-
PČELARSTVO SRBIJE
Prirodni uslovi, umerena kontinentalna klima i bogatstvo biljnog
sveta pružaju odlične uslove za gajenje pčela u Srbiji. Na površini
od 88.361 kvadratnih kilometara, gde živi 9,8 miliona stanovnika,
ima oko 30.000 pčelara sa približno 430.000. košnica. Medonosni
potencijali omogućavaju znatno veći broj košnica, prema proceni
stručnjaka i preko 1.200.000.
Prolećnu razvojnu pašu čine: vrba, šumsko bilje, voće i uljana
repica. Pojedinih godina, te biljke daju med i za vrcanje. Glavne
paše od kojih pčelari vrcaju med su: bagremova, lipova,
suncokretova i livadska. Prema mogućnosti korišćenja važnih paša, u
Srbiji se razlikuju dva područja: područje Vojvodine, gde se
koriste paše uljane repice, lipe i suncokreta, i podrucje Srbije
južno od Dunava, gde su izražene bagremova i livadska paša.
Bagremova paša zbog razlike u nadmorskoj visini i vremenu cvetanja,
može se koristiti kao dve paše.
BagremFoto: Karolj Mareček, Subotica
Za dobro iskorišćenje paša neophodno je seljenje košnica.
Pčelari svake godine sve više koriste kamione, autobuse i prikolice
sa ugradjenim košnicama radi seljenja ili sele sistemom
utovara-istovara. U Srbiji ima preko 800 vozila sa ugradjenim
košnicama, a sve je više prisutno i paletno seljenje pčela. Kod tog
načina selidbe, na paleti je postavljeno obično po pet košnica,
koje se dizalicom na kamionu lako i brzo utovaraju i istovaraju
prilikom seobe. Radi poboljšanja paše pčelari sve više gaje
medonosno bilje poput facelije i drugih.
Od tipova košnica u Srbiji preovlađuju Langstrot Rutova (LR),
Dadant Blatova (DB) i AŽ košnica. Veliki pčelari sa preko sto
košnica i pčelari koji paletno pčelare imaju uglavnom LR košnice.
Pčelari sa manjem brojem košnica i stacionarni pčelari imaju DB
košnice, dok pčelari sa ugradjenim košnicama na prevoznim
sredstvima imaju AŽ košnice. Ostali tipovi košnica su manje
zastupljeni.
Godišnja proizvodnja meda u Srbiji kreće se od 3 do 5 hiljada
tona i ona se plasira na domaćem tržištu. Godišnja potrošnja meda
po stanovniku je 0,7 kg. Otkup meda radi izvoza skoro i da ne
postoji, ili se radi o zanemarujućim količinama.
U Srbiji je zastupljena Kranjska rasa pčela (Apis mellifera
carnica). Njene najvažnije osobine su izuzetna mirnoća, dugovečnost
i dobro prezimljavanje sa relativno malom potrošnjom hrane.
Poboljšavanjem rase pčela putem selekcije na prinose, bolesti i
druge osobine, bavi se centar za proizvodnju matica “Agroekonomik”
u Beogradu. Kapacitet centra je 10.000 matica godišnje. Cena matice
je jednaka protivrednosti 2kg meda u maloprodaji ili
-
3kg meda u otkupu. Tražnja za maticama u Srbiji je daleko veća,
pa se planira otvaranje novih centara. Jedan takav centar “Timomed”
- Knjaževac je u toku 2002 godine imao probnu proizvodnju, a za
naredne godine planira se proizvodnja od 6000 matica godišnje.
Stanje nedovoljnog broja matica na tržištu koriste neregistrovani
proizvodjači matica i prodaju matice bez ikakve selekcije.
Povećana nezaposlenost u zemlji uticala je da se sve više ljudi
bavi pčelarstvom, bilo kao osnovnim, ili kao dopunskim zanimanjem.
Razvoj pčelarstva imao je za posledicu sve veću tražnju rojeva na
tržistu. Promet pčelinjih rojeva se obavlja paketno (1,2 kg pčela i
matica) ili na ramovima (obično 5 ramova od kojih 3 sa leglom).
Tražnja za paketnim rojevima se javlja i u predelima kasnih paša
radi pojačavanja osnovnih društava. Ti rojevi se nabavljaju u
krajevima gde je klima povoljnija i gde postoje rane pčelinje paše.
Prilagodjavajući se zahtevima tržista, jedan deo pčelara se
orjentisao na proizvodnju rojeva ili u kombinaciji sa korišćenjem
prve paše pa zatim prodajom rojeva. Za profesionalno bavljenje
pčelarstvom u Srbiji neophodno je preko 150 košnica i broj takvih
pčelara raste svake godine.
Od 30.000 pčelara u Srbiji, 9.000 je učlanjeno u 173 udruženja
koja čine Savez pčelarskih organizacija Srbije. Članarinu Savezu
pcelari plaćaju u protivrednosti 3kg meda, a kao članovi dobijaju
“Pčelar”, časopis Saveza koji izlazi svakog meseca.
Savez ima sledeće zadatke: informativni, edukativni, druženje i
zastupanje pred državnim i drugim organima. Preko svog časopisa,
putem javnih glasila, drugih medija i preko udruženja, direktno
informiše člansto o dešavanjima u zemlji i svetu u oblasti
pčelarstva. Kroz edukativne aktivnostimi, putem časopisa, knjiga,
predavanja, savetovanja i druge vidove, Savez utiče na obrazovanje
članstva u pogledu gajenja pčela, a na stanovništvo u pogledu
značaja pčelinjih proizvoda za zdravlje ljudi. Radi informisanja
potrošača, Savez pokreće reklamne kampanje. Edukaciji pčelara, kao
značajnom vidu aktivnosti Saveza, poklanja se velika pažnja. Na
poljoprivrednom fakultetu u Zemunu postoji katedra za pčelarstvo, a
u okviru srednjih poljoprivrednih škola pčelarstvo se sluša
fakultativno. Neke poljoprivredne škole imaju svoje pčelinjake.
Radi sprovođenja edukativne delatnosti u okviru Saveza postoji
aktiv predavača koga čine eminentni stručnjaci iz oblasti
pčelarstva kao i istaknuti pčelari praktičari. U udruženjima se
tokom zime organizuju ciklusi predavanja, a naročito dobre
rezultate dali su debatni klubovi, koje organizuju udruženja tako
što jedan član na zadatu temu napravi uvod a ostali prisutni
članovi se uključuju u diskusiju.
U Srbiji ne postoji institut za pčelarstvo, već samo jedno
odeljenje u sklopu Instituta za krmno bilje u Kruševcu. U okviru 96
lokalnih TV stanica i 120 radio stanica u Srbiji, mnoga udruženja
pčelara imaju svoje stalne ili povremene emisije. U domenu saradnje
i druženja, Savez organizuje razne ekskurzije, putovanja, posete
uglednim pčelinjacima, sajmove, izložbe drugo. Pred državnim
organima Savez nastupa u ime pčelara tražeci povoljnije uslove,
naročito kod donošenja zakonskih propisa, za pčelare.
Korišćenje pčela radi oprašivanja je samo u manjoj meri. Pčelari
u potrazi za pašom sele košnice i na taj način vrše oprašivanje bez
nadoknade. Velika poljoprivredna gazdinstva imaju svoje pčelinjake
radi oprašivanja poljoprivrednih kultura, dok jedan manji broj
proizvodjača jabuka i semenskog suncokreta plaćaju oprašivanje.
Pčelarstvo kao deo poljoprivrede nema nikakve benificije od
strane države. Država ne čini ništa kako bi olakšala položaj
pčelarima. Što se tiče oporezivanja repromaterijala i opreme, od
plaćanja poreza na promet oslobođeni su košnice, centrifuge i prese
za saće, dok je sve ostalo oporezovano. Sadašnje rukovodstvo Saveza
pokušava kod državnih organa da izbori bolje mesto pčelarstvu i
veću pomoć od strane države.
-
Apiterapija kao vid lečenja pčelinjim proizvodima u Srbiji se
smatra alternativnom medicinom. Ona nije zvanično zastupljena u
lečenju, već pojedini lekari samoinicijativno savetuju korišćenje
pčelinjih proizvoda i to pre svega preventivno. Česte izložbe i
edukacija stanovnistva u pravcu značaja pčelinjih proizvoda u
ishrani i lečenju, uticali su da se poveća tražnja za lekovima i
kozmetičkim sredstvima na bazi meda i pčelinjih proizvoda. To je
pak imalo za posledicu pojavu firmi koje se bave proizvodjnjom i
prometom lekovitih i kozmetičkih sredstava na bazi meda i pčelinjih
proizvoda.
Zdravstvena zaštita pčela je prepuštena samim pčelarima, iako u
dijagnostici učestvuje 12 veterinarskih instituta rasporedjenih na
celoj teritoriji Srbije. Sadašnje ministarstvo poljoprivrede je
donelo propise gde pčelinje bolesti izjednačava sa drugim bolestima
životinja, te očekujemo veću pomoć veterinarskih službi. Što se
tiče lekova, Srbija ima nekoliko proizvodjača lekova za pčelinje
bolesti, čiji kapaciteti višestruko prevazilaze potrebe u zemlji,
pa se veliki deo proizvodnje izvozi.
Buran razvoj pčelarstva prati i razvoj opreme. Sve je više
proizvodjača opreme koja po kvalitetu zadovoljava svetske
standarde. Prizvodjači opreme značajan deo proizvodnje izvoze.
Posebno, značajno mesto u pčelarstvu Srbije zauzimaju pčelarske
izložbe, koje se održavaju jednom godišnje u svakom većem gradu i
traju 2 do 3 dana. Na pčelarskim izložbama prodaju se pčelinji
proizvodi, kao i oprema za pčelare. Propratne aktivnosti izložbi su
predavanja za pčelare, za posetioce, okrugli stolovi sa diskusijama
na odredjenu temu, posete pčelinjacima, konferencije za štampu,
dodele priznanja zaslužnim pčelarima i druge aktivnosti vezane za
propagandu pčelarstva
www.pcela.rs
CENE ZA 1kg MEDA (tegliran) U SEPTEMBRU I POČETKOM OKTOBRA 2002
U SRBIJI
Podaci dobijeni na diskusionoj internet grupi
[email protected] na osnovu informacija od strane članova
R.b Mesto Prodajno mesto
Proizvođač Vrsta meda Cena (din.)
Informaciju dostavio
1. Kragujevac Gradska pijaca
pcelar Vidić bagremov 250 S. Antonijević 2. livadski 250
3. pcelar
Čvorović
bagremov 250
4. livadski 250
5. borov 300
6. C market Maja promet cvetni 241,49
7. bagremov 263,95
8. Društvo pčelara
pčelari bagremov 260
9. livadski 250
10. šumski 260 11. Niš Pčelarska
zadruga - bagremov 230 O. Mihajlović
12. livadski 230 13. samousluga
Impex Pčela komerc Svrljig
bagrem 256,60 14. lipa 256,60
-
15. Mladenović Niš
lipov 266,10 16. šumski 266,10 17. livadski 261,36 18. izložba
pčelari svi 250 M.Šljivić 19. Zrenjanin pijaca pčelar bagremov 250
Z. Belča 20. lipov 200 21. cvetni 200
22. supermarket Saturn
Domaći med Torda
livadski 182 23. lipov 191 24. bagremov 204 25. Bačka Topola
pijaca pčelar cvetni 180 26. Kraljevo pijaca pčelar 1 bagremov 220
P. Cvetković 27. pčelar 2 šumski 200 28. preprodavac šumski 250 29.
lipov 225
30. prodavnica 1 pč.zadruga cvetni med 269 31. lipov 215 32.
prodavnica 2 Timomed cvetni 225 33. prodavnica 3 pč. zadruga
livadski 255 34. lipov 250 35. Trstenik pijaca pčelar bagremov 230
36. livadski 250
37. p. zdrave hrane
pčelar bagremov 200 38. šumski 200 39. livadski 200 40.
prodavnica 1 pč. zadruga lipov 250 41. šumski 252 42. Subotica
pijaca pčelar cvetni 180 A. Ifković 43. bagremov 250 44. lipov 250
45. svilenica 200-220 46. kod kuće pčelar - 180-200 47. Beograd
Kalenić pijaca pčelar bagremov 250-270 S.
Todorovski 48. livadski 190-220
49. Pekabeta Timomed livadski 234
50. bagremov 252
51. lipov 239
52. šumski 240
53. C market Maja promet livadski 253 54. bagremov 264
55. šumski 253
CENE 1kg MEDA (u teglama) U SEPTEMBRU I POČETKOM OKTOBRA 2002 U
CRNOJ GORI, MAKEDONIJI I MAĐARSKOJ
Podaci dobijeni na diskusionoj internet grupi
[email protected] na osnovu informacija od strane članova, uz
dodatnu informaciju Momira Vukmirvića
R.b. Mesto Prodajno mesto
Proizvođač Vrsta meda Cena Informaciju dostavio
-
1. Bar Pijaca pčelar - 6 eura M. Isidorović
samousluga AMB
uvozni Hrvatska
šumski 3,63 eura
bagrem 4,83 eura
lipa 4,83 eura
kadulja (žalfija)
7,58 eura
2. Sutomore kućna prodaja
pcelari razno 8 eura
samousluga uvozni kesten 6,5 eura
kadulja 7,5 eura 3. Berane izložba pčelari - 8 eura M. Šljivić
4. Demir Kapija
(Makedonija) razno - 180-200
din. D. Pavlov
5. Knin (Hrvatska)
kućna prodaja
pčelar sve vrste 4 eura M. Vukmirović
Pijaca pčelar - 3,3 - 4,7 eura
prodavnica - kadulja 5,8 eura
prodavnica - bagrem, lipa, vrijesak
4,1eura
prodavnica - livadski 3,5 eura
6. Mađarska diskonti - bagrem 4 eura A. Ifković
1 euro=60 dinara
CENE OSTALIH PAKOVANJA MEDA U SEPTEMBRU I POČETKOM OKTOBRA
2002
R.b. Mesto Prodajno mesto
Proizvođač Vrsta meda Cena Informaciju dostavio
1. Kragujevac Gradska pijaca
Vidić bagremov sa saćem 1 kg
350 S. Antonijević
2. Čvorović 400
3. livadski sa saćem
400
4. C market Maja promet cvetni 1/2 kg 167,08
5. lipov 1/2 kg 137,60
6. “Nutrexpa”, Španija
cvetni 1/2 kg 102,88
7. Niš samousluga Impex
Pčela komerc Svrljig
livadski 1/2 kg 145,70 O. Mihajlović
8. Maja promet Beograd
bagrem 950 g 270,70 9. šumski 1/2 kg 142,55 10. medoprodukt
Subotica lipov 710 g 251,85
11. Mladenović Niš
bagremov u saću 1/2 kg
237,59
-
12. Zrenjanin Prodavnica Apis
- livadski na točenje 1kg
160 Z. Belča
13. med od žalfije na točenje 1kg
340
14. Trstenik Prodavnica pč. zadruga cvetni med 710g
220 P. Cvetković
15. Beograd C market Maja promet cvetni 1/2 kg 133 S. Todorovski
16. Pekabeta Maja promet med sa
orasima 250g 68
17. Timomed saće u medu 390 18. Bar samousluga
AMB uvozni Hrvatska
livadski 1/2 kg 2,43 eura
M. Isidorović
Marketing istraživanje meda na teritoriji Novog Sada
(semestralni rad na postdiplomskim studijama marketinga)
Ana Čobrda, dipl. ekonomista
Jasmina Grulović, dipl. ekonomista
[1]
1. UVOD
Med je jedan od prvih pčelinjih proizvoda koje je koristio
čovek. Najstariji pisani dokumenti starih Vavilonaca, Egipćana i
Rimljana svedoče o vrednosti meda u ishrani i o lekovitosti,
smatrajući ga “hranom bogova”. I sam Hipokrit , “otac” medicine je
ukazivao na lekovitost meda, pa još niko do danas nije osporio ovu
tvrdnju, te medu i savremena zvanična medicina priznaje lekovita
svojstva.
Pod medom se podrazumeva gusta, slatka, sirupasta ili
kristalasta materija, bledožute do tamnomrke boje, specifičnog
mirisa i ukusa, proizvod pčela medarica. Potiče od nektara koji
pčele sakupljaju, prerađuju i unose u saće.
Posmatrajući kretanje proizvodnje meda u svetu, brzi tehnološki
napredak i urbanizacija doveli su do smanjenja broja pčela u svetu.
Pored ovih uzroka, značajno je pomenuti da su veliki neprijatelji
pčela sredstva za uništavanje insekata. Stoga se predlaže
ograničenje upotrebe insekticida, kao i odgajivanje pčelinjih vrsta
otpornih na ova sredstva. U Jugoslaviji je, u vreme SFRJ postojao
uvoz i izvoz meda, pčelarski kombinati u Zagrebu i Beogradu su
sarađivali, postojali su značajniji statistički izveštaji o
proizvodnji meda. Proučavajući literaturu potrebnu za ovo
istraživanje došlo se do podataka vezanih za period postojanja
stare Jugoslavije. Podaci iskorišćeni u odeljku o proizvodnji meda
u Novom Sadu baziraju se na usmenim izjavama privatnih proizvođača.
Kontaktirajući pčelare preko interneta širom
-
Srbije došlo se do saznanja da danas gotovo ne postoje pisani
statistički podaci objedinjeni za čitavo područje Srbije i Crne
Gore. Pčelarska društva vode evidenciju o broju pčelara njihovog
regiona i njihovom broju košnica.
2. ZNAČAJ PROBLEMA I DEFINISANJE CILJEVA
Marketing istraživanje kao naučna disciplina bavi se
prikupljanjem, obradom, analizom tržišnih problema tj. varijabli
(istraživanje potrošača, potrošnje, proizvoda, ponude,
konkurencije, cena, uvoza-izvoza, distribucije, promocije) i na
osnovu toga prognozira mere koje treba preduzeti na pojedinim
instrumentima marketinga kako bi planirana strategija mogla da se
realizuje adekvatnom taktikom marketinga tj. kombinacijom i
doziranjem instrumenata marketinga u odgovarajući marketing
mix.
Cilj ovog istraživanja u okviru kojeg je definisan i marketing
istraživački problem je da se utvrdi ponuda, potražnja, potrošnja i
cena meda u Novom Sadu u 2002. godini, a nakon analize dobijenih
informacija donesu marketinške odluke.
Rad i rezultati ovog istraživanja namenjeni su privatnim
proizvođačima u cilju planiranja i razvoja proizvodnje.
3. RADNA HIPOTEZA
Med bi trebao da bude pristupačan za svakidašnju upotrebu. On
nije samo sredstvo za zaslađivanje, niti hrana, on je izvanredan i
nezamenjiv lek. Pod uslovom da se koristi redovno, tj. svakodnevno,
ima veliki značaj za razvoj mladog organizma, poboljšava otpornost
organizma, radnu sposobnost čoveka – služi kao najbolja zamena
saharoze, fabričkog šećera štetnog za zdravlje pri svakom
preteranom konzumiranju i predstavlja najpotpuniji izvor zaštitnih
materija.
Opšte je poznato da med odlično deluje kod bolesti groznica,
bubrežnih oboljenja, lečenja dijabetesa, poboljšanja krvne
slike...
Hipoteza ovog rada je da je osnovni razlog konzumiranja meda
upravo zdravstveni razlog, te se na taj način stvara navika u
konzumiranju meda.
4. IZVORI PODATAKA I METODOLOGIJA RADA
U ovom radu je korišćen istorijski metod koji je uzet iz
komparativnog metoda, metod ispitivanja i metod posmatranja.
Primenom istorijskog metoda podaci i informacije su pribavljeni
iz sekundarnih izvora odakle se dobijaju informacije o prošlim i
sadašnjim stanjima i kretanjima istraživane pojave. Kao sekundarni
izvori su korišćene različite publikacije: knjige, časopisi i
statistički godišnjak za 2001. godinu.
Do primarnih podataka se došlo metodom ispitivanja. Izvor ovih
informacija su bili
-
potrošači i proizvođači. Ispitivanje je vršeno na 62 domaćinstva
iz Novog Sada koji čine kvotni uzorak ispitivanja. Pored ankete
primarni podaci o proizvodnji su prikupljeni od samih proizvođača
usmenim ispitivanjem.
Pored metode ispitivanja korišćen je i metod posmatranja kao još
jedan način pribavljanja primarnih podataka, pre svega činjenica.
Posmatranje je vršeno na pijaci, u supermarketu, prodavnicama
zdrave hrane i diskontima i na taj način došlo se do podataka o
ponudi i cenama meda.
Prilikom obrade prikupljenih podataka, korišćene su standardne
matematičko –statističke metode. Rezultati su prikazani u vidu
tabela i histograma radi bolje preglednosti.
[2] 5. Osnovni podaci o proizvodnji i potrošnji meda [59K]
[3] 6. REZULTATI ISTRAŽIVANJA (6.1. struktura porodice
anketiranih domaćinstava; 6.2. broj članova u porodici; 6.3. broj
zaposlenih u domačinstvu) [72K]
[4] 6.4. Učestalost konzumiranja meda; 6.5. Angažovanost članova
porodice u kupovini meda; 6.6. Vremenski period najčešće kupovine
meda. [46K]
[5] 6.7. Najviše korišćena vrsta meda; 6.8. Mesto nabavke meda;
6.9. Način konzumiranja meda [65K]
[6] 6.10. Uticaj promocije na kupovinu meda; 6.11. Kupovina meda
od određenog proizvođača; 6.12. Uticaj životnog standarda na
kupovinu meda [22K]
[7] 7. ZAKLJUČAK, Prilog 1 (Anketa), Literatura [39K]
[8] Prilog 2 (Upoređenje cene meda prema mestu nabavke)
[158K]
5. OSNOVNI PODACI O PROIZVODNJI I POTROŠNJI MEDA
Prema Koonos-u i Root-u, 1 kg nektara moše odjednom da prenese
22.338 pčela. Ako se uzme u obzir da je veliki broj pčela
zaposlenih na unutrašnjim radovima kao i u preradi u košnici,
smatra se da 1 kg meda može da proizvede najmanje oko 44.000 pčela,
te iz ovoga može se zaključiti da su upravo pčele najveći
proizvođači meda, a da je čovek učinio da med postane predmet
tržišne razmene.
Najveći svetski proizođač meda su SAD sa 1/3 svetske proizvodnje
namenjene tržištu. Zatim slede: Argentina, Australija, Nemačka,
Francuska, Novi Zeland i Kanada.
U najveće izvoznike spadaju: Argentina, Meksiko, Kuba,
Australija, Mađarska, Rumunija i Grčka.
Proučavajući literaturu vezanu za proizvodnju meda na području
Srbije, došlo se do velikog broja podataka o proizvodnji meda u
bivšoj SFRJ, a vrlo oskudnih, gotovo nikakvih podataka novijeg
datuma, kao što je napomenuto u uvodu rada.
-
Najpouzdaniji podaci se zasnivaju na statističkom godišnjaku iz
2001. god. o proizvodnji meda od 1965. god. do 2000.god.(videti
tabelu br. 1)
Tabela 1. Proizvodnja meda na teritoriji Jugoslavije
godine 1965. 1975. 1985. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999.
2000. ukupno tona 1372 1663 2961 2111 2032 2390 2508 2276 2482 3023
po košnici kg. 4 4 10 10 11 12 13 12 13 14
Izvor: Statistički godišnjak 2001. god.
Napomena: Podaci iz 1999. i 2000. god izuzimaju područije Kosova
i Metohije
Posmatrajući raspoložive podatke vidi se da se proizvodnja meda
u tonama povećala od 1965. god. do 1986. god. za 115%, od 1986.
god. do 1996. god. je opala za 45,71%, da bi kasnije rasla do
danas, iako se nije uračunala proizvodnja na teritoriji Kosova i
Metohije u 1999. god. i 2000 god.
Na osnovu podataka dobijenih usmenim putem ispitivanja od
proizvođača, elektronskim putem od stručnjaka-pčelara iz Srbije,
došlo se do sledećih informacija: da studioznije statistike o
proizvodnji meda nema. Orjentaciono, broj košnica u Srbiji je oko
500.000. Ako je prosečan prinos po košnici 10 kg, onda se kod nas
proizvede 5000 tona. Ako podelimo ovaj broj sa 10 000 000
stanovnika, to je 1\2 kg. po glavi stanovnika. Izvoza, a ni uvoza
nema. Prinos se menja i na više i na niže, što zavisi od različitih
faktora, ali na prvom mestu klimatskih. Sprovedeno je ispitivanje
najpoznatijih proizvođača meda: Hunjadija, Ružanovića, Vorgića,
Šimona i Gomboša. Svakom od njih postavljena su pitanja o broju
košnica, prosečnoj količinimeda po košnici, maksimalnom i
minimalnom prinosu po košnici, postojanju izvoza i količini meda
koji prodaju za godinu dana. Radi bolje preglednosti, podaci su
stavljeni u tabelu. Na neka pitanja nije dobijen odgovor.
Tabela 2. Proizvodnja meda privatnih proizvođača
R.b. PodaciHunjadi Vorgić Šimon Med&Med Gomboš
1. Ukupan br. košnica 100 73 60 25 20 2. Prosečan prinos po
košnici/kg 50 30 40 30 30
3. Maksimalni prinos pokošnici/kg 60 50 90 50 ne zna
4. Minimalni prinos po košnici/kg 30 25 30 0 ne zna 5.
Izvoz/Uvoz nema nema nema nema nema
6. Količina prodatog meda u 1 god./kg 2500 2500 2000 550 400
Izvor: Usmene izjave navedenih proizvođača
Da bi se utvrdilo kakva je potrošnja meda na teritoriji Novog
Sada anketirana su 62 domaćinstva, da bi se na taj način utvrdile
mogućnosti povećanja potrošnje u narednom periodu.
-
6. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
6.1. Struktura porodice anketiranih domaćinstava
Prvim pitanjem su se dobili podaci o strukturi anketiranih
domaćinstava koji su prikazani u tabeli br. 3.
Tabela 3. Struktura anketiranih domaćinstava na teritoriji Novog
Sada
Redni broj
Struktura porodice Ukupno članova
Broj domaćinstava
%
1. Bračni par 2 5 8,06 2. Roditelj + 2 dece 3 1 1,61 3.
Roditelji + 1 dete 3 16 25,81 4. Roditelji + 2 dece 4 28 45,16 5.
Roditelji + 3 dece 5 4 6,45 6. Roditelj +1 dete + 1 osoba 3 1 1,61
7. Roditelji + 1 dete + 1 osoba 4 1 1,61 8. Roditelji + 2 dece + 1
osoba 5 6 9,68
ukupno 62 100,00
Izvor: Rezultati sprovedenog istraživanja iz primenjenog
upitnika (videti prilog br. 1.)
U ispitivanju strukture domaćinstava utvrđeno je da je najveći
procenat porodica koje sačinjavaju roditelji sa dvoje dece. Na
drugom mestu nalaze se rodetelji sa jednim detetom. S’ obzirom da
prva dva mesta predstavljaju više od 50% anketiranih porodica,
ostale kategorije neće se posebno obrazlagati, ali se mogu
konstatovati iz tabele br.3.
6.2 Broj članova u porodici
Broj članova u porodici, u ovoj anketi obuhvata 4 kategorije, i
to broj domaćinstava sa dva, tri, četiri i pet članova.
Tabela 4. Broj porodica prema strukturi – broju članova
Redni broj
Broj članova
Broj domaćinstava
%
1. 2 5 8,06 2. 3 18 29,03 3. 4 29 46,77 4. 5 10 16,13
ukupno: 62 100,00
Izvor: Rezultati sprovedenog istraživanja iz primenjenog
upitnika (videti prilog br. 1.)
Na osnovu izračunatih procenata, zaključuje se da je najviše
porodica sa četiri člana. Na drugom mestu nalaze se porodice sa tri
člana.
-
6.3 Broj zaposlenih u domaćinstvu
Rezultati ankete pokazuju da većinski deo ispitanika pripada
grupi od po dva zaposlena člana i to 61,29%. Na drugom mestu su
porodice sa jednim zaposlenim, sa 27,41%.
Tabela 5. Pregled zaposlenosti članova anketiranih
domaćinstava
Rednibroj
Broj zaposlenihčlanova domaćinstava
Brojdomaćinstava
%
1. jedno 17 27,41 2. dvoje 38 61,29 3. troje 6 9,67 4. četvoro 1
1,61
ukupno: 62 100,00
Izvor: Rezultati sprovedenog istraživanja iz primenjenog
upitnika (videti prilog br. 1.)
Iz dobijenih podataka može se zaključiti da je u svakoj
ispitivanoj porodici zaposlen bar jedan član.
7. ZAKLJUČAK
Iz dobijenih rezultata i informacija može se zaključiti da je
trenutna situacija na tržištu vrlo nepovoljna. Proizvođači
proizvode male količine meda, maksimalno do 2,5 tone godišnje. Naši
proizvođači proizvode do 10 vrsta meda što govori o skromnoj ponudi
sa obzirom da postoji 35 vrsta meda. Jedan od ciljeva promocije je
i edukacija, te bi se u tom smislu promocija mogla zasnivati na
upoznavanju potencijalnih potrošača meda sa novim ukusima i vrstama
meda, npr. medom od akacije, pitomog kestena, jele, omorike
itd.
Što se tiče izvoza, Jugoslavija ima veliki potencijal koji bi
mogao da se iskoristi, jer raspolaže velikim prirodnim mogućnostima
za proizvodnju meda s’ obzirom da stepen zagađenosti čovekove
okoline nije dostigao razmere ”ekološke zabrinutosti”.
Najperspektivnije tržište za dugoročni plasman
zdravstveno-bezbednosne hrane je tržište EU. Zdrava hrana, koju
između ostalog čini med u uslovima ekološke zagađenosti praktično
čitavog prostora EU, je najperspektivniji izvozni artikal zemalja
nečlanica, koje žele da razviju svoju ekonomsku saradnju sa ovim
velikim regionom. Med bi mogao da se izvozi sa deklaracijom
zdravstveno-bezbednosne hrane. Svojom relativno niskom cenom bi
mogao da privuče inostrane kupce. Bitno je napomenuti da su Srbija
i Crna Gora donele prostorni plan privrednog razvoja čime je
obezbeđen osnovni institucionalni preduslov za organizovanje
proizvodnje biološki kvalitetne hrane. Prema našem mišljenju
najbitnije je društveno usmeravanje i kontrola proizvodnje a ne
prepuštanje stihiji. Zakonskim propisima treba regulisati
proizvodnju i kontrolu po uzoru na zakonsku regulativu EU.
Sprovedenom anketom dobijene su informacije koje mogu
poslužiti
-
proizvođaču da prilagodi svoju proizvodnju potrošaču.
Proizvođači treba da porade na jasnom i pozitivnom imidžu putem
intenzivnije promocije. Intenzivnom promocijom o lekovitim
svojstvima meda uticalo bi se na osvajanje novih tržišta tj. novih
potrošača. Promocija treba da bude usmerena na češću upotrebu meda
kako bi se ostvario zdravstveni efekat. Po našem mišljenju
promocija bi mogla da bude usmerena ka sportistima i i ljudima koji
obavljaju teške fizičke poslove. Čoveku koji se ne izlaže velikim
fizičkim naporima je potrebno 2400 cal. dnevno, a pomenutim grupama
bi bilo potrebno oko 5000 cal. S' obzirom da u 1 kg. meda ima 3320
cal. može se zaključiti da je med visoko kalorična hrana.
Cena je relativno niska i ona ne mora da se menja. Ona pokazuje
stabilnost tokom godina i iznosi oko 5 dolara po litri (pogledati
prilog br. 2 o cenama u martu 2002 god. prema mestima nabavke).
Ispitivanjem potrošača došlo se do podataka vezanih za: razlog
kupovine meda, angažovanost članova domaćinstava u kupovini,
vremenski period najčešće kupovine, najviše korišćenu vrstu meda,
mesto nabavke, način konzumiranja, uticaj promocije i standarda na
kupovinu. Glavni razlog konzumiranja meda je zdravstveni, čime je
potvrđena hipoteza ovog rada. U kupovini meda najčešće učestvuju
žene, a pakovanje prilagođeno mlađem uzrastu u obliku tuba i malih
kutija interesantnog dizajna (u obliku pčelica, cvetova, košnica
itd.) i vedrih boja moglo bi uticati na pojavu novih
kupaca-dece.
Što se tiče kanala distribucije, od indirektnih kanala predlaže
se novi distributer, a to je apoteka. Prodaja putem prodavnica
zdrave hrane, supermarketa i privatnih proizvođača treba da bude
potpomognuta informacijama dobijenim marketing istraživanjem, kako
bi se uskladili instrumenti marketinga u odgovarajući marketing mix
i kako bi se adekvatno uticalo na potrošače.
UPITNIK ZA ISPITIVANJE DOMAĆINSTAVA O POTROŠNJI MEDA NA
TERITORIJI NOVOG SADA
1. Broj članova porodice?_______
2. Struktura porodice (mogućnost više odgovora): a) živim sam(a)
b) sa bračnim drugomc) sa decom, broj _______ d) sa drugim osobama,
broj _______
3. Broj zaposlenih? _______
4. Koji je glavni razlog Vašeg konzumiranja meda?
_________________________________________________
-
5. Koliko često konzumirate med? (zaokružiti) a) svakodnevno b)
nekoliko puta nedeljno c) nekoliko puta mesečno d) jednom mesečno i
ređe
6. Ko je najviše angažovan u kupovini meda? (zaokružiti)
MUŽ – ŽENA – DECA – NEKO DRUGI – PODJEDNAKO
7. U kom periodu godine najviše konzumirate med?
_________________________________________________
8. Koju vrstu meda najviše koristite? (zaokružiti)
a) med od lipe e) neku drugu vrstu meda, koju?_________
b) livadski med f) podjednako koristim sve vrste
c) bagremov med g) nije mi bitna vrsta med
d) šumski med
9. Gde najčešće nabavljate med? (zaokružiti) a) na pijaci b) od
privatnog proizvođača c) u prodavnici zdrave hrane d) u
supermarketu e) na drugom mestu, gde?
__________________________
10. Na koji način najčešće konzumirate med? (zaokružiti)
a) u čaju d) po kašičicu meda (svakog dana) b) kao poslasticu e)
kao obrok c) kao sastojak u pripremanju
jela i kolača
f) na drugi način,
koji?________________
11. Da li biste kupovali veću količinu meda ako bi promocija
bila bolja? (zaokružiti)
DA – NE – MOŽDA
12. Da li kupujete med od određenog proizvođača? (zaokružiti) a)
da, kojeg? ___________ b) ne
13. Da li biste kupovali veću količinu meda ako bi vaš standard
bio veći?
-
(zaokružiti)
DA – NE
Hvala na saradnji.
9. LITERATURA
1. Božidarević Desanka, Salai Suzana, Marketing istraživanje,
Beograd, 2001.
2. Kotler P., Upravljanje marketingom, Zagreb, 1989.
3. Dr. Aleksandar Janković, Pčelinji proizvodi, hrana i lek,
Beograd, 1979.
4. Filip Šimić, Naše medonosno bilje, Ljubljana, 1980.
5. Statistički godišnjak 2001.
6. Elektronski časopis “Pčelarski vesnik”, 2002. (objavljuje ga
sajt www.pcela.co.yu).
TRŽIŠTE MEDA U MAKEDONIJI I SRBIJI U AVGUSTU 2003.
Makedonija. Po izveštaju Peđe Stojkovskog, cena bagremovog meda
je oko 200 makedonskih denara, u prodavnicama 215, i 250-300 denara
za livadski i šumski med. Pri kupovini više od 10kg, med se dobija
za 150 denera a ako se kupuje na veliko, cena je 100 denera. Za 1
evro dobija se 60-61,5 denera.
Srbija. U Srbiji je cena meda ostala uglavnom ista, po izložbama
se prodaje tegliran za 250 dinara, a u kućnoj prodaji ide i za 250
dinara bez ambalaže, u pojedinim krajevima (N. Pazar, Sjenica, ali
i druga mesta) prodaje se za 300 dinara. na nekim pijacama po
Srbiji med se može kupiti i za manje od 250 dinara, za 200, ili 220
dinara. Prodavci nabavljaju i med iz Bugarske, ili neke druge
medove, često i sumnjivog kvaliteta i prodaju ih jevtinije. Otkupna
cena je oko 150 dinara, a cena koju plaćaju neki preprodavci je
višlja, ide do 180 dinara pa i više. Radi orijentacije, za 1 evro
se dobija 65 dinara.
http://www.makroekonomija.org/0-dragovan-milicevic/neiskorisceni-potencijali-
-
%E2%80%93-proizvodnja-meda/
http://www.makroekonomija.org
NEISKORIŠĆENI POTENCIJALI –PROIZVODNJA MEDAJune 12, 2013 Posted
by Administrator under 0 Dragovan Milićević, 3 Poljoprivreda 3
Comments
Objavljeno 12.5.2012.
U nastavku analiza neiskorišćenih poljoprivrednih potencijala i
povećanja konkurentosti dolazi se do potencijala za izvoz i
proizvodnju meda. Med je specifičan proizvod velikih nutritivnih i
lekovitih svojstava za čiju proizvodnju je neophodni odredjeni
ekološki standardi i preduslovi koji se tiču zdrave ili približno
zdrave i nezagadjenje prirodne okoline. Srbija trenutno ima rastući
trend u broju košnica uzrokovan izmedju ostalog i tranzcionom
krizom i nezaposlenošću gde veliki broj ljudi pokušava da nadje
način da zaradi i preživi.
Izvor: RZS, baza poljoprivede
Prirodni uslovi, umerena kontinentalna klima i bogatstvo biljnog
sveta pružaju odlične uslove za gajenje pčela u Srbiji. Medonosni
potencijali omogućavaju znatno veći broj košnica, prema proceni
stručnjaka i preko 1.200.000.[1]
Godišnja proizvodnja meda u Srbiji kreće se od 3 do 5 hiljada
tona (u 2011 je proizvdedno približno 6 hiljada tona) i ona se
plasira velikim delom na domaćem tržištu. Godišnja potrošnja meda
po stanovniku je oko 0,7 kg. Otkup meda radi izvoza je u poslednje
vreme u porastu ali još uvek u malim količinama prema
potencijalima.
Svetski izvoz meda je dat u sledećoj tabeli. U prethodnih osam
godina svetksi izvoz meda jegotovo dupliran. Najveći svetksi
izvoznici su Kina sa oko 140 miliona eura godišnje u proseku,
Argentina sa 125 miliona u proseku i Nemačka sa oko 80 miliona u
proseku. Proizvodnja ostalih pčelinjih proizvoda ovde nije
razmatrana (vosak matični mleč, pčelinji otrov, polen i sl).
-
Srbija se nalazi u donjoj grupi zemalja prema izvozu meda.
Ukupno je izvezeno meda u vrednosti od oko 3.6 mililna dolara u
2011, dok je izvoz u 2010 bio oko 5.3 mililona eura.
Srpski izvoz meda:
Izvor: trademap.org
Nemačka je glavno izvozno tržište za srpski med. Zatim dolaze
Crna Gora, Austrija, Makedonija i Italija. Ostale zemlje zauzimaju
zanemarljivo mali izvoz u odnosu na nabrojane.
Osnovni trgovinski indikatori kod izvoza meda su prezentirani u
tabeli a njihovo objašnjenje je sledeće:
Prosečna cena izvezenog meda u svet je u 2010 godini bila 3.934
dolara po toni ili oko 3 eura po kg. Najbolja izvozna cena se
postiže sa Nemačkom i Crnom Gorom oko 4.1 i 4.3 dolara po kilogramu
ili 3.2 evra po kg. Koeficijent koncentracije uvozne tražnje kod
ovih zemalja upućuje na zaključak da je Nemačko tržište vrlo
konkurentno, da je Crna Gora i Makedonija zemlje sa preovladjujućim
uvozom meda iz Srbije, Italija takodje ima prilično visok
stepen
-
koncetracije što daje Srbiji nadu da se na istom tržištu mogu
postići daleko značajnije izvozne prednosti.
Potencijali izvoza u Nemačku kao glavno izvozno tržište je
nekoliko puta veći nego postojeći izvoz. Izračunati su potencijali
i za ostale zemlje.
Potencijali proizvodnje meda u Srbiji gledajući prirodne
preduslove: klimu, biljni sortiment, ekološki status i sl bi bili
oko 600proseku po košnici ili oko 14.000 tona. Izvozni potencijali
su oko 12celokupna proizvedena količina.još uvek manje nego
Madjarske koja ima lošiji biljni sortiment (livade, bagremove šume
i sl.od Srbije.
[1] www.pcela.rs/pcelarstvo
Tags: Potencijali za razvoj i izvoz
3 Komentara na NEISKORIŠĆENI POTENCIJALI
1.
BokiMay 19, 2012 at 8:20 pm
Neznam da li je ko od vas cuo za Krnjevo. Nedaleko od
Smederevske Palanke na starom “carskom putu”. Elem preduzece mislim
da se zove Cmana Promet ili tako nesto (zapamtio sam da se
preduzetnik zove Cmana) je krenulo u izvoz meda u Francusku. Koliko
se secato negde oko 2,5 EUR po kg. Takodje secam se intervjua u
kome je vlasnik istakao da Kina prodaje med po 1EUR za kg a mi 3Eur
za kg i da se nas med koristi da se popravi kvalitet kineskog meda
tako
koncetracije što daje Srbiji nadu da se na istom tržištu mogu
postići daleko značajnije izvozne
Potencijali izvoza u Nemačku kao glavno izvozno tržište je
nekoliko puta veći nego postojeći unati su potencijali i za ostale
zemlje.
Potencijali proizvodnje meda u Srbiji gledajući prirodne
preduslove: klimu, biljni sortiment, ekološki status i sl bi bili
oko 600-700 hiljada košnica sa proizvodnjom od oko 20 kg meda u
14.000 tona. Izvozni potencijali su oko 12-14.000 tona ili
praktično Potencijal deviznog priliva je oko 30-40 miliona eura. To
je
još uvek manje nego Madjarske koja ima lošiji biljni sortiment
(livade, bagremove šume i sl.
ISKORIŠĆENI POTENCIJALI – PROIZVODNJA MEDA
May 19, 2012 at 8:20 pm
Neznam da li je ko od vas cuo za Krnjevo. Nedaleko od
Smederevske Palanke na starom “carskom putu”. Elem preduzece mislim
da se zove Cmana Promet ili tako nesto (zapamtio sam da se
preduzetnik zove Cmana) je krenulo u izvoz meda u Francusku. Koliko
se secam placali su sav otkupljeni med odmah (najdalje 15 dana) i
to negde oko 2,5 EUR po kg. Takodje secam se intervjua u kome je
vlasnik istakao da Kina prodaje med po 1EUR za kg a mi 3Eur za kg i
da se nas med koristi da se popravi kvalitet kineskog meda tako sto
ga francuzi mesaju u kineski u razmeri od
koncetracije što daje Srbiji nadu da se na istom tržištu mogu
postići daleko značajnije izvozne
Potencijali izvoza u Nemačku kao glavno izvozno tržište je
nekoliko puta veći nego postojeći
Potencijali proizvodnje meda u Srbiji gledajući prirodne
preduslove: klimu, biljni sortiment, 700 hiljada košnica sa
proizvodnjom od oko 20 kg meda u
14.000 tona ili praktično 40 miliona eura. To je
još uvek manje nego Madjarske koja ima lošiji biljni sortiment
(livade, bagremove šume i sl.)
PROIZVODNJA MEDA
Neznam da li je ko od vas cuo za Krnjevo. Nedaleko od
Smederevske Palanke na starom “carskom putu”. Elem preduzece mislim
da se zove Cmana Promet ili tako nesto (zapamtio sam da se
preduzetnik zove Cmana) je krenulo u izvoz meda u
m placali su sav otkupljeni med odmah (najdalje 15 dana) i to
negde oko 2,5 EUR po kg. Takodje secam se intervjua u kome je
vlasnik istakao da Kina prodaje med po 1EUR za kg a mi 3Eur za kg i
da se nas med koristi da se
sto ga francuzi mesaju u kineski u razmeri od
-
20%. Elem napravili su i laboratoriju (na zahtev i uz
sufinansiranje francuskog uvoznika) a glavna ogranicenja su im
postala rezidua od nekih pesticida te neki “kineski med” koji se
dobija kad se pcelama daje spokusavali da im prodaju cuvajuci
“pravu stvar” za maloprodaju u kojoj postizu znacajno vece cene.
Neznam sta se trenutno desava sa njima ali znam da su pricali da
“pravi med” mogu po garantovanoj ceni da izvezu u neogra
Reply
2.
mileMay 20, 2012 at 11:07 pm
Dragovane, ne znam da li drzis pcele, ali nije to bas tako
jednostavno. Ja ne drzim pcele, ali u mojoj familiji ima nekoliko
takvih, Olako porediti cene meda nije u redu, jer nije svaki med
isti i razlike u kvalitetu su ogromne. Osim toga, ta cena od 3 eura
je niska i verovatno to i jeste razlog sto niko ne izvozi. Po toj
ceni moze da izvozi neko konekvalitetan med od suncokreta. Znam da
je ranije bilo pravilo da se kilogram dobrog meda prodaje kao
kilogram kajmaka.Osim toga, bude godina kada ima meda, a bude i
ozbiljnih podbacaja, dosta zavisi od prirode, zato i kazem da
stvari nisu bas tako jednostavno.
http://www.politika.rs
Dvesta košnica za sladak životIz sela Krnjeva kod Velike Plane
svake nedelje put Evrope kreće po jedan šleper sa 24 tone pčelinjeg
proizvoda
Medonosno skladište u selu Krnjevo (Foto M. Ignjatović)
20%. Elem napravili su i laboratoriju (na zahtev i uz
sufinansiranje francuskog uvoznika) a glavna ogranicenja su im
postala rezidua od nekih pesticida te neki “kineski med” koji se
dobija kad se pcelama daje secerni sirup a koji su proizvodjaci
pokusavali da im prodaju cuvajuci “pravu stvar” za maloprodaju u
kojoj postizu znacajno vece cene. Neznam sta se trenutno desava sa
njima ali znam da su pricali da “pravi med” mogu po garantovanoj
ceni da izvezu u neogranicenim kolicinama.
May 20, 2012 at 11:07 pm
Dragovane, ne znam da li drzis pcele, ali nije to bas tako
jednostavno. Ja ne drzim pcele, ali u mojoj familiji ima nekoliko
takvih, pa preko njih poznajem mnoge pcelare.Olako porediti cene
meda nije u redu, jer nije svaki med isti i razlike u kvalitetu su
ogromne. Osim toga, ta cena od 3 eura je niska i verovatno to i
jeste razlog sto niko ne izvozi. Po toj ceni moze da izvozi neko ko
ima ogroman broj kosnica i koji preferiria nekvalitetan med od
suncokreta. Znam da je ranije bilo pravilo da se kilogram dobrog
meda prodaje kao kilogram kajmaka.Osim toga, bude godina kada ima
meda, a bude i ozbiljnih podbacaja, dosta zavisi od
zato i kazem da stvari nisu bas tako jednostavno.
Dvesta košnica za sladak životIz sela Krnjeva kod Velike Plane
svake nedelje put Evrope kreće po jedan šleper sa 24 tone
Medonosno skladište u selu Krnjevo (Foto M. Ignjatović)
20%. Elem napravili su i laboratoriju (na zahtev i uz
sufinansiranje francuskog uvoznika) a glavna ogranicenja su im
postala rezidua od nekih pesticida te neki
ecerni sirup a koji su proizvodjaci pokusavali da im prodaju
cuvajuci “pravu stvar” za maloprodaju u kojoj postizu znacajno vece
cene. Neznam sta se trenutno desava sa njima ali znam da su pricali
da
nicenim kolicinama.
Dragovane, ne znam da li drzis pcele, ali nije to bas tako
jednostavno. Ja ne drzim pa preko njih poznajem mnoge pcelare.
Olako porediti cene meda nije u redu, jer nije svaki med isti i
razlike u kvalitetu su ogromne. Osim toga, ta cena od 3 eura je
niska i verovatno to i jeste razlog sto niko ne
ima ogroman broj kosnica i koji preferiria nekvalitetan med od
suncokreta. Znam da je ranije bilo pravilo da se kilogram
dobrog
Osim toga, bude godina kada ima meda, a bude i ozbiljnih
podbacaja, dosta zavisi od
Iz sela Krnjeva kod Velike Plane svake nedelje put Evrope kreće
po jedan šleper sa 24 tone
-
Krnjevo kod Velike Plane – U Krnjevu, pitomom moravskom selu kod
Velike Plane, smeštenom tik uz autoput Beograd–Niš, med se ne
pakuje u tegle, nego u burad teška 300 kilograma. I svake nedelje
put Evrope kreće po jedan šleper sa 24 tone pčelinjeg proizvoda
zlata vrednog.
Podneblje Srbije pruža izuzetne mogućnosti za bavljenje
pčelarstvom i naša zemlja bi mogla da bude lider u proizvodnji
visokokvalitetnog meda, ali mi ne koristimo ni delić onoga što nam
je priroda dala, kažu u firmi „Cmana promet“, koja je jedan od
najvećih izvoznika meda u Evropu.
Iako je reč o zahtevnom tržištu, porodica Tirnanić, u čijem se
vlasništvu nalazi ova kompanija, ne brine za plasman „najslađeg
začina“.
– Naš med je vrhunskog kvaliteta i izuzetno je cenjen u Evropi.
Veliki prerađivači ga koriste kao začin i mešaju ga sa jevtinim i
manje kvalitetnim medom koji stiže iz Meksika, Argentine i Kine.
Nisam siguran u proporcije, ali znam da se sa malim količinama
našeg meda dobija kvalitet koji odgovara svim evropskim standardima
– kaže Goran Tirnanić, vlasnik firme iz Krnjeva.
Med u Krnjevo stiže iz cele Srbije, a u kupažerima firme „Cmana
promet“ ove godine će biti prerađeno rekordnih hiljadu tona. Samo
manje količine prerađenog i upakovanog meda, pod oznakom „medino“,
završe na rafovima domaćih megamarketa, budući da je više od 90
odsto proizvodnje ove firme namenjeno izvozu.
– Naši najveći kupci su u Austriji, Holandiji, Belgiji,
Francuskoj, Italiji i, naravno, Nemačkoj koja je evropski lider u
proizvodnji meda. Skoro smo razgovarali sa jednom tamošnjom firmom,
ali nismo uspeli da sklopimo posao. Ta firma godišnje preradi čak
15.000 tona meda, a mi nismo bili uvereni da možemo da ispunimo
njihove zahteve. Proizvodnja meda kod nas još uvek ne ide glatko,
malo je velikih pčelara koji se bave industrijskom proizvodnjom i
koji mogu da isporuče velike količine kvalitetnog meda. Siguran sam
da evropsko tržište može da proguta daleko veće količine od onih
koje se danas proizvedu u Srbiji, ali domaći pčelari, nažalost, ne
koriste ni 15 odsto prirodnih potencijala – objašnjava naš
sagovornik.
Pčelari u Srbiji polako shvataju da se od proizvodnje meda može
lepo živeti, ali je neophodno da se uklope u stroge evropske
standarde, kaže Goranov otac Radojica Tirnanić, koji je pre deset
godina krenuo sa otkupom i preradom meda, šireći delatnost firme
koja se do tada bavila trgovinom semenom i poljoprivrednim
đubrivom.
– Znam gotovo sve srpske pčelare i mnogi mi se žale kako se
proizvodnja meda ne isplati. Kako da im se isplati kad imaju po 30
ili 40 košnica, i tako godinama. Minimum je 200 košnica. Sa tolikim
brojem jedna četvoročlana porodica može slatko da živi, pod uslovom
da svi rade i napreduju. Važno je da znaju čime treba hraniti
pčele, čime ih i kako lečiti. U ovom poslu ne sme da bude
improvizacije. Mnoge smo pčelare morali da odbijemo, jer su nam
donosili zaražen med. Od takvog meda ne može da se napravi proizvod
kakav traže stranci –kaže Radojica, napominjući da je kontrola
kvaliteta meda u Evropi izuzetno rigorozna i „komplikovanija od
analize krvne slike“.
Srpskim pčelarima danas naruku ide i otkupna cena meda. Do pre
tri godine cena bagremovog meda, koji je najtraženiji na evropskom
tržištu, bila je svega 1,20 evra. Danas je 2,50 evra, kaže Darko
Marinković, generalni direktor firme „Cmana promet“.
-
– Pre deset godina otkupljivali smo svega od 20 do 30 tona meda,
prošle smo otkupili 200, a ove planiramo celih hiljadu tona.
Povećanjem otkupa pokrenuli smo tržište i cena je, naravno,
skočila. Ipak, u ovom poslu najvažnije je poverenje. Mi moramo da
znamo da nam pčelari isporučuju kvalitetan med koji je napravljen
po standardima HASAPsigurni da će im sve količine biti plaćene.
Niko od naših kooperanata, a imamo ih prekohiljadu od Subotice do
Leskovca, ne čeka na novac više od dva do tri dana Marinković.
Pčelarstvo u Srbiji je daleko od mogućnosti, kažu u firmi „Cmana
promet“, navodeći da je mala proizvodnja velikim delom posledica
naše navike da med koristimo sstanovnik Nemačke svake godine u
proseku pojede oko šest kilograma meda, a u Srbiji ne više od 300
grama.
Brane Kartalović
objavljeno: 13.11.2010.
inShare
pošaljite komentar komentari (3)
Poslednji komentari
sasa as | 18/11/2010 13:19
Kartalovicu cuo si samo jednu stranu, preprodavca, pcelare nisi.
Pcelarenje je tezak posao. Okruzenje je zarazeno i uprljano. Med je
sladak samo trgovcima i drzavi jer nista ne ulazu. I jos nesto u
Srbiji je pcela postovana zivotonja a ne samo proizvidna
fabrika.
Stefan Pejcic | 14/01/2011 21:47
Postovani, zanima me otkup meda, jer prodajem osim meda i
kosnice sa pcelama.Nadam se da ce te mi u najskorijem roku
odgovoriti radi dalje saradnje.
naum | 02/05/2012 12:35
U Evropi je cena tegle meda u prodavnicama oko 8 Evra pa navise.
Izgleda domaci "izvoznici" prilicno dobro zaradjuju na pcelarima a
u poredjenju sa njima ne rade skoro nista. Tuzno!
Izvoz meda u NemačkuOctober 27, 2014 Posted by Administrator
Pre deset godina otkupljivali smo svega od 20 do 30 tona meda,
prošle smo otkupili 200, a ove planiramo celih hiljadu tona.
Povećanjem otkupa pokrenuli smo tržište i cena je, naravno,
Ipak, u ovom poslu najvažnije je poverenje. Mi moramo da znamo
da nam pčelari isporučuju kvalitetan med koji je napravljen po
standardima HASAP-a, a oni moraju da budu sigurni da će im sve
količine biti plaćene. Niko od naših kooperanata, a imamo ih
prekohiljadu od Subotice do Leskovca, ne čeka na novac više od dva
do tri dana – navodi
Pčelarstvo u Srbiji je daleko od mogućnosti, kažu u firmi „Cmana
promet“, navodeći da je mala proizvodnja velikim delom posledica
naše navike da med koristimo samo kao lek. Jedan stanovnik Nemačke
svake godine u proseku pojede oko šest kilograma meda, a u Srbiji
ne
Kartalovicu cuo si samo jednu stranu, preprodavca, pcelare nisi.
Pcelarenje je tezak posao. Okruzenje je zarazeno i uprljano. Med je
sladak samo trgovcima i drzavi jer nista ne ulazu. I
cela postovana zivotonja a ne samo proizvidna fabrika.
Postovani, zanima me otkup meda, jer prodajem osim meda i
kosnice sa pcelama.Nadam se da ce te mi u najskorijem roku
odgovoriti radi dalje saradnje.
U Evropi je cena tegle meda u prodavnicama oko 8 Evra pa navise.
Izgleda domaci "izvoznici" prilicno dobro zaradjuju na pcelarima a
u poredjenju sa njima ne rade skoro nista.
Izvoz meda u NemačkuAdministrator under 3 Poljoprivreda, Robna
razmena 1 Comment
Pre deset godina otkupljivali smo svega od 20 do 30 tona meda,
prošle smo otkupili 200, a ove planiramo celih hiljadu tona.
Povećanjem otkupa pokrenuli smo tržište i cena je, naravno,
Ipak, u ovom poslu najvažnije je poverenje. Mi moramo da znamo
da nam pčelari a, a oni moraju da budu
sigurni da će im sve količine biti plaćene. Niko od naših
kooperanata, a imamo ih prekonavodi
Pčelarstvo u Srbiji je daleko od mogućnosti, kažu u firmi „Cmana
promet“, navodeći da je amo kao lek. Jedan
stanovnik Nemačke svake godine u proseku pojede oko šest
kilograma meda, a u Srbiji ne
Kartalovicu cuo si samo jednu stranu, preprodavca, pcelare nisi.
Pcelarenje je tezak posao. Okruzenje je zarazeno i uprljano. Med je
sladak samo trgovcima i drzavi jer nista ne ulazu. I
Postovani, zanima me otkup meda, jer prodajem osim meda i
kosnice sa pcelama.
U Evropi je cena tegle meda u prodavnicama oko 8 Evra pa navise.
Izgleda domaci "izvoznici" prilicno dobro zaradjuju na pcelarima a
u poredjenju sa njima ne rade skoro nista.
1 Comment
-
Немачка је, уз Италију, најважније тржиште за извоз из Србије.
Укупна вредност извоза из Србије у Немачку износила је 1.307
милиона евра у 2013 години, у 2014 години расте по стопи од 8,9%,
те до краја 2014 може достићи нову рекордну вредност од преко 1,4
милијарде евра. У односу на 2008 годину, извоз из Србије у Немачку
у 2013 години био је већи чак за 68,6%.
У 2013. години било је 104 групе производа четвроцифрене
царинске класификације код којих је вредност извоза била већа од
једног милиона евра, Међу ових 104 група производа било је 16 из
пољопривредно-прехрамбеног сектора, а међу ових 16 група производа
најслађе податке представља извоз природног меда у Немачку, који је
износио 4.562 хиљаде евра у 2013 години, а био је само 82 хиљаде
евра у 2008 години.
Док је извоз природног меда из Србије регистрован је прошле
године у 21 земљу, чак и у веома удаљене земље, у 2006 години
постојао је само у Црну Гору, док је у 2007 години кренуо извоз и у
Немачку, Италију, Македонију и Босну к Херцеговину. У 2013 години
продато је меда из Србије у вредности већој од милион евра, осим
Немцима, још и Италијанима (2,4 милиона) и Норвежанима (1,2
милиона).
И Немачка је извозник меда и то у вредности од 101 милион евра у
2013 години, који највише пласира у Саудијску Арабију,
Холандију,Француску, Швајцарску и Аутрију.
Ипак, Немци више воле да засладе „са стране“, него да продају
сопствену сласт у виду природног меда, те им је увоз износио чак
242 милиона евра, о долазио је махом из мање развијених земаља,
највише из Мексика (42 милиона евра), а онда приближно једнако из
Шпаније (19 милиона евра), Аргентине (18,3), Румуније (18) и
Бугарске (17,7). Србија се у 2013 години нашла на 15 месту, тик иза
Пољске са готово идентичном вредношћу. Када се очитају земље одакле
Немци купују мед, а пре Србије су још и Мађарска, Украјина,
Италија, Чиле, Кина, Куба, Тајланд и Уругвај, изгледа као да се
радио о некаквом имиграционом списку, а не о робном увозу.
Светско тржиште природног меда је мало, али је брзо растуће,
укупан светски увоз меда износио је 1.505 милиона евра у 2013
години, а највећи увозници били су САД (375 милиона евра), Немачка
(242), Уједињено Краљевство (95), Јапан (87) и Француска (85
милиона евра).
Највећи извозници меда су Кина (185 милиона евра), Аргентина
(160), Нови Зеланд (104), Немачка (101), и Мексико (85), а Србија
се нашла на високом 27 месту у свету, испод Кубе, а испред
Аустрије, Турске, Данске и Холандије.
Велика вредност извоза природног меда Мађарске (72,4 милиона
евра), Румуније (41) и Бугарске (35 милиона) упућују нас на велики
потенцијал за даљи раст извоза, док нас листа увозника упућује на
земље где био он могао да буде повећан: у САД, УК, итд.
Из Србије је у 2013 години меда пласирано на светску пијацу у
тежини од 3.368 тона (пет пута више него у 2008 години), а по
просечној цени од 3,3 евра по килограму. У Немачку је пласирано
1.455 тона меда по цени од 3,1 евра. Норвежанима, Французима и
Италијанима мед је продат по цени од преко 4 евра по килограму.
Tags: Poljoprivredno prehrambeni sektor, Robna razmena
-
Jedan komentar na Izvoz meda u Nemačku
1. Srbija 27. izvoznik meda na svetu | Biznis i FinansijeOctober
27, 2014 at 2:47 pm
[...] Nemаčkа je, uz Itаliju, nаjvаžnije tržište zа izvoz iz
Srbije. Ukupnа vrednost izvozа iz Srbije u Nemаčku iznosilа je
1.307 milionа evrа u 2013 godini, u 2014 godini rаste po stopi od
8,9%, te do krаjа 2014 može dostići novu rekordnu vrednost od preko
1,4 milijаrde evrа. U odnosu nа 2008 godinu, izvoz iz Srbije u
Nemаčku u 2013 godini bio je veći čаk zа 68,6% prenosi portal
Makroekonomija.org. [...]
Srbiju proglasiti za region bez GMO!July 31, 2013
Posted by Administrator under 0 Branislav Gulan, 3
Poljoprivreda
2 Comments
Genetski modifikovana hrane u svetu se gaji u 25 zemalja na 134
miliona hektara. Ovom proizvodnjom bavi se oko 15 miliona farmera.
Proglašenjem i sprovodjenjem rezolucijeo zabrani gajenja GMO Srbija
bi bila prva zemlja u Evropi koja bi brendirala svoju
proizvodnju
U vreme kada se u Srbiji vodi rasprava za i protiv genetski
modifikovanih organizama, stav Privredne komore Srbije (PKS) je da
naša Zemlja treba da ostane region gde se ne gaje GMO biljke, jer
je to preduslov za boljee pozicije naših poljoprivrednih proizvoda
na tržitšima širom sveta, kaže potpredsednik PKS dr Stojan
Jevtić.
Dakle, jedan od načina da najbržee izađemo iz krize je ako
Parlament donese odluku da se agrasr proglasi za stratešku
delatnost, a cela Srbija za region bez GMO. To je PKS predlagala
Vladi i u vreme kada je ministarka poqoprivrede bila dr Ivana Dulić
Marković. Ona je taj predlog odbila uz obrazloženje da nećemo
donositi zakone za tu oblast, ali ćemo tako raditi. Tada je podršku
PKS dao i Zadružni savez Srbije koji je predložio da se donese
Rezolucija po kojoj se teritorija Republike Srbije proglašava
područjem bez proizvodwe genetički modifikovane hrane za stočnu i
ljudsku ishranu. Za to postoji i Ustavni osnov za donošenje takve
Rezolucije, a to je član 97. Stav 1. tačka devet Ustava Republike
Srbije, kojim je utvrdjeno izmedju ostalog, da Republika Srbija
obezbedjuje sistem zaštite i unapredjivanje životne sredine,
zaštitu i unapredjenje biljnog i životinjskog sveta.
,,Republika Srbija raspolaže sa 5,1 miliona hektara relativno
malih poljoprivrednih površina u kojima su oko 3,3 miliona hektara
oranične površine na kojima se uspežno može organizovati
proizvodaaj hrane bez GMO organizama. Istovremeno po stanovniku
Republika Srbija ima dvostruko veće oranične površine u odnosu na
prosek u EU pa to treba valjano iskoristiti. Globalne klimatske
promene su izazov za selekcionare i oplemenjivače, koji selekcijama
kodkonvencionalnih proizvoda, treba da omoguće njihovo uspešno
zadržavanje u postojećem prostornom obimu proizvodnje, kao i
širenje na nove teritorije’’, rekao je (2007. godine) eks ministar
poljoprivrede u Vladi Srbije dr Stojan Jevtić.
Gajenje genetički modifikovanih organizama nedvosmisleno dovodi
do promena u ekološkom sistemu, pri čemu se stvaraju nove jedinke,
koje kao takve ne postoje u prirodi i za koje se još ne poznaje
uticaj na ravnotežu uspostavljenog eko sistema. Još se precizno ne
ne može znati
-
koji i kakvi problemi proizilaze iz proizvodnje i potrošnje GMO,
odnosno proizvoda, što treba da bude strateški cilj za dalje
povećanje proizvodnje i naša velika šansa za izvoz.
Proglašenjem i sprovodjenjem ove rezolucije Srbija bi bila prva
zemlja u Evropi koja bi brendirala svoju proizvodnju, a sa
izrazitim mogućnostima povećanja izvoza u EU tradicionalnih
proizvoda i proizvoda organske proizvodnje. Po njegovim rečima
Zabranom proizvodnje genetički modifikovanih organizama omogućavamo
nesmetano širenje i povećanje organske proizvodnje.
Istovremeno se ne zabranjuje uvoz i potrošnja GMO hrane samo za
ljudsku ishranu i time se ne krše pravila i odrednice STO u pogledu
prometa proizvoda. Na ovaj način genetički modifikovani organizmi
ne bi ulazili u lanac ishrane životinja. Genetički modifikovana
hrana u prometu mora biti vidno obeležena u skladu sa strogim
propisima o prometu ove vrste hrane.
Treba reći da još od 1986. godine od kada datira genetička
modifikacija biljaka, započete su žustre polemike o posledicama
gajenja i korišćenja u prehrani genetički modifikovanih biljnih i
životinjskih organizama. Prognoze su bile da će u svetu već 2010.
godine GM biljkama biti zasejano 150 miliona hektara, što je i
premašeno. Protivnici GMO hrane ističu da se njen uzgoj ne može
pravdati ni činjenicom da će čovečanstvo ostati gladno, Zemlje EU i
deo sveta doneli su odluke o obaveznom obeležavanju hrane od GMO
organizmima.
GMO hranu danas u svetu proizvodi 25 zemalja. Ukupan vrednost u
2009. godini bila je 130 milijardi dolara. U svetu je danas GMO
kulturama zasejano 154 miliona hektara, a od čega na zemlje u
razvoju otpada trećina, a najviše takvih useva je u Brazilu,
Argentini, Indiji i Kini. Oko 90 odsto farmera koji proizvode GMO
hranu je siromašno i nalazi se u zemljama u razvoju. Gajenjem GMO
hrane u svetu bavi se oko 15 miliona farmera.
Tags: Poljoprivredno prehrambeni sektor
2 Komentara na Srbiju proglasiti za region bez GMO!
Ekološka svest u Srba, Case Study, zaselak Orašje u opštini
DespotovacDecember 18, 2014
Posted by Administrator under 0 Miroslav Zdravković, Sela
No Comments
Да у Србији постоји вишевековна свест о екологији и здравој
животној средини доказ је Орашје у општини Деспотовац. Дуго сам
тражио ово насеље преко гуглмапс-а, оријентишући се при томе картом
у књизи одакле је текст који следи. Не знам, коме од именованих
села као заселак статистички припада, али ћу се засигурно потрудити
да га у слободне дане једном и обиђем, и да приложим слике из овог
еколошки чистог и удаљеног насеља на развођу Ресаве и Млаве. Чисто
да се уверим: да ли су чистија села Плажане и Грабовица којима су
ови давно сметали, или Орашје у клисури и нетакнутој природи. А и
да се распитам код сељака, има ли данас сличних проблема, или је
еколошка свест задржана на високом нивоу.
-
ОрашјеСело је на Орашју до брда Вуковца. Кроз источни део села
протиче Плажанска Река.
Имања су у Ђурисовици (где су и грабовичка имања).
У селу има око 30 кућа а 3 рода.
Село је некада било над селом Плажанима, у реци, и сматрало се
као заселак тог села. Плажанци су их одатле отерали у Грабовицу,
због тога што су им поганили воду у реци. У Грабовици су се опет
населили више села у реци, па пошто су и ту поганили воду,
Грабовчани их нагнају, да се одатле преселе на данашње место.
У селу су родови:
Шумадинци (10к, Петковица), дошли из Шумадије.
Драгомировићи (15к, Св. Арханђел), доселили се из Хомоља.
Бузулановићи (5к, Св. Арханђел), дошли из Црне Реке пре 65
година.
Сеоска је слава Ђурђевдан, а заветина Спасовдан.
„Resava“ Stanoje Mijatović, Naselja i poreklo stanovništva
knjiga 26, 1930. Službeni glasnik i SANU.
Криза повећава број кошница у СрбијиБЕОГРАД -
Годишња производња меда у Србији креће се од 3.000 до 5.000
тона, док би природни предуслови, према проценама стручњака,
омогућили да она достигне око 14.000 тона.
Потенцијали производње меда у Србији, ако се узму у обзир
природни предуслови -клима, биљни сортимент, еколошки статус били
би око 600.000 до 700.000 кошница са производњом од око 20
килограма меда у просеку по кошници, наводи се у анализи коју је
урадио сарадник сајта макроекономија. орг Драгован Милићевић.
Он истиче да се мед великим делом пласира на домаћем тржишту,
где је годишња потрошња по становнику око 0,7 килограма. Извозни
потенцијали су око 12.000 до 14.000 тона или практично целокупна
произведена количина, а потенцијал девизног прилива је око 30 до 40
милиона евра,.
Србија тренутно има растући тренд у броју кошница узрокован
између осталог и транзиционом кризом и незапосленошћу, где велики
број људи покушава да нађе начин да заради и преживи. Тако је само
у прошлој години произведено је приближно 6.000 тона меда.
-
med kosnice pcelarstvo
Мед је специфичан производ великих нутритивних и лековитих
својстава за чију производњу су неопходни еколошки стандарди и
предуслови који се тичу здраве или приближно здраве и незагађење
природне околине.
Природни услови, умерена континентална клима и богатство биљног
света пружају одличне услове за гајење пчела у Србији, а медоносни
потенцијали омогућавају знатно већи број кошница, према процени
стручњака и више од 1,2 милиона.
У претходних осам година светски извоз меда је готово дуплиран.
Највећи извозници су Кина са око 140 милиона евра годишње у
просеку, Аргентина са 125 милиона у просеку и Немачка са око 80
милиона у просеку.
Србија је у доњем делу лествице међу земљама извозницама. На
иностраном тржишту је у 2011. укупно продато меда у вредности од
око 3,6 милиона долара, док је извоз у 2010. био око 5,3 милиона
евра.
Немачка је главно извозно тржиште за српски мед, затим следе
Црна Гора, Аустрија, Македонија и Италија, док остале земље имају
занемарљиво мали удео.
Просечна цена извезеног меда у свет је у 2010 години била 3.934
долара по тони или око три евра по килограму.
Најбоља извозна цена се постиже са Немачком и Црном Гором око
4,1 и 4,3 долара по килограму или 3,2 евра по килограму.
Коефицијент концентрације увозне тражње код ових земаља упућује
на закључак да је немачко тржиште врло конкурентно, да су Црна Гора
и Македонија земље са преовлађујућим увозом меда из Србије.
Потенцијали извоза у Немачку као главно извозно тржиште је
неколико пута већи него постојећи извоз.
Италија такође има прилично висок степен концентрације, што
Србији даје наду да се на истом тржишту могу постићи далеко
значајније извозне предности.
Србија може добро да заради на медуБЕОГРАД - Србија има око
30.000 пчелара, годишње произведе од 3.500 до 5.000 тона меда и по
просечним приносима по кошници спада у значајније произвођаче меда
у Европи, изјавио је сарадник у Привредној комори Србије Бранислав
Гулан.
Домаћа просечна производња меда по кошници је 16 килограма, док
је у Француској 12 килограма, а у Немачкој 11 килограма, казао је
Гулан и додао да се највише меда извози на тржишта Италије,
Уједињених Арапских Емирата, САД и Канаде, а увози из Швајцарске и
САД.
-
Домаћи мед је изузетног квалитета, али ће Србија на путу ка ЕУ
морати да усклади ту производњу са европским прописима, односно да
региструје сваку кошницу, уведе систем квалитета ХАССП и да
региструје објекте за извоз у ЕУ и САД.
Према његовим речима, потенцијали за производњу меда су много
већи јер је пчеларство у Србији најчешће хоби, а за даљи интензиван
развој пчеларства неопходно је обезбедити одговарајући биолошки
материјал, који ће представљати основу развоја појединачних
пчелињака и целокупног пчеларства у Србији.
Гулан: Упетостручити селекцију матица
У том циљу потребно је да се годишње финансира селекција од
50.000 до 60.000 матица, односно 100.000 матица уколико се планира
значајнији извоз, рекао је Гулан и додао да Влада Србије годишње
финансира селекцију од 10.000 матица.
Он је навео да пчеларство може постати добра шанса за ново
запошљавање радника који су остали без посла јер производња од 50
кошница може да осигура издржавање четворочлане породице.
Срби мало користе мед
Србија спада међу најмање потрошаче меда у свету и годишње се
троши 400 до 600 грама по становнику, што није ни кашичица дневно.
Потрошњу на нивоу Србије има Бугарска, али она веће количине
производње извози јер је испунила све захтеве ЕУ за његов
пласман.
У Немачкој се троши четири килограма по становнику годишње, у
Јапану шест килограма, а у Мађарској више од једног килограма.
Гулан је додао да је Немачка и велики увозник меда и она годишње
потроши око 100.000 тона меда, а произведе петину те потрошње.
Остали увозници су САД, Јапан, Кина, Италија и Француска.
Вареова кошница - добра, а није скупаНОВИ САД - Пчеларима је
својствено да, макар и са скромним искуством у бављењу својим
послом, посежу за мањим или већим корекцијама у конструкцији
кошница. Вредан помена по иновацији јесте, код нас мало познат,
пчелар Абе Емил Варе, који је током 50 година пчеларења
експериментисао на преко 350 различитих типова кошница.
Вођен огромним искуством, развио је кошницу која је задовољавала
услове минималних интервенција, лаког медобрања и проширивања, као
и производњу уз минималне трошкове рада и материјала.
Назвао ју је "Народна кошница", а изворе и развој, израду и свој
вишегодишњи рад, описао је у књизи "Пчеларење за све", која је до
сада имала бројна издања.
Омиљена у Француској и Белгији, кошница је претрпела неке
ситније измене. Вареова кошница састоји се од низа једнаких
наставака са сатоношама, али не и са рамовима.
-
Основне карактеристике
Унутрашње димензије наставака су 300 пута 300 пута 210
милиметара. Осам сатоноша широких 36 милиметара распоређено је тако
да је преостали слободни простор међу њима 24 милиметра. То су само
сатоноше, али рамова нема.
Као стартер користе се само воштане траке на свакој сатоноши,
али не и сатне основе. Подњача је равна плоча, и сечена у дужини
120 милиметара за отвор лета.
Кров - мало одигнут Наставак на врху кошнице покривен је изнад
сатоноша грубо тканим платном. Због висине од 100 милиметара,
омогућава смештање природног утопљавајућег материјала као што су
слама или пиљевина, чије упадање у кошницу спречава платно.
Мало одигнути кров обезбеђује довољну вентилацију, али спречава
да се туда увуку мишеви.
Одозго наниже
Пчеле граде природни сат у првом (горњем) наставку и проширују
градњу наниже у следећим наставцима. Нови наставци додају се
подметањем одоздо.
Један или више наставака пуних сакупљеног меда, одузимају се
одозго узимањем наставака с врха.
Зимовање
Пчеле зимују у два наставка у којима је похрањена храна, у
минималном износу од 12 килограма (у европским климатским
условима).
Мед се добија исисавањем или класичним центрифугирањем
сатова.
Ваљало би је испробати и у нашим условима, те време док пчеле
зимују, пчелари могу искористити да направе своју прву кошницу типа
Варе.
Еколошка пчеларска производња-велика шанса за СрбијуБЕОГРАД
-
Србија има шансу да створи бренд "органски мед", чиме се
отварају и нове перспективе за пласман меда и пчелињих производа на
инострана тржишта, као што је немачко, речено је данас на седници
Групације за органску производњу Привредне коморе Србије (ПКС).
Током пролећног прегледа, кошница се проширује додавањем једног
или више наставака у којима су сатоноше с почетним тракама или
готовим, извученим саћем.
У сваком случају, занимљива конструкција кошнице умногоме је
заснована на захтевима еколошког пчеларења - много година пре него
што ће оно постати светски тренд.
-
Органско пчеларство у нашој земљи тек је у повоју и Србија има
велики потенцијал за развој те производње, мада се њом тренутно
бави свега неколико пчелара, сложили су се учесници скупа.
Председник Савеза пчеларских организација Србије (СПОС) Родољуб
Живадиновић казао је да у Србији постоји пар сертификованих
произвођача органског меда, а неколико њих је ушло у процес
конверзије.
"Органска производња је нешто од чега смо сви у прошлости
бежали, рачунајући да немамо коме да продамо наше производе, али
времена се мењају и полако долазимо у ситуацију да имамо неке нове
шансе", истакао је он.
med pcela
Живадиновић је нагласио да је недавно у Србији отворена фирма
која послује и у Немачкој, а која ће и најмањим произвођачима
омогућити да своју робу пласирају на тржиште те земље, која је
највећи потрошач меда на свету, као и велики потрошач органског
меда.
Пут развоја органске, односно, еколошке пчеларске производње у
Србији биће дуг и за то су потребне деценије, али уколико се крене
озбиљно у тај посао, наша земља има све шансе да се добро
позиционира на тржишту, закључио је он.
Професор Пољопривредног факултета Небојша Недић упознао је
детаљно присутне пчеларе, којих је било око 150, са условима за
бављење органским пчеларством, наглашавајући да је циљ произвести
здравствено безбедни пчелињи производ, који ће бити природни и
еколошки.
Он је рекао да је неопходно водити рачуна о заштити
биодиверзитета пчела и природне средине, што мањим отварањем
кошница и манипулацијом пчела, уз вођење рачуна да оне унесу све
неопходне материје, као што су нектар и полен.
Према подацима ПКС, у Србији се годишње из око 440.000 кошница
произведе око 5.000 тона меда. Вредност пчеларске производње
годишње износи око 80 милиона долара, а извезе се робе за око три
до пет милиона долара.
Комора: Уз државну подршку дуплирати производњу медаБЕОГРАД
-
Производња меда у Србији могла би да буде дуплирана, а извоз
значајно повећан, уз одговарајуће мере државне подршке, удруживање
пчелара у откупу и јединствен наступ на тржишту, речено је данас на
седници Групације за пчеларство и производњу меда Привредне коморе
Србије.
У креирању мера у пољопривредној, а пре свега биљној производњи,
пчеларству мора
-
да се посвети посебна пажња, јер се утицај пчела на приносе и
квалитет у воћарству креће и до 70 одсто, нагласио је председник
Групације Србислав Видојевић.
"Држава мора да схвати значај пчеларства које има веома важну
улогу у обезбеђивању квалитетне хране и количине", додао је он.
Према подацима Републичког завода за статистику, у Србији је у
2010. години било око 320.000 кошница, а некада смо баратали са око
400.000 кошница, навео је Видојевић.
"Лане је у Србији произведено 4.479 тона меда, а та производња
могла би бити дуплирана", истакао је Видојевић и додао да би сав
тај вишак могао да се извезе, уз јако добар финансијски ефекат.
"Наша грана нема потреба ни за каквим увозом, те би све чинило
позитиван извозни биланс", указао је он.
У 2010. извезено две хиљаде тона
Прошле године је из Србије извезено готово 2.000 тоне меда за
7,68 милиона долара, а 1999. године вредност тог извоза била је
свега 11.738 долара, навео је Видојевић и истакао да је такво
повећање искључиво заслуга самих извозника.
Он је указао и да мора бити повећан извоз финалних производа,
односно меда у теглицама, јер је тренутно доминантан извоз
сировина.
Истичући да су у последњих неколико година држава и влада
предузеле мере да побољшају услове у пчеларству путем субвенција и
регреса, и то за производњу матица, ројева, као и набавку пчеларске
опреме, Видојевић је оценио да "то није довољно, већ су само први
кораци".
Шеф одсека за сточарство у Министарству пољопривреде и трговине
Ненад Терзић изјавио је да нису тачне тврдње да се сточарство
налази на маргинама када је реч о законодавним, институционалним и
мерама подршке.
Област пчеларске производње у потпуности је дефинисана Законом о
сточарству из 2009, прошле године су донета три правилника, а
ускоро треба да буде донесен још један правилник, и то о квалитету
меда, рекао је Терзић.
Он је нагласио и да то што још не постоји независна контрола
меда, односно што Лабораторија за испитивање квалитета меда није
почела са радом, "није кривица министарства", јер је оно од 2005.
године издвојило чак 40.000 евра за тај систем.
Терзић је казао да је Пољопривредни факултет у Земуну добио та
средства, а да је "крајње време да се утврди због чега та
лабораторија још увек није акредитована".
У сточарству је само за мед извозна субвенција у 2011. повећана
у односу на лане, а лане је 17 милиона утрошено за субвенционисање
пчелињих матица.
За опрему и механизацију до сада је исплаћено 3,7 милиона
динара, казао је Терзић, најављујући да ускоро треба да буду
донесене и уредбе за ову годину.
-
http://www.rtv.rs