-
UNIVERZA V MARIBORU
FAKULTETA ZA TURIZEM
Aleksa Panić
Planiranje odgovornog i odrţivog upravljanja
turistiĉkom destinacijom na primeru Beograda
Naĉrtovanje odgovornega in trajnostnega
vodenja turistiĉne destinacije na primeru
Beograda
Magistrsko delo
Breţice, maj 2018
-
UNIVERZA V MARIBORU
FAKULTETA ZA TURIZEM
Aleksa Panić
Planiranje odgovornog i odrţivog upravljanja
turistiĉkom destinacijom na primeru Beograda
Naĉrtovanje odgovornega in trajnostnega
vodenja turistiĉne destinacije na primeru
Beograda
Magistrsko delo
mentor: doc. dr Marko Koščak
somentor: asist. Barbara Pavlakovič
Breţice, maj 2018
-
Izjava o autorstvu
IZJAVA O AVTORSTVU IN ISTOVETNOSTI TISKANE IN
ELEKTRONSKE OBLIKE ZAKLJUĈNEGA DELA
Ime in priimek študent‐a/‐ke: Študijski program:
Naslov zaključnega dela:
Mentor:
Somentor:
Podpisan‐i/‐a študent/‐ka izjavljam, da je zaključno delo
rezultat mojega samostojnega dela, ki sem ga
izdelal/‐a ob pomoči mentor‐ja/‐ice oz. somentor‐ja/‐ice;
izjavljam, da sem pridobil/‐a vsa potrebna soglasja za uporabo
podatkov in
avtorskih del v zaključnem delu in jih v zaključnem delu jasno
in ustrezno
označil/‐a; na Univerzo v Mariboru neodplačno, neizključno,
prostorsko in časovno
neomejeno prenašam pravico shranitve avtorskega dela v
elektronski obliki, pravico reproduciranja ter pravico ponuditi
zaključno delo javnosti na
svetovnem spletu preko DKUM; sem seznanjen/‐a, da bodo dela
deponirana/objavljena v DKUM dostopna široki javnosti pod pogoji
licence
Creative Commons BY‐NC‐ND, kar vključuje tudi avtomatizirano
indeksiranje preko spleta in obdelavo besedil za potrebe
tekstovnega in podatkovnega rudarjenja in ekstrakcije znanja iz
vsebin; uporabnikom se dovoli
reproduciranje brez predelave avtorskega dela, distribuiranje,
dajanje v najem in priobčitev javnosti samega izvirnega avtorskega
dela, in sicer pod pogojem,
da navedejo avtorja in da ne gre za komercialno uporabo;
dovoljujem objavo svojih osebnih podatkov, ki so navedeni v
zaključnem delu in tej izjavi, skupaj z objavo zaključnega
dela;
izjavljam, da je tiskana oblika zaključnega dela istovetna
elektronski obliki zaključnega dela, ki sem jo oddal/‐a za objavo v
DKUM.
-
Zahvala
Autor ţeli da se zahvali svom mentoru doc. dr Marku Koščaku, kao
i komentoru
asistentkinji Barbari Pavlakovič za nesebičnu i svesrdnu pomoć,
saradnju i
profesionalno usmeravanje tokom pisanja ovog rada.
TakoĎe, autor ţeli da izrazi zahvalnost gospoĎi Ljiljani
Alajbegović, koja je u ime
Turističke organizacije Beograda svojim odgovorima doprinela da
rad dobije na
kredibilitetu i relevantnosti. Osim toga, velika zahvalnost i
gospoĎi Ireni Čalikjan, koja
je ispred turističke agencije „Sabra“ dala neophodne odgovore
koji se tiču receptivnog
turizma, a koji su veoma pomogli autoru u nastavku rada. Autor
ţeli i da se zahvali
gospoĎi Biserki Vasić iz turističkog info centra na iskrenim i
bezrezervnim odgovrima.
Pored toga, autor se zahvaljuje i profesorki srpskog jezika Maji
Stupar na lektorisanju
ovog rada.
Posebna zahvalnost dragoj Duški Najvirt Jeličić za sav trud,
nesebičnost i iskreno
prijateljstvo.
Na kraju, ali ne i najmanje bitno, autor ţeli da se zahvali
svojoj porodici i najbliţim
prijateljima na neophodnoj podršci i razumevanju.
-
ABSTRACT
In this paper the overall importance of Sustainable tourism
development was discussed.
The aim was to determine the importance and necessity of
implementing such concept
in Belgrade.
Before that, Belgrade is presented as the Serbian capital city
and the main tourism
destination, with its geographical characteristics,
transportation system and the main
tourism attractions. Furthermore, the author conducted 3
qualitative researches in order
to get the neccecary answers which helped him to understand and
to analyze the tourism
image of Belgrade., interviews at the Tourism Organization of
Belgrade tourism agency
and the Tourist Info Centre were conducted in order to
understand the existing tourism
offer and plans for future development, as well as to get the
clue about the foregin
tourists’ impressions about the city and tourism offer. Finally,
the author will use the
case example of Ljubljana, as the “Green Capital” winner in
order to understand the
concept of sustainable tourism and to propose some solutions for
further Belgrade
tourism development.
The research findings have shown that Belgrade has many things
to improve in order to
develop itself as the sustainable destination. Based on those
findings and the adequate
literature, the author identified 3 main priorities which could
help the city to make a
step forward in the process of sustainable tourism
development.
Key Words: Belgrade, tourism, tourism development,
sustainability, sustainable
tourism
UDK: 338.48:911.375(497.11Beograd)(043.2)
-
POVZETEK
Tema magistrske naloge obravnava vsesplošno pomembnost
trajnostnega razvoja.
Bistvo naloge je opredeliti pomen in nujnost implementacije
takšnega koncepta na
turistični destinaciji v Beogradu.
Z dobro strategijo in trajnostnim načinom organizacije ter
razvoja te destinacije lahko
Beograd pričakuje pozitivne učinke za izboljšavo vseh segmentov
turistične ponudbe,
boljše pozicioniranje na evropskem turističnem trţišču (s čimer
bi se ustvarila tudi
moţnost za uvajanje novih delovnih mest predvsem v gostinstvu)
in ustvarjanje dobička
na daljše obdobje. Poleg tega bi tak koncept pozitivno vplival
na lokalno prebivalstvo.
Poleg omenjenih novih delovnih mest bi se ustvarili bolj zdravi
ţivljenjski pogoji. To je
posebej pomembno v večjih mestih, kjer obstajajo veliki prometni
pretoki in kjer
izpušni plini onesnaţujejo okolje. Konec koncev bi uspešno
izvajan in uporabljen
koncept lahko sluţil kot primer drugim mestom v drţavi.
Problem raziskave je temeljil na odkrivanju glavnih smernic in
strategij, po katerih
Beograd načrtuje razvoj kot turistična destinacija, in na vse,
kar glavnemu mestu še
manjka, da bi s svojo turistično ponudbo še bolj zanimal in
privlačil turiste iz Evrope in
sveta.
Cilj naloge je, da:
opiše trenutno turistično ponudbo in izkušnje Beograda;
razišče načrte Turistične organizacije Beograda (TOB) za njeno
nadaljnje delovanje na področju izboljšave turistične ponudbe
mesta;
razišče razloge, zaradi katerih turisti trenutno obiskujejo
Beograd, in najbolj pogoste negativne izkušnje turistov;
primerja in predlaga primere dobre prakse iz projekta „Zelena
Ljubljana”, ki bi lahko sluţili za nadaljnji razvoj turistične
ponudbe Beograda;
ustvari celotno sliko turistične ponudbe Beograda in predlaga
določene korake za nadaljnji razvoj Beograda kot turistične
destinacije vendar na
trajnostni in odgovoren način.
Namen raziskave je bil, da se s kvalitativnim preverjanjem
obstoječih aktivnosti in
strategij Turistične organizacije Beograda (TOB) izdelajo načrti
o nadaljnjem
turističnem razvoju mesta. To je bilo zelo pomembno, ker se je
na osnovi te raziskave
dobil vpogled v bodoče poteze in smernice, kam se destinacija
giblje oziroma v njene
cilje, ki jih mestna turistična destinacija ţeli doseči v
naslednjem obdobju.
Ko govorimo o definiranju koncepta trajnostnega turizma, je
poleg različnih definicij
znanost prepoznala jedro oziroma glavne stebre trajnostnega
razvoja. To so socialni (in
kulturni), ekološki in ekonomski moment. Kar pomeni, da se z
zaščito kulturne in
zgodovinske dediščine ter naravnih bogastev ohrani unikatnost in
edinstvenost
destinacije, oziroma se podaljša ţivljenjska doba lokalnih
resursov. Prav tako se z
vključevanjem drugih industrij in storitvenih dejavnosti obogati
turistična ponudba
destinacije in gospodarski razvoj lokalne skupnosti.
Beograd je v osnovi predstavljen kot srbska prestolnica ter
glavna turistična destinacija
drţave s svojimi geografskimi značilnostmi, prometnim sistemom
in glavnimi
-
turističnimi znamenitostmi. Za Beograd je značilen odličen
geografski poloţaj in je kot
tak kriţišče evropskih koridorjev. S kriţanjem koridorja X in
VII s kraki XI in E-70 se
odpira moţnost povezovanja Beograda z obdonavskimi in tudi z
drugimi evropskimi
metropolami. Poleg koridorjev ima vse pomembnejšo vlogo tudi
beograjsko letališče, ki
postaja vse pomembnejše vozlišče za interkontinentalne in
evropske lete. Definirane so
tudi nujne spremembe, predvsem v ţelezniškem in cestnem prometu.
Te spremembe v
glavnem načrtujejo izboljšanje infrastrukture in
modernizacijo.
V nalogi so analizirane namestitvene in gostinske kapacitete
mesta. Namestitvene
kapacitete Beograda so priznane kot heterogene, predvsem zaradi
različne strukture
gostov, ki obiskujejo glavno mesto Srbije. Poleg tega vse več
hotelskih verig odpira
svoje hotele v Beogradu, kar je dodatna spodbuda in pozitiven
signal za nadaljnji razvoj
mesta. Mnogi gostinski objekti, v katerih je moč pokušati okuse
z vseh koncev sveta, so
postali eden od prepoznavnih atributov glavnega mesta
Srbije.
Opisani in analizirani so glavni segmenti turistične ponudbe
Beograda. Po
karakteristikah turističnega povpraševanja in ponudbe je
definirano 6 glavnih turističnih
kategorij:
kongresni turizem;
kulturni turizem;
„event” turizem;
športni turizem;
zdravstveni turizem;
„nightlife” turizem.
Kongresni turizem je definiran kot izrazito donosen segment
turistične ponudbe, ki se
najpogosteje dogaja izven turistične sezone. Razvoj kongresnega
turizma zahteva obstoj
kvalitetne kongresno-turistične ponudbe. V tem postaja Beograd
vse bolj konkurenčen
na evropskem trţišču, še posebej v organizaciji posvetov in
poslovnih srečanj, o čemer
govori tudi ICCA lista, na kateri je Beograd visoko kotiran v
svetovnih okvirih.
Kot eno najstarejših mest v Evropi je Beograd mesto, na katerem
so se stoletja kriţale
različne kulture, zaradi česar ima bogato kulturno dediščino, ki
nobenega turista ne
pušča ravnodušnega. Od ostankov kultur še iz paleolitika, preko
antične zapuščine in
Bizanca, srednjeveških obzidij, pričevanj o prehodu turške in
avstro-ogrske vojske, pa
vse do bombardiranja leta 1999. Vsako obdobje za seboj pušča
določeno pričevanje, ki
je danes del kulturne dediščine. Celotna kulturna zapuščina
mesta naredi Beograd zelo
zanimivo destinacijo predvsem za tuje turiste.
V Beogradu so najbolj zastopane kulturne, zabavne in športne
prireditve. Ena od najbolj
popularnih kulturnih prireditev je „Noč muzejev”. Mestna oblast
pomaga pri
organizaciji 69 kulturnih prireditev, 11 prireditvam je glavni
pokrovitelj in ustanovitelj.
Poleg tega je Beograd mesto, v katerem so organizirani mnogi
glasbeni dogodki in
koncerti, ki privabljajo in motivirajo številne turiste, da
obiščejo mesto. Prav tako se v
Beogradu organizirajo številni športni dogodki. Športne
prireditve imajo pomembno
vlogo v privabljanju turistov in populariziranju turistične
destinacije. Med potekom
športnih dogodkov prihaja do povečane turistične potrošnje,
večje medijske
izpostavljenosti destinacije v mesecih in dnevih pred začetkom
ter med potekom športne
prireditve. To je dodatna priloţnost, da se promovirajo tudi
kulturne vrednote lokalnega
prebivalstva, pa tudi da se pomembno izboljša infrastruktura
predvsem športnih
-
objektov. Beograd je bil v preteklosti gostitelj športnikov za
različne športne panoge,
prav tako obstajajo načrti in ţe dogovorjene prireditve v
prihodnjem obdobju.
V nalogi je opisan in obdelan vse večji porast zdravstvenega
turizma – predvsem v
zdraviliščih v posameznih beograjskim primestnih občinah.
Navedena so zdravilišča,
specializirana za različne vrste okrevanj, prav tako pa wellness
in spa centri, ki so v
Beogradu vse bolj dostopni in razviti. Za razliko od
zahodnoevropskih drţav so cene
wellness uslug v Beogradu niţje, kar je eden od razlogov, zaradi
katerega se turisti
odločajo za te vsebine, prav tako pa pokazatelj porasta takšnih
storitev v glavnem
mestu. Na splošno so cene zdravstvenih storitev v Srbiji in
Beogradu bistveno niţje,
zaradi česar se turisti v veliki meri odločijo priti in plačati
zdravstveno nego ali poseg.
V nalogi je poseben pregled posvečen analizi urejenosti
ţivljenjskega okolja v
Beogradu. Kot glavno in največje mesto v Srbiji ima Beograd
najteţje pogoje za
ohranitev ugodnega ţivljenjskega okolja. Promet, vse gospodarske
in ostale aktivnosti v
mestu, geografski poloţaj in klima ter število prebivalcev so
samo nekatere od
komponent, ki diktirajo urejenost ţivljenjskega okolja v glavnem
mestu. Poleg tega je
treba upoštevati, da je Beograd skupaj z okolico veliko poslovno
in industrijsko
področje. Prav zaradi vsega navedenega – gostote naseljenosti,
prometa, industrijskih
con in nedovoljenih gradenj kot velikega problema Beograda – je
prišlo do
onesnaţevanja vode, zraka, zemljišč, prav tako pa do drugih
negativnih vplivov na
naravo in ţivljenjsko okolje v mestu na splošno. Iz tega so
definirani ključni problemi
za trajnostni razvoj glavnega mesta Srbije. Predvsem zaradi vse
večjega števila
stanovalcev, preteţno iz notranjosti drţave, ki se vsako leto v
vse večjem številu
priseljujejo v glavno mesto zaradi centralizacije in
neenakomernega razvoja drţave in
njenih regij, se je pojavila potreba po večjem številu
stanovanjskih objektov, naselij in
vsega, kar prinaša povečanje števila prebivalcev.
Poleg tega je promet definiran kot eden največjih problemov, s
katerim se soočajo
stanovalci, prav tako pa tudi turisti. Zaradi velike količine
motornih vozil, ki se dnevno
zlijejo in prehajajo skozi glavno mesto Srbije, prihaja do
ogromne gneče in zastojev v
prometu. Eden od razlogov je ta, da cestna infrastruktura, ki bi
tranzitni promet
premestila iz urbanega dela mesta, še ni dokončana. Ko je govora
o prometu, je
potrebno omeniti tudi nujnost večjega števila javnih parkirnih
mest. Po drugi strani je za
bolj zdrav in ekološki razvoj turizma nujnost več pešcon,
posebej v centru mesta, zato je
potrebno razmišljati o zmanjšanju pretoka prometa skozi glavno
središče mesta.
V nalogi je izdelana in analizirana SWOT shema Beograda oziroma
dobre in slabe
točke ter priloţnosti in groţnje za bodoči razvoj mesta kot
turistične destinacije.
Ugotovljeno je, da Beograd še kako razpolaga z resursi za resen
in uspešen turistični
razvoj, ampak da obstajajo resne in nujne naloge, ki morajo biti
opravljene, da bi bil ta
razvoj uspešen in trajnosten. Definirane so priloţnosti mesta,
ki bi, če bi se izkoristile na
pravi način, pomagale k pospešenemu in trajnostnem razvoju.
Upoštevane so vse
potencialne groţnje, ki so resda globalnega karakterja, kot je
geopolitična situacija v
regiji in problem s terorizmom, ampak jih je vsekakor nujno
vzeti v obzir in v
razmislek, ko se načrtuje resen turistični razvoj.
Da bi se razjasnila in razumela celostna slika Beograda kot
turistične destinacije,
trenutnih aktivnosti, turističnih ponudb, vtisov turistov in
načrtov za prihodnost, je avtor
opravil 3 empirične raziskave. Temeljni in najbolj pomemben del
raziskovalnega
procesa je opravljen v Turistični organizaciji Beograda (TOB)
kot krovni organizaciji za
-
promocijo in planiranje razvoja mestnega turizma. Cilj
intervjuja je bil pridobiti
osnovne informacije o tem, na kakšen način ta organizacija
načrtuje izboljšanje
obstoječe turistične ponudbe mesta. To vključuje njihove osnovne
cilje, ciljno skupino,
modernizacijo obstoječe turistične ponudbe, oblikovanje novega
turističnega proizvoda,
bodoče infrastrukturne projekte in podobno. Poleg tega smo skozi
intervju ugotovili,
katere so najpogostejše pritoţbe turistov na turistično ponudbo
Beograda in na samo
bivanje v mestu. Razen tega so opravljeni tudi intervjuji v
turističnem informativnem
centru, ki je v neposrednem stiku s turisti, in kjer je moč
izvedeti, kakšen odziv v praksi
imajo akcije, ki jih načrtuje in izvaja TOB, ter kakšne vtise
turisti nosijo s seboj iz
Beograda. Avtor je intervjuval tudi zaposlene v turistični
agenciji „Sabra”. Namen tega
dela raziskave je bila analiza obstoječe turistične podobe, kot
tudi vpogled v
podatkovno bazo vtisov tujih turistov o mestu in njegovi
turistični ponudbi. Prav tako so
pridobljeni podatki omogočili definirati osnovne pomanjkljivosti
v trenutni organizaciji
destinacije. Na osnovi podatkov in analize primera dobre prakse
iz tujine, kot je glavno
mesto Slovenije Ljubljana in njen koncept „Zelena Ljubljana”,
predlagamo najboljše
moţne rešitve za take pomanjkljivosti. Avtor je na osnovi
primerjave primera turistične
destinacije Ljubljana, zmagovalke tekmovanja Zelena prestolnica,
analiziral koncept
trajnostnega razvoja v urbani turistični destinaciji v EU ter na
podlagi vseh ugotovljenih
parametrov predlagal nekaj rešitev za nadaljnji razvoj turizma v
Beogradu.
Raziskava je pokazala, da mora Beograd svojo turistično ponudbo
izboljšati s kar veliko
dodatnimi ukrepi, da se bo lahko razvijal v smeri trajnostnega
razvoja. Upoštevaje
celostno stanje turizma v Beogradu, karakteristike mesta,
obstoječo infrastrukturo,
raziskovalne ugotovitve, pa tudi trende v turistični industriji
je avtor predstavil
konkretne predloge, ki bi Beograd usmerile k boljši in
kvalitetnejši podobi turistične
destinacije, ki je predvsem ekološko bolj osveščena, z nujno
potrebno infrastrukturo za
sprejem, pretok in zabavo turistov. Prav tako se konkretni
predlogi tičejo izboljšanja
ţivljenjskega okolja in ţivljenjskih pogojev za lokalno
prebivalstvo, kar je smisel
koncepta trajnostnega razvoja turizma. Eden od pogojev, da neka
turistična destinacija
uspešno in odgovorno koristi svoje resurse, je skrb in ohranitev
ţivljenjskega okolja in
ekosistema. Dvig nivoja čistoče in skrb za zelene površine mora
biti ena od prioritet
nadaljnjega razvoja Beograda kot turistične destinacije. Poleg
tega sta izboljšanje
prometne in turistične infrastrukture neizogibni segment, ki se
mora izboljšati, da bi
Beograd in njegova turistična ponudba postala dostopnejša in
bolj funkcionalna za
turiste in za lokalno prebivalstvo.
Kljuĉne besede: Beograd, trajnostni razvoj, turistična
destinacija, razvoj urbanega
turizma
UDK: 338.48:911.375(497.11Beograd)(043.2)
-
SADRŢAJ
1 UVOD
............................................................................................................................
1
1.1 Opis problema
.........................................................................................................
1
1.2 Svrha i cilj istraţivanja
............................................................................................
2
1.3 Osnovna istraţivačka pitanja
...................................................................................
2
1.4 Ograničenja u istraţivačkom procesu
.....................................................................
3
1.5 Metode rada i istraţivanja
.......................................................................................
3
2 TEORETSKA OSNOVA: RAZVOJ TURISTIĈKE DESTINACIJE I ODRŢIVI
TURIZAM
.......................................................................................................................
5
2.1 Odrţivi turizam
.......................................................................................................
5
2.2 Beograd kao turistička destinacija
..........................................................................
8
3 O DESTINACIJI
........................................................................................................
11
3.1 Geografske karakteristike
......................................................................................
11
3.2 Pristupačnost destinacije
.......................................................................................
12
3.2.1 Drumski saobraćaj
.............................................................................................
13
3.2.2 Aerodrom „Nikola Tesla“
..........................................................................................
14
3.2.3 Ţeleznički saobraćaj
...................................................................................................
18
3.2.4 Rečni saobraćaj
..........................................................................................................
19
3.3 Smeštajni kapaciteti destinacije
............................................................................
20
3.4 Turistički proizvod destinacije prema karakteristikama
traţnje ........................... 23
3.4.1 Kongresni turizam
......................................................................................................
23
3.4.2 Kulturni turizam
.........................................................................................................
26
3.4.3 Event turizam
.............................................................................................................
30
3.4.4 Sportski turizam
.........................................................................................................
31
3.4.5 Zdravstveni turizam
....................................................................................................
33
3.4.6 „Nightlife“
turizam.....................................................................................................
36
3.5 UreĎenje ţivotne sredine u Beogradu
...................................................................
36
3.6 Ključni problemi za odrţivi razvoj Beograda
....................................................... 37
4 SWOT ANALIZA BEOGRADA KAO TURISTIĈKE DESTINACIJE
.............. 39
5 ISTRAŢIVANJE I ANALIZA TRENUTNOG STANJA, PLANOVA I
BUDUĆIH AKTIVNOSTI U CILJU ODRŢIVOG RAZVOJA TURISTIĈKE
PONUDE BEOGRADA
...............................................................................................
43
5.1 Intervju sa Turističkom organizacijom Beograda (TOB)
..................................... 44
5.2 Intervju u Turističkom info centru (TIC)
..............................................................
53
5.3 Intervju u turističkoj agenciji „Sabra“
...................................................................
54
6 BENCHMARKING ANALIZA: PRIMER DOBRE PRAKSE „ZELENA
LJUBLJANA“ I NJENA PRIMENA NA BEOGRAD
.............................................. 58
7 PREDLOZI ZA BUDUĆI RAZVOJ BEOGRADA KAO TURISTIĈKE
DESTINACIJE
..............................................................................................................
61
8 ZAKLJUĈAK
............................................................................................................
67
9 LITERATURA
...........................................................................................................
72
10 PRILOZI
.....................................................................................................................
1
-
Sadrţaj slika
Slika 1: Osnovni značaj koncepta odrţivog razvoja turizma
............................................ 8
Slika 2: Ukupan broj putnika na Aerdromu „Nikola Tesla“ Beograd
............................ 16
Slika 3: Ukupan broj putnika na aerodromima u regionu za
2016.godinu ..................... 17
Slika 4: Tipologija planiranih dogaĎaja
..........................................................................
30
Slika 5: Tipologija medicinskih turista
...........................................................................
34
Slika 6: Bezbednost stranih turista u Beogradu
..............................................................
44
Slika 7: Da li su turisti prvi put u Beogradu
...................................................................
47
Slika 8: Ţelja turista da ponovo posete Beograd
............................................................ 48
Slika 9: Biciklistička mapa Beograda
.............................................................................
49
Slika 10: Gostoljubivost BeograĎana prema oceni turista
.............................................. 52
Slika 11: Priliv turista u Beogradu 2017.
........................................................................
55
Sadrţaj tabela
Tabela 1: Opštine grada Beograda
..................................................................................
12
Tabela 2: Avio operacije i broj putnika na aerodromu „Nikola
Tesla“ Beograd za period
2015/16
...........................................................................................................................
16
Tabela 3: Broj hotela u Beogradu prema kategoriji
........................................................ 21
Tabela 4: Top 10 restorana u Beogradu, prema oceni posetilaca
................................... 22
Tabela 5: Top 10 kafića u Beogradu, prema oceni posetilaca
........................................ 23
Tabela 6: Lista gradova u regionu prema broju organizacija ICCA
kongresa ............... 25
Tabela 7: Lista vodećih hotela sa ponudom kongresnih kapaciteta
u Beogradu ............ 25
Tabela 8: Top 10 muzeja u Beogradu
.............................................................................
29
Tabela 9: Najznačajniji sportski objekti u Beogradu
...................................................... 33
Tabela 10: SPA Centri u Beogradu
.................................................................................
35
Tabela 11: Uporedna tabela cena stomatoloških usluga
................................................. 36
Tabela 12: Jake i slabe tačke Beograda kao turističke
destinacije ................................. 39
Tabela 13: Šanse i pretnje Beograda kao turističke destinacije
...................................... 41
Tabela 14: Zemlje iz kojih dolazi najveći broj turista u Beograd
................................... 46
Tabela 15: Najposećenije turističke destinacije u Beogradu
.......................................... 54
Tabela 16: Spisak dobitnika nagrade "Zelena prestonica Evrope"
................................. 58
../../../Uporabnik/AppData/Local/Microsoft/Windows/INetCache/Content.Outlook/Downloads/Magistarsko%20delo%20(4)-%20Aleksa%20Panić-mk060318.doc#_Toc508117857
-
1
1 UVOD
Masovnim razvojem i popularizacjom turizma veliki broj zemalja
brzo je uvideo brojne
benefite ove industrije. Ti benefiti su se pre svega ogledali u
činjenici da razvoj turizma
sa sobom donosi i veći ekonomski prosperitet. Sredinom
dvadesetog veka dolazi do
primene turističkog koncepta koji podstiče isključivo ekonomske
ciljeve, odnosno
ostvarivanje što je moguće većeg profita od turizma. Ojačavanjem
i širenjem
tradicionalnog masovnog turizma u tom periodu došlo je do realne
opasnosti od
devastacije i nestajanja resursa i autentičnosti turističkih
destinacija. Motivisani tim
problemom, krajem dvadesetog veka, pojedine zemlje su počele da
se više zalaţu za
negovanje prirodnih resursa, očuvanje eko sistema, što se
kasnije proširilo i na socijalne
i kulturne aspekte i stvorilo potpuno novi koncept odrţivog
turizma. Ideja odrţivog
turizma podrazumeva korišćenje lokalnih resursa, ali na
odgovoran i dugoročno odrţiv
način, te promociju lokalnih posebnosti i izdvajanja od masovnog
turističkog karaktera.
Pored toga, to podrazumeva i uključivanje lokalne turističke
zajednice, direktno ili
indirektno, kako bi svojim radom doprineli razvoju svoje
turističke oblasti, pri tome
ostvarujući ekonomsko blagostanje. Uz to, jedan od
fundamentalnih ciljeva ovog
koncepta je i ekološka osvešćenost, što znači da očuvanje
prirodnih resursa spada u
jedan od prioriteta. Ovaj koncept počeo je da se ubrzano širi
evropskim kontinentom,
meĎutim još uvek nije dovoljno ili uopšte razvijen u pojedinim
zemljama, posebno
istočne Evrope, u koje spada i Srbija. S obzirom na svoj
poloţaj, brojne prirodne i
društvene resurse, Srbija svakako ima potencijal za razvoj
ovakvog koncepta turizma.
Glavni grad, Beograd, kao nosilac turističke ponude, moţe
posluţiti kao primer da je
ovakav turistički koncept moguć i primenljiv u praksi. Kao
najrazvijeniji grad u zemlji,
poseduje kapacitete i resurse, ali i turistički potencijal za
odrţivi turistički razvoj.
Beograd od turizma moţe imati značajan ekonomski i kulturni
benefit. Dobrom
strategijom i odrţivim načinom organizacije i razvoja ove
destinacije, Beograd moţe
stvoriti pozitivne efekte za unapreĎenje svih segmenata
turističke ponude, bolje
pozicioniranje na evropskom i regionalnom turističkom trţištu, a
sa time bi se ostvarila i
mogućnost za otvaranjem novih radnih mesta (pre svega u
ugostiteljstvu) i
ostvarivanjem profita na dug period. Pored toga, ovakav koncept
imao bi pozitivne
efekte na lokalno stanovništvo. Pored pomenutih novih radnih
mesta, stvorili bi se
zdraviji uslovi za ţivot. To je posebno vaţno u velikim
gradovima gde postoji velika
fluktuacija saobraćaja i gde izduvni gasovi štete okolini.
Konačno, uspešno
implementiran i primenjen koncept mogao bi da posluţi kao primer
drugim gradovima
u zemlji. Na taj način bi se društveni i prirodni resursi zemlje
koristili na odrţiv način u
većem obimu.
1.1 Opis problema
U ovom radu, fokus će biti na konceptu odrţivog razvoja turizma,
te koncept eko-
turizma neće biti razlagan i dodatno objašnjavan. Dalje, nakon
razlaganja i upoznavanja
sa konceptom odrţivog razvoja, te njegovih ciljeva i značaja,
analiziraće se u kojoj meri
je takav koncept moguće primeniti na Beograd i u kojoj je meri
on već primenjen.
-
2
Problem istraţivanja će se bazirati na otkrivanju glavnih
smernica i strategije prema
kojima Beograd kao turistička destinacija planira da se razvija,
ali i svega onoga što
Beogradu nedostaje kako bi svojom turističkom ponudom još više
zainteresovao i
privukao turiste iz Evrope i sveta. Analizom trenutnog stanja
Beograda kao turističke
destinacije, istraţivanjem daljih planova za razvoj i primerom
dobre prakse glavnog
grada Slovenije, Ljubljane i projekta „Zelena Ljubljana“ došlo
bi se do praktičnih i
korisnih rešenja koje bi išle u korist kvalitetnijoj i
odrţivijoj turističkoj ponudi.
1.2 Svrha i cilj istraţivanja
Temeljni razlog za odabir ove teme je taj što još uvek ne
postoji istraţivanje koje bi se
bavilo načinima na koji Beograd moţe da oplemeni i poboljša
svoju turističku ponudu
na odrţiv način. Namena istraţivanja je da se kvalitativnim
istraţivanjem postojećih
aktivnosti i strategije Turističke organizacije Beograda (TOB)
utvrde planovi koje ta
organizacija ima kada se radi o daljem turističkom razvoju
grada. To je veoma vaţno jer
na osnovu tog istraţivanja, moţemo sagledati buduće poteze i
smernice ka kojima se
destinacija kreće, kao i njihove ciljeve koje ţele da postignu u
narednom periodu.
TakoĎe, razlog za odabir ove teme je i taj što bi smo sagledali
i aktuelne probleme sa
kojima se susreću turisti i, na osnovu analize postojećih
nedostataka, ali i primera
dobrih praksi iz drugih gradova u Evropi, poput Ljubljane, došlo
bi se do konkretnih
predloga za dalje unapreĎenje i kvalitetniju organiziaciju
turističke ponude Beograda,
kao i za korišćenje svih resursa kojima grad raspolaţe na jedan
odgovorniji i odrţiviji
način.
Cilj rada je da:
Opiše trenutnu turističku ponudu i iskustva Beograda
Istraţi planove TOB za njihovo dalje delovanje kada se radi o
unapreĎenju turističke ponude grada
Istraţi razloge zbog kojih turisti trenutno najviše posećuju
Beograd i njihove najčešće zamerke
Uporedi i predloţi primere dobre prakse iz projekta „Zelena
Ljubljana“, koji bi mogli biti iskorišćeni za dalji napredak i
unapreĎenje turističke ponude
Beograda
Napravi celokupnu sliku turističke ponude Beograda i predloţi
odreĎene korake za dalje unapreĎenje Beograda kao turističke
destinacije ali na odrţiv
i odgovoran način
Dakle, predmet istraţivanja je: Mogućnosti za razvoj Beograda
kao turističke
destinacije na odgovoran i odrţiv način. Odnosno, da se
analizira i istraţi šta je to što
Beograd nudi svojim turistima i na koji način upotrebljava svoje
resurse. Na osnovu
toga, istraţivanje treba da pokaţe u kojoj meri Beograd trenutno
primenjuje koncept
odrţivog planiranja razvoja turističke destinacije i koji su to
nedostaci koje treba
prevazići kako bi ovaj grad mogao da se razvija u skladu sa tim
konceptom.
1.3 Osnovna istraţivaĉka pitanja
Na osnovu trenutnog poznavanja turističke ponude i resursa
kojima Beograd raspolaţe,
mogu se izvesti sledeća osnovna istraţivačka pitanja:
-
3
1. Koji sopstveni resurs Beograd moţe smatrati kao
najznačajniji?
2. Kakva je trenutna slika stanja ţivotne sredine i ureĎenosti
Beograda kao
destinacije?
3. U kojoj meri je potrebno unapreĎenje turističke
infrastrukture i
urbanističkih rešenja u Beogradu?
4. Na koji način Turistička organizacija Beograda vrši
monitoring kako bi
poboljšala uslove za dalji odrţivi razvoj destinacije?
5. Na osnovu čega Beograd ostvaruje komparativnu prednost u
odnosu za
ostale gradove u zemlji i regionu?
6. Koliki kapacitet Beograd poseduje za dalji razvoj MICE
turizma?
7. Kakve primedbe turisti najčešće imaju na Beograd kao
turističku
destinaciju?
8. Uloga i značaj dugoročnih planova i strategije za dalji
razvoj Beograda
kao turističke destinacije?
Ova osnovna istraţivačka pitanja biće proširena kroz detaljnija
pitanja koje će se
koristiti u toku intervjua, radi dobijanja primarnih
informacija. Intervju je zamišljen kao
sredstvo za dobijanje primarnih, kvalitativnih informacija i to
u prostorijama Turističke
organizacije Beograda. Ova krovna turistička organizacija je
najbolji sagovornik za
dobijanje relevantnih i potrebnih odgovora na istraţivačka
pitanja, s obzirom da
direktno učestvuje u planiranju i realizaciji turističke slike,
ponude i imidţa Beograda,
te da se iz njih, što je najbitnije, izvedu zaključci u kom
smeru glavni grad Srbije planira
da se dalje razvija kao turistička destinacija.
1.4 Ograniĉenja u istraţivaĉkom procesu
Ovakva vrsta istraţivanja pokazala je i odreĎena ograničenja.
Pre svega, volja i vreme
osoba koje su kontaktirane da pomognu svojim odgovorima dovelo
je do većeg čekanja
nego što je prvobitno bilo planirano. Zbog poslovnih obaveza,
osoba iz Turističke
organizacije Beograda zakazala je sastanak tek dva meseca nakon
upita i nekoliko
ponovnih poziva i molbi. Još veće čekanje i neizvesnost
postojalo je u slučaju
receptivne turističke agencije, koja je na kraju ipak dala
neophodne odgovore. Na kraju,
jedina dva hotela koja poseduju ekološku licencu „Green Key“
nisu pokazala spremnost
i volju da saraĎuju, iako su više puta bili zamoljeni. Razlog
odbijanja bila je „politika
hotela“ koji zabranjuje zaposlenima da daju odgovore koji sluţe
u svrhu pisanja
fakultetskih radova. Pored toga, pri samoj konstrukciji pitanja,
autor je vodio računa da
intervjuisana osoba bude ohrabrena da bude iskrena i objektivna,
ni na koji način ne
ţeleći da sugeriše odgovore. Ovo je takoĎe jedan od glavnih
razloga zbog čega u
istraţivačkom radu nije organizovan i intervju sa Ministarstvom
turizma. Objektivnost
njihovih odgovora bila bi veoma upitna. Osim toga, autor je
vodio računa da tokom
davanja odgovora intervjuisana osoba ne daje odgovore koji nisu
u fokusu
interesovanja, a do čega moţe doći kada se rade ovakve vrste
intervjua.
1.5 Metode rada i istraţivanja
U radu su korišćene tri metode rada, a to su kvalitativno
istraţivanje, deskriptivna
analiza stanja i komparativni metod.
-
4
U prvom delu, analizirano je postojeće stanje u turističkoj
ponudi Beograda,
identifikovani su glavni problemi, pre svega iz sfere zaštite
ţivotne sredine i ekologije, a
prema dostupnim sekundarnim informacijama i dokumentima. U
drugom delu rada,
uraĎena je SWOT analiza kako bi se na najbolji način oslikale i
predstavile prednosti i
šanse Beograda za dalji razvoj, ali i problemi i pretnje koje
moraju biti neutralisane
kako bi do odrţivog razvoja došlo u praksi. Nakon toga, obavljen
je intervju gospoĎom
Ljiljanom Alajbegović iz Turističke organizacije Beograda.
Istraţivanje Beograda kao
turističke destinacije i mogućnosti koje ima za dalji napredak i
razvoj daju dodatnu
prednost kroz informacije o svim lošim i dobrim stvarima
njegovog turističkog
proizvoda i ponude. Na osnovu detaljnog istraţivanja i
objektivne analize moguće je
izvesti zaključke i predloţiti mere za dalje unapreĎenje
Beograda kao turističke
destinacije i njegove turističke ponude. Osim ovog intervjua,
obavljena su još dva
intervjua: u turističkom info centru i u turističkoj agenciji
„Sabra“. Cilj ovih, dodatnih
intervjua, bio je da se sagleda šira slika turističke ponude
grada, sa akcentrom na odrţivi
i „zeleni“ turizam.
S obzirom da predmet istraţivanja iziskuje detaljne i temeljne
ali i heterogene pristupe i
različit nivo naučnog saznanja, оsnovni naučni cilj ovog
istraţivanja je deskripcija,
eksplanacija, klasifikacija i predviĎanje.
Deskripcija predstavlja „studiju o utvrĎivanju činjenica koja
uključuje adekvatno i tačno
tumačenje otkrića” (Hailesellasie, Abera, & Baye, 2013).
Ovaj metod upotrebljen je
prilikom tumačenja i opisivanja činjenica i dobijenih rezultata
istraţivanja.
Naučno objašnjavanje, odnosno eksplanacija, znači „logički
postupak kojim neki pojam
dovodimo u vezu s nekim drugim pojmovima kao nuţan i dovoljan
uslov egzistencije
pojma” (Sveučilište u Zadru, 2018).
Klasifikaciju definišemo kao „jedan od najjednostavnijih metoda
gde se nastoji
odreĎeni opšti pojam klasifikovati na posebne pojmove u okviru
obima opšteg pojma“
(Pašalić, Novaković, & Pelemiš, 2012).
PredviĎanje je upotrebljeno u onim delovima koji se tiču dalje
mogućnosti korišćenja
raspoloţivih resursa ali na racionalan i odrţiv način i
mogućnost da se na smislen i
dobro isplaniran način koriste turistički potencijali Beograda.
Na kraju su predloţene
preporuke za dalji razvoj turističke usluge i proizvoda u
Beogradu kao i za efikasniji rad
turističkih subjekata, a sa ciljem da se turistička ponuda grada
uzdigne na mnogo
kvalitetniji i reprezentativniji nivo.
-
5
2 TEORETSKA OSNOVA: RAZVOJ
TURISTIĈKEDESTINACIJE I ODRŢIVI TURIZAM
2.1 Odrţivi turizam
Sa svojim razvojem, turizam je poslednjih godina, pored
ekonomskog i socijalnog
značaja, zauzeo značajnu ulogu u kontekstu promocije i
implementiranja planova i
sistema za odrţivi razvoj. Prema podacima UNWTO (2016), broj
putovanja u
2015.godini je prešao jednu milijardu, a prema njihovim
predviĎanjima do 2020. godine
taj broj će preći i 1,5 milijardi turista na godišnjem nivou u
celom svetu. I pored brojnih
bezbednosnih problema sa kojima se suočavala, Evropa je privukla
više od polovine
svetskih turista u 2015.godini (608 miliona). To pokazuje da
interesovanje za evropskim
kontinentom ne jenjava i da će i u budućnosti broj turista
nastaviti da bude veoma visok.
To dalje dovodi do legitimnog zaključka da će i pored ekonomskog
benefita, doći do
ozbiljnih rizika kada se radi o ugroţavanju ţivotne sredine,
blagostanju stanovništva i
očuvanju turističkog potencijala i privlačnosti destinacije na
duţi period, što sve ukupno
ugroţava kompletan turistički sektor, odnosno turističku
industriju. S obzirom da je
danas, bukvalno svako mesto na planeti dostupno turistima,
postoji globalna pretnja da
dalji intenzivni turistički razvoj ugrozi ţivotnu sredinu i
izmeni prostorne odlike
lokalnih zajednica. Najveće opasnosti dolaze od kontinuiranog
zanemarivanja ţivotne
sredine i njenog značaja, što je posledica loše organizacije i
neplanskog upravljanja
turizmom.
Imajući u vidu sve veći interes nauke da objasni turizam kao
fenomen i sve njegove
karakteristike i uticaje, postoji i veliki broj različitih
termina koji označavaju isti, to jest,
ovaj pojam a sreću se u literaturi, kao na primer: „turstička
industrija”, „industrija
putovanja”, „putnička industrija”, „turizam i putovanje”,
„turizam i gostoprimstvo”,
„turizam i slobodno vreme” i sl. Pored nauke, i veliki broj
institucija, pojedinaca,
asocijacija pokazuje ţelju za daljim proučavanjem turizam, te
osvnivanje škola,
časopisa, pisanje knjiga koje se baziraju na objašnjavanju
teoretskih i praktičnih pitanja
ovog fenomena (Bakić, 2010, str. 24). Sve do polovine ’80.
godina prošlog stoleća
primarni fokus turističke industrije, odnosno turističkih
zemalja, je bio na ekonomskoj
dobiti, odnosno na direktne, indirektne i mulitplikovane
ekonomske efekte, tj. na
potrošnju domaćih i stranih turista i njihov uticaj na ekonomiju
zemlje. Takav pristup
doneo je mnoge osude i kritike, pre svega zbog nemarnosti prema
društvu ali i samim
turistima. Osnova za to je bilo mnogo. Pre svega, nesavesno
postupanje sa prirodnom
sredinom i nesavesna gradnja u turističke svrhe. Pored
uništavanja prostora, došlo je i
do komercijalizacije kulturnog i istorijskog nasleĎa, kao i do
gubitka autentičnosti
destinacije. Upravo zbog gubitka te autentičnosti i očuvanja
lokalne sredine, brojne
destinacije izgubile su i interes turista za posećivanjem tih
mesta (Bakić, 2010, str. 24-
25). Zbog takve prakse i takvog razvoja turizma, došlo je do
razvoja „alternativnih
vidova turizma”, odnosno, „humanijeg”, „zdravijeg” i
„odgovornijeg“ turizma.
Koncept odrţivog razvoja turizma, odnosno turističke
destinacije, je relativno mlad
pravac u turističkoj industriji i kao takav još uvek nije
primenjen u većoj razmeri.
Koferencija Ujedinjenih nacija za zaštitu ţivotne sredine i
razvoja usvojila je Agendu
koja definiše akcioni plan za odrţivi razvojna konferenciji
1992. godine u Rio de
Ţaneiru (Krivošejev, 2014, str. 50). MeĎutim, zbog svojih
karakteristika i cilja kojem
ovaj koncept teţi i ideje koju nosi sa sobom, postao je veoma
popularan i na naučnoj
-
6
osnovi veoma poţeljan za proučavanje i dalju nadogradnju. Kao
takav, bio je i ostao
predmet brojnih analiza i diskusija iz kojih su se izrodile
različite definicije i
objašnjenja ovog koncepta. Butler (1999, str. 10) u svom delu
citira nekoliko definicija,
pre svega Ebera (1992, str. 3) koji ističe da je odrţivi turizam
„turizam i odgovarajuća
infrastruktura koji: i sada i u budućnosti deluju u okviru
prirodnih kapaciteta za
regeneraciju i buduću produktivnost prirodnih resursa; Priznaje
doprinos koji ljudi i
zajednice, običaji i način ţivota daju za turističko iskustvo;
Prihvata da ljudi moraju da
imaju ravnopravan udeo u ekonomskim koristima lokalne zajednice
i ljudi u turističkim
oblastima.” Dalje, Butler citira i Countryside Commision (1995,
str. 2) koji fokus
stavlja na lokalnu ekonomiju: „Turizam koji moţe da odrţi
lokalnu ekonomiju bez
oštećenja ţivotne sredine na kome i sam zavisi.” Swartbrooke
(1999, str. 13) do svoje
definicije odrţivog turizma dolazi kroz isticanje značaja
ekonomskih, prirodnih i
socijalnih elemenata turističkog sistema - „turizam koji je
ekonomski odrţiv, ali koji ne
uništava resurse o kojima će se budućnost turizma zavisiti,
posebno fizičko okruţenje i
društveni materijal lokalne zajednice.” Slično je razmišljao pre
njega i Hetzer (1965, str.
1-3), koga u svom delu citira Cheia (2013, str. 56), a koji
tvrdi da postoje četiri
najvaţnija faktora, a to su: „najmanji mogući uticaj na prirodu
i okruţenje, poštovanje
domaće (lokalne) kulture, veći benefiti za lokalno stanovništvo
i veća satisfakcija za
turiste.”
Pozivajući se na brojnu literaturu, Bošković (2008, str. 123)
definiše odrţivi turizam
kao „pozitivan pristup koji nastoji da umanji tenzije koje su
rezultat kompleksne
interakcije izmeĎu turističke industrije, posetilaca, okruţenja
i društva kao domaćina.
Radi se o savremenom pristupu razvoju turizma koji podrazumeva
uspostavljanje
jednog pozitivnog odnosa i veze izmeĎu razvoja turizma i zaštite
ţivotne sredine,
odnosno postizanje potpunog sklada izmeĎu ekonomskih i ekoloških
interesa.” Ona
dodaje i da se pod odrţivim razvojem podrazumeva „upotreba i
eksploatacija današnjih
izvora na takav način da ovi resursi budu raspoloţivi za
korišćenje budućim
generacijama.”(Bošković, 2008, str. 125). Jedan od
najcitiranijih definicija za odrţivi
razvoj i jedna od definicija koju teoretičari često koriste pri
kreiranju sopstvenih
definicija, je ona koju je usvojila Svetska komisija za
okruţenje i razvoj, pri UN, u
kome navode da je „odrţivi razvoj razvoj koji zadovoljava tekuće
potrebe bez da
ugroţava mogućnost budućih generacija da zadovolje svoje
potrebe“ (1987). Verovatno
jednu od najjednostavnijih definicija dala je Svetska turistička
organizacija, koja odrţivi
turizam vidi kao „turizam koji u potpunosti uzima u obzir
trenutne i buduće ekonomske,
društvene i ekološke uticaje, rešavajući potrebe posetilaca,
industrije, ţivotne sredine i
zajednica domaćina”(UNWTO, 2017) Pored toga, Kloiber (2008, str.
16) definiše i tri
glavna stuba odrţivosti turizma a to su ekološka, socio-kulturna
i ekonomska odrţivost.
Zbog ekonomske ali i neekonomske koristi i funkcija, predstavlja
i veoma poţeljan
instrument u razvojnoj viziji većih urbanih mesta, ali i
ruralnih sredina (Radeljak &
Pejnović, 2008, str. 330).
Pored već pomenutih ciljeva i značaja odrţivog razvoja turizma,
kao što su ekonomski
benefiti za lokalnu zajednicu i očuvanje resursa na dug period,
a u čemu se nauka
nesumnjivo slaţe, Middleton i Hawkins (1998, str. ix) ističu i
značaj prave kombinacije
broja i tipova turista, koji svojim ponašanjem i aktivnostima na
destinaciji utiču i na
odrţivost same destinacije. Vaţno je da je volumen potrošnje
resursa destinacije na
nivou koji je moguće da se nadoknadi, odnosno da je ispod praga
od kog regenerativni
resursi, koji su na destinaciji dostupni, ne mogu da se
nadoknade (Middleton‚ &
Hawkins, 1998, str. ix).
-
7
Uzimajući sve u obzir, dolazimo do nekolikog glavnih faktora
odrţivog razvoja u
turizmu, a to su (Vujić, 2011, str. 476):
turisti, koji svojim ponašanjem utiču na odrţivost
zaposleni u turizmu, koji direktno ili indirektno utiču na
odrţivost
privredni subjekti u turizmu, u okviru osnovnih i povezanih
delatnosti
javne sluţbe
lokalno stanovništvo
Moţemo zaključiti da je, i pored različitih definicija, nauka
prepoznala i sloţila se oko
srţi, odnosno glavnih stubova odrţivog razvoja. To su socijalni,
ekološki (i kulturni) i
socijalni momenti. Osnovni značaj koncepta odrţivog razvoja
turizma je prikazan na
Slici 1. Iz toga, je jasno definisati i ciljeve, to jest značaj
koncepta odrţivog razvoja
turizma. Prvo, da se kroz zaštitu kulturnog i istorijskog
nasleĎa i prirodnih resursa,
očuva unikatnost i jedinstvenost destinacije, odnosno, da se
produţi vek trajanja
lokalnih resursa. Drugo, da se uključivanjem drugih industrija i
usluţnih delatnosti
oplemeni turistička ponuda destinacije. To pre svega znači da se
lokalna zajednica, na
direktan ili indirektan način, uključi u turističku ponudu i
svojim robama ili uslugama
dodatno promoviše lokalnu kulturu i posebnosti te destinacije.
Na primer,
angaţovanjem lokalnih farmera ili poljoprivrednika od strane
domaćina, turisti bi imali
priliku da uţivaju u lokalnim proizvodima, a to znači da su i ti
proizvoĎači na indirektan
(nekad i direktan) način uključeni u turističku ponudu. Iz toga
se moţe definisati i treći
značaj ovog koncepta, a to je ekonomski razvoj lokalne
zajednice. Naime, prilikom
uključivanja drugih lokalnih proizvoĎača i ponudnika roba i
usluga, zapošljavanjem
novih ljudi u lokalnim turističkim centrima, generisanjem novca
od prodaje turističkih
usluga i roba (poput suvenira i sl.) dolazi do povećavanja
ekonomskog blagostanja
lokalne zajednice. Nova radna mesta, povećan priliv turista,
veća zarada, forsiranje
lokalnih proizvoda i usluga, kao i očuvanje prirodnih i
kulturnih resursa, dovode do
dugotrajnog benefita za lokalnu zajednicu. Naravno, ukoliko nema
odreĎenih ustupaka i
kršenja jednog od ovih osnovnih principa koncepta odrţivog
razvoja turizma.
Krivošejev (2014, str. 81) iznosi stanovište koje podupire
prethodne teorije, a to je da
odrţivi razvoj predstavlja opšti razvoj društva u kojem se svi
dostupni resursi koriste
tako da zadovoljavaju potrebe društva, pri čemu se vodi računa o
dugoročnom očuvanju
tih resursa.
-
8
Slika 1: Osnovni značaj koncepta odrţivog razvoja turizma
Ekonomski razvoj lok. zajednice
Očuvanje kulturnih i
prirodnih resursa
Društvena odgovornost
2.2 Beograd kao turistiĉka destinacija
Locirana na zapadnom delu Balkanskog poluostrva, kao isključivo
kontinentalna
zemlja, Srbija nema izlaz na more, stoga svoju turističku ponudu
bazira na prirodnim
bogatstvima reka, jezera, planina, na kulturnom nasleĎu
(manastiri, crkve, folklor,
muzeji, galerije...), na gradskom („city break”) turizmu,
posebno u većim gradovima
gde se moţe naći veliki broj kulturno-istorijskih spomenika.
Glavni turistički centar i
samim tim i nosilac turstičke ponude Srbije je glavni grad
Beograd. On pruţa
mogućnosti za raznoliku turističku ponudu, poput MICE, „city
break”, event, kulturnog
i drugih oblika turizma. To je mesto gde turisti stiču prvi
utisak o Srbiji i odakle se
ohrabruju da nastave svoje putovanje i do nekog drugog
turističkog mesta u zemlji. Kao
najrazvijenije mesto u Srbiji, Beograd ima odgovornost da na
najbolji način prezentuje
zemlju turistima i generalno ljudima koji ga posećuju iz bilo
kog razloga.
Svoju turističku ponudu Beograd iz godine u godinu sve više
dopunjuje i zasniva na
kulturnom nasleĎu i kulturnim manifestacijama koje se tu
odrţavaju. Već znamo da je
uticaj turizma na kulturu i socijalni momenat izuzetno veliki,
ali i obrnuto. U susretu sa
drugim kulturama, običajima, načinima ţivota i razmišljanjima,
vrednostima i
pogledima na ţivot, ljudi dolaze do novih saznanja, proširuju
svoje znanje i način
razmišljanja. To je ono što je najdragocenije što turizam sa
sobom donosi. Vaţan činilac
svega toga je svakako susret sa kulturnim blagom i nasleĎima
odreĎene destinacije.
Rabotić (2012, str. 88), izdvaja unutrašnji i spoljašnji krug
kulture. Kao unutrašnji krug
kulture on navodi primarne elemente kulturnog turizma koje dalje
deli na turizam
nasleĎa (kulturno nasleĎe iz prošlosti) i umetnički turizam
(savremena kulturna
produkcija, vizuelne umetnosti, literatura, savremena
arhitektura i sl.). Sa druge strane,
navodi Rabotić, spoljni krug čine sekundarni elementi kulturnog
turizma – način
svakodnevnog ţivota (kuhinja, folkrol, verovanja, običaji i sl.)
i kreativna industrija,
poput filma, medija, zabave, različitih oblika dizajna, itd.
Dakle, moţe se iz ovoga
izvesti zaključak da kulturni turizam ne obuhvata samo nasleĎe
iz prošlosti, već u
velikoj meri obuhvata i sadašnji način ţivota i savremene
kulture. Ipak, McKercher i Du
Cros (2002, str. 23) napominju da nisu svi kulturni turisti isti
i da oni ţele
-
9
„autentičnost“, ali ne nuţno i sučeljavanje sa stvarnošću. Pored
toga, navode isti autori,
„kulturni turistički proizvodi mogu biti izazovni i
konfrontirajući“, meĎutim turisti ne
smeju osećati strah ili pak, krivicu zbog takvog kulturnog
nasleĎa. Moţda najbolji
primer za to jeste nacistički logor Aušvic u Poljskoj, ali i
drugo nasleĎe iz strašnog
perioda Drugog svetskog rata i nacističke Nemačke. Takvo nasleĎe
ne sme izazvati
osećaj krivice kod, na primer, nemačkih turista, iako je
istorija nepobitna.
Pored kulturnog turizma, jedan od nosilaca turističke ponude
Beograda je i poslovni,
odnosno, kongresni turizam. Danas se kongresni turizam smatra
jednim od
najznačajnijih sektora turističke privrede. Sama kongresna
delatnost je mnogo
kompleksnija i zahvata znatno šire područje nego klasničan
turizam, gde i pored toga
što traju samo nekoliko dana, pripreme i organizacija takvih
dogaĎaja traju znatno duţe
(Šušić & Mojić, 2014, str. 526). Ova vrsta turizma produţava
turističku sezonu, jer je
najmasovniji tokom vansezonskih meseci. Baš zbog svoje
nesezonalnosti, veoma je
poţeljan i sve rasprostranjeniji u velikim gradovima, pa i u
Beogradu. Kongresni
dogaĎaji mogu biti komercijalni ili nekomercijalni a vreme
njihovog trajanja je od
nekoliko sati, pa do čak sedam ili više dana.
Ono što se u Beogradu, ali i celoj Srbiji javlja kao glavi
problem je taj što ne postoji
jasna ideja i ţelja da se turistička destinacija uredi i vodi na
odrţiv način. Umesto toga,
pokušava se doći do brzog ekonomskog uspeha, prkoseći pravilima
koji se moraju
poštovati, posebno kada je reč o očuvanju resursa i ţivotnog
prostora. Popesku (2016,
str. 9) upravo naglašava da svaki ekonomski razvoj ili rast,
koji je nije u duhu
„saradnje” sa prirodom i njenim resursima moţe biti u
suprotnosti sa realnim
kapacitetima ţivotne sredine. Pored toga, Popesku (2016, str. 9)
u svojoj knjizi citira i
Kortija i Misrahija (Cortti, Misrahi, 2015) koji opravdavaju
njegove tvrdnje navodeći
procese koji tome idu u prilog, a to su:
„Niz ozbijnih ekoloških katastrofa;
Klimatske promene izazvane ljudskom aktivnošću;
Ubrzavanje oštećenja ozonskog omotača, posebno u polarnim
regijama;
Povećanje učestalosti opasnih virusnih i bakterijskih
mutacija;
Ubrzano širenje pustinja i krčenje šuma”.
Razvoj odreĎene destinacije zahteva da se stvore uslovi na tri
nivoa: Prvo, na nivou
subjekata, drugo na nivou interkacije izmeĎu odreĎenih činilaca
uključenih u razvoj
destinacije, kao što su DMO1, nadleţni organi, kompanije i
ostali učesnici, i treće na
nivou veće geografske ili regionalne oblasti (Jegdić, i drugi,
2015, str. 33-35). Nizak
nivo razumevanja za ovakve probleme i pogrešan pristup, ne idu u
korist daljem
odrţivom planiranju i organizaciji destinacije. Pored toga,
Kloiber (2008, str. 8) navodi
da na nizak nivo odrţivog menadţmenta destinacije utiču i manjak
transparentnosti,
nizak nivo učešća, razumevanja i volje, i privatnog i javnog
sektora. Ona dodaje i da je
upravo taj uzajamni odnos i razumevanje javnog i privatnog
sektora preduslov uspešnog
procesa planiranja i donošenja odluka, koje su moderniji pristup
organizaciji
destinacijskog menadţmenta. Howie (2003, str. 1) podseća da
destinacije predstavljaju
veoma kompleksne i komplikovane procese za koordinaciju i razvoj
kada se uzme u
obzir potreba da sluţe i turistima i poslovima koji su u vezi sa
turizmom, ali i potrebama
lokalne zajednice, industrije i privrede. Sa njim se slaţu i
Wang i Pizam (2011, str. ix)
1DMO (eng. Destination Management Organization) - je mreţa
turističkih aktera. Ova mreţa radi na
osnovu saradnje čiji najnapredniji oblik je upravljanje
destinacijama.Holešinská, A. (2013), str. 20.
-
10
koji dodaju i da je destinacijski mendţment ali i marketing
veoma kompleksno pitanje i
da zahteva holistični, obimni i sistematski pristup kako bi se
razumeo i definisao odnos
izmeĎu onoga što destinacija nudi i što turisti od destinacije
traţe (eng. demand and
supply side). TakoĎe, u istom delu, autori navode i stav Pikea
(2008) koji napominje da,
kada je reč o konkurentnosti i atraktivnosti destinacije to
zahteva integrativni pristup i
menadţmenta i marketinga te destinacije, odnosno osluškivanja i
razumevanja
trenutnog stanja i situacije na turističkom trţištu. Govoreći
upravo o marketingu,
koncept „iskustva turiste”, mora biti iskorišćen i u procesu
brendiranja jedne turističke
destinacije (Blain, Levy, & Ritchie, 2005, str. 329). Dakle,
bez obostrane saradnje
izmeĎu javnih, to jest, drţavnih institucija i preduzeća, i
privatnih firmi koje imaju
interesa da se direktno ili indirektno bave turističkom
delatnošću, ne mogu se očekivati
pozitivni uslovi za pravilan i odrţiv način razvoja i voĎenja
destinacije. Ipak, navodi
Minguzzi (2006, str. 199), svaki činilac u lokalnoj turističkoj
ponudi, odnosno u ponudi
odreĎene destinacije, zainteresovan je isključivo za svoj lični
interes, iako bi trebalo da
shvati da potezi koje on kao činilac pravi, utiču na druge
činioce i njihove poteze i
akcije, zbog prepletenosti i meĎusobne zavisnosti. Savremeni
odrţivi razvoj, bilo koje
destinacije, moţe biti uspešan jedino ukoliko se uspostave pravi
i efikasni upravljački
mehanizmi, a planiranje takvog razvoja zauzima najznačajnije
mesto (Jakovljević,
2009, str. 52). Zbog toga, pravilno planiranje odrţivog i
odgovornog turističkog razvoja
Beograda bi trebalo da bude osnov za dalji napredak i razvoj
ovog grada kao turističke
destinacije. Na taj način Beograd bi mogao da postane i
konkurentniji na regionalnom
turističkom trţištu, što bi otvorilo prostor i za bolji
ekonomski i privredni benefit grada i
lokalnog stanovništva, ali i bolju promociju i poboljšanje
imidţa grada i zemlje.
-
11
3 O DESTINACIJI
3.1 Geografske karakteristike
Beograd se nalazi u jugoistočnoj Evropi na Balkanskom poluostrvu
i glavni je grad
Srbije. Jedna od glavnih karakteristika ovog grada je što se
nalazi na ušću dve plovne
meĎunarodne reke – Save i Dunava. Jedna od glavnih arterija ili
ţile kucavice ovog
grada, a koja se proteţe od Kalemegdana preko Knez Mihailove
ulice i Terazija, pa sve
do Trga Slavija čini jezgro ovog grada. U glavnoj pešačkoj ulici
Beograda – Knez
Mihailovoj upisane su koordinate Beograda. Koordinate su
44º49'14” severne
geografske širine, 20º27'44” istočne geografske duţine i
prosečna nadmorska visina 132
m.
Beograd je raskrsnica Istoka i Zapada još od davnih vremena. O
tome svedoče i
istorijski fakti, ali i sama geografska pozicija koja je činila
Beograd kapijom Balkana i
Evrope. Glavni grad Srbije, kao što je već rečeno, leţi plovnom
putu Dunava, koji
povezuje zapadnu i centralnu Evropu sa zemljama jugoistočne i
istočne Evrope. Đerdap
koji je ujedno i veštačko jezero, nastalo pregraĎivanjem Dunava,
i elektrana, učinili su
da Beograd postane rečno-morsko pristanište. U tu luku dolaze
brodovi iz Crnog mora,
a pored toga veliki značaj za Beograd ima i kanal Rajna - Majna
- Dunav, kojim se ovaj
grad našao u središtu najznačajnijeg plovnog puta u Evropi:
Severno more - Atlantik -
Crno more. Pored Save i Dunava, ističu se i dve planine koje
imaju i odreĎeni turistički
potencijal kojim Beograd upotpunjuje svoju turističku ponudu –
Kosmaj (628 m) i
Avala (511 m).
Avala ima značajniju ulogu u privlačenju turista, pre svega zbog
jednog od simbola
Beograda – Avalskog tornja, sa čijeg je vidikovca moguće na
dlanu videti ceo grad, deo
Vojvodine i celu Šumadiju. Toranj je prvobitno otvoren 1965.,
kada je i pušten u rad,
meĎutim srušen je u NATO bombardovanju tadašnje SR Jugoslavije
1999. godine.
Sedam godina kasnije počela je izgradnja novog tornja, da bi
2010. godine toranj
zvanično bio završen. Sa ovog mesta je 2015.godine pušten u etar
digitalni signal za sve
graĎane, a koliko je samo značajan za Beograd govori i činjenica
da se nalazi u top 5
atrakcija koje turisti posete tokom boravka u Beogradu (Avalski
toranj, 2017). Pored
Avalskog tornja, na ovoj beogradskoj planini se nalaze i
mauzolej, spomenik Neznanom
junaku, delo čuvenog umetnika Ivana Meštrovića, koji je posvećen
srpskim borcima i
junacima u Prvom svetskom ratu kao i spomenik u znak sećanja na
poginule sovjetske
vojnike.
Kada govorimo o reljefu Beograda, treba istaći dve različite
celine. Prvu, na levoj obali
Save gde se nalaze Novi Beograd, Beţanijska kosa, Surčin i Zemun
(desna obala
Dunava). Ta celina je prevashodno ravničarska i predstavlja deo
nekadašnje
Austrougarske carevine. Na drugoj obali Save, reljef je
drugačiji, te Beograd leţi na
nekoliko brda po kojima su čak i nazivani ti delovi grada
(Petlovo brdo, Julino brdo,
Banovo brdo, Kanarevo brdo, Topčidersko brdo, Lekino brdo,
Dedinje, Vračar,
Zvezdara). Kada već govorimo o rekama, dobro je pomenuti da
Dunav svojim tokom
prolazi kroz Beograd u duţini od 60km (od Starih Banovaca do
Grocke), dok je tok
Save 30 km (od Obrenovca do ušća u Dunav). Ukupna duţina rečnih
obala Beograda je
200km. Uz to, vredna pomena su i rečna ostrva, na kojima je
uglavnom moguće
razvijati izletnički turizam i koje uglavnom koriste BeograĎani
tokom vikenda i letnjih
-
12
meseci. Najpoznatiji su Ada Ciganlija, Ada Huja i Veliko ratno
ostrvo, a ukupno ima 16
rečnih ostrva.
Kada se govori o populaciji koja ţivi u glavnom gradu Srbije,
treba na početku istaći da
se taj broj iz godine u godinu povećava. To donekle govori o
centralizovanoj
organizaciji drţave i nejednakoj raspodeli resursa i ţivotnog
standarda u zemlji. Pored
toga, stanovništvo u Srbiji je demografski staro, sa većim
stepenom smrtnosti nego
raĎanja. Prema popisu koji je raĎen 2011. godine, u Beogradu
ţivi 1.659.440 ljudi sa
stalnim prebivalištem. Po opštinama gledano, najmnogoljudnija
opština je Novi
Beograd sa 212.104 lica, dok je najmanje naseljena opština Sopot
sa 20.199 (Grad
Beograd, 2012). Kada se već govori o opštinama grada Beograda,
treba istaći da ih
ukupno ima 17, a one su podeljene na 10 gradskih i 7 prigradskih
opština. Sve
beogradske gradske i prigradske opštine su prikazane u Tabeli
1:
Tabela 1: Opštine grada Beograda
Gradske opštine Prigradske opštine
Voţdovac Barajevo
Vračar Grocka
Zvezdara Lazarevac
Zemun Mladenovac
Novi Beograd Obrenovac
Palilula Sopot
Rakovica Surčin
Savski venac
Stari grad
Čukarica Izvor:Zastave i grbovi Srbije, 2017.
Sveukupna površina grada Beograda, prema podacima grada Beograda
(2017), dakle sa
svim opštinama, iznosi 322.268 ha, dok se uţe gradsko jezgro
prostire na površini od
35.996 ha. Najveća i najmanja beogradska opština su Palilula
(44.661 ha) i Vračar (292
ha).
3.2 Pristupaĉnost destinacije
Saobraćaj ima veliku ulogu u razvoju turizma, jer je to jedna od
privrednih delatnosti
bez koje turistička destinacija ne bi imala nikakvu funkciju.
Bolić (2013, str. 34) ističe
četiri osnovna stuba na kojima su se ogledali kritični doprinosi
saobraćaja kao privredne
delatnosti na razvoj turizma:
Saobraćajne mreţe;
Prevozna sredstva;
Cene (troškovi prevoza);
Objedinjavanje ponude prevozne usluge kao dela ukupnog
turističkog troška/prihoda u zavisnosti od toga da li se radi o
receptivnom ili emitivnom
trţištu.
-
13
Beograd karakteriše, kao što je već rečeno ranije u radu,
odličan geografski poloţaj ali i
raskršće evropskih koridora. Pre svega, kroz Beograd prolaze dva
veoma vaţna
koridora, koji su, izmeĎu ostalih, definisani kao značajni u
razvoju i funkcionisanju
transportne politike Evropske unije (Bolić, 2013, str. 34). Na
taj način Beograd je
povezan sa gradovima zapadne i centralne Evrope i kao takav je
značajan u tranzitnom
saobraćaju, ali i u privlačenju turista koji koriste putne,
ţelezničke i rečne koridore.
Ukrštanjem koridora X i VII sa kracima X1 i E-70, otvara se
mogućnost povezivanja
Beograda sa dunavskim, ali i drugim evropskim metropolama
(Veselinov, 2016, str.
46). Pored toga, republičke i gradske vlasti sve više rade na
ureĎenju, modernizaciji i
poboljšanju kvaliteta vazdušnog saobraćaja. Beogradski aerodrom
je postao jedan od
najvaţnijih vazdušnih luka u ovom delu Evrope, posebno zbog
činjenice da ima
razgranatu mreţu letova i prema istoku i prema zapadu, kao i
zbog sve modernije flote
letelica nacionalne avio kompanije. Sve to je uticalo i na
osetno povećavanje broja
turista u glavnom gradu, ali i na dalje razmišljanje nadleţnih
organa na koji način treba
poboljšavati saobraćajnu infrastrukturu, kao i saobraćaj kao
privrednu delatnost u
glavnom gradu. U ovom delu rada detaljnije ćemo analizirati
saobraćajnu infrastrukturu
i dostupnost Beograda na više načina - drumskim, rečnim,
ţelezničkim i vazdušnim
putem.
3.2.1 Drumski saobraćaj
U uvodnom delu je već rečeno da je Beograd deo jednog od
evropskih putnih koridora,
koji ga spajaju sa drugim gradovima Evrope. Panevropski koridor
X, jedan od
najvaţnijih koridora na starom kontinentu, spaja centralnu
Evropu sa istočnom. Ovaj
koridor pruţa mogućnost Srbiji da, pored velikih benefita
tranzitnog saobraćaja, ima
usklaĎen transportni sistem sa transportnim sistemom Evropske
unije. Pored toga,
koridor ima značaj za razvoj i unapreĎenje kvaliteta usluga,
ubrzanje i olakšavanje
transporta ljudi i robe. Koridor još uvek nije u potpunosti
završen, radovi su u toku i
najavljeno je da će auto-put kroz Srbiju biti gotov do kraja
2017.godine. A kada se ovaj
koridor u potpunosti završi, on će imati vaţnu ulogu u
povećavanju trgovinskih tokova,
tokova ljudi i dalje zbliţavanje i sinergiju ljudi i drţava sa
ovog prostora.
Kako se moţe videti na sajtu drţavne kompanije „Koridori“ (2017)
koja je zaduţena da
sa nadleţnim Ministarstvom za saobraćaj i infrastrukturu u Vladi
Republike Srbije i sa
izvoĎačima radova prati i kontroliše izgradnju Koridora X kroz
Srbiju, glavni krak ovog
Koridora je Salzburg (Austrija) - Ljubljana (Slovenija) - Zagreb
(Hrvatska) - Beograd
(Srbija) - Niš (Srbija) - Skoplje (Makedonija) - Veles
(Makedonija) - Solun (Grčka).
Pored glavnog koridora, koji je i prirodno najprometniji,
postoje i dodatni kraci koji
spajaju glavni koridor sa Bugarskom i Turskom, ali i gradove u
zemljama kroz koje
glavni krak Koridora X prolazi. Kako bi se ceo koridor kroz
Srbiju u potpunosti završio,
neophodno je da se završe sva 4 projekta na koje je ukupan rad
na koridoru X podeljen,
a koji su trenutno u fazi izgradnje ili čak još uvek nisu ni
ugovoreni radovi sa
izvoĎačima.
Najvaţniji projekat za dalji razvoj Beograda kao glavnog grada,
evropske metropole, ali
i kao turistički odgovorne destinacije jeste projekat završetka
obilaznice oko grada.
Zvuči paradoksalno i kontradiktorno da je za dalji razvoj i
privlačenje turista vaţna
izgradnja obilaznice oko grada, ali to je jednostavno tako.
Naime, kako bi se turizam u
gradu nesmetano razvijao, a turisti mogli da na najkvalitetniji
i efikasniji način iskoriste
svoje planirano vreme, neophodno je da gradski saobraćajni
sistem bude rasterećen i
dobro organizovan. Trenutno, veliki deo tranzitnog saobraćaja
prolazi kroz glavne
-
14
delove grada, kako zbog same lokacije Koridora X tako i zbog
nepostojanja kompletne
obilaznice koja bi tranzitni saobraćaj izmestila iz jezgra
Beograda. Beogradski »bajpas«
(eng. bypass) je donekle uraĎen, meĎutim, postoje sektori na
kojima još uvek radovi
nisu ni ugovoreni (Koridori Srbije, 2017). Do kada se ti
projekti ne završe u potpunosti,
traniztni saobraćaj će i dalje u velikoj meri opterećivati
gradske saobraćajnice, pre svega
delove grada kroz koje meĎunarodni koridor prolazi. Koliko je
obilaznica oko Beograda
značajna moţe se zaključiti i po tome što Koridor X prolazi kroz
srce Novog Beograda,
najveće poslovne oblasti i najnaseljenijeg dela grada
Beograda.
Pored završetka svih deonica na Koridoru X kao i kompletne
izgradnje obilaznice oko
Beograda, Vlada Republike Srbije je u saradnji sa Kinom i
Azarbejdţanom, te njihovim
kompanijama, dogovorila izgradnju novog Koridora XI koji za cilj
ima povezivanje
Beograda sa Jadranskim primorjem, odnosno u širem kontekstu
povezivanje sa Crnom
Gorom i Italijom na jugu i Rumunijom na severu, preko Temišvara.
Projekat Beograd –
Juţni Jadran ima za cilj da u konačnoj verziji od Temišvara,
preko Vršca, Beograda,
Čačka, Poţege, Podgorice, ide do Bara, a morskim putem, preko
Jadranskog mora bude
povezan sa Barijem, u Italiji. Ceo projekat izgradnje ovog
koridora je definisan
Strategijom razvoja ţelezničkog, drumskog, vodnog, vazdušnog i
intermodalnog
transporta u Srbiji (Koridori Srbije, 2017). Izgradnjom ovog
auto-puta rešio bi se veliki
problem transporta ljudi ali i robe iz centralnog i zapadnog
dela Srbije do glavnog
grada, ali bi učinio i put do Jadranskog primorja mnogo brţim,
bezbednijim i
modernijim nego što je danas. Pored toga takav put bi sa sobom
povukao i pozitivne
ekonomske benefite. Pre svega, region Centralne i Zapadne Srbije
nije ni blizu razvijen
kao što je slučaj sa Vojvodinom, gde strani investitori dolaze
izmeĎu ostalog zbog
dobre saobraćajne infrastrukture i povezanosti sa Beogradom.
Svakako, to bi imalo i
pozitivne efekte na razvoj Beograda, jer bi glavni grad otvorio
još jednu „kapiju“ za
dolazak ljudi. Što se tiče turističkih efekata, svakako da se
računa na veći priliv ljudi,
posebno u Beograd. Treba imati u vidu da zemlje poput Crne Gore,
Hrvatske, pa i
Rumunije, koje bi ovaj koridor direktno ili indirektno spajao sa
Srbijom, imaju upliv na
turistička trţišta gde Srbija još uvek nije prisutna, ili bar ne
u značajnijoj meri. To je
posebno vidljivo tokom letnjih meseci, kada se na obale Hrvatske
i Crne Gore slije
veliki broj turista iz različitih delova sveta. Postojanjem
ovakvog koridora, Beograd bi
mogao da „ukrade“ deo tog kolača i motiviše ih da deo svog
odmora sa Jadrana presele
i u glavni grad Srbije.
3.2.2 Aerodrom „Nikola Tesla“
Veliki broj turista prvi susret sa Beogradom doţivi već na
aerodromu po sletanju u
srpsku prestonicu. Kao i u svim gradovima i turističkim mestima
u koje ljudi dolaze
avionom, veoma je vaţno da taj prvi utisak bude što bolji, da
bude najava onoga što će
videti i doţiveti tokom boravka u tom mestu. Lociran na svega
desetak kilometara od
Novog Beograda, u opštini Surčin, Aerodrom „Nikola Tesla“,
poslednjih godina beleţi
značajne i rekordne rezultate. Pre svega, posledica toga je
činjenica da je srpska Vlada
sklopila sporazum o partnerstvu sa emiratskom avio kompanijom
„Etihad Airways“ o
formiranju nove nacionalne avio kompanije „Air Serbia“, koja
zamenila stari „JAT
Airways“. Dogovor je postignut da Srbija ostane većinski vlasnik
sa 51% udela, dok je
„Etihad Airways“ manjinski partner sa 49%. Ovo strateško
partnerstvo omogućilo je
novoformiranoj avio kompaniji da modernizuje svoju flotu, da
otvori nove direktne
destinacije i da uz pomoć svojih kod šer (code share) partnera,
pre svega Etihada ponudi
interkontintentalne destinacije za svoje putnike.
-
15
To je takoĎe doprinelo i da aerodrom „Nikola Tesla“ beleţi sve
veći broj putnika, iz
godine u godinu. Pored sve većeg broja ljudi koji dolaze u
Beograd, bilo iz turističkih,
poslovnih,porodičnih ili nekih drugih razloga, aerodrom beleţi i
sve veći broj tranzitnih
putnika, koji preko Beograda idu dalje prema Istoku ili Zapadu.
Zbog sve većeg broja
putnika koje rukovodstvo aerodroma beleţi, „Nikola Tesla“ je u
junu otvorio i novi
terminal, kako bi putnici brţe i bez većih zadrţavanja obavili
sve neophodne
formalnosti pre njihovog leta. Ipak, ova poslednja inovacija na
aerodromu je samo deo
sistemskog ulaganja u beogradsku vazdušnu luku. Nakon sistemskog
unapreĎenja i
konstantnog podizanja kvaliteta rada, aerodrom „Nikola Tesla“ je
2016. godine dobio
dozvolu za servisiranje direktnih letova prema Sjedinjenim
Američkim Drţavama, koje
više puta nedeljno obavlja „Air Serbia“ do meĎunarodnog
aerodroma „JFK“ u
Njujorku. Najnovije poboljšanje na aerodromu „Nikola Tesla“ je
novi terminal,
odnosno, dodatni kapaciteti za prijavu putnika i predaju
prtljaga. Ovakva novina
dodatno povećava prijemne kapacitete aerodroma i spremno ulazi u
trku sa
aerodromima u okruţenju. Naravno, beogradski aerodrom poseduje
neophodnu
arhitekturu za pruţanje pomoći, poput sluţbe vatrogasaca
spasilaca i prve pomoći. U
sklopu aerodroma nalazi se i „JAT Tehnika“ gde se servisiraju
avioni kompanije „Air
Serbia“. Pored toga što je bazni aerodrom nacionalne avio
kompanije, na aerodromu
„Nikola Tesla“ svoje letove imaju 29 avio kompanija, uključujući
i „Air Serbia“, a u
sklopu dogovora dve Vlade, od 15. septembra 2017. „Hainan
Airlines“ započinje svoje
letove ka Pekingu, preko Praga (RTS, 2017). To će biti novi
ispit za Beograd i njegov
aerodrom, na koji način će odgovoriti otvaranju novog trţišta,
ovoga puta na Dalekom
istoku. Ovo je nesumnjivo, velika šansa za razvoj turizma kako
Beograda tako i na
nivou cele zemlje. Pored beogradskog aerodroma nalazi se i Muzej
vazduhoplovstva, sa
veoma zanimljivom postavkom sa kojom dodatno upotpunjuje
turističku ponudu grada,
a moţe biti i jedan od razloga za posetu Beogradu. Pored
najvećeg aerodroma u zemlji,
Beograd ima još dva aerodroma, jedan je vojni aerodrom
Batajnica, dok je drugi
aerodrom „Lisičiji Jarak“ koji sluţi sa manje trenaţne avione i
lake letelice, a nalazi se
na oko 16km severno od centra i pri tome ima dobru povezanost sa
gradom, što
omogućava brz pristup. Sa ovog aerodroma turisti, ali i
BeograĎani, mogu da uţivaju u
razgledanju grada iz vazduha. Jedna od novina u turističkoj
ponudi grada, i svakako
nešto što će podići turističku vrednost Beograda na turističkom
trţištu.
Beogradski aerodrom zabeleţio je značajan rast broja putnika,
ali i prihoda u zadnje tri
godine, što se moţe jasno videti iz izveštaja aerodroma za
2015/2016. godinu (Tabela
2).
-
16
Tabela 2: Avio operacije i broj putnika na aerodromu „Nikola
Tesla“ Beograd za period
2015/16
Avio operacije Broj putnika
2015 2016 2015 2016 Januar 4.505 4.068 308.381 290.580
Februar 3.924 3.763 264.813 266.260
Mart 4.479 4.218 315.283 313.174
April 4.724 4.673 381.401 365.334
Maj 5.016 4.975 406.121 416.322
Jun 5.541 5.459 461.490 460.020
Jul 6.025 6.231 564.629 589.159
Avgust 5.981 6.197 574.654 590.292
Septembar 5.424 5.645 491.656 519.376
Oktobar 4.869 5.088 401.542 438.980
Novembar 3.908 4.047 299.115 331.302
Decembar 4.111 4.269 307.079 344.193
UKUPNO 58.507 58.633 4.776.164 4.924.992 Izvor: Aerodrom
„NikolaTesla“ 2017.
Kao što je primetno u tabeli, aerodrom „Nikola Tesla“ je beleţio
rast skoro u svakom
mesecu, kako po broju obavljenih letova, tako i po broju
putnika. Najfrekventniji
periodi su letnji meseci od maja do septembra, posebno jul i
avgust mesec, što je i
logično zbog letnje sezone godišnjih odmora. U ukupnom bilansu
aerodrom je napravio
i veći broj putnika (za blizu 150.000 više), ali i veći broj
obavljenih letova kada se
uporede dve poslednje kalendarske godine. Da bi se bolje
prikazao rast broja putnika i
broja obavljenih letova sa beogradskog aerodroma, posluţićemo se
zvaničnim podacima
aerodroma „Nikola Tesla“ za period 2012-2016 (Slika 2).
Slika 2: Ukupan broj putnika na Aerdromu „Nikola Tesla“
Beograd
0
2,000,000
4,000,000
6,000,000
2012 20132014
20152016
Bro
j p
utn
ika
2012 2013 2014 2015 2016
Beograd 3,363,919 3,543,194 4,638,577 4,776,164 4,924,992
Ukupan broj putnika Aerodrom
„Nikola Tesla" 2012-2016
Izvor: Aerodrom „Nikola Tesla", 2017.
Kada pogledamo podatke iz tabele, jasno je da je beogradski
aerodrom od 2012. godine
konstantno povećavao broj putnika. Značajan porast je vidljiv
posebno kada se uporede
2014. i 2013. godina, odnosno period pre i nakon formiranja nove
nacionalne avio
-
17
kompanije i ulaska „Etihad Airways” korporacije u upravljačku
strukturu. To izmeĎu
ostalog znači i veće angaţovanje drţave koja je većinski vlasnik
avio kompanije kao i
aerodroma „Nikola Tesla“. Nakon izgradnje novog dela terminala i
proširivanja
kapaciteta, aerodrom je spreman da i u 2017.godini obori rekord
po broju putnika.
MeĎutim, kako bi se napravio veći napredak i iskorak na trţištu,
neophodno je da se uĎe
u »ring« sa konkurencijom. Pre svega treba reći da u Srbiji
postoji još jedan aerodrom
koji sluţi za meĎunarodne „low-cost“ letove, a to je aerodrom
„Konstantin Veliki“ u
Nišu. Drţava, koja je takoĎe vlasnik i ovog aerodroma,
prepoznala ga je kao odličnog
za razvoj niskobudţetnih letova, posebno zbog njegove lokacije i
mogućnosti da
privuče ne samo domaće, već i inostrane putnike. Ipak, niški
aerodrom nije direktna
konkurencija beogradskom aerodromu, posebno zbog toga što su oba
aerodroma
kontrolisani od strane drţave. Konkurentski aerodromi za
aerodrom „Nikola Tesla“ se
pre svega nalaze u regionu, i to u zemljama okruţenja. Kako bi
se bolje opisala trenutna
situacija na trţištu, predstavićemo ukupan broj putnika za
kalendarsku 2016.godinu na
aerdromima koji predstavljaju konkurenciju beogradskom aerodromu
(Slika 3).
Slika 3: Ukupan broj putnika na aerodromima u regionu za
2016.godinu
Beograd,
4,924,992
Budimpešta,
11,441,999
Zagreb, 2,766,087
Sofija, 4,980,387
Temišvar,
1,160,482
Izvor: Aerodrom Nikola Tesla, Budapest Airport, Zračna luka
Franjo TuĎman Zagreb, Sofia Airport,
Aeroportul Timisoara, 2017.
Iz ovog grafikona moţemo zaključiti da je daleko ispred svih u
regionu aerodrom u
Budimpešti. Broj putnika koji taj aerodrom beleţi trenutno je
cifra kojoj ostali
aerodromi u regionu stavljaju kao svoj dugoročni cilj. Dakle,
Budimpešta je van
konkurencije u ovom delu Balkana. Naravno, oni imaju druge
takmace na trţištu, poput
Praga, Varšave i sl., ali predstavljaju i dobar pokazatelj ka
čemu treba da streme
aerodromi u ovom delu regiona. Ako se izuzme Budimpešta,
beogradski aerodrom
najveću konkurenciju ima u bugarskom glavnom gradu Sofiji,
tačnije njihovom
aerodromu. To je aerodrom koji iz godine u godinu, kao i
beogradski, povećava svoje
kapacitete i beleţi sve veći broj putnika. Sa druge strane,
aerodromi u Zagrebu i
Temišvaru imaju nešto manji broj putnika, meĎutim, zagrebačka
zračna luka dobila je
nov moderni terminal sa kojim je značajno povećala svoje
kapacitete, što joj daje vetar
u leĎa da se snaţnije umeša u borbu za veći deo koača na ovom
trţištu. Aerodrom u
-
18
Temišvaru, ima drugu prednost, a to je što ga sve veći broj
niskobudţetnih avio
kompanija poput „Ryan Air“ ili „Wizz Air“ biraju kao jednu od
destinacija sa koje šire
svoju mreţu poslovanja. To je pre svega zbog niskih aerodromskih
taksi koje
omogućavaju tim kompanijama da ponude „low-cost“ cenu. Ipak,
treba reći i da taj
aerodrom nije još uvek značajnije proširio svoje kapacitete, te
zbog toga ali i zbog
činjenice da su mu ciljano trţište niskobuţetni putnici, nije
realno da ugrozi aerodrome
u Beogradu i Sofiji u kraćem periodu.
Kao što je već rečeno, beogradski aerodrom je u vlasništvu
drţave, meĎutim, do kraja
2017. godine Vlada Republike Srbije odlučiće da li će i kome
dati aerodrom na
upravljanje na 35 godina, s obzirom da je nedavno završen
postupak prikupljanja
ponuda zainteresovanih kompanija da preuzmu aerodrom „Nikola
Tesla“ u koncesiju.
Ukoliko drţava odabere jednu od ponuda, aerodrom će dobiti
značajan podstrek u vidu
materijalne, ekspertske i logističke podrške i na taj način će
biti u prilici da se bori za
značajniju poziciju i ulogu na trţištu. Plan je da se u tom
periodu napravi još jedan
terminal, nova pista, da se modernizuje sadrţaj na aerodromu,
izgrade kafići, restorani i
sve ono što jedan moderan evropski i svetski aerodrom treba da
poseduje.
3.2.3 Ţelezniĉki saobraćaj
Glavna tačka ukrštanja svih ţelezničkih pravaca je Beograd i to
je odlična polazna
osnova kada se radi o ovom načinu saobraćaja. Glavna ţeleznička
stanica u Beogradu je
vekovima bila mesto početka brojnih uspona ka uspehu i susreta
sa velegradskim
ţivotom. Danas, kao i tada, Beograd povezuje sever i jug, istok
i zapad Srbije, ali čini i
vaţnu tačku i čvorište meĎunarodnog ţelezničkog saobraćaja.
Turisti se ipak reĎe
odlučuju da posete Beograd vozom, posebno kada se radi o stranim
turistima. Pre svega,
razlog je taj što ţeleznička infrastruktura u Srbiji nije na
evropskom i svetskom nivou i
putovanja traju značajno duţe nego što bi trebalo. Na pojedinim
deonicama pruga je u
izuzetno, čak i kritično lošem stanju, posebno deo prema Crnoj
Gori. Ipak, odreĎena
rekonstrukcija je počela, a nadleţno Ministarstvo je pokrenulo
brojne projekte sa ciljem
da se rekonstruiše i modernizuje kompletna ţeleznička mreţa u
Srbiji. Jedan od
projekata koji je u završnoj fazi jeste završetak i izmeštanje
nove glavne ţelezničke
stanice u Beogradu. Za to postoji nekoliko razloga, pre svega
nova ţeleznička stanica će
imati veći kapacitet za prijem putnika i više koloseka za
otpremanje vozova, modernija
infrastruktura i sadrţaj koji će putnicima skratiti vreme
čekanja prevoza. Drugi razlog,
koji je inače i ubrzao radove na završetku nove ţelezničke
stanice jeste projekat
„Beograd na vodi“ koji iziskuje izmeštanje trenutne ţelezničke
stanice iz centra grada.
Pored toga, najavljena je i rekonstrukcija i rehabilitacija
ţelezničkog koridora X koji je
trenutno u lošem stanju i zbog čega putnici izbegavaju da
koriste ţeleznički prevoz,
posebno kada dolaze u Beograd.
Ipak sigurno jedan od najvećih i najvaţnijih projekata, kada se
radi o ţelezničkom
saobraćaju i infrastrukturi, sklopljen je izmeĎu vlada Republike
Srbije, Republike
MaĎarske i Narodne Republike Kine, a tiče se izgradnje, odnosno
modernizacije i
rekonstrukcije ţelezničke brze pruge Beograd – Budimpešta. To je
jedan od projekata sa
kojim Kina ţeli da poveţe luku Pirej u Grčkoj, čiji je od
nedavno vlasnik, sa
Centralnom Evropom i na taj način napravi još veći upliv na
razna evropska trţišta. Ova
nova linija pre svega ima veliki trgovinski značaj, meĎutim, u
značajnoj meri će
smanjiti i vreme putovanja od Budimpešte do Beograda i samim tim
još više pribliţiti
glavni grad Srbije turistima iz centralne i zapadne Evrope.
Poznato je i da su značajan
broj turista koji dolaze u Beograd mladi, takozvani „backpacker“
turisti, koji načešće
-
19
dolaze vozom. Rekonstrukcijom i modernizacijom pruga, Beograd bi
postao još
privlačniji za te turiste, posebno što je već umreţen u
„InterRail“ ţeleznički putnički
sistem.
Jedan od permanentnih problema Beograda, kada se govori o
saobraćaju, je taj što još
uvek ne postoji metro sistem. Grad u kome ţivi milionski broj
ljudi, a koji predstavlja i
najveći