-
9772560365004
ISS
N 2
56
0-3
65
5IS
SN
25
60
-36
55
NOVE
Godina IV • Broj 156 • 6. mart 2020. • Cena: 40 dinara
DOLGOZUNK SZOMBATON IS!Radimo i subotom!
ÉVE A POLGÁROK EGÉSZSÉGÉNEK SZOLGÁLATÁBAN15Nikole Kujundžića br.
6
str
4-5
str 7
str 9
Subotica dobila 22 miliona za vrtiće, igrališta i Centar za
VTOSubotica dobila 22 miliona za vrtiće, igrališta i Centar za
VTOVeliko istraživanje Novih subotičkih novina
Kako su decu sa igrališta zarobile igraonice
Igor Mirović, predsednik Pokrajinske vlade za Nove subotičke
novine govori o planovima i izborima
Bojkot je propao. Pobediće Vučićeva politika rada, investicijai
boljeg životaGrađani vide ciljeve, vide budućnost i vide ko je
sposoban da ih predvodi u toj budućnosti i da te ciljeve realizuje.
Dakle, to je važno, to će značiti
da ćemo imati sve veći broj zaposlenih, punije kućne budžete i
sigurniji život za sve građane
-
2
NOVE
6. 3. 2020.
Subotičani dobijaju mnogo bolje uslove za lečenje. Dosad
nefukn-cionalna i loše snabdevena grads-ka apoteka naći će novog
vlasni-ka, koji će biti obavezan da sve apoteke u gradu savremeno
uredi i opremi najsavremenijim lekovima. Odbornici Skupština grada
doneli su Odluku o pokretanju postupka za realizaciju
javno-privatnog part-nerstva sa elementima koncesije.
REŠENJE U PRAVO VREME. Prema rečima Nemanje Simovića člana
Gradskog veća, Apoteka Subotica čiji je osnivač grad, nalazi se u
teškoj finansijskog situaciji, budući da je dug prema dobavl-jačima
blizu 200 miliona dinara. Stoga u Gradskoj upravi smatraju da je
javno-privatno partnerstvo sa elementima koncesije dobro rešenje
jer će doneti benefite ovoj zdravstvenoj ustanovi.
- Apoteke Subotica su u izuzetno teškoj situaciji i njihov dug
iznosi između 180 i 200 miliona dinara, a Grad je jemac za njih i
već u pismenoj i usmenoj formi dobijamo pitanja dobavljača da li
ćemo nešto preduzeti kako bi se nagomilani dugovi regulisali.
Upravo iz tih
razloga ulazimo u javno-privatno partnerstvo, kako bi pomogli
sub-otičkim apotekama. Tržišna utak-mica između državnih i
privatnih apoteka nije ravnomerna. Državne apoteke imaju
centralizovanu javnu nabavku, a sa druge strane, i privatne apoteke
izdaju lekove na recepte i vrlo teško subotičke apo-teke mogu da
opstanu na tržištu. Da sada nismo povukli ove poteze dug bi se vrlo
brzo nagomilao do te mere da ne bismo ni mogli da nađemo
zainteresovanu stranu koja bi bila partner Gradskoj upravi u
zajedničkoj želi da spasemo apoteke - rekao je Simović.
IZABRAN NOVI OMBUDS-MAN. Na 27. sednici Skupštine grada doneta
su rešenja o davanju saglasnosti na program poslovan-ja 13 javnih i
javno komunalnih preduzeća za 2020. godinu. Među 50 tačaka dnevnog
reda, doneta je Odluka o usvajanju Lokalnog akcionog plana
zapošljavanja za 2020. godinu, Odluka o mreži dečjih vrtića u
ustanovama na teritoriji grada Subotice i Odluka o ostvarivanju
prava na sufinan-siranje troškova za biomedicinski potpomognuto
oplođenje za prvo i drugo dete.
Donete su i odluke o davanju saglasnosti na programe poslo-vanja
javnih preduzeća. Usvojni je i Plan generalne regulacije za zonu
„Mali Bajmok” i delove zona „Novo Selo”, „Gat” i „Ker, kao i izrada
Plana detaljne regulacije za deo prostora između postojeće i
plan-irane trase železničke pruge Beo-grad - Subotica u
Aleksandrovu. Odbornici su izglasali i Odluku o izradi Izmene dela
Plana detaljne regulacije za deo obalnog pojasa Palićkog jezera
(zapadna i južna obala IV sektora i obala III sektora) na Paliću i
Odluku o izradi Plana detaljne regulacije za uređenje i izgradnju
verskih kompleksa i komercijalnih sadržaja pored Senćanskog puta.
Usvojena je i Odluka o izmenama i dopunama Odluke o Gradskoj upravi
grada Subotice, kao i Odluka o izmena-
ma i dopunama Odluke o oblicima i načinu ostvarivanja saradnje
Komunalne policije i gradskih ins-pekcijskih službi. Donet je i
Zakl-jučak o usvajanju Godišnjeg plana rada Gradskog štaba za
vanredne situacije za 2020. godinu, a takođe doneto je i Rešenje o
davanju saglasnosti na Program poslovan-ja Fondacije za pomoć pri
lečenju teško obolele dece i omladine sa finansijskim pokazateljima
za 2020. godinu. Na skupštinskom zasedanju Erika Tot Salai
imeno-vana je za novog ombudsmana umesto Zlatka Marosiuka koji je
otišao u penziju.
Aktuelno
Grad Subotica i Senta zaključili su Ugovor o geodetskim uslugama
za legalizaciju nelegalnih objekata, na teritoriji Subotice i
Senta
U Plavoj sali Gradske kuće, Zagor-ka Panić, menadžer Projekta
„Samo pravno zaokružena javna svojina je dobra javna svojina” i
Marta Var-ga Petrić, direktor firme „Prostor”
iz Ade, zaključili su ugovor o geodetskim uslugama i pripre-mi
projektno-tehničke doku-mentacije za proces legalizacije nelegalnih
objekata, na terito-riji Grada Subotice i Opštine Senta, u okviru
programa „Exc-hange 5”.
Vrednost Ugovora je 17,8 miliona di-nara i to je najveća
sprovedena javna nabavka. Posao je dobila firma „Prostor Ada”, a
rok za izradu geodetskih i projek-tno-tehničkih usluga je tri
meseca.
- Projekat je obuhvatio i nelegalne objekte Grada Subotice i
opštine Senta, ukupno 136 objekata za obe lokalne samouprave. Grad
Su-botica je već od 240 objekata uspeo da legalizu-je oko 50-tak, a
ostatak će biti pokriven upravo ovim Ugovorom - rekla je Zagorka
Panić.
Samo pravno zaokružena javna svojina je dobra svojina
Autor: A.Šiška
Zagorka Panić i Marta Varga Petrić
Na Skupštini Grada doneta Odluka o javno-pri-vatnom partnerstvu
za Apoteke Subotica
Grad štedi Grad štedi 200 miliona, 200 miliona, Subotičanima
bolji Subotičanima bolji uslovi lečenjauslovi lečenja
Autor: B.Nikolić
Dosad nefukncionalna i loše snabdevena gradska apoteka naći će
novog vlasnika, koji će biti obavezan da sve apoteke u gradu
savre-meno uredi i opremi najsavremenijim lekovima
Skupština gra-da dala je sagla-snost na Program poslovanja
Fon-dacije za pomoć pri lečenju teš-ko obolele dece i omladine
Nemanja Simović
Marta Var-ga Petrić je istakla, da ovim po-slom legali-zuju
70-ak objekata
-
3
NOVE
6. 3. 2020.
Aktuelno
Kroz selekciju radova na izložbi će se pred-staviti
najznačajnija ostvarenja iz zbirki slikarstva, skulpture, keramike,
grafike i novih medija
Dela žena, umetnica u kolekciji Galerije
U Savremenoj ga-leriji Subotica, izložba Umetnice: dela žen-skih
autora u kolekciji Savremene galerije Subotica, otvara se 11.
marta, u 18 časova.
Kustos izložbe Tama-ra Kucor, kaže da veliki deo kolekcije SGSU,
koji broji oko 1400 umetničkih dela, obu-hvataju dela umetnica.
-Izložba nudi slojevit uvid u strukturu fonda Galerije, pregled
ra-zvoja umetničkih ideja, i ukazuje na doprinose zastupljenih
umetnica i njihovih ostvarenja.
Fond Savremene ga-lerijije baštini dela zna-čajnih umetnica,
čije je delovanje obeležilo domaću i regionalnu umetničku scenu
dru-ge polovine XX veka, kao što su: Olga Jan-čić, Bogdanka
Pozna-nović, Mirjana Šipoš, Ankica Oprešnik, Mir-jana Isaković,
Breda Beban, i mnoge druge. Galerija čuva dela i da-lje aktivnih
savremenih vizuelnih umetnica čija ostvarenja će publika biti u
prilici da vidi na izložbi.
Dobra muzika 21. veka, u Omla-dinskom klubu „Skladište”• U
okviru muzičkog serijala, „Iza scene” , mladi subotički muzičari
Olga Čegar i Pavle Zvekić, govoriće o svojim istraživanjima u
oblasti muzike
Fondacija Danilo Kiš, u Omladinskom klubu „Skla-dište”, u
subotu, 14. marta, u 19.30 časova organizuje, u okviru muzičkog
serijala „Iza scene”, susret sa mla-dim muzičarima Olgom Čegar i
Pavlom Zvekićem,
koji će govoriti o svom doživljaju i istraživanjima u oblasti
muzike.
Ružica Inić, diplomirani muzičar i Armand Mesa-roš saradnici su
progra-ma, a Olga Čegar i Pavle Zvekić (synth-pop duo „Guštenice”)
sviraće, pe-vati i pričati o dobroj muzici 21.veka.
Subotički muzičari govori-će o načinima dolaženja do nove
uzbudljive muzike, u vremenu beskrajno isprepli-tanih informacija.
Danas je gotovo besmisleno, na bilo koji način, kategorizovati
umetnika, ma koja to umet-nost bila. To je veoma lako uočljivo u
muzici. Novi izvo-đači su odavno utemeljene muzičke pravce svojim
izra-žajem razgranali na mnogo podžanrova i time pokrenuli
nezaustavljiv talas popular-ne muzike, vredne pažnje.
Muzički serijal „Iza scene”, u organizaciji Fondacije za
omladinsku kulturu i stva-ralaštvo „Danilo Kiš”, zami-
šljen je kao ciklus razgovora o muzici sa muzičarima iz Subotice
i drugih gradova, sa ciljem bližeg upoznava-nja, pre svega mladih,
sa elementima muzike, prav-cima, žanrovima, trend-ovi-ma u muzici,
muzičarima, bendovima, istorijom i teo-rijom muzike, muzičkom
in-dustrijom, muzikoterapijom i mnogim drugim nesluće-nim
dimenzijama te magič-ne grane umetnosti.
Iza scene
„Danilo Kiš”
СИР: Каталогизација у публикацији
Народна библиотека Србије, Београд ISSN 2560-
3655=Nove subotičke novine
COBISS.SR-ID 22996660
CENA NOVIH SUBOTIČKIH NOVINA U PRETPLATI:
6 MESECI ZA NAŠU ZEMLJU1.040 dinara+poštanski troškovi
12 MESECI ZA NAŠU ZEMLJU2.080 dinara+poštanski troškovi
6 MESECI ZA INOSTRANSTVO1.040 dinara+poštanski troškovi
12 MESECI ZA INOSTRANSTVO2.080 dinara+poštanski troškovi
IMPRESUMIzdavač:
NOVE SUBOTIČKE NOVINE d.o.o.
Društvo za novinsko-izdavačku delatnostSubotica, Maksima
Gorkog 8Tel: 024/553-042
Matični broj: 21255947PIB: 109859609
[email protected]
Direktor, glavni i odgovorni urednik:
Vlado Tomić dipl. Ecc.Tel: 553-914
([email protected])
Zamenik gl. i odg. urednika:
Nada Harminc Karanović
([email protected])Tel: 552-042
Tehnički urednikRobert Kiš
([email protected])
Redakcija-novinari:Tel: 553-042
Alana Šiška, Miodrag Radojčin, Nikola
Stantić, Milutin Mitrić, Bojan Nikolić
Karikaturista:Milenko Kosanović
DIZAJN
Bulevar Mihajla Pupina 15065/379 33 90
[email protected]
Marketing:Tel: 553-914
e-mail: [email protected]
Oglasi i čitulje:Tel: 553-805
([email protected])
Štampa:,,Štamparija Borba’’ A.D. Kosovska 26, Beograd
Nikola Marinković, izvršni urednik Catena Mundi dr Aleksandar
Raković, autor knjige „Crnogorski separatizam” govoriće na tribini
SKC-a, o delu koje je prva celovita studija o razvoju i nastanku
savremenog Montenegra i rasrbljavanja „Srp-ske Sparte”
Srpski kulturni centar Sveti Sava, Zadužbina Dušana Radića, u
četvrtak, 12. marta, u 19. časova organizuje tribinu na kojoj će
biti predstavljena knjiga Aleksandra Ra-kovića „Crnogorski
sepa-ratizam”.
Gosti tribine su gpsti Nikola Marin-ković, izvršni urednik
Catena Mundi dr Aleksandar Raković, autor knjige.
Knjiga Aleksandra Rakovića „Crnogorski separatizam” je prva
celovita studija o razvoju i nastanku savremenog Montenegra i
rasrblja-vanja „Srpske Sparte” i ko stoji iza projekta
rasrblja-vanja Crne Gore?
-Crnogorski separatizam iz srp-stva je proces koji traje, a
ishod je neizvestan. Srpsko pitanje u Crnoj Gori je svesrpskpo
pitanje i ne mogu ga rešavati samo Srbi iz Crne Gore, koji su danas
izloženi segregaciji. Republika Srbija, Repu-
blika Srpska i Srpska pravoslavna crkva, moraju da učine sve,
kako bi odbranile Srbe u Crnoj Gori. Nužan je zajednički rad na
povratku srpske državnosti Crne Gore. Srpska isto-riografija, kao i
druge naše društve-no-humanističke nauke, sa-mo su se uzgredno
bavile konvertitskim identitetima, koji su se pokazali vrlo
razornim po srpstvo. Takva politička korektnost, koja se kosi s
tragao-cem za odgovorima, nije urodila plodom. Po-treban je stoga
angažo-vaniji pristup - kaže autor knjige Aleksandar Raković.
Savremeni Montenegro i Savremeni Montenegro i rasrbljavanja
„Srpske Sparte”rasrbljavanja „Srpske Sparte”
Autor: N. H. K.
Autor: N. H. K.
Autor: N. Harminc
Synth-pop duo „Gu-štenice”, muzičari
Olga Čegar i Pavle Zvekić sviraće, pevati i pričati o dobroj
muzici 21.veka
-
4
NOVE
6. 3. 2020.
Intervju
Za četiri godi-ne u Vojvodini je urađeno više nego što je
ura-đeno od 2000. do 2016. godine. Kada se gleda period od naše
četi-ri godine i kada gledamo period do 2016, možemo da kažemo da
smo prvo ojačali budžet, imamo gotovo 20 milijardi više nego što
smo zatekli 2016. U vođenju investicija po-stupali smo u odnosu na
program koji smo po-stavili, a ne u odnosu na lične poglede
lokalnih, regionalnih moćnika ili članova Vlade. - kaže u
in-tervjuu za Nove subotičke novine predsednik Pokra-jinske vlade
Igor Mirović.
SNS na izbore ide samostal-no. Pošto su budžeti Pokrajine, ali i
grada Subotice, najveći u istoriji, očekujete li da budžet kao
politički plen može pred-stavljati mamac za jedan broj stranaka da
naprave savez pro-tiv SNS-a?
- Nažalost, postoje politič-ke stranke i političari koji u
budžetu vide plen, i zato su i bili zapanjeni kada sam postavio
program kao vodilju rada Pokra-jinske vlade i mi danas,
analizi-rajući program Pokrajinske vla-de koji su podržali
pokrajinski poslanici u junu 2016. godine, možemo da kažemo da
budžet ne samo da nije bio plen nego je budžet bio u funkciji
realizaci-je programa. Potreba građana je bila da imaju bolju i
kvalitetni-ju bolnicu, renoviranu i rekon-struisanu školu. I jedan
od naj-važnijih pravaca će biti da na izborima ne pobede one
politič-ke stranke koje budžet doživlja-vaju kao plen, a da pobedi
Srp-ska napredna stranka, da pobedi politika predsednika Aleksandra
Vučića, politika rada, zapošlja-vanja, investiranja i politika koja
budžet vidi kao sredstvo za reša-vanje problema građana.
Demokratska stranka i sve partije koje su iz nje izrasle i koje
su se udružile u Savez za Srbiju, najavljuju da će boj-kotovati
izbore. Očekujete li da će se bojkot sprovoditi kako bi se
organizovali masov-ni protesti posle izbora, zbog navodne krađe
glasova?
- Bojkot izbora je doživeo krah. Razlog za to pre svega leži u
činjenici da je politika koju je vodila Srpska napredna stran-ka
ostvarila većinu planiranih rezultata i da građani očekuju nastavak
realizacije velikih pro-jekata, povećanje zarada, po-većanje
penzija. Građani oče-kuju da se nastavi sa ozbiljnim radom, a to
znači rast ukupne ekonomije, sve veći broj fabrika, pad
nezaposlenosti u čitavoj ze-mlji. Radi ilustracije, kada je reč o
broju nezaposlenih u Vojvodi-ni, na današnji dan nalazimo se na
nivou iz 1989. godine. Slede-ći cilj mora biti da dostignemo gotovo
punu zaposlenost - to je poslednji put bilo u Vojvodi-ni 1979.
godine - tada smo imali oko 45.000 nezaposlenih. I sada građani
vide ciljeve, vide buduć-nost i vide ko je sposoban da ih predvodi
u toj budućnosti i da te ciljeve realizuje. Dakle, to je važ-no, to
će značiti da ćemo imati sve veći broj zaposlenih, punije kućne
budžete i sigurniji život za sve građane.
Kako komentarišete stav jednog broja političkih stra-naka da su
izbori po istim za-konima regularni samo kad su na vlasti, odnosno
da su pokra-deni kad su opozicija?
- Brojni su argumenti protiv bojkota. Brojni su argumenti i
protiv najava o krađi izbora. Po istim principima i po istom
zako-nu su se izbori odvijali od 2000. do 2016. godine i kad god je
De-mokratska stranka pobeđivala, nije se ljutila. Moraju da shvate
da danas gube zato što nemaju politiku, danas gube zato što ve-oma
često iznose laži, da danas gube zato što su nejedinstveni, da
danas gube zato što obma-njuju građane u javnom govoru i na
društvenim mrežama. Kada to isprave i kada otklone sve ne-dostatke,
možda će dobiti i neki
glas više. Tu ne pomaže izborni sistem, niti pomažu neka nova
pravila.
Može li Srbiju uzdrmati po-stizborna kriza koju najavljuje
opozcija?
- Uveren sam da ne može zato što će izbori biti sprovedeni u
skladu sa zakonom, zato što je tokom poslednjih nekoliko mese-ci,
uz međunarodne posrednike, promenjen čitav niz odredbi koje treba
da dodatno ojačaju izbor-ni proces, da povećaju transpa-rentnost
tog procesa. I drugo, za postizbornu krizu treba da po-stoji
postizborna snaga koja bi to vodila. Ne vidim u liderima dela
opozicije koji bojkotuju izbore tu snagu. To su isti oni ljudi koji
su najodgovorniji za sunovrat Srbi-je od 2000. do 2012. godine. Ne
verujem da će građani ulaziti u avanturu i njima u bilo kojoj
for-mi ukazati svoje poverenje.
Dugo ste najavljivali Fruško-gorski koridor, ali već tri godi-ne
od tog posla nema ništa. Taj projekat su najavljivali i vaši
prethodnici iz Demokratske srtranke, ali oni sem jednog studentskog
diplomskog rada iz šezedestih godina, nisu ima-li nijedan dokument.
Da li ste vi uradili nešto više?
- Uradili smo mnogo više jer smo završili projektnu
doku-mentaciju, u toku je ekspropri-jacija na trasi od Rume do
Iriga i sada se taj ceo posao nalazi u rukama nadležnog
ministarstva i u rukama Vlade Republike Sr-bije. Da li će i kada
oni ugovo-riti taj posao sa odgovarajućim kompanijama - to jeste
pitanje, i to je pre svega pitanje za njih, naša uloga je da
zahtevamo da se taj posao ugovori što pre da bismo dobili 40
kilometara puta, ekonomski isplativog, važnog za razvoj Rume,
Iriga, Novog Sada, za rasterećenje saobraćaja, za re-šavanje
problema u Petrovara-dinu, za brži transport, za sma-njivanje
troškova i za nastavak povezivanja te trase sa trasom od Rume do
Šapca i kasnije do Loznice. Prema tome, poveza-će se Vojvodina sa
Hrvatskom, sa Republikom Srpskom, sa Bo-snom i Hercegovinom,
nemerljiv je značaj toga, ali je odluka na Vladi Republike Srbije.
Sve smo učinili da pripremimo osnovu da se ta odluka donese.
Loše zdravstvo i očajni uslo-vi lečenja bili su dugi niz go-dina
najveći problem građana Vojvodine. Trgovalo se listama čekanja,
koje su novinari nazi-vali listama smrti. Šta ste ura-dili da se to
stanje promeni?
- Obnovili smo kompletnu di-jagnostiku u Kliničkom centru
Vojvodine, regionalnim bolnica-ma širom Vojvodine i na sva tri
instituta u Sremskoj Kamenici. U Subotici sada imamo angio-sa-lu, a
nismo je imali, imamo obu-čene ljude koji saniraju posledice
srčanog udara u veoma kratkom roku, imamo stari i novi magnet koji
je u funkciji i mnogo toga drugog. Završili smo i projektnu
dokumentaciju za rekonstrukci-ju subotičke bolnice i očekuje-mo da
taj posao u ovoj ili nared-noj godini sprovede Kancelarija za javna
ulaganja. Slično je i na drugim klinikama, u ovoj godini smo već
pripremili rekonstruk-ciju bolnice u Somboru, u Senti, Specijalne
psihijatrijske bolnice u Kovinu, u toku je rekonstrukci-ja Interne
klinike u Novom Sadu i Klinike za neurologiju i neurop-sihijatriju,
a pripremamo i veli-
ki projekat, radovi će početi u drugoj polovini ove godine, a to
je izgradnja Kamenice 3, sva tri instituta dobiće dodatni prostor
za svoje pacijente. To je samo u ovoj godini. A kada pogledamo
četiri godine unazad, videćemo da su liste čekanja smanjene, da
imamo nove akceleratore, nove CT-e, nove magnete, poseban magnet za
decu. Da su tako ra-dili u onom periodu od 2000. do 2016, mi bismo
danas imali ma-nje posla. Svejedno, obavili smo veliki posao, ali
ćemo i u buduć-nosti nastaviti da ga radimo.
Nasledili ste mnoge afere i kriminalne poslove iz vre-mena
vladavine Demokratske stranke. Međutim, gotovo nije-dan nije
procesuiran pred pra-vosudnim organima, a neki su završeni vrlo
blagim kaznama. Šta je uzrok tome?
- Nažalost, i pored velikih pro-mena u gotovo svim oblastima
života i rada od 2012. do danas, u oblasti pravosuđa i dalje smo na
trulim temeljima reforme pravo-suđa iz 2008/2009. godine. Ta
reforma prouzrokovala je izbor mnogih ljudi koji nisu savesni,
profesionalni ni odgovorni da u okvirima zakona, kroz pravosud-nu
proceduru obelodane i utvr-de činjenice o događajima koji su
javnosti poznati.
Neverovatne stvari su se deša-vale od 2004. do 2016. u
Pokra-jinskoj vladi. Nestalo je netra-gom, prema našoj analizi,
više od 300 miliona evra sa veoma preci-znim ugovorima, veoma
jasnim policijskim prijavama i često ve-oma jasnim određenjem
tužilaš-tva po tom pitanju. Zašto to do kraja sudovi nisu
procesuirali, mislim da odgovor leži u nepro-fesionalnosti,
neodgovornosti i neznanju pojedinih nosilaca pra-vosudne
vlasti.
Primera je mnogo. Mišković, Pokrajinski fond za kapitalna
ulaganja, Pokrajinski fond za razvoj novih tehnologija, Ra-zvojna
banka Vojvodine. Kako građani mogu verovati da se si-stem popravlja
ako krivci uvek ostaju nekažnjeni?
- U Razvojnoj banci Vojvodi-ne, prema nalazu stručnih ljudi iz
policije i tužilaštva, a to po-
Igor Mirović, predsednik Pokrajinske vlade za Nove subotičke
novine govore o planovima i izborima
Bojkot je propao, pobediće Vučićeva Bojkot je propao, pobediće
Vučićeva politika rada, investicija i boljeg životapolitika rada,
investicija i boljeg životaGrađani vide ciljeve, vide budućnost i
vide ko je sposoban da ih predvodi u toj budućnosti i da te ciljeve
realizuje. Dakle, to je važno, to će značiti da ćemo imati sve veći
broj zaposlenih, punije kućne budžete i sigurniji život za sve
građane
Očekujem da u ovoj godini počne izgradnja pruge od Novog Sada do
Subotice i onda će svi gradovi na toj trasi - Suboti-ca, Bačka
Topola, Vrbas, Novi Sad, Inđija, Sremski Karlovci, Stara Pazova,
Beograd - omogućiti da du-plo brže stignemo od Subotice do Novog
Sada i Beograda.
Autor: Milica Trifunov
-
5
NOVE
6. 3. 2020.
Intervjutvrđuje i obim zaduživanja za pokriće gubitaka, nestalo
je 150 miliona evra. U Upravi za kapi-talna ulaganja, odnosno
ranije u Fondu za kapitalna ulaganja, sporno je deset ugovora. Radi
ilustracije, 270 miliona dinara je nestalo prema nalazu ovlašćenog
veštaka prilikom rekonstrukcije Klinike za ginekologiju i
akušer-stvo u Novom Sadu, 50 miliona dinara je nestalo prema nalazu
veštaka prilikom rekonstrukci-je objekta ,,Hertelendi”, oko 3,9
milijardi dinara potrošeno je, ve-ćina od toga je i nestala preko
ra-čuna takozvanog Fonda za nove tehnologije. Nema odgovora na ta
pitanja, nažalost. Potencira-li smo ih, otvarali, komunicirali sa
nadležnim službama, ali ko-načnog odgovora u smislu pra-vosnažnih
presuda i utvrđivanja krivice - nema. Policija je podnela 104
krivične prijave u odnosu na dodeljena sredstva preko tako-zvanog
Fonda za nove tehnolo-gije. Dve ili tri prijave su završile na
sudu, što znači da ili policija nije stručno obradila pojedine
slučajeve, u šta sumnjam, ili je tužilaštvo nedovoljno efikasno,
ili je ono što zaista mislim da je-ste - pravosuđe ne radi svoj
po-sao.
Fajnenšel tajms ocenio je da je Srbija evropski rekorder po
privlačenju direktnih stranih investicija. Po mnogim merili-ma
Subotica se nalazi u vrhu srpske privrede. Očekujete li da će
izgradnja brze pruge još više ubrzati njenu ekonomsku poziciju?
- Da, izgradnja brze pruge na-preduje u skladu sa ugovorom na
pravcu od Novog Sada do Beo-grada. Očekujem da u ovoj godi-ni počne
izgradnja pruge od No-vog Sada do Subotice i onda će praktično svi
gradovi na toj trasi - Subotica, Bačka Topola, Vrbas, Novi Sad,
Inđija, Sremski Karlov-ci, Stara Pazova, Beograd - dobiti jednu
dodatnu saobraćajnu žilu koja će omogućiti mnogo bržu, jeftiniju
komunikaciju, putovaće se za gotovo upola kraće vreme nego sada od
Subotice do No-vog Sada i Beograda. Ući ćemo u novu mobilnost
zaposlenih, stu-denata, sportista, mladih i to će značajno pomoći
Subotici. Subo-tica postaje sve važniji regionalni centar, ne samo
zbog izgradnje ipsilon-kraka i brze pruge, već i zbog toga što
brojne kompanije
posluju u Subotici i sada je već teško pronaći ljude koji bi
radili u novim kompanijama u tom gradu jer Subotica prednjači po
stepenu zaposlenosti u celoj Vojvodini.
Svetski mediji Suboticu svr-stavaju u turistički
najzani-mljivije destinacije Evrope. Smatrate li da će završetak
gradnje Akva-parka „Palić„ još više ubrzati razvoj grada?
- Sigurno, ja sam jedan od ini-cijatora izgradnje Akva-parka
„Palić„ jer smo godinama go-vorili o novom, kvalitetnom sa-držaju
na Paliću koji treba da privuče goste iz zemlje i ino-stranstva. I
ne samo to, uložili smo u rekonstrukciju Velike te-rase, u
rekonstrukciju staza, jav-nih površina na Palićkom jezeru. U
pripremi je izgradnja bicikli-stičke i pešačke staze oko jezera,
radili smo puno zajedno sa lokal-nom upravom na izgradnji
kana-lizacione mreže u samom nase-lju Palić, više od 600 kuća će
biti priključeno na mrežu i time će se zaštititi samo jezero, a
mnogo je uloženo i kada je reč o regional-nom sistemu Adorjan
Palić, koji treba da prepumpava vodu na toj lokaciji. Sve u svemu,
stvaraju se uslovi za razvoj Palića kao zna-čajnije turističke
destinacije u budućnosti. Ostaje da se na jed-noj od najvažnijih
lokacija u zoni Palića izgradi elitni hotel koji bi dodatno
doprineo vrednovanju Palića kao turističke destinacije.
Poreklom ste Crnogorac. Kako gledate na spor Mila Đu-kanovića i
Srpske pravoslavne crkve?
- Poreklom sam Srbin iz Crne Gore i podržavam i javno i na sve
druge načine Srpsku pravoslavnu crkvu, koja praktično vodi
pro-teste onih koji su nezadovoljni ne samo Zakonom o slobodi
ve-roispovesti, koji je u Crnoj Gori predvideo otimanje imovine
naše crkve, već predvodi ljude koji su nezadovoljni zatiranjem svog
jezika, srpskog jezika. Pod-setiću vas da u Crnoj Gori goto-vo
polovina stanovništva govori srpskim jezikom. Od 70% pravo-slavnog
stanovništva, a to je po-kazatelj sa popisa iz 2011. godine,
polovina se izjašnjava kao Srbi, a još dodatna trećina, koji se
izjaš-njavaju kao Crnogorci, deklari-šu se kao Crnogorci koji
govore srpskim jezikom, poštuju svoju Srpsku pravoslavnu crkvu,
pišu ćirilicom, vole svoje ćirilično pi-smo. Sva prava u dužem
periodu negira vlast u Crnoj Gori i pro-tiv toga su ustali građani
Crne Gore. Zašto vlast ne ulazi u dija-log sa svojim građanima,
pitanje je za vlast u Crnoj Gori i ozna-čava kratkovidost i
nedoslednost same vlasti.
Postoji li opasnost da para-lelno s crnogorskim, kosov-skim, i
pitanjem Republike Srpske, ponovo bude aktueli-zovano i vojvođansko
pitanje?
- Uveren sam da ne postoji jer smo politikom koju smo vodili
Vojvodinu vratili svojim kore-nima. Danas se širom Vojvodine
vijori i tradicionalna zastava na-stala u maju 1848. godine, danas
se govori o Vojvodini Svetozara Miletića, Jaše Tomića, Milice
To-mić. Danas slavimo važne da-tume iz srpske istorije Voj-vodine.
Postojala je i ideja o građanskom konceptu Vojvodine slično ovom
građanskom konceptu Crne Gore. U toj ideji svi bi bili ravnopravni
osim Srba jer bi Srbi bili građani, a nacionalne manjine bi u
Vojvodi-ni bile Mađari, Slovaci, Rusini, Hrvati. Taj kon-cept
jednostavno nije mogao da zaživi jer Srbi žele da budu Srbi,
Mađa-ri žele da budu Mađari, a zajednički život moguć je uz
poštovanje, uz nepre-stani dijalog o pravima i većinskog i
manjinskih na-roda i mi smo taj dijalog u protekle četiri godine
vodili veoma uspešno.
Subotica postaje sve važniji regio-nalni centar. Ne samo zbog
izgrad-nje ipsilon kraka. Subotica prednja-či po stepenu
za-poslenosti u čita-voj Vojvodini
-
6
NOVE
6. 3. 2020.
Društvo
Subotičani imaju dosta muka sa liftovima u vi-šespratnicama.
Polovini liftova, od 250, koliko ih ima u gradu, istekao je već
davno vek trajanja, a novi hi-draulični liftovi koji se montiraju u
novim zgradama se često kvare i dosta su nebezbedni.
Po istrajnosti su se najbolje pokazali električni liftovi „Daka”
i nekadaš-njeg „Rade Končar” koji su jednostavni za održavanje i
puno su bez-bedniji za stanare u odnosu na ove nove hidraulične
liftove koji nemaju svoje kućice
Autor: M.Mitrić
stanova liftove uvoze sa svih strana što jevtinije, da bi u
gradnji stanova imali što veću zaradu.
- Od novih liftova u višespratnicama, skoro 95 odsto su
hidraulični liftovi bez lift kućice. Investitori stanova, narav-no
gledaju svoju računicu, da ugrade jevtiniji lift koji će izdržati
do kraja ga-rantnog roka, dakle dve godine, a po-sle što će se
kvariti, nije ih briga. Ovi hidraulik liftovi uvezeni su iz Grčke i
Turske, namenjeni su za kuće do naj-više dva sprata, a kod nas se
ugrađuju u zgrade sa 5 i 7 spratova, gde živi 50 stanara. U većini
članica EU zabranje-na je montaža tih liftova u zgradama, zbog
kancerogenog ulja, koji se nalazi u hidrauliku. Oni imaju još jednu
manu. Predviđeni su za zgrade u mediteran-skim zemljama sa blagom i
umerenom klimom. Zato kod nas zimi idu sporo, zbog hladnog ulja u
hidrauliku, a leti prokliza-vaju i idu i nekontrolisano - kaže
Denis Suzić, vlasnik firme i majstor koji već 30 godina radi na
održavanju subotičkih liftova.
MEHANIKA ISPRED ELEKTRONIKE. Od 250 liftova u gradu, njih 150 je
staro preko 40 godina i oni su po standardima davno trebalo da budu
zamenjeni, ali posle remonta, oni još uvek dobro rade. Po
istrajnosti su se najbolje pokazali električni liftovi „Daka” i
nekadašnjeg preduzeća „Rade Končar”, koji su jednostavni za
održa-vanje i puno su bezbedniji za stanare, u odnosu na ove nove
hidraulične liftove, koji nemaju svoje kućice.
- Što su liftovi komplikovaniji sa puno delova i elektronike,
oni se i brže kva-re. Iako su stari, mehanički liftovi bolje rade i
bezbedniji su od ovih novih hi-drauličnih sastavljeni od plastike i
alu-minijuma. I što je najvažnije, održava-nje je puno jevtinije.
Pokazaću vam to na primeru Hotela „Patrije”. Oni su u vreme
renoviranja hotela, montirali dva savremena hidraulična lifta i
osta-
vili su jedan stari električni „Daka” lift. Za održavanje
hidrauličnih liftova me-sečno po liftu troše 300 evra, a za
odr-žavanje starog mehaničkog svega 3 do 5 hiljada dinara. Za
remont hidraulič-nog lifta, na svakih pet godina, što je zakonska
obaveza, a to je promena ulja i remont semeringa na hidrauliku,
ko-šta 480.000 dinara(4.000 evra). I što je
najvažnije, zaposleni u hotelu radije koriste stari lift, jer je
bezbedniji
od novih.ODBROJAN BROJ VO-
ŽNJI. U jednoj od tek izgrađe-nih zgrada na Prozivci, stanari su
posle samo godinu dana od
useljenja imali problem sa no-vim hidrauličnim liftom. Lo-kalni
majstori nisu umeli da otklone kvar, pa su pozvani stručnjaci za
montažu tih lif-
tova iz Beograda.- Ovaj naš lift radio je uz ono
obavezno „pomozi Bože”- kaže Ilona Farkaš sa Prozivke. Radovali
smo se što imamo nov lift, ali je on stao, posle samo godinu dana
rada. Morali smo da zovemo majstore iz Beograda. Dođu, poprave,
dobro naplate i odu. Isti kvar se kasnije pojavljivao sve češće, a
mi sve više plaćali, dok jedan naš stanar, inače programer, nije
otkrio da lift ima brojač vožnji i da je bio tačno programiran kad
treba da stane. Resetovali smo program i od tada lift radi dobro i
bez majstora.
Stari, me-hanič-ki liftovi bezbed-niji su, jer su građeni od
čelika i gvozđa, a uvozni su puni plastike i elektroni-ke i često
se kvare
NAJSTARIJI LIFTOVIPrvi lift u Subotici postavljen je 1899.
godine, u
zgradi na Senćanskom putu na mestu današnjeg Suda. Među
najstarijim liftovima u Evropi, proizve-den 1913. godine je lift u
Branislava Nušića broj 2, ali nije u funkciji, iako je potpuno
očuvan, „zaglavljen je na trećem spratu
Apsurd je da električni liftovi sa kući-štem, stari i preko 45
godina bolje rade i sigurniji su od modernih hidrauličnih liftova.
Pošto u Srbiji ne postoji fabrika za izradu domaćih liftova, pre
petnaestak godina zatvorena je naša jedina fabika „David Pajić -
Daka”, investitori novih
Jugoslovenski Jugoslovenski liftovi bolji od liftovi bolji od
turskih i kineskihturskih i kineskih
Dok stignu rezervni
delovi, lift u kvaru
Lift iz 1913. u
Nušićevoj br.2.
www.pusin.rs
Pon. 08-16hUto. 10-18hSre. 08-17hČet. 13-18hPet. 08-14h
Veliko istraživanje Novih subotičkih novina o bezbednosti
građana u višespratnicama
liftova je staro preko 40 godina
150
liftova ukupno ima u svim subotičkim zgradama
odsto liftova u višespratni-cama su novi
hidraulični liftovi
250 95Denis Suzić,majstor za održavanje liftova
-
7
NOVE
6. 3. 2020.
U subotičkim igraonicama deca provo-de kvalitetno dosta
vre-mena, defektolozi osmi-šljavaju igre i animiraju decu da ne
koriste tele-fone i računare. Objaš-njavaju i roditeljima, da deca
zdravije provode vreme u igraonicama, posebno kada su igrali-šta
prazna, tokom lošeg vremena.
Pedijatri ističu, da deca mnogo vremena sede ispred kompjutera
ili igraju igrice telefonom.
-Sedenje za kompjuterom i život u virtuelnom svetu, ostavljaju
ozbiljne posledi-ce po psihički i fizički razvoj mališana.
Društvene mre-že i mobilni telefon, kom-pjuterske igrice, na
žalost, postale su najvažnija dečja igra, isključena je
socijaliza-cija i kolektivna uloga deči-jih igara, a dete je
upućeno na asocijalni način života. Posledice su sve češće go-vorne
teškoće i problemi u komunikaciji - kaže dr Josi-pa Krajninger
Parčetić, spe-cijalista pedijatar iz Službe za zdravstvenu zaštitu
žena i dece Doma zdravlja Subo-tica.
Posledice. Takva deca su često nervoznija i agresiv-nija, a zbog
dugog sedenja i lošeg držanja tela, pred ra-čunarom, steknu i
deformi-tete kičme.
- Svakodnevnim, više-česovnim boravkom pred kompjuterom, može
doći i do razvoja takozvanog sin-droma kompjuterskog vida, koji se
manifestuju oteža-nim fokusiranjem, pore-mećajima u percepciji
boja, osetljivošću na svetlost, te suvoćom, crvenilom, svra-bom,
peckanjem i suzenjem očiju, pa i glavoboljom. Ro-ditelji bi trebalo
da se zabri-nu i obavezno jave oftalmo-logu, pojavom tih simptoma,
upozorava dr Krajninger
Parčetić.
U igraonici „Abrakadabra” defektolozi kažu da je dečja igra
bolja od računara.
- Negujemo igru sa vrš-njacima i sa roditeljima. Igra nam je
najdragoceniji razvojni podsticaj, umesto računara i telefona. Za
men-talno i fizičko zdravlje dete-ta, važno je da ono prođe sve
faze igre, od one gde je naj-draža igračka majčino lice, glas i
ruke do igre igračka-ma i saradničke igre sa dru-gima. Deci treba
stvoriti uslove za igru i biti im par-tner u igri. Deca u igraonici
biraju neku od fizičkih, ener-getskih, istraživačkih, fikcij-skih,
kreativnih, konstruk-
tivnih igara. Vole i grupne aktivnosti, u malim radio-nicama
(likovna, lutkarska, muzička) u koje su uključeni ponekad i
roditelji, objašnja-va Vesna Gavrić, defektolog u igraonici
„Abrakadabra”.
Defektolozi primećuju, da igra gubi bitku sa magnet-skom
privlačnošću„ čarob-nih” ekrana, koji lako opčine dečju pažnju.
-Pošto deca nisu svesna posledica gledanja u telefo-ne i
računar, objašnjavamo roditeljima šta se dešava u mozgu i telu
njihovog deteta ako, umesto da trči i skače, satima gleda igrice,
kaže Ve-sna Gavrić.
V.M. otac dva sina iz Subo-tice, od 6 i 10 godina, kaže da se
trudi da svoju decu, kada je lepo vreme odvede na igralište, što
nije uvek moguće.
- Deca mi provode najvi-še vremena sa bratovljevom decom, ili ih
odvedem u igraonicu, gde animato-ri isključuju računare, a uvode
igre i zanimacije.
Radmila Pakaški, pro-svetni radnik u penziji u Su-botici, kaže
da su deca danas veoma zavisna od računara i telefona.
- Imam sedmoro unuka, već su zavisni od laptopa i telefona, ali
kad su kod mene, vodim na igrali-šte, u šetnju, jer rodi-
telji rade po čitav dan. U igraonicama anima-tori zabavljaju
decu, a najčešće idemo u „Ču-desnu šumu” i „Smajly”. Preko leta idu
na igra-lište, treniraju košar-
ku i fudbal, ali zimi su igra-
lišta pra-zna.
DruštvoDeca i omladina sve više vremena provode pred računarom i
telefonom
Dečje igre gube bitku sa Dečje igre gube bitku sa „čarobnim”
ekranom„čarobnim” ekranomUticaj računara i telefona na decu i
omladinu, digitalizacija u dečjem svetu, već je alarmantan problem
• Sindrom kompjuter-skog vida, otežano fokusiranje, crvenilo očiju,
pa i glavobolja, samo su neke od posledica zavisnosti dece od
računara, pa pedija-tri i defektolozi kažu da je igra deci veliki
razvojni podsticaj
Defektolozi akcenat stav-ljaju na igru, upozoravaju,
da igra gubi bitku sa magnetskom privlačnošću ča-robnih ekrana,
koji lako opčine dečju pažnju
Tokom leta veći broj dece je na igralištima,
treniraju fud-bal, košarku ili se igraju u parko-vima, ali zimi
su igrališta prazna!
Klikeri „zdravi-ji” od računaraLekari kažu da je potrebno
ograničiti boravak deteta pred kompjuterom ili te-lefonom, prema
uzrastu. Kompjuter, koji koristi dete, treba da ima optimalnu
osvetljenost, da ne ugroze vid. Važno je da se dete bavi sportom,
ili bar da igra kli-kere sa vršnjacima.
Igra je deci najveći razvojni podsticaj
Autor: A. Šiška
-
8
NOVE
6. 3. 2020.
Intervju
Povodom predstojećih izbora Nove subotičke novine razgovarale su
na tu temu sa načel-nikom Severnobačkog upravnog okruga Dragim
Vuč-kovićem. Pored izbora Vučko-vić je govorio i o novostima u radu
SBO kao i o napretku našeg okruga.
Gospodine Vučkoviću, koje su sve novosti u radu Severnobačkog
upravnog okruga?
- Za građane je važno da znaju da je u Severnobačkom upravnom
okrugu prošle godine počeo da radi program za elektronsku
pisarnicu. Digital-na pisarnica je značajna jer je čitav proces
vezan za digitalizaciju javne uprave i to je jedan od načina da se
državna uprava preoblikuje u javnu ad-ministraciju. U sklopu toga
sva-ko od građana ima mogućnost da na sajtu Ministarstva državne
uprave i lokalne samouprave prepozna linko-ve koji su vezani za rad
inspekcija a to je einspektor. Tu je i sve ostalo što se vezuje
kada se donose novi zako-ni ili nove uredbe. Znači, svaki
po-jedi-nac, građanin, svako udruženje, grupacija ljudi, može da
učestvuje u izradi zakonske doku-mentacije, da uloži svoje primedbe
i da prati pro-cedure. To je jedan vid javne raspra-ve koji
građanima omogućava nepo-srednu konekciju sa ministarstvima odnosno
Vladom Republike Srbi-je koja je predlagač zakona a potom i sa
Skupštinom Republike Srbije. Isto-vremeno mnoga minis-tarstva
čije inspekcije deluju na teritoriji SBO javno objavljuju programe
nadzora i svaka zainteresovana strana (građa-ni, privrednici,
preduzetnici, poljo-privrednici…) mogu prepoznati koje vrste
nadzora će se raditi, u kojem području i tako mogu da
participi-raju inspekcijama. Zbog čega? Zato što Zakon o
inspekcijskom nadzoru pre svega daje podršku privrednim subjektima
i građanima, ide se logi-kom podrške, ide se logikom i pro-cedurama
za preventivno delovanje za savetodavno delovanje a ne nužno da se
ide na način da se kazni odre-đeni pojedinac. Mislim da sam okrug
može biti zadovoljan sa brojem ot-krivenih situacija gde zaposleni
nisu imali ugovor o radu, ne ulazeći u ra-zloge zbog čega nisu
imali, i to je sve rađeno u sklopu strateške orijentaci-je Vlade
Republike Srbije za suzbija-nje sive ekonomije. Takođe aktuelna je
i kontrola i nadzor iz oblasti za-štite zdravlja i bezbednosti na
radu a upućejemo i apel građanima da ne pale strnjike i delove
njiva što može izazvati loše posledice na okolinu.
Od momenta kada ste došli na mesto načelnika SBO pa do danas,
koliki je napredak okruga pre-ma vašem mišljenju?
- Mislim da veći broj građana pre-poznaje prisustvo Vlade
Republike Srbije na terenu za razliku od perio-da kada sam imenovan
na ovu pozi-ciju. Tada u tim danima, mislim da je izuzetno mali
broj ljudi znao da postoji okrug, da postoji lice Vlade Republike
Srbije na terenu. Način na koji smo pristupili radu okru-ga i
promene koje smo uveli, vra-tio se ugled ovoj važnoj instituciji.
Tu bih naglasio i dobru saradnju sa lokalnim samoupravama i ono što
je unapređeno jeste pristupačnost svih inspekcija i njihov rad koji
bo-lje funkcioniše nego pre. Ključno je da je počeo proces
preob-likova-nja državne uprave u administra-ciju. Dakle prelazimo
iz birokrat-skog u administrativni i mislim da je taj proces
vidljiv. To predstavlja i osnovni cilj upravljanja u okrugu ali i
osnovni cilj aktuelne Vlade Srbije. Okruzi su aktivno uključeni,
koor-
diniraju radom državnih organa, a urađena je ozbiljna analiza o
inspek-cijama.
Raspisani su izbori za nedelju 26. aprila, na tri nivoa vlasti
bira-ćemo nove predstavnike u Skup-šti-ni. Kako vi vidite
predstojeće izbore?
- Javnost je trenutno suočena ne-kim pokušajima da se ne
pristupi onome što je ustavno pravo svakog građanina Srbije a to je
da se izja-sni svojom voljom kojim putem želi da se dalje stvari
razvijaju. Bojkot za nas u Srpskoj naprednoj stranci ne postoji. To
su izmišljene teme. Čemu bojkot služi? Zaključak je vrlo
jed-nostavan. Cilj je nasilno urušavanje instituta izbora i
urušavanje institu-cija Republike Srbije, AP Vojvodine i lokalne
samouprave. Stoga apelu-jem na građane da izađu na izbore, da
iskažu svoju volju i da kažu na koji način i u kom pravcu žele da
se stva-ri dalje odvijaju. To je njihovo pravo
i smatram da niko nema madnat da im to uskrati. Gradski odbor
SNS-a u punom kapacitetu izlazi na pred-stojeće izbore, na kojima
ćemo izme-riti naš dosadašnji rad i videćemo da li građani
podržavaju sve što smo do sada uradili za Suboticu ili žele ne-što
drugačije. Subotica je bolje me-sto za život nego pre četiri ili
pre osam godina. To je doprinos SNS-a na čelu sa gradonačelnikom
Bogda-nom Labanom, koji je mnogo uradio za naš grad. Samo onaj ko
neće da vidi, taj ne vidi promene na bolje. Što se same stranke
tiče, nama predstoji intezi-van rad u narednom periodu, želimo da
komuniciramo sa građa-nima i na tome rade naši aktivisti. Cilj nam
je da neposredno čujemo stav građana i njihovo mišljenje, da ih
pozovemo da izađu na izbore i da im ponudimo politiku rada,
investi-cija i boljeg života. Mi nismo stranka koja obećava, mi smo
stranka koja se obavezuje.
Dragi Vučković načelnik Severnobačkog okruga
Uradili smo mnogo, obavezujemo Uradili smo mnogo, obavezujemo se
da ćemo uraditi još više!se da ćemo uraditi još više!Subotica je
bolje mesto za život, nego pre četiri ili pre osam godina. To je
doprinos SNS-a na čelu sa gradonačelnikom Bogdanom Labanom, koji je
mnogo uradio za naš grad
Gradski odbor SNS-a u punom kapacitetu izlazi na predstoje-će
izbore, na kojima ćemo izmeriti naš dosadašnji rad i vi-dećemo da
li građani podržavaju sve što smo do sada uradili za Suboticu
Autor: B. Nikolić
-
9
NOVE
6. 3. 2020.
Visoka tehnička škola strukov-nih studija i Učiteljski fa-kultet
na ma-đarskom nastavnom jeziku sutra, 7. marta, organizuju Dan
otvorenih vrata.
Đaci vojvođanskih srednjih škola, njihovi roditelji i svi
za-interesovani moći će u obe in-stitucije da se upoznaju sa svim
što nude budućim studentima.
U Visokoj tehničkoj školi strukovnih studija, od 10 časo-va će
profesori, studenti, pred-
stavnici kompanija sa kojima škola sarađuje, predstaviti
pro-gram, školu i projekte na koji-ma studenti rade. Srednjoškolci
će moći pogledati laboratorije, a upoznaće se i sa prednostima rada
u kompanijama koje sara-đuju sa školom.
Dan otvorenih vrata se u ško-li već četiri godine organizuje
početkom marta, a ovo je prva godina kada će se đaci istoga dana
moći upoznati sa pred-nostima studiranja na Učitelj-skom fakultetu,
na mađarskom nastavnom jeziku.
Od 9 časova će biti svečano otvaranje i pozdrav dekana, a nakon
toga slede interaktivne
radio-nice, gde će biti pred-stavljeni programi Učiteljskog
fakulteta.
Pored dva osnovna smera, za učitelja i diplomiranog vas-pitača,
od sledeće školske go-dine uvode se smerovi komu-
nikatora i domskog vaspitača. Prednost novih smerova je što za
njih ima po-tražnje i na trži-štu rada.
Kako je na konferenciji za medije rekla član Gradskog veća za
obrazovanje Nataša
Aleksić, Otvoreni dani su vrlo značajni za Suboticu, jer
stu-denti koji dolaze da studiraju u našem gradu, čine da Subotica
ne bude samo grad starih, već i više mladih studenata.
Društvo
Na VTŠ sutra će biti i predstavni-ci kompanija, to će biti
svojevrsna berza poslova, koja će pokaza-ti da ima smisla
studirati, jer se sa stečenim zna-njem može od-mah zaposliti
Subotica nastav-lja s realizacijom projekata koji unapređuju
po-ložaj porodice i stvaraju bolje ži-vot-ne prilike za našu
decuBodan Laban, gradonačelnik
Autor: M. Trifunov
Blizu 22 mili-ona dinara dobio je grad Subotica od Vlade Srbije
za unapređenje polo-žaja porodice i dece. Novac koji je Subotici po
treći put uzastopno dodeljen na konkursu Ministarstva za
de-mo-grafiju biće iskorišćen za nabavku opreme za Centar za
vantelesnu olodnju u subotičkoj bolni-ci, izgradnju deč-jih
igrališta u udaljenim mesnim zajednicama, nabavku opreme za
vr-tiće, nabavku mini-busa za potrebe prevoza dece
i podršku poljoprivredi kroz davanje bespovrat-nih sredstava
porodič-nim gazdinstvima.
Uz milione iz republič-kog, Subotica u razvoj po-drške porodici
i deci inve-stira i 4,8 miliona dinara iz sopstvenog budžeta.
- Subotica nastavlja s re-alizacijom projekata koji unapređuju
položaj poro-dice i stvaraju bolje životne prilike za našu decu.
Subo-tica nije periferija. Mi smo kapija Evropske unije. Mi smo
grad perspektiva i ve-likih potencijala. Borićemo se za nove
investicije, nova radna mesta, bolju poziciju na turističkoj mapi
Evrope i bolje prilike za našu decu.
Naravno, mi u tome ni-smo sami. Niti to možemo uraditi sami.
Predsednik Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka postavili su
progres Srbije kao ključ-
ni prioritet. Uz podršku predsednika i Vlade Srbije Subotica će
rasti i razvijati se - rekao je gradonačelnik Bogdan Laban.
On naglašava da je u oblasti pronatalitetne po-litike u Subotici
mnogo urađeno.
- Uz veoma značajna sredstva koja država iz-dvaja za prvo,
drugo, treće i četvrto rođeno dete i što je pokrajina uvela niz
novih mera, grad Subotica iz sop-stvenog budžeta finansira četvrti
pokušaj vantelesne oplodnje kaže Laban.
Kako je istakao Skupštine
grada je usvojila odluku ko-jom je starosna granica za četvrti
pokušaj podignuta na 44 godine i omogućeno i finansiranje prvog
poku-šaja veštačke oplodnje za drugo dete.
Na konkurs Ministar-stva za bespovratna sred-stva stigle su
prijave iz 123 grada i opštine. Subotica je sredstva dobila treću
godi-nu zaredom.
Najviše sredstava od ukuono 650 miliona opre-deljeno je za
adaptaciju i sanaciju objekata predš-kolskih ustanova i
igrali-šta.
Ulaganje u bolji položaj dece i porodice
Subotica dobila Subotica dobila 22 miliona za vrtiće, 22 miliona
za vrtiće, dečja igrališta i dečja igrališta i vantelesnu
oplodnjuvantelesnu oplodnjuMi smo grad perspektiva i velikih
potencijala. Borićemo se za nove investicije, nova radna mesta,
bolju poziciju na turističkoj mapi Evrope i bolje prilike za našu
decu
Sutra Dan otvorenih vrata u Visokoj tehničkoj školi i
Učiteljskom fakultetu
Ima smisla studirati, na berzi odmah nude zaposlenjaIma smisla
studirati, na berzi odmah nude zaposlenjaPored dva osnovna smera,
za učitelja i diplomiranog vaspitača, od sledeće školske godine
uvode se smerovi komunikatora i domskog vaspitača
Autor: Nela Skenderović
Josip Ivanović i Zoran Milošević: Učiteljski fakultet postao
član Novosadskog univerziteta
-
10
NOVE
6. 3. 2020.
ObrazovanjeKoalicioni sporazum SNS i PSS BK
Koncert muzi-čara iz Sankt Peterburga
Srpska napredna stran-ka i Pokret Snaga Srbije - BK
potpisivanjem koali-cionog sporazuma pot-vr-dili su zajednički
izlazak na parlamentarne, pokra-jinske i lokalne izbore za-kazane
za 26. april.
Potpis na dokument o učešću PSS - BK na iz-bornoj listi
„Aleksandar Vučić - za našu decu” stavili su Nebojša Stefa-nović,
član Predsedništva SNS i Dragomir J. Karić, zamenik predsednika i
zastupnik PSS - BK, čime je nastavljena uspešna saradnja.
Članovi PSS - BK pot-pisali su i izjave da pri-hvataju
kandidaturu za poslanike u Narodnoj skupštini Srbije na izbor-noj
listi „Aleksandar Vučić - za našu decu”.
U koncertnoj sali mu-zičke škole, u organizaciji Drustva
srpsko-ruskog prijateljstva Sv.A.Nevski, 5. marta održan je
kon-cert muzičara iz Sankt Peterburga (klavir i vio-lina).
Posetioci su imali priliku da uživaju u muzici Čajkovskog,
Rahmani-nova, Koriljantoa i drugih kompozitora.
►►
Autor: N. H. K.
Jedno od najvećih takmičenja u regionu za solo pevače održava se
svake druge godine, a u međunarodnom žiriju su eminentni muzički
stručnjaci, direktori opera, opereta, filharmonija iz Mađarske,
Flori-de u SAD, Hrvatske i Srbije.
Tamara Marković, šef Odseka za solo pevanje u Muzičkoj školi u
Subotici, izabrana je za člana žirija pre-stižnog internacionalnog
takmičenja „Jožef Šimandi” koje će u aprilu 11. put biti od-ržano u
Segedinu
Autor: V. B. K.
U Subotici je Tamara Marković izabrana za člana tako prestižnog
žirija.
Bila je pomoćnica direktora Muzičke škole, se-dam godina predaje
solo pevanje, a početak nje-ne karijere u Subotici obeležio je
2013. godine IPA projekat prekogranične saradnje sa segedinskom
muzičkom školom.
Markovićeva je 20 godina bila i solista opere, ži-vela je u
inostranstvu 16 godina i iskustvo koje ima na sceni rado prenosi
učenicima. Gostovala je u Ja-panu, Argentini i zahvaljujući solo
pevanju posetila je daleke destinacije.
- Poziv da budem u žiriju ovog takmičenja u Ma-đarskoj je zaista
veliko priznanje i izuzetna čast. Radujem se što će i moja učenici
Anja Galešev iz Novog Kneževca moći da se predstavi na tom
ta-kmičenju. Već u prvom azredu srednje muzičke škole Anja je
osvojila republičku nagradu- kaže Tamara Marković.
Takmičenje u Segedinu iz godine u godinu raste, a u tamošnjoj
akademiji se školuju i bivši učenici profesorke Marković. Bariton,
za koji svi veruju da će napraviti veliku karijeru, je Kevin
Pančić, student druge godine na Mu-zičkoj akademiji. Na prvoj
godini stu-dira Ester Čuzdi, rodom iz Padeja, ta-kođe bivša učenica
Tamare Marković.
Finale ovog takmičenja je 26. apri-la u operi u Segedinu, na
velikoj sceni sa orkestrom. Tada će biti dodeljene diplome, a pored
velikih novčanih na-grada biće dodeljene i ekstra nagrade.
Takmičenje će biti održano u novom kompleksu „Agora”.
- Verovatno da su bivši đaci bili od-lična preporuka za mene i
moj rad. Svi solo pevači u Mađar-skoj govore nemački i to je moja
velika sreća jer sam osam godina živela u Berlinu, pa
ne govorim mađarski. Priznanje je za mene, jer su pozvali u žiri
nekoga ko ne govori njihov maternji jezik - kaže Tamara
Marković.
Za Muzičku školu u Subotici kaže da je jedna od najvažnijih
kulturnih ustanova u oblasti muzike u gradu. Pokriva gotovo sve
muzičke događaje, a profesori su izuzetni muzičari.
- Na Odseku radim sa Evom Herodek koja ima isto izvanredne
učenike. Lepo sarađujemo i 1. apri-la ćemo imati promotivni javni
čas. Predstavićemo naše đake iz Niže muzičke škole i promovisaćemo
upis. Deca koja su završila neki drugi instrument ili nikada nisu
pohađala našu školu, a žele da uče pevanje mogu da se jave u junu i
upišu u prvi razred Osnovne muzičke škole, kaže Tamara.
Smatra da je sistem školovanja u Srbiji jako do-bar. Volela bi
da njeni učenici nastave školovanje i u našoj zemlji, a ako budu
želeli mogu otići na master studije u inostranstvo ili da van naših
grani-ca gra-de karijeru. Podseća da je Muzička škola osnovana
1868. godine i da je tada imala tri od-seka, a to su bili solo
pevanje, violina i violončelo. I do danas je odsek za solo pevanje
ostao snažan.
- Imamo soliste kakvi su Saša Štulić i Dušan Svi-lar i sada imam
mladog trubača koji odlično peva, Matej Colić. Proslavili su nas
muški glaso-vi, ali imamo i ogromnu sreću što je i naša direktorka
Dragana Nikolić završila solo pevanje u Srednjoj školi paralelno sa
Od-sekom za teoriju. Naš diri-gent Čaba Paško je školovan i u
Gra-cu. Kada je ovde osnovao Odsek za katoličku crkvenu muziku, u
plan i program je stavio solo pevanje. Na taj način smo dobi-li
odličnu decu koja su svi-rala orgulje, pevala gregorijanske
ko-rale, dirigovala, bili su izvanred-ni i kompletni muzičari.
Školovanje u Srbiji je dobro, kruna su naši učenici
Proslavili su nas muški glasovi, ali
imamo i ogromnu sreću što je i naša
direktorka Draga-na Nikolić završila
solo pevanje, naš dirigent Čaba Paš-
ko je školovan i u Gracu
Priznanje za profesorku Tamaru Marković
Autorski projekat Tamare Marković je „Večeri kamer-ne muzike”.
Jednom go-dišnje se održava koncert kamerne muzike, ali se za sedam
godina taj koncert afirmisao, kamerne gru-pe su se razvile i deca
se i sama udružuju.
Povezujemo region jer bez toga ne može da se ide na-pred,a
sistem školovanja u Srbiji je jako do-bar, kaže Tamara
Mar-ković
Koncert klase 2018. - Čoka
-
11
NOVE
6. 3. 2020.
Zdravstvo
Dr Zorica V. Dragaš, lekar socijalne medicine u subotičkom
ZZJZ
Uloga vitamina DVitamin D je neophodan
za pravilan rast kostiju i zuba kao i za dobar rad mi-šića,
nervnog i imunološkog sistema. Vitamin D obezbe-đuje apsorpciju
kalcijuma i fosfora iz creva i obezbe-đuje normalan nivo ovih
mi-nerala koji su neophodni za izgradnju kostiju, kao i za njihov
rast. Deca moraju da unose dovoljno vitamina D da bi se sprečio
rahitis i zato se bebama daje uljani rastvor ovog vitamina.
Značajnu ulogu vita-min D ima u održava-nju dobrog imuniteta, a
dobar imuni odgovor je važan u borbi protiv infekcija. Sprovedena
su brojna istraživanja, a jedna studija na tu temu obuhvatila je
19000 ljudi i njome je dokaza-no da ovaj vitamin na više nivoa
poboljšava naš imunitet. Dokazano je da većina ljudi koji boluju od
autoimunih bolesti kao što je reumatoidni artri-tis, lupus,
multipla skleroza i mnoge druge imaju nedostatak ovog vitamina, a
nadoknađivanje vi-tamina D usporava dalje napredovanje, odnosno
progresiju bolesti. Proučava se njegova uloga u borbi protiv
raka.
Zora Pavlović, viša medicinska sestra
Lekovita bundeva
Semenke bundeve po-seduju dosta ulja, etarskih ulja, vitamina E,
selena, cin-ka , belančevine.Njene se-menke ispoljavaju lekovito
delovanje na mokraćnu be-šiku. Jačaju zid bešike, vr-šeći njegovu
adstringenciju (zatezanje zida). Pro-vereno je da semenke
povećavaju količinu izlučene mokraće,re-laksirajući sfinkterni
mišić bešike (regulator kontrolisanja mokre-nja).Ovo je od posebne
važnosti kod starijih muš-karaca kod kojih su veoma česti znači
benignog uvećanja prostate. Kod benignog uvećanja pro-state važnu
ulogu u terapiji igraju steroli, kojih ima dosta u ulju semenke,
smanjujući otoke iritiranog tkiva prostate, uz relaksaciju njene
glatke musku-lature. Ulje semenki ispoljava lekovito delovanje kod
pojave glista. I to višestruko intenzivnije nego samo integralno
seme. Sočni deo ploda bundeve, odnosno pravljenjem kompota od
njega, ublažava nagone za povraćanjem trudnica, posebno u pr-vim
mesecima trudnoće.
Savetima lekara do boljeg zdravlja
U subotičkom Zavodu za javno zdrav-lje ne raspo-lažu preci-znim
podatcima, koliko osoba ima dijagnozu ne-kih od retkih bolesti, ali
kažu da su to uglavnom sporadični slučajevi koji su ipak
registrovani.
- Retke bolesti su često životno ugrožavajuće, hro-nične,
progresivne i zna-čajno narušavaju kvalitet života obolelih i
njihovih porodica. Često se oboleli sreću sa stigmatizacijom,
izolacijom i diskriminaci-jom. Kvalitet života osoba sa retkim
bolestima i nji-hovih porodica ne zavisi samo od težine bolesti i
do-stupnosti lečenja, već i od
adekvatne psihosocijalne i šire društvene podrške. Neophodno je
da se obole-li od retkih bolesti prepo-znaju kao prioritet politike
javnog zdravlja na nacio-nalnom i međunarodnom nivou. Na taj način
će biti omogućen veći broj istra-živanja o retkim bolestima i
razvoj lekova siročića. U Severnobačkom okrugu nisu zabeležene
retke bo-lesti izuzev u pojedinač-nim slučajevima poput de-teta
leptira i sličnih - rekla je dr Zorica V. Dragaš, le-kar socijalne
medicine u su-botičkom Zavodu za javno zdravlje.
Đorđe Hinić, direktor Nacionalne organizacije za retke bolesti
NORBS iz Beograda kaže, takođe po-tvrđuje da nema preciznih
podataka o specifičnim retkim bolestima koje su najčešće u Srbiji,
jer u Sr-biji još uvek nema Nacio-nalnog Registra za njihovu
evidenciju. Hinić kaže da se na Nacionalnom Progra-mu za retke
bolesti radilo proteklih pet godina, te da
on krovni dokument u si-stemskom smislu za retke bolesti. Do
kraja godine se očekuje njegova zakonska implementacija uz
sarad-nju sa Institutom „Batut”, Ministarstvom zdravlja i ostalim
relevantnim insti-tucijama.
- Registar bi omogućio tačnu evidenciju koje su najčešće retke
bolesti kod nas, što bi nadalje omogu-ćilo pomoć u lečenju,
soci-jalnoj pomoći, nezi i dru-gim različitim uslugama. U NORBS-u
interno registru-jemo oko 350 dijagnoza ret-kih bolesti, a u sklopu
Sa-veza imamo 30 Udruženja poput Udruženja mišićne atrofije, plućne
hiperten-zije i drugih. Naš cilj je da zastupamo sve retke bole-sti
podjednako i borimo se da se za njih čuje i pomogne tim ljudima -
kaže Hinić.
Povodom Međunarodnog Dana retkih bolesti
U Srbiji ima oko U Srbiji ima oko 350 dijagnoza 350 dijagnoza
retkih bolestiretkih bolestiOd retkih bolesti u Srbiji boluje oko
pola miliona ljudi, što je pri-bližno 6 odsto stanovništva, a među
njima je najviše dece, 80 odsto. Registruje se oko 350 dijagnoza
retkih bolesti od kojih su mnoge često životno ugrožavajuće
Nedostaju i šifreU Međunarodnoj klasifika-ciji bolesti MKB-10,
koja je u upotrebi u Srbiji, takođe nema ni odgovarajućih šifri za
većinu retkih bolesti. Zbog nedostatka odgovara-jućeg klasifikacije
i šifrira-nja, mnoge retke bolesti u zdravstvenom sistemu ostaju
neprepoznate. Ret-ka bolest podrazumeva svaku bolest koja se javlja
kod manje od 1 od 2.000 građana, ali se jedan broj retkih bolesti
javlja i kod 1 u nekoliko stotina hiljada ili miliona ljudi.
Autor: A. Šiška
Duže izlaganje sun-cu neće dovesti do
hipervitaminoze D, jer organizam ograničava količinu ovog
vitamina koji sam proizvodi.
Nuspojave nisu primećene kod
primene bundeve i nje-nih semenki.
Nacionalni Registar se očekuje se do kraja godine
-
12
NOVE
6. 3. 2020.
Poljoprivreda
Minstarstvo poljo-privrede najavilo je subvencije za ora-nice i
gorivo za po-ljoprivrednike koji obrađuju zemlju i žive od nje. U
svim filijalama Uprave za trezor, od 1.marta poljoprivrednici mogu
da se prijave za državne subvenci-je, koje se ratarima daju za
zemlju i gorivo.
Iz Minstarstva poljoprivrede je obe-ćano, da će novac za
subvencije biti uplaćen na račun ratara za sedam dana, od
podnošenja zahteva. Kao i prošle godine, iznos subvencija ostao je
isti: 1.200 dinara po hektaru i 20 di-nara po litri goriva. Za
maksimalno 20 hektara oranica, seljacima će biti ispla-ćeno 24.000
dinara subvencija i isto toliko za nabavku dizel goriva. Samo za
subvencije po hektaru i za gorivo, država će isplatiti
poljoprivrednicima gotovo 10 milijardi dinara. Kada se sa-beru sva
davanja u poljoprivredi, drža-va će ove godine samo subotičkim
se-ljacima isplatiti preko 10 miliona evra subvencija.
Ministar poljoprivrede Branislav Ne-dimović, obilazeći nedavno
subotičke stočare, istakao je da su poljoprivred-
nici severa Bačke najaktivniji u podno-šenju zahteva za
dobijanje subvencija.
-Prošle godine, svaki 20 zahtev za subvencije bio je sa
terotorije Grada Subotice i tako su seljaci ovog kraja, u 2019.
godini dobili državne pomoći od 8. miliona evra- rekao je
Nedimo-vić. -Znamo da su subvencije kod nas dosta skromne, u odnosu
na okruženje i kako bude rastao budžet Ministar-stva poljoprivrede,
rašće i podsticaji u ovoj oblasti. Najvažnije je da ono što država
daje, bude pravedno podeljeno. Kroz izmene našeg zakonodavnog
si-stema u oblasti poljoprivrede, pokuša-ćemo da definišemo, ko je
to poljopri-vredni proizvođač, da li je to vlasnik zemlje ili onaj
koji je obrađuje.
Subotički ratari pozdravljaju napore vlade da se maksimalno
pomogne po-ljoprivrednicima. Za Miroslava Kiša, poljoprivrednika iz
Subotice koji obra-đuje preko 100 hektara zemlje i godiš-nje na
gorivo potroši preko milion di-nara, subvencija neće mnogo značiti,
ali podržava najavu Branislava Nedi-mović, ministra poljoprivrede
da se naprave takvi kriterijumi da subven-cije dobiju samo oni koji
rade zemlju i žive od nje.
-Država treba da reši da samo poljo-privrednici mogu da budu
korisnici dr-žavnih subvencija- kaže Kiš. -Kod nas se svako ko
registruje više od pola hek-tara, smatra zemljoradnikom, a on je
advokat, lekar ili direktor banke. Zbog nedefinisanja ko je
poljopprivivrednik, mi trenutno u Srbiji imamo 600.000
registrovanih poljoprivrednih gazdin-stava, od kojih je svega 340
aktivno, a
pola od toga ne obrađuje zemlju, već je daju u zakup. I oni se
redovno prijav-ljuju za subvencije, a niti rade zemlju, niti troše
gorivo.
U toku je i poziv za odobravanje sub-vencija za nabavku traktora
i druge po-ljoprivredne mehanizacije koji traje do 31. maja ove
godine. Dosada se na ovaj konkurs javilo 800 poljoprivrednika od
kojih je 40 iz Subotice i okoline i prve isplate subvencija za
traktore po-činju iduće nedelje.
Da bi se koliko-toliko obnovila poljo-privredna mehanizacija,
prosečna sta-ros traktora u Srbiji je 19 godina, sub-vencije za ove
namene iznose 50 odsto nepovratnih sredstava od vrednosti kupljenog
traktora. Najviši ukupni iznos subvencija koji korisnik može da
ostvari je 800.000 dinara.
Autor: M.Mitrić
Od početka marta, poljoprivrednici mogu da se prijave za
ovogodišnje subvencije za zemlju i gorivo, a oko 40 ratara iz
Subotice konkurisalo je za sredstva za nabavku trak-tora i
priključnih mašina. Država će potrošiti 10 milijardi dinara za
nadoknade subotič-kim paorima, a paori sa severa Bačke podneli su
svaki 20. zahtev za subvencije
Od države, naknade za nabavku traktora i priključnih mašina
dobiće 40 subotičkih paora
Subotičkim poljoprivrednicima Subotičkim poljoprivrednicima 10
miliona evra subvencije10 miliona evra subvencije
800 poljoprivrednika, od kojih je 40 iz Subotice i okoline,
dobiće prve isplate subvencija, već naredne nedelje
Jurij Bubalo održao je više zanimljivim pre-davanja o Tiboru
Sekelju
O životu i delu Tibora Sekelja u Argentini
Zabrane pose-ta u bolnici na snazi i ovenedelje
Istraživač i vrstan poznavalac perioda života Tibora Sekelja u
Argentini, Roberto Sartor govorio je o zanimljivim momentima u
Sekeljevim delima, na tribini na Otvo-renom univerzitetu, 29
februara.
Profesor filozofije i sociologije Juraj Bubalo objavio je
nekoliko knjiga o putovanjima po svetu, a osim o vlastitim
isku-stvima s putovanja piše o delima i životima velikih putnika i
istraživača.
U Opštoj bolnici Suboti-ca saznajemo da su zbog sezonskog gripa
i respi-ratornih infekcija odlučili da zabrane poseta paci-jentima
koji se nalaze u toj ustanovi na stacionar-nom lečenju traju i ove
nedelje.
U Upravi bolnice tvrde da je takva Odluka i dal-je na snazi, jer
još uvek nije prošao talas gripa i respiratornih infekcija. Da li
će od ponedeljka, 9. marta ponovo biti doz-voljene posete
pacijen-tima, Uprava bolnice u Subotici, doneće Odluku
naknadno.
Autor: A. Šiška
Autor: N.Harminc
hiljada registrova-nih poljoprivrednih gazdinstava ima u Srbiji,
od kojih je 340 aktivno
600
Ministar Nadimović obilazi subotičke ratareMinistar Nadimović
obilazi subotičke ratare
Tibor Sekelj i Đurković
-
13
NOVE
6. 3. 2020.
Od 24. februara do 1. marta 2020. godine na području Policijske
uprave u Subotici
Sedam osoba lakše povređeno, izdato 412 prekršajnih naloga
U periodu od 24. februara do 01. mar-
ta 2020. godine na području Policijske uprave u Subotici
dogodilo se osam saobraćajnih nezgoda. U četiri saobra-ćajne
nezgode sedam osoba je lakše povređeno dok je u četiri saobraćajne
nezgode pričinjena samo materijalna šteta.
U navedenom periodu, policija je pod-nela 65 zahteva za
pokretanje prekršaj-nog postupka, izdato je 412 prekršajnih naloga
i iz saobraćaja je isključeno devet vozača od kojih je za dva
vozača određe-na mera zadržavanja zbog teške ili pot-pune
alkoholisanosti.
U toku protekle nedelje, pripadnici Ode-ljenja za vanredne
situacije u Subotici imali su 21 intervenciju.
Hronika
Autor: N. Harminc
Autor: V. B. K.
Više stotina Subotičana u subotu 29. februara sa gradskog trga
poslalo je poruku da se osećaju nebezbed-no zbog ilegalnih
migranata
Nakon protestne šetnje, pročitano je otvo-reno pismo sa porukom
da se moraju pre-duzeti konkretne mere radi bolje bezbednosti
lokalnog stanovništva.
Saša Demić, u ime neformalnog UG „Udru-ženi građani Subotice”,
izjavio je da učesnici protesta nemaju nikakvu političku pozadinu i
nisu članovi nijedne stranke.
- Naša deca ne mogu da idu sama u školu, jer se dešava da ih
napadaju i provociraju mi-granti, te tražimo od vlasti da migrante
stavi u migracione centre, da ih pregledaju zdrav-stveno i da ne
lutaju našim ulicama bez kon-trole. Građanima koji imaju vikendice,
upada-ju na imanja, kradu hranu iz ostava, obijaju kuće, pa ljudi
sve više strahuju za decu i sta-rije. Ne tražimo ništa, osim da
opštinska, po-
krajinska i republička vlast učine nešto i zašti-te građane -
rekao je na skupu Saša Demić.
U otvorenom pismu poručili su da zbog gru-pa ilegalnih migranata
raste zabrinutost.
- Tražimo da se ograniči kretanje tih grupa u gradu i okolini i
evidentira ko su i odakle su došli, da dobiju privremeni smeštaj.
Građa-nima Subotice ne predstavlja problem prisu-stvo migranata u
kolektivnom smeštaju, već grupe koje se nekontrolisano kreću po
našem gradu - navodi se u otvorenom pismu.
Pokušaji migra-nata da se skri-veni u tovarima robe ilegalno
prebace preko granice ka EU, svakod-nevno se dešavaju na gotovo
svim prelazima ka EU.Od Nove godine sprečen ilegalni prelaz 260
migranata, a kriju se svuda, u jabukama, narandžama, bananama,
šasijama automobila
Zahvaljujući skenerima najnovije generacije, srpski
carinici su od početka ove godine osujetili preko 260 takvih
pokušaja, od čega je na granici sa Mađarskom otkriveno 146
ilegalnih ile-galnih migranata
-U očajničkom pokuša-ju da se domognu neke od evropskih zemalja,
migran-ti često rizikuju i sopstvene živote. Upravo sa takvom
situacijom susreli su se ca-rinski i policijski službeni-ci 27.
februara 2020. godine na prelazu Kelebija, kada su iz skučenog
prostora speci-jalno dograđenog „bunke-ra” na putničkom kombiju
izvukli četvoricu muškara-ca, kažu iz Uprave carina.
Migranti su otkriveni kada je za kontrolu na izla-zu iz zemlje
došao na red kombi „mercedes benc” belgijske registracije.
Njime su putovala dvojica belgijskih državljana arap-skog
porekla, 36-godišnji vozač i njegov 21-godišnji saputnik, koji su
rekli da osim ličnih stvari nemaju ništa da prijave za
carinje-nje.
Vozilo je ipak upućeno na kontrolu mobilnim skene-rom, kada je
bilo jasno da
na zadnjem delu kombija postoji specijalno dograđe-ni „bunker”,
u kome su uo-čene četiri ljudske siluete.
Nakon fizičkog otvaranja pregrade, u skučenom pro-storu su
pronađena četvori-ca poluonesvešćenih migra-nata, bez bilo kakvih
ličnih dokumenata kod sebe, koji su rekli da su iz Sirije.
Samo tokom protekle ne-delje na prelazu Horgoš ot-krivena su 32
migranta, koji su skriveni među svežim voćem, automobilskim i
kamionskim gumama, hra-nom za pse i mačke, alumi-
nijumskim profilima i dru-gom robom u kamionskim tovarima
pokušavali da se domognu Mađarske, odno-sno EU.
Otkrivani su u hermetič-ki zatvorenim i aktivnim hladnjačama,
duplim kro-vovima ili podovima kom-bija i automobila, a bilo je i
onih koje su carinici pro-nalazili dok su visili ispod kamionske
šasije.
Protest protiv ilegalnih migranata u Subotici
Tokom protekle nedelje na prelazu Horgoš otkrivena su 32
migranta
Migranti u specijalnomMigranti u specijalnom„bunkeru”
kombija„bunkeru” kombija
Migranti su ot-kriveni kada do-šao na red kombi „mercedes benc”
belgijske registra-cije i upućen na kontrolu mobil-nim skenerom
Autor: N. Harminc
-
14
NOVE
6. 3. 2020.
Društvo
Skuplje taksi usluge za 15 odsto
Usluge taksi prevoza u Subotici poskupele su za 15 odsto, krajem
februara, sada je start 95 dinara, a pre-đeni kilometar 70
dinara
Novi cenovnik usluga taksi prevoza, Gradsko veće usvojilo je na
sednici 13. februara, a primena novih cena počela je 23.
februara.
Prema novom cenovniku u prvoj tarifi, od 6 do 22 časa, start
košta 95, a pređeni kilometar 70 dinara, dok u „noćnoj” tarifi, u
dane državnog praznika i nedeljom, start je 120, a kilometar 95
dinara. Sat vremena čeka-nja u prvoj tarifi košta 800, a u drugoj
tarifi 1.000 dinara.
Poskupljenja. Rast cena taksi usluga iniciran je od strane taksi
udruženja, koja poslednjih pet godina nisu menjala cenu svojih
usluga u Subotici.
Kako ističe Ivan Ivković, zamenik predsednika Udruženja „Yu
taksi”, cena goriva od 2016. godine po-većana je za oko 15 odsto,
jer su i cene rezervnih de-lova za vozila poskupela, a i cene
karata u gradskom javnom prevozu, u tom periodu su povećavane.
-Do promene cena došlo je, jer su taksisti to sa-moinicijativno
tražili, pošto nisu menjane pet godina. Nova cena je realna, na
bazi poskupljenja koja smo imali tokom pet poslednjih godina. U
kreiranju nove cene, uzeta je u obzir cena goriva, amortizacija,
troš-kovi poreza i doprinosa, znači statistička procena je
prilagođena sa cenama u ostalim gradovima.
Baždarenje taksimetara. Članovi taksi udruženja koji do sada
nisu baž-darili taksimetre, imaju obavezu da to urade do 15. marta.
Novina je i da će ubuduće rad taksi udruženja kontrolisati i
komunalna policija, čiji će pripadnici moći i u civilu da obave
svo-ju dužnost.
Budućnost bunjevač-kog jezika zavisi samo od Bunjevaca rekao je
dr Martin Henzelmann, sla-vista iz Nemačke, na naučnoj trbini
„Značaj maternjeg je-zika i manjinskih jezika. Ču-veni nemački
slavista, naučni saradnik Instituta za slavi-stiku Univerztiteta u
Nemač-koj, rekao je da se bunjevački jezik može svrstati u grupu
mikro-jezika, a nikako nije dijalekt nekog drugog jezika.
DOBRA PERSPEKTIVA. Bu-njevci imaju književnost, radili su na
standardizaciji jezika, koji je najvažniji elemenat, a to su
kri-terijumi po kojima i zaista imaju svoj jezik. Uz
standardizaciju se radilo dosta na razvoju književ-nosti,
izdavaštva. Perspektiva bunjevačkog zavisi od govornika,
institucija, ali i države. Uz podat-ke, da je bunjevački jezik
vidljiv, da Bunjevci imaju institucije, da se u školama uči
bunjevački, da se na bunjevačkom pišu knjige i da je jezik
standardizovan, možemo zaključiti da perspektive ima.
Dr Suzana Kujundžić Ostojić, predsednica Nacionalnog saveta
bunjevačke manjine i domaćin tribine, istakla je da se na
stan-dardizaciji bunjevačkog jezika najviše radilo u proteklom
peri-odu.
- Cilj nam je da dostignemo prava koja imaju ostale nacional-ne
manjine. U toku je uvođenje bunjevačkog kao službenog jezi-ka, u
šest teritorijalnih celina u Subotici, a u planu je da utičemo da
se u tom smislu i promeni Sta-tut Subotice. Deca u školama uče svoj
jezik, ne govor, to je važno, jer diskriminacija često kreće od
jezika - kaže dr Suzana Skende-rović.
JEZIČKO PITANJE I MANJI-NE U EU. Dr Henzelman koji se bavi se
manjinskim jezicima, jezi-kom u pravu i prevođenju i
socio-lingvističkim temama predavanje je održao na srpskom
jeziku.
Evropsku Povelju o regional-nim i manjinskim jezicima,
pot-pisalo je i ratifikovalo 25 država član-ica Saveta Evrope,
očekuje se da to učini još 8 država, a Srbija je potpisala i
ratifikovala Povelju.
- Italija se plaši veće autonomi-je Južnog Tirola u kojem se
pre-težno koristi nemački govorni je-zik, Makedonija jačanja
albanske politike, Moldavija ne želi veći uticaj ruskog jezika.
Neke države žele da spreče uticaj određenih manjina. Tako, u
Bugarskoj su najveća manjina Turci, a činjeni-ca je da je Bugarska
skoro 500 go-dina bila deo Otomaskog carstva - naveo je primere dr
Henzelmann i zaključio da je pitanje manjina u Evropi vrlo složeno
i ne postoji zajednički stav u vezi od-nosa pre-ma manjinskim
jezicima.
ŠTOKAVSKI KORENI. Govo-reći o značaju bunjevačkog, on je rekao
da je pripadnost Bun-jevaca - štokavska, a da su vidljivi kora-ci
da se stvori bunjevačka pisana tradicija.
- To uključuje knjige, rečni-ke, časopise, online novine,
so-ciolingvističke parametre. Od-govore na pitanja bunjevačke
manjiine, ko treba da definiše upotrebu i ime jezika, ili kako se
zakon odnosi prema kodifikaci-ji nekog jezika, treba prepustiti
stručnjacima standardizacije je-zika. Bunjevci u Srbiji su
napravili ogromne napore, izradili veliku količinu publikacija i na
putu su da povećaju funkcionalnost jezi-
ka, koji se može standardizovati. Oni koji govore bunjevački
jezik, sami od-lučuju o budućnosti svog maternjeg jezika -
zaključio je dr Martin Henzelmann.
Centar za kulturu Bunjevaca obeležio Dan maternjeg jezi-ka
naučnom tribinom na kojoj je govorio poznati nemački slavista dr
Martin Hanzelman
Bunjevački nije Bunjevački nije dijalekt, nego dijalekt, nego
originalni jezikoriginalni jezikGovoreći o značaju bunjevačkog,
Hanzelman je rekao da je pri-padnost Bunjevaca - štokavska, a da su
vidljivi koraci da se stvori bunjevačka pisana tradicija
Kosanović
država bi još trebalo da ratifikuje potpisanu Pove-lju, koju je
Srbija potpisa-
la i ratifikovala
mart rok taksi udruženjima za
baždarenje taksimetara
država, članica Saveta Evrope potpisalo je i rati-fikovalo
Evropsku Povelju
o regionalnim i manjin-skim jezicima
8
15
25
Autori: N. Stantić i N. Skenderović
Na bunjevačkoj ikavici, recitatorke su govorile stihove, a Nela
Ivić je recito-vala pesmu „Onom koga se tiče”
Martin Henzelmann, slavista iz Nemačke
Dr Suzana Kujundžić Ostojić
Autor: B. Nikolić
-
15
NOVE
6. 3. 2020.
Kultura
Savremena književnost je u krizi. Akutelni pisci, upr-kos
internetu, Fejsbuku, Instagramu i drugim čudi-ma savremene tehnike,
ne mogu da pomrače slavu književni-ka 20 veka. Većina izdavača na
liste obaveznih knjiga za pročitati retko stavlja savremene
autore.
Marko Serdanović sa štanda Zenita jedan je od retkih izlagača sa
Sajma koji je u nekoliko trenutaka odabrao naslo-ve koje nikako ne
treba preskočiti.
- Za svaku policu u Srbiji je sledeća formula. Klasik koji treba
ponovo pro-čitati - Konard i Srce tame. Nepoznat roman poznatog
pisca - Stoner Džona Vilijamsa. Priča o siromašnom seljač-kom sinu
koji postaje profesor knji-ževnosti. Za sve koji misle da u
ino-stranstvu isključivo cvetaju ruže Niko i ništa u Parizu i
Londonu Džorža Or-
vela. Obavezno štivo dok čekate u redu za pasoš. Sedma funkcija
jezika Loran Bine roman u Ekovom maniru, moderan i zanimljiv. I moj
lični favorit, ne samo za policu već i za pusto ostrvo, Edgar Alan
Po Sabrane priče.
ŠTIVO ZA SVAKU POLICU. No-vosadski Prometej preporučuje svo-je
istorijske edicije - Srpske vojvode u luksuznom povezu i Srbija
1914-1918. Godine Lazara, roman Lane Papić, pre-poručuju iz ove
izdavačke kuće za sve ljubitelje istorijske beletristike. Skro-man
sajamski popust može biti prilika za kupovinu izdanja iz hit
edicije Popu-larna lingvistika - u kojima vodeći srp-ski lingvisti
razrešavaju svakodnevne jezičke nedoumice.
Slavica Nestorović sa štanda Albrato-sa nema dilemu. Njeni
favoriti za „sva-ku policu u Srbiji” su klasici Umberto Eko i Ivo
Andrić. Iz ponude izdvaja Priče i kazivanja, aktuelnog kineskog
predsednika Si Đipinga.
HANDKE I MIRA MARKOVIĆ. No-belovac Peter Hanke je očekivano
jedan od traženijih pisaca na svim štandovi-ma. Novosti su objavile
knjigu njegovih eseja Pravda za Srbiju i po rečima Jele-ne Jokić to
im je najprodavaniji naslov na Sajmu.
- Naša preporuka za svaku policu u Srbiji je knjiga One su
promenile Srbi-ju o znamentim ženama iz naše isto-rije.
Naslov koji i dalje izazva najviše kon-traverzi na štandu
Novosti je i ove go-dine Bilo je to ovako Mire Marković.
Jedan od najvećih štandova ove godi-ne ima izdavačka kuća iz
Sremskih Kar-lovaca Kairos. Milena Kosijer sa ovog
štanda za štivo svake porodice u Srbiji bira ove naslove.
- Kairos može da se pohvali edicijom najvažnijih srpskih pesnika
u tvrdom povezu uz detaljne biografije pesnika i kontekst vremena u
kom su pisali. Po-seban izdvački poduhvat je ponovno ob-javljivanje
zaboravljenog hit romana Emilijana Glocara Od proleća do pro-leća
sa početka XX veka. Istinita priča o selu koji je zbrisala poplava
i našim naravima u dobru i u zlu - kaže Milena.
DOMINACIJA BIGZA I NOLITA. Najpopularniji izdavači na Sajmu su i
dalje Bigz i Nolit. Štandovi sa korišće-nim knjigama su
naposećeniji. Gužva oko njih ne jenjava. Svaštarnica iz Šap-ca nudi
knjige, stripove i ploče. Marija Živanović kaže da je dobra cena
jedan od razloga za veliko interesovanje.
- Na svakoj polici u Srbiji treba da stoje Pekić, Andrić i
Crnjanski do dalj-njeg. Od savrenih pisaca, preporučila bih Mišela
Ulebeka. Mislim da je on dobro „naslikao” savremenog čoveka.
Fondacija Karić nudi luksuzne mono-grafije dalekim zemljama i
znamenitim ličnostima. Najviše pažnje privlači mo-nografija o
Putinu, u velikom formatu, u boji na nekoliko stotina stranica.
Bra-nislava Jovišević sa ovog štanda ističe dva obimna naslova
Heroine Srbije i Spomenar večnim srp-skim prijatelji-ma.
PAVIĆ I MILANKOVIĆ. Mirko Ra-daković sa štanda Udruženja
Krajiški privrednik i Udruženja za odbranu ći-rilice Dobrica Erić
izdvaja Duhovo je-dinstvo Srba, akademika Vasilija Kre-stića i Deca
u logorima NDH Danice Kaće Čolović.
Profesor Dragan Stanić, predesnik Matice srpske preporučuje
zbornik ra-dova o prijemu i tumačenju romana Mi-lorada Pavića širom
sveta koji obiluje fotografijama i intersantnim biograf-skim
podacima.
Veso Ivanišević sa štanda Algoritam izdavaštva preporučuje
najpoznati-je delo Mihajla Pupina Sa pašnjaka do naučenjaka i
Plodve zemlje Knuta Ham-suna. Na susednom štandu Sezam book kratko
kažu - Andrić i Markes.
Na štandu izdavača Ganeša postoji odgovor za globalno
zagrevanje, Teori-ja klime Milutina Milankovića. Za lju-bitelje
istorijografije tu je Kraljevstvo slovena Marva Orbina iz 1601.
Slobodan Roksandić autor je udžbe-nika o kulturi govora.
- Uz govorne vežbe i kodove kojim deca mogu da poslušaju
pravilan izgo-vor na internetu, ova knjiga nudi reše-nje gorućeg
problema sve lošijeg reč-nika i sve kasnijeg progovaranja dece -
kaže Roksandić.
Predsednik Matice srpske preporuču-je zbornik radova o prijemu i
tumačenju romana Milorada Pa-vića širom sveta koji obiluje
fotografijama i intersantnim bio-grafskim podacima
Laza Kostić Milošu LatinovićuNagradu Laza Kostić dobio je Miloš
Latinović za roman Etape noći. Zvezde ovogodišnjeg sajma su gosti
Laguninog štanda. Jelena Bačić Alimpić (subota od 14 sati), autorka
Devojke sa bi-sernom minđušom, Trejsi Ševalije (subota 16 sati) i
Mirjana Bobić Mojsilović (nedelja od 17 sati).
Raport s lica mesta. Reporter Novih subotičkih novina na 26.
Sajmu knjiga u Novom Sadu s piscima i izdavačima pravio spisak
najboljih knjiga za čitanje
Preskočite savremenike, čitajte Preskočite savremenike, čitajte
Andrića, Crnjanskog i PekićaAndrića, Crnjanskog i PekićaAktuelni
pisci, uprkos internetu, Fejsbuku, Instagramu i drugim čudima
savremene tehnike, ne mogu da pomrače slavu književnika 20 veka
Autor: Milica Trifunov
Prof Dragan StanićProf Dragan Stanić
Milena KosjerMilena KosjerJelena JokićJelena Jokić
-
16
NOVE
6. 3. 2020.
Reportaža
Od rane zore, na terenima mesne zajed-nice „Pe-ščara” i ove
godine, vredne ruke takmi-čarskih ekipa pripemale su domaće i duvan
čvarke, kako bi taj tradicionalni proizvod iz zapadne Srbije i
Subotice bio spreman za takmičenje. Organizaciju manifestacije
pored spon-zora pomogla je i lokalna samouprava, u čije ime
uče-snike i posetioce je pozdra-vio Srđan Samardžić, član Gradskog
veća zadužen za oblast turizma, investicija i međunarodne
saradnje.
- Ove godine, imali smo naj-posećeniju „Čvarkijadu” do sada,
učestvovalo je 67 ekipa, od toga jedna i iz Segedina, če-tiri iz
Valjeva i dve iz Sremske Mitrovice, dakle manifestacija je imala i
međunarodni karak-ter. Oborili smo rekord u od-nosu na prethodne
tri mani-festacije jer je ove godine bilo preko 2.000 posetilaca.
Zahva-ljujem se rukovodstvu mesne zajednice „Peščara”, Udruže-nju
„Slobodan korak Peščara”, „Don Donu”, alatnici „Mišić”, „Big Čiku”
iz Malog Iđoša, kao i gradonačelniku Bogdanu Laba-nu lično, koji je
ove godine stao iza manifestacije i mnogo nam pomogao - rekao je
Aleksandar Ranković, predsednik Organi-zacionog odbora 4.
„Čvarkija-de” .
Manifestacija „Čvarkijada” i ove godine je imala takmičar-ski
deo, u kojem su se ekipe ta-kmičile u pravljenju domaćih i duvan
čvaraka. U konkurenci-ji duvan čvaraka prvo mesto je osvojila ekipa
Peti puk iz Valje-va, drugo JKP „Voodovod” Va-ljevo i treće
„Mesari” grad Va-ljevo.
U kategoriji domaćih čvara-ka, prvo mesto je osvojila ekipa
„Zet, šuraci i ona” iz Subotice. Međutim, kako je Aleksandar
Ranković i rekao po proglaše-nju pobednika, svi su pobedni-ci, jer
je manifestacija oborila sve rekorde posećenosti.
Zoran Veljanović, predstav-nik jedne od 4 ekipe iz Valje-va,
objasnio nam je recepturu spravljanja duvan čvaraka koji su u
njegovo kraju, Valjevu, do-maći brend.
- Dolazimo svake godine. Ove godine smo napravili istu količinu
duvan čvaraka kao i prošle godine, ali tražila se kesa čvaraka
više. Subotičani-ma je još realtivno nepoznato kako se spremaju
duvan čvar-ci. Recept i nije težak, poenta je da se kuvaju preko 8
sati sa dosta vode, od velikih koma-da mesa, te na kraju postanu
kao duvan. Prošle godine smo osvojili 1. mesto, a u Valjevu je to
kod nas brend - kazao nam je Veljanović.
Luka Erkić, član ekipe „Ve-terani sa Prozivke” kaže da njegova
ekipa na manifestaciji učestvuje 3. put.
- Zadovoljni smo organiza-cijom, druženjem. Pravimo domaće
čvarke po našem re-ceptu, ali imamo i kuriozitet -čvarke sa
biberom. Ustvari, ogradili smo kotlić gde smo ku-vali čvarke sa
biber crepom. Mi
ne prodajemo čvarke, pravimo ih za sebe, iako se građani
ras-pituju - objašnjava Erkić.
Živan Borkov bio je jedan od brojnih posetilaca
„Čvarkija-de”.
- Prvi put sam ovde, čuo sam da je ovo jako dobro i jako lepo, a
i volim čvarke. Ovakve manifestacije su jako dobre za građane, kao
i „Pasuljijada” na Prozivci - kaže naš sugrađanin.
Autor: A. Šiška
Na tradicionalnoj 4. Čvarkijadi, čvarci razgrabljeni u
(kilo)gramima
Subotička ekipa Subotička ekipa Zet, šuraci i ona, Zet, šuraci i
ona, najbolji majstori najbolji majstori domaćih čvarakadomaćih
čvarakaU mesnoj zajednici „Peščara” održana je tradicionalna 4.
„Čvar-kijada”. Ove godine mani-festacija je imala rekordan broj
ekipa u pravljenju čvaraka, ali i preko dve hiljade posetilaca
Peglani kulen i čips čvarci
Prateći sadržaji ovogo-dišnje „Čvarkijade” i ovo-ga puta
privuklu su brojne posetioce. Posetioci su kupovali pored domaćih i
duvan čvarke, čips čvarke, slaninu, sladak program, domaći peglani
ku-len, šunku i druge mesne bač-ke i srpske specijalitete.
U konkurenciji du-van čvaraka sve pobede pripale su Valjevu, a
najbolja ekipa je „Peti puk iz Valjeva, druga JKP „Voodovod”
Valjevo i treća „Mesari” grad Valjevo.
Aleksandar Ranković
Pehari i medalje u rukama pobednika
Majstorstvo u pravljenju duvan čvaraka: tri pobede Valjevu
Oko dve hiljade posetilaca na Čvarkijadi
Pored domaćih u kazanima i biber-čvarci
Pobednički pehar subotičkoj ekipi
-
17
NOVE
6. 3. 2020.
U osnovnoj školi „Jovan Mikić” u sredu 4. marta, drugi put je
odr-žana manifesta-cija povodom obeležavanja dana borbe protiv
vršnjač-kog nasilja.
Dan ružičastih majica, pozna-tiji kao Pink Shirt Day, program je
prevencije vršnjačkog nasilja, a obeležava se od 2007. Godine. U
jednoj školi u Kanadi je tada vršnjačkom nasilju bio izložen dečak,
koji je u školu došao u ružičastoj majici izražavajući tako podršku
bolesnoj majci. Ružičaste majice, koje su soli-darno s dečakom
počeli nositi njegovi školski drugovi, postale su prepoznatljiv
simbol inicijati-ve i međunarodnog dana borbe protiv vršnjačkog
nasilja.
-Ove godine škola „Jovan Mi-kić” raspisala je konkurs pod
sloganom -„Tvoj drug te moli, ne vređaj, to boli ” i pozvala škole
na teritoriji grada Subotice, da daju glas protiv vršnjačkog
na-silja i glas za drugarstvo - kaže direktorka škole Marija
Miloda-nović.
U obeležavanje tog dana uklju-čene su i druge škole, a stručni
žiri je odabrao u takmičenju tri škole, koje su pripremile najbolji
program.
-Najvažnije je da svi zajedno doprinesemo učenju dece, da se
ponašaju tolerantno, da međuvršnjačke konflikte prevazilaze na
primeren način, da razvijamo kod dece empatiju, da u tom duhu
odrastaju, ističu prosvetari.
Moto obeleževanja dana borbe protiv vršnjačkog nasilja je „Tvoj
drug te moli - ne vređaj, to boli” poruka je da drugima ne bi treba
raditi ono, što ne bismo želeli da drugi nama rade.
Osim škole domaćina, u programu su učestvovali đaci osnovnih
škola Ivan Go-ran Kovačić, Sečenji Ištvan, Sonja Marin-ković,Matija
Gubec iz Tavankuta,Jovan Jo-vanović Zmaj i Vuk Karadžić,
pridruživši se obeležavanju Dana ružičastih majica.
Učenica Mia Stanić iz 5b došla je da bodri učesnike u programu
iz drugih škola. Ona kao i učenici sedmog razreda, Kosta Sto-
parić i Emili Golušin, kažu da u njiihovoj školi ponekad ima
malo ver-balnih prepir-ki i vređanja, a tuče su jako retke. Učenici
škole domaćina izveli su predstavu „Drug nije meta” o devojčici sa
kojom niko nije želeo da se druži, ali su joj pomogle dru-garice
koje su imale saosećanja prema njoj.
Narodnoj kuhinji doniran novirashladni uređajNarodna kuhinja je
dobila novi ras-hladni uređaj, zahvaljujući donaciji i Crvenom
krstu Srbije
U subotičkom Crvenom krstu, novi rashladni uređaj će poboljšati
odlaganje i čuvanje sirovina, od kojih se svakodnevno pripremaju
topli obroci za 1.200 korisni-ka.
- Ovakav rashladni uređaj nephodan je Narodnoj ku-hinji, do sada
je imala na raspolaganju samo omanju rashladnu komoru, koja je zbog
dotrajalosti crpil