www.podravka.com Godina XLVI • Broj 1856 • Petak, 19. listopada 2007. ISSN - 1330-5204 - Nas posebno veseli što je Podravka od danas u obitelji halal tvrtki koje mogu plasirati svoje proizvode na tržišta koja uvijek zahtije- vaju Halal certikate. Za nas u Agenciji je certiciranje Podravke bio poseban izazov jer je to jedna od najprestižnijih tvrtki i najveći brand na ovim našim prostorima - istaknuo je na svečanosti direktor Agencije za certiciranje halal kvalitete Amir Sakić U zagrebačkom Islamskom centru Podrakinim tornicama Danici i Koktelima uručeni certifikati halal kalitete Hll cetkt otv bone mogćnost spešnh zvoznh poslov Str. 4-5 Pše: Boris Fabijanec Snmo: Nikola Wolf U zgrebčkom Islm- skom centru predsjed- nk Mešht Islmske zjednce muftj Šeko ef. Omerbšć sečno je u sr- jedu uručo člnu Upre n- še trtke Drgnu Hbdj cer- tfkte hll kltete Podr- knm torncm Dnc Koktel. Certfkt rjede go- dnu dn, doblo h je 28 prozod Dnce bzrnh n purećem, kokošjem, ple- ćem goeđem mesu te pršk z mlječn pudng okus čoko- lde, nlje lješnjk-čokol- d, pkrnj od 25 klogrm, koje prozode Podrkn Ko- ktel. S neden prozod su u skldu s šerjtskm pro- psm zhtjem Hll stn- drd koj propsuje Agencj z certfcrnje hll klte- te. Predjuć certfkte Šeko ef. Omerbšć je nglso k- ko Islmsk zjednc u Hr- tskoj uspješno surđuje s Po- drkom oko 17 godn k- ko je nš trtk broj jedn z mnogobrojne muslmnske jernke, ne smo u Hrtskoj, eć u šroj regj. Veliki interes za halal kalitetu - Ns posebno esel što je Podrk od dns u obtelj hll trtk koje mogu plsrt soje prozode n tržšt koj ujek zhtjeju Hll certf- kte. Z ns u Agencj je cer- tfcrnje Podrke bo pose- bn zzo jer je to jedn od njprestžnjh trtk njeć brnd n om nšm prosto- rm. Ndm se d smo ko Agencj oprdl pojerenje očeknj Podrke u smslu d smo pružl odgorjuću kltetnu uslugu koj ne z- ostje z nekm drugm sjet- skm stndrdm nčnm prem kojm se rš smo cer- tfcrnje projer kltete. Z tržšt bše Jugoslje ko- j m predstljmo Podr- k je jko znčjn prepozn- tlj s sojm prozodm postoj elk nteres z pro- zodm hll kltete. Nm je čst d od dns u nre- dnom rzdoblju možemo pro- mort Podrku njezne prozode te se ndmo d će oj kork Podrke ohrbr- t druge prozođče d kre- nu njeznm stopm z se muslmne, bez obzr gdje ž- e. M z gencje u surdnj s sm onm prozođčm ko- jm je stlo što muslmn je- du, d ode rčun o nšm propsm, dkle o jednom r- lo žnom segmentu nšeg ž- ljenj, nudmo grncju d su on prozod koj će se poj- t n tržštu s zšttnm zn- kom hll kltete zst hll d u tome nem psolutno n- kke sumnje. Česttm nje- ćem prozođču z Hrtske - Podrk želm d m oj certfkt pomogne u postz- nju sh onh očeknj ko- j su h opredjell d uzmu oj Hll certfkt - stknuo je n sečnost drektor Agen- cje z certfcrnje hll kl- tete Amr Skć. - Podrk ko nternconl- n trtk jerojtno njeć prozođč hrne u regj z- hljuje soj opstnk rz- tk pro ljudm, potom k- ltet p potroščm brn- dom. Otorena rata arapskih zemalja Njegoo elčnsto potro- šč je u centru zbnj sh Podrknh ktnost m že- lmo, rdmo se npore d mmo pojerenje potrošč. Kko bsmo to pojerenje u potpunost ml, mmo se potrebne certfkte preko n- šeg Centr z rzoj klte- te kojm smo prdodl d- ns doben Hll certfkt. To nm je elko prznnje, l elk obez jer želmo d tj certfkt ne bude smo go- dnu dn u Podrk, eć zn- tno dulje z druge Podrk- ne prozode - stknuo je Dr- gn Hbdj. N sečnost u zgrebčkom Islmskom centru prlkom do- djele certfkt nglšen je odlčn surdnj Podrknh stručnjk čelnh ljud Agen- cje z certfcrnje hll kl- tete z rjeme rlo rgoroznog proces certfcrnj Podrk- nh prozod, z uspješno obljen poso stknut je d- rektorc Podrkne mesne n- dustrje Dnc Slc Kolesr. Inče, dobnjem certfkt hll kltete otrju se broj- ne mogućnost uspješnh zo- znh poslo, posebce u rp- ske zemlje te ne sumnjmo k- ko ćemo uskoro moć pst o tm Podrknm poslonm ktnostm. n Str. 8 Podrakini kuhari u hratskoj ekipi kuhali u Ujedinjenim narodima U Bolu na Braču održani tradicionalni Dani Belupa Ševko ef. Omerbašić, Aziz ef. Hasanović i Dragan Habdija Aziz ef. Hasanović, Ševko ef. Omerbašić, Slavica Kolesar, Nataša Tetec, Dragan Habdija i Amir Sakić
Halal certifikat otvara brojne mogućnosti uspješnih izvoznih poslova; U Bolu na Braču održani tradicionalni Dani Belupa
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
www.podravka.com
Godina XLVI • Broj 1856 • Petak, 19. listopada 2007.ISSN - 1330-5204
- Nas posebno veseli što je Podravka od danas u obitelji halal tvrtki koje mogu plasirati svoje proizvode na tržišta koja uvijek zahtije-vaju Halal certifikate. Za nas u Agenciji je certificiranje Podravke bio poseban izazov jer je to jedna od najprestižnijih tvrtki i najveći brand na ovim našim prostorima - istaknuo je na svečanosti direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete Amir Sakić
U zagrebačkom Islamskom centru Podravkinim tvornicama Danici i Koktelima uručeni certifikati halal kvalitete
U zagrebačkom Islamskom centru predsjednik Mešihata Islamske
zajednice muftija Ševko ef. Omerbašić svečano je u srijedu uručio članu Uprave naše tvrtke Draganu Habdiji certifikate halal kvalitete Podravkinim tvornicama Danica i Kokteli. Certifikati vrijede godinu dana, a dobilo ih je 28 proizvoda Danice baziranih na purećem, kokošjem, pilećem i goveđem mesu te prašak za mliječni puding okusa čokolade, vanilije i lješnjakčokolada, pakiranja od 25 kilograma, koje proizvode Podravkini Kokteli. Svi navedeni proizvodi su u skladu sa šerijatskim pro
pisima i zahtjevima Halal standarda koji propisuje Agencija za certificiranje halal kvalitete. Predajući certifikate Ševko ef. Omerbašić je naglasio kako Islamska zajednica u Hrvatskoj uspješno surađuje s Podravkom oko 17 godina i kako je naša tvrtka broj jedan za mnogobrojne muslimanske vjernike, ne samo u Hrvatskoj, već i u široj regiji.
Veliki interes za halal kvalitetu Nas posebno veseli što je
Podravka od danas u obitelji halal tvrtki koje mogu plasirati svoje proizvode na tržišta koja uvijek zahtijevaju Halal certifikate. Za nas u Agenciji je certificiranje Podravke bio poseban izazov jer je to jedna od najprestižnijih tvrtki i najveći
brand na ovim našim prostorima. Nadam se da smo kao Agencija opravdali povjerenje i očekivanja Podravke u smislu da smo pružili odgovarajuću i kvalitetnu uslugu koja ne zaostaje za nekim drugim svjetskim standardima i načinima prema kojima se vrši samo certificiranje i provjera kvalitete. Za tržišta bivše Jugoslavije koja mi predstavljamo Podravka je jako značajna i prepoznatljiva sa svojim proizvodima i postoji veliki interes za proizvodima halal kvalitete. Nama je čast da od danas i u narednom razdoblju možemo promovirati Podravku i njezine proizvode te se nadamo da će ovaj korak Podravke ohrabriti i druge proizvođače da krenu njezinim stopama za sve
muslimane, bez obzira gdje žive. Mi iz agencije u suradnji sa svim onim proizvođačima kojima je stalo što muslimani jedu, da vode računa o našim propisima, dakle o jednom vrlo važnom segmentu našeg življenja, nudimo garanciju da su oni proizvodi koji će se pojaviti na tržištu sa zaštitnim znakom halal kvalitete zaista halal i da u tome nema apsolutno nikakve sumnje. Čestitam najvećem proizvođaču iz Hrvatske Podravki i želim da im ovaj certifikat pomogne u postizanju svih onih očekivanja koja su ih opredijelila da uzmu ovaj Halal certifikat istaknuo je na svečanosti direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete Amir Sakić.
šač je u centru zbivanja svih Podravkinih aktivnosti i mi želimo, a i radimo sve napore da imamo povjerenje potrošača. Kako bismo to povjerenje u potpunosti imali, imamo sve potrebne certifikate preko našeg Centra za razvoj kvalitete kojima smo pridodali i danas dobiveni Halal certifikat. To nam je veliko priznanje, ali i velika obaveza jer želimo da taj certifikat ne bude samo godinu dana u Podravki, već zna
tno dulje i za druge Podravkine proizvode istaknuo je Dragan Habdija.
Na svečanosti u zagrebačkom Islamskom centru prilikom dodjele certifikata naglašena je odlična suradnja Podravkinih stručnjaka i čelnih ljudi Agencije za certificiranje halal kvalitete za vrijeme vrlo rigoroznog procesa certificiranja Podravkinih proizvoda, a za uspješno obavljeni posao istaknuta je direktorica Podravkine mesne industrije Danica Slavica Kolesar. Inače, dobivanjem certifikata halal kvalitete otvaraju se brojne mogućnosti uspješnih izvoznih poslova, posebice u arapske zemlje te ne sumnjamo kako ćemo uskoro moći pisati i o tim Podravkinim poslovnim aktivnostima. n
Str. 8
Podravkini kuhari u hrvatskoj ekipi kuhali u Ujedinjenim narodima
U Bolu na Bračuodržani tradicionalni Dani Belupa
Ševko ef. Omerbašić, Aziz ef. Hasanović i
Dragan Habdija
Aziz ef. Hasanović, Ševko ef. Omerbašić, Slavica Kolesar, Nataša Tetec, Dragan Habdija i Amir Sakić
� Broj 1856 • Petak, 19. listopada 2007. �Broj 1856 • Petak, 19. listopada 2007.
Zaklada sa srcem!
Zaklada “prof. Zlata Bartl” osnovana je sa svrhom promicanja i poticanja stvaralačkog i inovativnog znanstveno-istraživačkog rada među mladim visokoobrazovanim ljudima, državljanima Republike Hrvatske. Osnivač Zaklade je PODRAVKA d.d. koja na taj način želi iskazati zahvalnost te očuvati uspomenu na ime i djelo svoje najpoznatije zaposlenice prof. Zlate Bartl. Sredstva Zaklade upotrebljavat će se za dodjelu stipendija i potpora redovitim studentima dodiplomskih i poslijediplomskih studija.
Zaklada “prof. Zlata Bartl” dana 19. listopada 2007.godine raspisuje
NATJEČAJza dodjelu stipendija i potpora za akademsku godinu 2007/2008. redovitim studentima dodiplomskih i poslijediplomskih studija. Cilj je Zaklade u akademskoj godini 2007/2008. dodijeliti 10 stipendija i 10 potpora studentima dodiplomskih i poslijediplomskih studija. Stipendije će biti odobrene u iznosu godišnje školarine ili dijelu iznosa godišnje školarine za navedeni studij, a potpore kao novčani iznos pomoći koji ne može biti manji od iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj.
Pravo na dodjelu stipendije i potpore imaju studenti dodiplomskih studija:• ako nisu stariji od 22 godine,• ako nisu ponavljali godinu studija te• ako imaju prosjek ocjena u dosadašnjem studiju 4,5 ili više.
Pravo na dodjelu stipendije i potpore imaju polaznici poslijediplomskih studija:• ako nisu stariji od 30 godina,• ako su na dodiplomskom studiju imali prosjek ocjena 4,5 ili više te• ako imaju napredno znanje dva svjetska jezika, od kojih je jedan engleski, te napredno poznavanje rada na računalu - informatičku pismenost.
Kandidatima za dodjelu stipendija i potpora koji zadovoljavaju gore navedene kriterije vrednovat će se sljedeća mjerila: uspjeh u studiju - kao osnovno mjerilo, znanstveni i/ili stručni radovi, nagrade dekana, rektora i međunarodne nagrade te preporuke profesora.
Ako dva ili više kandidata imaju jednak broj bodova, prednost ima kandidat koji je polaznik na višoj godini studija. Ako dva ili više kandidata imaju jednak broj bodova i nalaze se na istoj godini studija, prednost ima kandidat lošijeg socijalno-ekonomskog statusa koji se mjeri prosjekom ukupnog prihoda domaćinstva po članu domaćinstva.
Svi kandidati dužni su dostaviti prijepis ocjena, opisnih vrijednosti ili bodova izraženih prema hrvatskom sustavu
ocjena (od 1 do 5), ovjeren od strane fakulteta odnosno nadležnog tijela.
Molimo vas da uz svoj životopis obavezno dostavite sljedeće dokumente: presliku domovnice, potvrdu o upisu godine na studiju,
prijepis ocjena ovjeren od strane fakulteta, preslike certifikata ili potvrda o naprednom znanju stranih jezika i o naprednom poznavanju rada na računalu. Prijavi dodatno možete priložiti: preslike znanstvenih i stručnih radova objavljenih u recenziranoj domaćoj ili inozemnoj publikaciji, preslike potvrda o osvojenim među-narodnim nagradama ili nagradama dekana i rektora, izvornik (original) preporuke profesora, potvrdu o broju članova domaćinstva, potvrdu o visini dohotka članova domaćinstva od Ministarstva financija i/ili Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Molimo vas da sve navedene dokumente dostavite preporučenom pošiljkom najkasnije do 19. studenog 2007. godine na adresu:
Nepotpune prijave neće se razmatrati. Svi prijavljeni kandidati bit će obavije šteni pisanim putem o rezultatima natječaja za dodjelu stipendija i potpora u roku od 20 dana. Opširnije informacije o natječaju možete pronaći na internetskim stranicama Zaklade www.zakladazlatabartl.hr.
Piše: Željko Krušelj
U Hrvatskoj je još od srbijanske agresije prisutna teza o međuna
rodnim zavjerama koje se u nekim tajnovitim centrima moći uporno kuju protiv nje. Pojedini politički krugovi vjeruju da je glavni instrument tih zavjera haaški tribunal, kojemu je, kažu, glavni cilj izjednačiti krvnike i žrtve, agresore i osloboditelje, odnosno vraćati Hrvatsku u neke balkanske okvire. Takvo razmišljanje u nedovoljno razvijenom demokratskom okružju uvijek ima sljedbenike, pogotovo na rigidnoj ideološkoj desnici, ali mu se ne isplati davati pretjeranu pozornost. “Streljivo” najnovijoj eskalaciji urotničkih ideja dale su iznenađujuće presude vukovarskim krvnicima, koje su dovele i do nerazumnih zahtjeva za suspenzijom suradnje s Haagom, što izravno vodi do diplomatske samoizolacije i prekida pregovora s Bruxellesom o hrvatskom članstvu u Europskoj uniji.
Prijem Hrvatske za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naro
da, koji se događa paraleleno s haaškim skandalom, napokon je političkim katastrofičarima iz ruku izbio velike adute. Službeni je Zagreb u naredne dvije godine uključen u krug 15 diplomatski najutjecajnijih zemalja svijeta. Kao što je poznato, u Vijeću sigurnosti je pet stalnih članica, što se već desetljećima unatoč pritiscima ne proširuje, i deset nestalnih iz svih regija, od kojih se po pet mijenja svake dvije godine. Taj elitni krug, s više ili manje uspjeha, rješava sve svjetske krize i zaplete, odlučujući o uvođenjima sankcija i slanju plavih kaciga na sva krizna žarišta.
Biti kandidat, a naposljetku biti i izabran za članicu Vijeća sigurnosti,
značajni je kompliment nekoj zemlji. To govori da ima međunarodni ugled i da je faktor stabilnosti u svojoj regiji. Nije nevažno spomenuti da se to događalo odmah nakon što je premijer Ivo Sanader na zasjedanju Generalne skupštine kritizirao rad njenog Međunarodnog suda, za što su neki ocjenjivali da zasigurno ne može pripomoći kandidaturi, što se nije pokazalo točnim. A
kad se u tom kandidacijskom procesu pobijedi i protukandidat koji je veći i financijski moćniji od nje, a ima i razvijeniju diplomatsku mrežu, uspjeh je još izraženiji.
Češka je, kao što je poznato, primjer države koja se vrlo brzo i uspje
šno oslobodila nasljeđa sovjetskog realsocijalizma, prilagodila tržišnom gospodarstvu i visokim standardima parlamentarne demokracije, tako da je danas stabilna i vrlo prosperitetna članica Unije. Svojim mirnim razlazom sa Slovačkom pokazala je i kako se na krajnje civilizirani način rješavaju ozbiljne političke krize.
Hrvatska je, s druge strane, na svom slučaju svijetu demonstrira
la kako je moguće opet uspostavljati suradnju sa zemljana s kojima je bila u ratnom sukobu, a i kako se suočiti s reformama koje je vode u Uniju i NATO.
Glasovanje je već u prvom krugu išlo u korist Hrvatskoj, u dru
gome se razlika još povečala, pa je Češkoj preostalo da se dostojanstveno povuče i hrvatska je diplomacija dobila plebiscitarna 184 glasa. Odmah se, dakako, rasplamsala i rasprava tko je zaslužniji za takav rasplet, Banski ili Predsjednički dvori. Nesporno je da su zasluge obostrane, budući da je premijer puno učinio da bi Hrvatska u međunarodnim diplomatskim krugovima dobila vjerodostojnost, dok je predsjednik, pak, puno učinio da bi privolio pojedine zemlje, pogotovo trećeg svijeta, da svoj glas povjere upravo Hrvatskoj. U tome je važnu ulogu imalo i Mesićevo “podgrijavanje” pokreta nesvrstanih, u kojem je i danas prisutna Titova karizma, kao i njegovi posjeti nizu tih zemalja. Mnoge azijske i afričke zemlje tako su Hrvatsku doživjele kao zemlju koja je otvorena prema tim idejama, zasnovanim na potrebi ravnopravnije podjele svjetskog bogatstva.
Hrvatska bi izravniju korist od novostečenog statuta mogla imati u
pregovaračkom procesu za ulazak u Uniju, jer više nije diplomatski “drugoligaš”. Pred zagrebačke se pregovarače više ne mogu stavljati razne sitne ucjene, niti prijetnje odgađanjem ili zamrzavanjem pojedinih točaka pregovora. Nije, stoga, čudno da je susjedna Slovenija, kako se saznaje iz diplomatskih izvora, uporno podržavala Češku. Izvjesno je tek to da će sada i Bruxelles u pogledu mnogih aktualnih pitanja svjetske sigurnosti obraćati Hrvatskoj kako bi štitila interese Europske unije. Hrvatskoj takva pozicija, dakako, jako odgovara. n
NAŠA POSLA
Hrvatska u diplomatskoj eliti
∆
Izvjesno je tek to da će se sada i Bruxelles u pogledu mno-gih aktualnih pitanja svjetske sigurnosti obraćati Hrvatskoj kako bi štitila interese Europske unije
Razgovor: Matija Hlebar, voditelj projekata u Korporativnim komunikacijama
U Cavtatu održana godišnja konferencija u organizaciji britanskog poslovnog magazina Euromoney
Piše: Ines BanjaninSnimio: Nikola Wolf
Odluku o osnivanju Zaklade “prof. Zlata Bartl” Podravka je donije
la 18. listopada 2001. godine sa svrhom promicanja i poticanja stvaralačkog i inovativnog znanstveno istraživačkog rada među mladim visokoobrazovanim ljudima, državljanima Republike Hrvatske, bez obzira na struku i mjesto studiranja. Njezinim osnivanjem željelo se potaknuti djelovanje mladih znanstvenika i istraživača po uzoru na prof. Zlatu Bartl. Zaklada je osnovana u čast prof. Zlate Bartl koja je zajedno sa svojim timom stručnjaka krajem 50ih godina prošloga stoljeća u Podravkinim istraživačkim laboratorijima otkrila prvo dehidratizirane juhe, a potom i univerzalni dodatak jelima Vegetu. Danas je Vegeta najpoznatiji Podravkin proizvod koji se prodaje i oplemenjuje obroke ljudi u više od 40 svjetskih zemalja, a ujedno predstavlja i jednu od najpoznatijih hrvatskih marki proizvoda.
rali smo s voditeljem projekata u Korporativnim komunikacijama Matijom Hlebarom, koji je u rad Zaklade “prof. Zlata Bartl” uključen od samog njezinog osnivanja i koji operativno vodi taj projekt.
Inače, Matija Hlebar u Podravki se zaposlio prije sedam godina nakon završenog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, smjer Marketing, a trenutno pohađa poslijediplomski studij “Organizacija i management”.
Vezano uz rad Zaklade zadatak mi je poduzimanje svih potrebnih radnji za njezino kontinuirano djelovanje od poticanja izrade prvih internetskih stranica, svakodnevne promocije svrhe i aktivnosti Zaklade, komunikacije sa svim ciljnim skupinama, raspisivanje i vođenje natječaja, komunikacija s dobitnicima stipendija i potpora, organizacija svečane dodjele stipendija i potpora, praćenje financijskog stanja, sudjelo
vanje na stručnim skupovima i konferencijama o zakladama, izvještavanje Upravnog odbora do vođenja Operativnog tima Zaklade koji je zadužen za uspješno funkcioniranje Zaklade te provođenje svih odluka donesenih od strane Upravnog odbora objašnjava Hlebar.
Sredstva Zaklade upotrebljavaju se za dodjelu stipendija redovitim studentima dodiplomskih i poslijediplomskih studija kao i dodjelu potpora redovitim studentima dodiplomskih i poslijediplomskih studija. Pitamo kakva su dosadašnja iskustva u radu Zaklade?
Sve veći interes za stipendije Do danas su objavljena tri
natječaja za dodjelu stipendija i potpora redovitim studentima dodiplomskih i poslijediplomskih studija. Studentima je tijekom protekle tri godine dodijeljeno ukupno 57 stipendija i potpora u vrijednosti većoj od
pola milijuna kuna, od čega za proteklu akademsku godinu 10 stipendija i 7 potpora. Uvažavajući činjenicu da je osnovni kriterij za dodjelu stipendija i potpora Zaklade izvrsnost kandidata u studiju i znanstvenoistraživačkom radu, možemo govoriti o izrazito velikom porastu interesa kandidata, za više od 20% iz godine u godinu. Tako je na prošlogodišnji Natječaj Zaklade “prof. Zlata Bartl” zaprimljeno 21 posto više prijava kandidata za stipendije i potpore nego prethodne godine ukupno gledajući više od 100 molbi, od čega 71 za dodiplomske studije i 37 za poslijediplomske studije. Kontakti sa studentima održavaju se sporadično s obzirom na jednogodišnji ciklus dodjele stipendija i potpora, a najčešće u promotivne svrhe zakladnih aktivnosti. Pored toga, u planu je i jače povezivanje sve tri dosadašnje generacije dobitnika stipendija i potpora Zaklade rekao je Hlebar.
ove godine, 19. listopada, četvrti puta raspisuje natječaj za dodjelu stipendija i potpora redovitim studentima dodiplomskih i poslijediplomskih studija, a rok za podnošenje prijava kandidata je 19. studenoga 2007. godine.
Natječaj će biti objavljen u Večernjem listu, Jutarnjem listu, Glasu Podravine i Prigorja, Podravskom listu, na internet stranicama Zaklade, a objavljujemo ga i u ovom broju lista ”Podravka”. n
Hrvatsko društvo za hipertenziju organizira u Koprivnici Godišnji sa
stanak 2007. Sastanak će se održavati od 19. do 20. listopada u Hotelu “Podravina” i dvorani Podravke. Na skupu će biti govora o novim smjernicama za liječenje hipertoničara koje su ovog lipnja objavljene u Milanu te o no
vim smjernicama za liječenje dijabetičara.
Osim toga bit će govora i o Nacionalnom programu za smanjenje kuhinjske soli zbog čega je ovaj sastanak organiziran s Hrvatskim društvom za aterosklerozu, jer su ta dva društva inicijatori programa koji se odvija pod pokroviteljstvom Akademije me
dicinskih znanosti Hrvatske u suradnji s Medikom d.o.o.
Osim novih smjernica iznesenih u Milanu, o kojima će se raspravljati na skupu, bit će riječi i o važnosti nefarmakološkog liječenja, utjecaju trendova u prehrani na razvoj novih proizvoda Podravke, tradicionalnoj medicini i novim rezultatima u smanjiva
nju mortaliteta učinkovitim liječenjem i sl. Glavni sponzor stručnog skupa bit će Belupo koji će se predstaviti predavanjem o diureticima u liječenju hipertenzije s osvrtom na indapamid, koje će održati dr. Bojan Jelaković, te vlastitim izložbenim prostorom s naglaskom na kardio paletu Belupovih preparata. n
Godišnji sastanak Hrvatskog društva za hipertenziju u Koprivnici
Konkurentnost i održiv ekonomski rast - glavna tema konferencije
U organizaciji britanskog poslovnog magazina Euromoney u Cavtatu
je 16. i 17. listopada održana sedma godišnja konferencija. Regionalna financijska i investicijska konferencija za jugoistočnu Europu održana je u hotelu ”Croatia” na temu ”Konkurentnost i održiv ekonomski rast”.
U Hrvatskoj se stvari mijenjaju nabolje i reformski napori daju rezultate, više su puta istaknuli sudionici konferencije koja je okupila oko 500 financijskih stručnjaka, bankara i gospodarstvenika iz više od 60 investicijskih i bankarskih kuća zemalja jugoistočne Europe i Europske unije.
Predsjednik Vijeća Darko Marinac moderirao je rad ministarskog panela posvećen
pitanjima politika povećanja konkurentnosti u regiji. Član Vijeća Mladen Vedriš sudjelovao je u radu završnog dijela sjednice na temu ”Konkurentnost i održivi rast jugoistočne Europe”. Značajnije teme konferencije bile su: izgledi za rast u regiji, reformski napori zemalja regije te njihova uspješnost u privlačenju stranih investicija, odraz primanja Rumunjske i Bugarske u EU na druge zemlje regije, fiskalna disciplina, pitanje vanjske zaduženosti kao razlog za zabrinutost, te konkurentske slabosti i jakosti članica regije.
Među ključnim govornicima skupa bili su potpredsjednik Vlade RH Damir Polančec, ministar ekonomije i regionalnog razvitka Srbije Mlađan Dinkić, zamjenik ministra fi
nancija Makedonije Predrag Trpeski, specijalni koordinator Pakta za stabilnost JI Europe Erhard Busek i drugi.
S ekonomskom politikom hrvatske Vlade, statističkim pokazateljima gospodarskog rasta i aktualnim reformama na područjima gospodarstva, pravosuđa i privatizacije, nazočne je upoznao potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Rezultati javne privatizacije u slučajevima Ine i HTa dokaz su uspješnih projekata ove Vlade, istaknuo je. Uz ostalo, kazao je kako je hrvatski BDP u prvoj polovici ove godine porastao za 6,8 posto.
Richard Ensor, direktor Euromoneyeva sektora za institucionalna ulaganja, naglasio je da je Hrvatska jedina zemlja u regiji koja “sigurno korača pre
ma članstvu u EU, osobito s aspekta gospodarstva”.
Na konferenciji je također istaknuto kako je Hrvatska u posljednje tri godine ostvarila znatan napredak na ljestvici konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) poboljšavši svoju poziciju za deset mjesta i došavši na sam prag 50 najkonkurentnijih zemalja svijeta. U posljednjem izvještaju Svjetske banke Hrvatska je, naime, prepoznata kao vodeći reformator u regiji.
Sudionici konferencije raspravljali su i o reformskim naporima zemalja regije i njihovoj uspješnosti u privlačenju stranih investitora te izgledima za rast u regiji, pitanjima vanjske zaduženosti, konkurentskim prednostima i slabostima članica regije. R.I.
Otvoren novouređeni Studena bar
Od ponedjeljka Podravkaši ponovno mogu uživati u svojoj omiljenoj kavici ili popričati uz sok u novouređenom prostoru u prizemlju restorana prehrane. Nakon dvomjese
čnih radova nekadašnji Tin bar promijenio je u potpunosti izgled,
promijenio je ime i sada je to novi, moderni, vizualno drugačiji Studena bar. Sada je to bar koji po uređenju slijedi stil što dominira cijelim prizemljem poslovne sedmerokatnice i tako se uklapa u jedan novi vizualni identitet Podravkinog poslovnog prostora.
Svjetlost i bjelina zamijenili su dosadašnju tamnu smeđu boju zidova i šanka koja je dominirala ovim prostorom punih tridesetak godina. Iza šanka vas dočekuje ljubazno osoblje s osmijehom, iz novog aparata kava je OK, a uz svoj omiljeni napitak više ne trebate stajati, već možete i sjesti, porazgovarati, a možete u miru i prelistati novine. Za one koji to ne žele na zidu Studena bara je platno na koje se projicira tv program s vijestima, prognozom, servisnim informacijama. Na zidovima su i panoi Studene koji daju identitet izgledu i imenu novog Studena bara.
Uz suvremeni prostor Studena bara uređen je i sanirani čvor, a na glavnom ulazu u novouređeni prostor u prizemlju restorana postavljena su automatska vrata. Prolaskom kroz ta vrata dolazite u jedan sasvim novi prostor koji u svakom pogledu dolikuje korporaciji kakva je Podravka. V. Indir
šloga tjedna u Osnovnoj školi ”Don Lovre Katića” u Solinu.
Uoči početka natjecanja u disciplinama Čokolino višebojca upriličen je bogat uvodni program, a stručni je žiri najboljim proglasio literarni rad Zrinke Penović na temu “Svijet po tvom”.
Dva sata trajalo je nadmetanje djevojčica i dječaka. Budući da su sva djeca željela pobjedu, a ne samo igru, uz međusobno
bodrenje, veselje i smijeh, bilo je i suza i razočaranja. Nakon zbrojenih rezultata i konačnog doigravanja za pehare, pobjedu su odnijeli Željko Franić iz sedmog razreda i Marina Strukan iz šestog razreda.
Za natjecanje u Pločama učenici i profesori Osnovne škole “Vladimir Nazor” pripremali su se mjesec dana.
Svi su htjeli sudjelovati, svi su htjeli biti čokolinci rekao je Nikica Glavor pedagog OŠ Vladimir Nazor.
No, pobjedu su odnijeli Angelo Pahar iz osmog razreda i sedmašica Anđela Marinović, a najbolji rad na temu “Svijet po tvom” napisao je Luka Kovač. Sportska gošća bila je Marta Žderić, Podravkina rukometašica i najbolja golmanica kadetskog EP.
Pobjednik Čokolino višebojca održanog ovog ljeta u Koprivnici, Miro Tomašić iz Mokošice vagnuo se kako bi primio 57,5 kilograma Čokolina koliko je i težak. I. B.
Natjecanja u Čokolino višebojcu u Solinu i Pločama
Međunarodna radionica na DaniciUprava za veterinarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede, šumar
stva i vodnog gospodarstva bila je domaćin međunarodne radionice u organizaciji TAIEXa, održane u prostorijama Podravkine mesne industrije Danica. TAIEX je tijelo Europske komisije koje pomaže državama u pitanjima vezanim uz primjenu EU legislative. U praktičnom radu radionice sudjelovala je grupa od dvadesetak članova, kojoj je u edukativnu svrhu omogućen uvid u postupanje sa životinjama, počevši od mjesta istovara.
Nakon toga, predstavljena je Podravka, a potom održana diskusija u kojoj su u ime Podravkine mesne industrije sudjelovali direktorica službe Proizvodnja Mirjana Horvat, asistent direktora društva za veterinarske poslove Marin Zečević, tehnički direktor Klaonice Željko Mušak i ovlašteni veterinarski inspektor u Danici Marija Horčička.
Radionica je od međunarodnog značenja i pruža priliku za prezentaciju tvrtki koje će sudjelovati u njezinom održavanju. I. B.
Žene su rastuća konkurentska sposobnost za kompanije
U čemu je tajna uspješnosti? Jesu li današnji
modeli poslovanja i ponašanja primjereni za nadolazeće izazove? Imamo li dovoljno resursa i znamo li ih odgovarajuće koristiti? Jesmo li uskladili svoje sustave vrijednosti i mehanizme djelovanja za postizanje ravnoteže na planu ekonomije, društva i okoliša; djelujemo li održivo? samo su neka od pitanja kojima se tri dana bavilo 1000 sudionika iz 70 zemalja svijeta na trećem po redu Svjetskom ženskom forumu održanom u francuskom Deauvillu. U 60 različitih panela zajedno sa 130 eminentnih govornika među kojima su bili vodeći ljudi najuglednijih svjetskih kompanija (primjerice Air France, Cartier, L’Oréal, Groupe La Poste, McKinsey & Company, Orange, PricewaterhouseCoopers, JPMorgan, Renault) ministrice, potpredsjednice vlada, Forum je omogućio razmjenu stajališta o načinima rješavanja složenih društvenih i ekonomskih izazova naglasivši da je podizanje povjerenja u društvu osnovni preduvjet za to. Posebice se pri tome mislilo na povjerenje u žene i bolje korištenje njihovog poslovnog i intelektualnog kapitala. Jer, kako je predočeno u McKinseyom izvještaju “Women Matter” o rezultatima provedenog globalnog istraživanja u upravljačkim tijelima analiziranih kompanija žene sudjeluju sa svega 11 posto, iako u 27 zemalja članica EU čine 55 posto fakultetski obrazovanog stanovništva. U nadolazećem razdolju nastavit će se manjak kvalificiranog europskog kadra, računa se čak 24 milijuna do 2040. pa time rat za talente iz ženske populacije postaje presudan faktor. Prema McKinseyu, rodna raznolikost (spolna jednakost) postaje pokretač poslovnih dostignuća, a žene su sve više rastuća konkurentska prednost za kompanije. Naime sveprisutni društveni i potrošački trendovi primoravaju kompanije da integriraju žene u procese odlučivanja, s obzirom da žene imaju glavnu ulogu u donošenju odluka o kupnji (donose više od 70 posto odluka o kupnji u domaćinstvu, a usto žene su i rastući dio baze potrošača donedavno tipično muških industrija poput automobila, elektronike).
Uvažavanje spolne raznolikost podiže korporativni imidž, a veće sudjelovanje žena u poslovnom odlučivanju pozitivno utječe na povezivanje zaposlenika u kompaniji, njihovih dioničara i potrošača. Pozitivno utječe na motivaciju zaposlenika i podizanje zadovoljstva klijenata. Ne manje važna postaje i činjenica da investitori i tržišta kapitala obraćaju sve više pažnje na primjenu spolne raznolikosti u kompanijama, pa se čak spolna razlikost uvodi kao jedan od investicijskih kriterija.
Svjetski ženski forum za ekonomiju i društvo kojeg ugledni Financial Times uvrštava među pet najvažnijih svjetskih skupova, a na kojem je iz Hrvatske sudjelovala jedino Jadranka Ivanković, završio je sa zaključkom da svijet mora računati na žene u osmišljavanju svoje budućnosti. J. I. i J. L.
� Broj 1856 • Petak, 19. listopada 2007. �Broj 1856 • Petak, 19. listopada 2007.
Tekst:Dijana JendrašinkinFotografije:Nikola Wolf
Tradicionalno - u poziti-vnom i veselom ozračju, besprijekornoj organizaci-
ji i ugodnom okruženju - Belu-po je protekloga vikenda u Bolu na Braču proslavio 14. Dane Be-lupa. Počeli su u četvrtak u bol-skom hotelu ”Elaphusa” kad je direktor Prodaje i logositke mr. pharm. Ivo Mušura pozdravio Belupove poslovne partnere i podsjetio ih na njihovo značenje i važnost u promicanju zdravlja.
Stručni dio Dana BelupaSredišnja tema ovogodišnjih
Dana Belupa bila je ”Europsko ljekarništvo danas - hrvatsko sutra”, a gotovo 300 liječnika, farmaceuta i predstavnika ve-ledrogerija upoznalo se, izme-đu ostalog, s novim zakonskim okvirima za lijekove, te općeni-to novostima na farmaceutskom tržištu.
Stručni dio Dana Belupa po-čeo je u petak ujutro kada je član Uprave mr. pharm. Hrvo-je Kolarić obraćajući se skupu napomenuo kako je zadatak Be-lupa da zajedno s liječnicima i ljekarnicima kreira zdravstvenu politiku, brine za zdravlje paci-jenata, unaprijedi, ali i da oču-va hrvatsko ljekarništvo. Koliko se ljekarnička praksa u nas razli-kuje od one u drugim zemljama Europe, kazao je, zanima svako-ga od nas. Upravo je zbog toga za glavnu temu izlaganja odabra-no ”Europsko ljekarništvo danas - hrvatsko sutra”, a prikazane su sličnosti i različitosti, te noviji trendovi razvoja.
Važnost tema potkrijepila je i činjenica da je stručni skup bio iznimno dobro posjećen. Otvo-rio ga je ravnatelj Agencije za li-jekove i medicinske proizvode doc. dr. Siniša Tomić koji je go-vorio o ”Novim zakonskim okvi-rima za lijekove”, danas vrlo aktu-alnoj temi, dok se glavna tajni-ca Hrvatske ljekarničke komore mr. pharm. Katica Vugrinčić-To-
mičić nadovezala na temupred-stavivši ”Ostale novosti u regula-tivi”. Ekonomist Damir Novotny imao je, pak, izlaganje na temu: ”Farmaceutsko tržište - global-ni trendovi, regulatorni izazovi i šanse”. Komparirao je europsko i američko tržište s hrvatskim, te ljekarnicima i liječnicima dao smjernice po kojima će se mora-ti rukovoditi u budućnosti, što mogu očekivati i kako se pripre-miti za izazove koji ih očekuju. Dio odgovora na njegovu pre-zentaciju dao je predsjednik Hr-vatske ljekarničke komore mr. pharm. Mate Portolan govoreći na temu ”Odgovor ljekarništva EU na liberalizacijske trendove”, drugim riječima, promjenama u ljekarništvu Europske unije, te posljedicama na hrvatsko ljekar-ništvo. Kako je hrvatski zdrav-stveni sustav u velikoj koheziji s Hrvatskim zavodom za zdrav-stveno osiguranje, velika je po-zornost bila usmjerena njegovu direktoru dr. Većeslavu Bergma-nu koji je govorio o ”Utjecaju li-ste lijekova na potrošnju lijeko-
va u razdoblju od 2004. - 2007. godine”. Zorno je potkrijepio ka-kav je utjecaj liste lijekova na po-trošnju unatrag tri godine, od-nosno koliko smo trošili za lije-kove te koje su koristi pacijenti, proizvođači lijekova i zdravstve-ni sustav općenito ostvarili pro-vedenim mjerama. Dr. Pero Dra-ganić iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode održao je predavanje na temu: ”Potro-šnja lijekova u Hrvatskoj u 2005. godini”.
Na Belupovim danima osim o regulativama i implementira-nju europskoga na hrvatsko za-konodavstvo, stručni je skup bio posvećen i tzv. bolestima no-voga doba, prisutnima u sve ve-ćem broju kod populacije, a koji-ma se ne posvećuje dovoljno pa-žnje budući da za njih ima djelo-tvornih lijekova. Prof. Zdenka Kalođera s Farmaceutsko - bio-kemijskog fakulteta govorila je o Urosalu M plus, odnosno no-vom lijeku prirodnog podrijetla. Naziv je izlaganja bio ”Liječenje benigne hiperplazije prostate li-
jekovima”. Nazočne je između ostalog upoznala s Belupovim Urosal preparatima i njihovom značenju u liječenju benigne hi-perplazije prostate. O ”Primje-ni analgetika u samoliječenju - svjetskim trendovima i kakva je situacija u Hrvatskoj” govorila je Belupovka mr. phram. Lejla Dau-
tović Čaić. Podsjetila je što je bol i kako se s njome nositi, te ka-ko liječiti taj neugodan doživljaj. Dr. stom. Nevenka Reljić, tako-đer Belupovka, održala je pre-davanje na temu ”Prevencijom i liječenjem spriječimo tihu epi-demiju osteoporoze”. Kazala je kako je osteoporoza ”pošast” no-
voga doba kojoj podliježe sve ve-ći broj populacije, a bolest, kako smo imali prilike čuti, postaje ja-vnozdravstveni problem. Poslje-dnje predavanje u stručnom di-jelu Dana Belupa održala je dr. med. Blaženka Guberina Koro-taj pod nazivom ”Otkrijmo pra-vi put do osmjeha”. Govorila je
Nogometni sudac privla-čno je, atraktivno, ali i zahtjevno ”zanimanje”
u slobodno vrijeme. Za Zlatka Globleka uzeti zviždaljku u ru-ke bio je logični niz njegovog bavljenja nogometnom igrom i jedan produženi sportsko - re-kreativni put kojim i danas ko-rača. Nije savezni sudac, za što nije imao ni ambicija, ali je u re-gionalnim okvirima jedan od onih koji dijeljenje nogometne pravde obavlja tako da ga spo-minju po dobru. Nogometni Globlekov talent zapažen je u školi u Legradu, igrao je u juni-
orima tamošnjeg Graničara te kraće vrijeme u prvom sastavu Udarnika iz Zablatja. Nakon vojske zapošljava se u Podravki-nim mesnim konzervama kao transportni radnik u hladnjači i na isporuci roba. Brzo je ušao s nogometom u radničke sport-ske igre Podravke, te kao vrsni igrač u koprivničku Lokomoti-vu. U klasičnoj formaciji u regi-onalnoj ligi igrao je na mjestu centarfora od kojeg su strepili mnogi vratari. Pamti naslov pr-vog strijelca lige, igranje za re-prezentaciju Koprivnice, kvali-fikacije sa Zvijezdom iz Sračin-ca. Odlazi ponovno u zablatski klub i onda ”zbogom nogome-tu” i ”dobar dan sucima”. Prije
11 godina sudačko obrazovnje počinje polaganjem ispita u Vi-rju, prvu provjeru ima na su-sretu Mali Otok- Cvetkovec i start u četvrtoj županijskoj ligi. Danas sudi u drugoj i trećoj žu-panijskoj ligi, a u deset godina dosadašnjeg suđenja zabilježio je više od 300 utakmica. Kao igraču najdraže mu je bilo su-djelovati u lokalnim derbijima, a sudački se najteže snalazi u utakmicama veterana. Jer oni najviše ”znaju” o nogometu i pravilima. Igrački najdojmlji-viji mu je bio Dinamovac Sre-ćko Cerin, a sudački imponi-raju mu Križevčanin Kovačić i koprivnički kolega Šimčić. Od sudaca je koji ne voli kartonira-
nje, ali i specifičan po tome što tolerira pristojno prigovaranje. Ne imajući izbora prekinuo je tek jednu utakmicu kada su mu napali pomoćnog suca. S odijevanjem sudačkog dresa misli još godinu, dvije. Nakna-da za suđenje je ipak i neki no-vac, ali važniji je sportski mo-ment. Biti u društvu sportaša, sportskih prijatelja. Za dobro suđenje valja biti i dobro tjele-sno pripremljen pa je trčanje i igranje malog nogometa sasta-vni dio Zlatkovih priprema za izlazak na teren. Smatra da je lakše biti glavni nego pomoćni sudac, a ističe da je najuvježba-niji bio u trojci Škrinjar - Fijok - Globlek.
U Podravki, nakon posla na Danici, u Križevcima polaže za vozača viljuškara, a potom u koprivničkoj Obrtničkoj sa zvanjem strojobravara stječe srednju spremu i danas je or-ganizator u Unutrašnjem tran-sportu. Skladište 30 i 32, Po-dravkine robe, istovar, utovar, pet viljuškarista i osam radni-ka u smjeni pod njegovom je ”komandom”. Vođa je dečkima kojima je zapravo najlkakši fi-zički posao, dok im sortiranje roba teže pada. Tu mora biti ta-kođer svojevrstan sudac ljudi-ma, ali ni tu nikada, zbog svo-je dobrodušnosti, Zlatko nema sukoba. Tizla, kako ga zovu od nogometnih dana, od onih je
”šefova” za koje drugi nemaju ružne riječi. Ima mladu ekipu za koju kaže da se s njima mo-že dobro raditi. Godišnji od-mor koristi za - poljoprivredu u Zablatju. Šećerna repa, kuku-ruz, pšenica i dalje su dio Zla-tkovih aktivnosti. Stigne pored svega Zlatko i na suđenje, jer ono ga vraća u dane nogome-ta i druženja i veseli se svakoj nedjelji kada će suditi nogome-tnim momčadima između dva gola. Nije važno na kojem tere-nu to bilo. n
U Bolu na Braču održani 14. Dani Belupa
Središnja tema ovogodišnjih Dana Belupa bila je ”Europsko ljekarništvo danas - hrvatsko sutra”, te se gotovo 300 liječnika, farmaceuta i predstavnika veledrogerija upoznalo s novim zakonskim okvirima za lijekove i općenito novostima na farmaceutskom tržištu
Svečana večera i ples razgalili su duše domaćina i njihovih brojnih gostiju
Na danima Belupa u Bolu na Braču okupilo se tristotinjak Belupovaca i njihovih gostiju koji su prisustvovali zanimljivim stručnim izlaganjima o novostima na farmaceutskom tržištu te o liječenjima nekih bolesti
Na Danima Belupa velika ”rođendanska” torta postala je tradicionalna
Izlet u prirodu i šetnja sastavni je dio Belupovih dana
Dani Belupa okupili 300 liječnika i farmaceuta
Raznovrsnost je najveća vrijednost Hrvatske općenito, a u gastrono
miji je ta odlika osobito jasno vidljiva. U Hrvatskoj su stvorene regionalne kuhinje koje ne samo da svaka ima svoj jasan identitet, nego se i međusobno nevjerojatno razlikuju i, naravno, upotpunjuju u ukupnom bogatstvu nacionalne kuhinje. Otprilike tim riječima Rene Bakalović najavio je u uvodniku brošure recepata jela koja je jedanaesteročlana ekipa hrvatskih kuhara od
8. do 11. listopada spremala na East Riveru u zgradi Ujedinjenih naroda za predstavnike vijeća UN. Tih dana su se tako na jelovniku restorana UN našla hrvatska jela kojima smo zadivili svjetske diplomate bilo je tamo pršuta, sira, šunke, kulena, hrena, mediteranske salate, zagorske juhe, purice z mlincima, dalmatinske pašticade, kukuruzne zlevanke, punjenih lignji, brodeta, bijele ribe... Neizostavni dio svakog jelovnika su i slastice pa su vrijedni kuhari pripremali
i njih poput prekomurske gibanice, zagrebačke torte, rožate, smokvenjaka, pa i tradicionalne štrukle.
Štrukle nismo stigli nositi na stolMeđu kuharima koji su spre
mali svjetskim diplomatima birana hrvatska jela bili su i Podravkini promotori kulinarstva Dražen Đurišević i Zlatko Sedlanić. Oni zajedno sa svojim kolegama, mahom sve šefovima kuhinja elitnih hrvatskih hotela, pripremali svakodnevno ručak i večeru za
četiristotine gostiju restorana UN. Pored toga uradili su i prezentaciju naših jela za vodeće svjetske gastronomske novinare. Na svim tim događanjima na East Riveru služila su se isključivo i probrana hrvatska vina.
Kako su nam prenijeli naši promotori kulinarstva, u mnogim pripremljenim jelima korišteni su i Podravkini proizvodi, a kuhari su nosili Podravkine uniforme. Za tu prigodu odštampani su bili posebni leci, jelovnici i knjižice recepata u kojima su se isticali amblemi Podravke. Podravkini promotori su tako još jednom dokazali kako je Podravka svjetska firma i kako se naši proizvodi nalaze na tanjurima diljem svijeta.
Kuhari su se podijelili u ekipe koje su svaka za sebe odrađivale svoj dio posla u pripremi jela. Dražen Đurišević je bio u ekipi koja je pripremala slastice:
Ponuđeni deserti bili su vrlo dobro prihvaćeni, a ponajviše štrukli. Doslovce nismo ih stigli nositi na stol, a oni su
već nestajali. Podravkini proizvodi su se tako našli na izložbenom stolu koji je bio tamo postavljen, a koristili smo ih u pripremanju jela. Posjetitelji restorana bili su oduševljeni i s nama kuharima, jer smo baš mi hrvatski kuhari prvi puta izašli van i dijelili hranu i onda su se svi htjeli fotografirati s nama. Najzanimljivije mi je bilo spremati fritule, zajedno sa svojim kolegom, za strogu šeficu restorana, koja je iz Indije, čime smo je ugodno razve
selili i ganuli ispričao nam je Dražen Đurišević.
Zlatko Sedlanić bio je u ekipi koja je spremala hladna predjela, a za naš list ukratko je ispričao:
Najtraženija hobotnica i pršut Najtraženija jela bila su ho
botnica i pršut. Svatko od nas koji je pripremao određeno jelo morao je odraditi i njegovu prezentaciju. Na kraju boravka u New Yorku primila nas je Mirjana Mladineo, naša veleposlanica, odnosno stalna predstavnca u UN, koja nam se zahvalila na sudjelovanju i prezentaciji Hrvatske, pohvalivši nas da smo svoj posao odradili na najbolji način rekao nam je Zlatko Sedlanić.
Važno je napomenuti kako je cijeli ovaj događaj realiziran u suradnji Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, a u cilju kandidature Republike Hrvatske za mjesto nestalne članice Vijeća sigurnosti UNa u periodu 2008 2009. što se u utorak 16. listopada i ostvarilo Hrvatska je ušla u Vijeće sigurnosti! n
NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKAPODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica