality of life is
used to evaluate general well-being of individu-als, but also of
societies. The authors study the quality of life primarily thro ugh
the prism of bioethics, and it usually encompasses areas of
physical and psychological health, level of independence, social
relationships, personal context, religious dimension and personal
beliefs. In the second part of this paper the authors examine
practical implications of the understanding of this phrase among
the student population at the University of Tuzla, i.e. the
perception of the quality of life of students at this University.
According to the conducted survey it is obvious that the students
at the University of Tuzla have lower self-assessment of the
quality of life, as well as of the over-all quality of life
expressed through the four domains according to Cum-mins standards.
The best answers students gave for the domain of physical health,
although even for this aspect the threshold of Cummins standards
was barely reached. Then follow the indicators related to mental
health and social domain. Regarding the quality of life the
students showed the greatest dissatisfaction in the field of
environment. Finally, the authors found that their hypothesis
stating that the students at the University of Tuzla have a high
quality of life, except in the aforementioned domain of physical
health, has not been confirmed.
Key words: quality of life, perception, bioethics, four domains,
students, University of Tuzla