SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Sanja Mijatović PLANIRANJE I IZVRŠAVANJE PRORAČUNA OPĆINE VRSAR DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2014.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Sanja Mijatović
PLANIRANJE I IZVRŠAVANJE PRORAČUNA OPĆINE VRSAR
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2014.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
PLANIRANJE I IZVRŠAVANJE PRORAČUNA OPĆINE VRSAR
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Računovodstvo proračuna i neprofitnih organizacija
Mentor: Prof. dr. sc. Davor Vašiček
Student: Sanja Mijatović
Financije i bankarstvo
0081122631
Rijeka, lipanj 2014.
SADRŽAJ
Stranica
1. UVOD ..................................................................................................... 1
1.1. Predmet i problem istraživanja .......................................................................... 1
1.2. Radna hipoteza ................................................................................................... 1
1.3. Svrha i cilj istraživanja ...................................................................................... 1
1.4. Znanstvene metode ............................................................................................ 2
1.5. Struktura rada ..................................................................................................... 2
2. SUSTAV PRORAČUNA ...................................................................... 4
2.1. Pojmovno određenje proračuna ......................................................................... 4
2.2. Obilježja proračunskog korisnika ...................................................................... 5
2.3. Obilježja izvanproračunskog korisnika.............................................................. 6
2.4. Proračunska načela ............................................................................................ 7
2.5. Elementi sustava proračuna ............................................................................... 9
2.5.1. Proračunski prihodi ............................................................................................... 9
2.5.2. Proračunski rashodi ............................................................................................. 11
2.5.3. Državna riznica ................................................................................................... 13
2.6. Osnovna struktura proračuna ........................................................................... 13
2.7. Proračunske klasifikacije ................................................................................. 14
2.8. Proračunski ciklus ............................................................................................ 16
3. RAČUNOVODSTVO U SUSTAVU PRORAČUNA ....................... 18
3.1. Računovodstvo proračuna ................................................................................ 18
3.2. Računovodstveni koncepti ............................................................................... 19
3.2.1. Novčani računovodstveni koncept ...................................................................... 19
3.2.2. Računovodstveni koncept nastanka događaja ..................................................... 20
4. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE U SUSTAVU PRORAČUNA 21
4.1. Ciljevi i korisnici financijskog izvještavanja ................................................... 21
4.2. Temeljni financijski izvještaji .......................................................................... 23
4.2.1. Bilanca ................................................................................................................. 23
4.2.2. Izvješće o prihodima i primitcima, rashodima i izdatcima .................................. 24
4.2.3. Izvješće o novčanom toku ................................................................................... 24
4.2.4. Izvješće o promjeni veličine i obujma imovine .................................................. 25
4.2.5. Računovodstvene politike i bilješke uz financijske izvještaje ............................ 25
4.3. Izvještaji o izvršenju proračuna ....................................................................... 25
5. ANALIZA PRORAČUNA OPĆINE VRSAR .................................. 27
5.1. Povijesni razvoj i organizacija Općine Vrsar................................................... 27
5.2. Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Vrsar za 2012. Godinu ........ 32
5.3. Proračun Općine Vrsar za 2014. godinu s projekcijom za 2015. i 2016. ........ 51
6. ZAKLJUČAK ..................................................................................... 54
POPIS LITERATURE .............................................................................. 55
POPIS TABLICA ...................................................................................... 57
POPIS SLIKA ............................................................................................ 57
POPIS GRAFIKONA ............................................................................... 58
1
1. UVOD
Tema diplomskog rada je Planiranje i izvršavanje proračuna Općine Vrsar. U uvodnom
dijelu definirat će se predmet i problem istraživanja, radna hipoteza, svrha i cilj
istraživanja, znanstvene metode i struktura rada.
1.1. Predmet i problem istraživanja
Predmet istraživanja ovog diplomskog rada je planiranje i izvršavanje proračuna Općine
Vrsar. Problem istraživanja odnosi se na teorijsku analizu proračuna u cjelini, njegovih
korisnika, načela i procesa donošenja te njegovo planiranje i izvršavanje na
konkretnom primjeru Općine Vrsar.
1.2. Radna hipoteza
Iz predmeta i problema istraživanja proizlazi temeljna radna hipoteza koja glasi:
Proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave temeljni je akt putem
kojeg lokalne jedinice planirajući i izvršavajući svoje prihode i rashode obavljaju
poslove iz svoje nadležnosti.
1.3. Svrha i cilj istraživanja
Svrha i cilj istraživanja usko su povezani uz definirani predmet i problem istraživanja.
Dakle, svrha je teoretski prikazati značaj proračuna na poslovanje jedinica lokalne i
područne ( regionalne ) samouprave. Cilj ovog istraživanja je da se sustavno predstave
sve značajke sustava proračuna te kao potvrda analize predstavi planiranje i izvršenje
proračuna Općine Vrsar. U radu će se odgovoriti na slijedeća pitanja:
- Što je proračun?
- Koja su temeljna načela proračuna?
2
- Koji su elementi proračuna?
- Koje su faze proračunskog procesa?
- Što je računovodstvo proračuna?
- Koji su temeljni računovodstveni koncepti?
- Kako izgleda proračun Općine Vrsar i koje se informacije mogu iz njega iščitati?
1.4. Znanstvene metode
U izradi rada korištene su spoznaje do kojih su došli razni autori, da bi se činjenice
povezala u cjelinu korištene su metode dedukcije i indukcije, metode analize i sinteze,
metoda komparacije i povijesna metoda.
1.5. Struktura rada
Diplomski rad strukturiran je u šest međusobno povezanih tematskih dijelova.
U prvom dijelu, UVODU, istaknut je predmet i problem istraživanja, radna
hipoteza, svrha i cilj istraživanja. Navedene su metode istraživanja, te je
navedena i obrazložena struktura diplomskog rada.
U Drugom dijelu, SUSTAV PRORAČUNA, definiran je pojam proračuna,
proračunskog korisnika kao i izvanproračunskog korisnika, načela, elementi
proračuna, proračunske klasifikacije i sam proces donošenja proračuna.
Treći dio, RAČUNOVODSTVO FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA
PRORAČUNA, provedena je komparacija između dva temeljna
računovodstvena koncepta, novčanog koncepta i koncepta nastanka događaja.
Četvrti dio, FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE U SUSTAVU PRORAČUNA,
navedeni su i objašnjeni temeljni financijski izvještaji koristeći znanstvene
metode i spoznaje.
3
U petom dijelu, ANALIZA PRORAČUNA OPĆINE VRSAR, iznesen je kratak
osvrt na povijesni razvoj Općine, njezina obilježja te nadležnosti koje spadaju u
njezin djelokrug djelovanja. Izvršena je analiza godišnjeg izvještaja o izvršenju
proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu te je prikazan proračun Općine Vrsar
za 2014. godinu s projekcijom za 2015. i 2016.
Posljednji dio, ZAKLJUČAK, predstavlja sintezu rada. U njemu su navedeni
zaključci i činjenice koje su utvrđene ovim istraživanjem.
4
2. SUSTAV PRORAČUNA
Sustav proračuna sastoji se od nekoliko međusobno povezanih komponenti, jedna od
sastavnica proračuna su zasigurno javni prihodi prikupljeni od poreza, pristojbi,
doprinosa i drugih davanja te se putem proračuna raspoređuju na sljedeću sastavnicu
javne rashode koji su usmjereni na zadovoljenje javnih potreba gdje se tržište pokazalo
neefikasnim mehanizmom. Proračun središnje države glavni je instrument za
provođenje politike vlade. Vlada u skladu sa svojim planom i programom za razvoj
države sastavlja proračun te se na osnovu njega može vidjeti koliko će sredstava dobit
npr. pojedini fakultet, sud ili neki drugi proračunski korisnik, te koliko će se sredstava
izdvojiti za izvanproračunske korisnike. U nastavku su detaljno razrađeni svi pojmovi,
načela i elementi proračuna te su objašnjene proračunske klasifikacije kao i sam proces
donošenja proračuna.
2.1. Pojmovno određenje proračuna
Proračun je financijski dokument jedinice lokalne i područne ( regionalne) samouprave
( općina, gradova i županija) kojim se procjenjuju prihodi i primitci te utvrđuju rashodi i
izdatci za jednu godinu. Sredstva proračuna rabe se za financiranje poslova, funkcija i
programa tijela lokalnih jedinica i korisnika proračuna, i to u visini koja je nužna za
njihovo objavljivanje, te prava primatelja sredstava proračuna ( Bajo i Alibegović,
2008., str. 216).
U Republici Hrvatskoj proračun je definiran i kroz Zakon o proračunu ( »Narodne
novine«, broj: 87/08 i 136/12), te Ministarstvo financija svake godine izdaje publikacije
o proračunu za tekuću godinu odnosno o izvršenju proračuna za prethodnu godinu.
Osnovna obilježja proračuna jesu:
· Proračun je akt državne jedinice koji donosi njezino predstavničko tijelo
5
· Proračun je plan prihoda i rashoda državne jedinice koji po usvajanju predstavlja
obvezni okvir za djelovanje
· Proračun se odnosi na određeno proračunsko razdoblje ( najčešće jedna godina u
novije vrijeme i projekcija za 3-5 godina)
· Pojam proračuna uključuje: planski dokument – plan prihoda i rashoda i faze
proračunskog procesa: proces planiranja i pripreme, prihvaćanja ( usvajanja )
Proračuna, izvršenja i nadzora nad izvršenjem proračuna ( Vašiček; 2011./2012.
)
2.2. Obilježja proračunskog korisnika
Proračunski korisnici državnog proračuna i proračunski korisnici proračuna jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu državna tijela, ustanove, vijeća
manjinske samouprave, proračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za
zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu. Proračunski korisnici imaju
sljedeća obilježja: osniva ih Republika Hrvatska, ostvaruju prihode iz državnog
proračuna i/ili temeljem javnih ovlasti, zakona i drugih propisa, pri čemu ti prihodi
iznose 50 posto ili više od ukupnih prihoda, te su navedeni u Registru proračunskih
korisnika. ( Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika
državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica
lokalne i područne ( regionalne ) samouprave te o načinu vođenja registra proračunskih
i izvanproračunskih korisnika »Narodne novine«, broj: 128/09).
Registar proračunskih korisnika kao i izvanproračunskih posebnim propisom osnovalo
je Ministarstvo financija kako bi na jednom mjestu bili dostupni svi korisnici proračuna
na razini države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te
izvanproračunskih korisnika na razini države i izvanproračunskih korisnika na razini
JLP(R)S te njihovih korisnika.
6
2.3. Obilježja izvanproračunskog korisnika
Izvanproračunski korisnici državnog proračuna i izvanproračunski korisnici proračuna
jedinica lokalne i područne ( regionalne) su: Izvanproračunski fondovi i Trgovačka društva .
Određenje izvanproračunskog korisnika:
Ø U kojima država i/ili JLPRS ima odlučujući utjecaj na upravljanje
Ø Kojima su jedan od izvora financiranja namjenski prihodi
Ø Koji su navedeni u registru korisnika proračuna ( »Narodne novine«, broj:
128/09).
Svaki izvanproračunski korisnik državnog proračuna ima zaseban proračun i zbog
toga se u mnogim zemljama prihodi i rashodi tih korisnika ne prikazuju u državnom
proračunu. U Hrvatskoj su, radi učinkovitijeg upravljanja novcem glavnih
izvanproračunskih korisnika (HZMO, HZZO i HZZ) njihovi prihodi i rashodi od
2007. uključeni u državni proračun. Dakle, najznačajnija karakteristika
izvanproračunskih korisnika jest da su oni zasebne pravne osobe koje iz svojih
proračuna, koji se još nazivaju i financijski planovi, financiraju određene javne
potrebe poput izgradnje cesta ili opskrbe vodom. Najčešći razlog njihova osnivanja je
želja da se osigura izvor financiranja za određenu namjenu kako se ne bi dogodilo da se
prilikom izglasavanja državnog proračuna, zbog pritisaka određenih interesnih skupina,
ne osigura dovoljno prihoda za tu svrhu ( Institut za javne financije; 2009.).
Izvanproračunski korisnici se financiraju iz namjenskih prihoda, ali i iz
proračunskih sredstava. Namjenski prihod podrazumijeva da je riječ o prihodu za koji
je unaprijed definirano u koje se svrhe smije utrošiti (primjerice prihodi od
doprinosa za zdravstveno osiguranje moraju se trošiti za zdravstvo).
7
Tablica 1. : Popis izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za 2014.
godinu
Izvor: Podaci iz Registra izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu
Iz tablice se može iščitati da u Hrvatskoj trenutno postoji 9 izvanproračunskih korisnika
međutim, status i broj izvanproračunskih korisnika se često mijenja što otežava praćenje
njihovih prihoda i rashoda.
2.4. Proračunska načela
Prema Hrvatskom Zakonu o proračunu, proračun se donosi i izvršava u skladu s
načelima jedinstva i točnosti proračuna, jedne godine, uravnoteženosti, obračunske
jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti
(Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, »Narodne novine« , broj:
136/12).
R
.
B
R
.
RKP NAZIV IZVANPRORAČUNSKOGA KORISNIKA ADRESA
IZVANPRORAČUNSKOGA KORISNIKA
POŠTAnSKI BR. I
NAZIV
GRADA/
OPĆINE
MATIČNI BROJ
OIB
1 2 3 4 5 6 7
1. 23911 HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE A.MIHANOVIĆA 3 10000
ZAGREB
01416626 843979
56623
2. 25843 HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE RADNIČKA CESTA 1
10000
ZAGREB
01369741 915472
93790
3. 26362 HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO
OSIGURANJE
MARGARETSKA 3 10000
ZAGREB
03580261 029582
72670
4. 38085 HRVATSKE VODE UL.GRADA
VUKOVARA 220
10000
ZAGREB
01209361 289213
83001
5. 38108 HRVATSKE CESTE d.o.o. VONČININA 3 10000
ZAGREB
01554972 555457
87885
6. 38093 FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST
KSAVER 208 10000
ZAGREB
01781286 858286
25994
7. 38132 AGENCIJA ZA OSIGURANJE ŠTEDNIH ULOGA I SANACIJU BANAKA
JURIŠIĆEVA 1, 2. KAT
10000
ZAGREB
01115367 948193
27944
8. 46591 AGENCIJA ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM
IVANA LUČIĆA br. 6 10000
ZAGREB
02731746 756661
30770
9. 48099 CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU IVANA LUČIĆA br. 6 10000
ZAGREB
04092422 380830
28711
8
Ø Jedinstva i točnosti- svi prihodi i primici, rashodi i izdaci iskazuju se po bruto
načelu.
Ø Jedne godine- proračunska godina razdoblje je od dvanaest mjeseci koje počinje
1.siječnja, a završava 31.prosinca kalendarske godine.
Ø Uravnoteženosti- ukupni prihodi i primici moraju biti jednaki ukupnim
rashodima i izdacima.
Ø Obračunske jedinice- svi se podaci kao i financijski izvještaji iskazuju u
kunama.
Ø Univerzalnosti- prihodi i primici služe za podmirivanje svih rashoda i izdataka.
Ø Specifikacije- prihodi moraju biti raspoređeni po ekonomskoj klasifikaciji i
iskazani prema izvorima, a rashodi prema proračunskim klasifikacijama te
uravnoteženi s prihodima.
Ø Dobrog financijskog upravljanja- naglasak na načelima ekonomičnosti,
učinkovitosti i djelotvornosti.
Ø Transparentnosti- dostupnost informacija javnosti i građanima kroz obveznu
javnu objavu proračuna i svih dokumenata vezanih uz njega u službenim
glasilima (»Narodne novine« )
Od izuzetne je važnosti poštivati načelo transparentnosti budući da ono predstavlja
pravo na dostupnost informacijama kojima raspolažu tijela javne vlasti i jedno je od
temeljnih ljudskih prava, a ujedno je i snažan mehanizam u borbi protiv korupcije.
Pravo na pristup informacijama zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske ( članak
38.): „ Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.
Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za
ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom
društvu, a propisuju se zakonom.“ Osnovni propis u Republici Hrvatskoj koji uređuje
ovo područje je Zakon o pravu na pristup informacijama ( »Narodne novine« ,
broj: 25/13).
Od svih navedenih načela, uz načelo transparentnosti koje je izuzetno važno, potrebno
je istaknuti i načelo uravnoteženosti koje kaže da ukupni prihodi moraju bit jednaki
9
ukupnim rashodima, međutim zbog često loših projekcija prihoda i rashoda na razini
državnog proračuna, ali i proračuna JLP(R)S ovo načelo često se ne poštuje te se mora
pristupit rebalansu proračuna.
2.5. Elementi sustava proračuna
Efikasno funkcioniranje sustava proračuna moguće je jedino ako su svi elementi
povezani tako da tvore kompaktnu cjelinu u okviru toga od 1. siječnja 2011. na snazi je
i Zakon o fiskalnoj odgovornosti ( »Narodne novine« , broj: 139/10) koji je Hrvatski
sabor donio na sjednici 23. studenoga 2010. Ovim je Zakonom uvedena obveza davanja
Izjave o fiskalnoj odgovornosti kao godišnje izjave za čelnika proračunskog i
izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i proračuna JLP(R)S i čelnika
JLP(R)S.
Čelnik Izjavom potvrđuje da će zakonito, namjensko i svrhovito koristiti sredstava, te
da će omogućiti učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog
upravljanja i kontrola u okviru proračunom, odnosno financijskim planom utvrđenih
sredstava.
Osnovni elementi koji čine sadržaj i strukturu sustava proračuna su:
v Prihodi i primici proračuna,
v Rashodi i izdaci proračuna,
v Riznica.
Svaki od navedenih elemenata može se promatrati i kao zaseban podsustav čiji elementi
se obrazlažu u nastavku.
2.5.1. Proračunski prihodi
10
„ Proračunski prihodi su input sustava proračuna i predstavljaju financijski potencijal za
financiranje javne potrošnje.“ ( Vašiček, 2010.) Za podmirenje javne potrošnje potrebno
je prikupiti što veća sredstva odnosno što više proračunskih prihoda.
Proračunski prihodi mogu se povećati na različite načine:
· Dizanjem visine postojećih ili uvođenjem novih poreza.
Aktualna zakonodavna vlast države zadužena je za donošenje takvih odluka tako bi se u
Republici Hrvatskoj početkom iduće godine uvelo oporezivanje kamata na štednju po
stopi od 12 posto, uz izuzetak od oporezivanja ostvarenih kamata na stambenu štednju,
a s početkom 2016. godine planira se uvođenje poreza na nekretnine, predviđa Vlada
kroz Nacionalni plan reformi i Plan konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017. U
idućoj godini od oporezivanja kamata na štednju očekuje se proračunski prihodi od 300
milijuna kuna. Vlada od poreza na nekretnine očekuje godišnji efekt za proračun od oko
1,5 milijardi kuna.
· Promjenom obveznih doprinosa za osiguranja ( mirovinsko, zdravstveno, za
zapošljavanje)
· Provođenjem aktivne ekonomske politike koja će rezultirati povoljnom
investicijskom klimom, otvaranjem novih radnih mjesta, jačanjem kupovne
moći te većim uplatama u državni proračun.
Navedeni su samo neki od načina na koji se mogu povećati proračunskih prihodi.
Tablica 2. : Prihodi proračuna po vrstama
1) Prihodi poslovanja
a) Porezi (porez na dohodak, prirez, porez na promet nekretnina, porez na potrošnju, porez na
tvrtku, porez na kuće za odmor, porez na korištenje javnih površina),
b) Prihodi po posebnim propisima i naknade (komunalni prihodi, upravne pristojbe, boravišna
pristojba, naknade za ceste...),
c) Prihodi od imovine (zakup, koncesije, spomenička renta, donacije, kamate, pravo građenja...)
11
d) Prihodi od prodaje proizvoda i usluga i donacija(donacije, zaračunavanje troškova i sl.)
e) Pomoći (državni proračun=sredstva za decentralizirane funkcije, županijske funkcije,
sredstva EU i drugih međunarodnih organizacija)
f) Kazne, upravne mjere i ostalo (kazne komunalnog redarstva, troškovi upravnih postupaka...)
2) Prihodi od prodaje nefinancijske imovine
a) Sredstva od prodaje nekretnina i pokretnina
3) Primici od financijske imovine i zaduženja
a) Kreditna sredstva
4) Raspoloživa sredstva prethodnih razdoblja
a) višak ili manjak iz prethodne godine
Utvrđuje se nakon završetka proračunske godine
Prenosi se u iduću godinu
Izvor: Izradila studentica prema Vodiču za građane proračuna
Iako se iz tablice može vidjeti da se proračunskih prihodi ostvaruju iz različitih izvora i
na različite načine prihodi od poslovanja čine 99% ukupnih prihoda državnog proračuna
( Institut za javne financije, 2009.).
2.5.2. Proračunski rashodi
Za razliku od državnih prihoda, državne ( proračunske ) rashode nije uvijek jednostavno
i lako utvrditi, za to ih je potrebno klasificirati na različite načine.
Državne jedinice stvaraju tri vrste rashoda: ( Vašiček, 2011.) :
§ za besplatno pružanje usluga zajednici, npr. javna administracija, obrana,
provođenje zakona, javno zdravstvo, odnosno izdaci za usluge koje zbog
nedostatka tržišta moraju biti organizirane i financirane od strane države;
12
§ za besplatno (ili skoro besplatno) pružanje dobara ili usluga u svrhu provođenja
socijalne politike;
§ transfere drugim jedinicama u cilju preraspodjele dohotka ili blagostanja.
Tablica 3. : Rashodi proračuna po ekonomskoj klasifikaciji
1) Rashodi poslovanja
a) Rashodi za zaposlene ( plaće djelatnika Grada i Ustanova, naknade, doprinosi na plaće ),
b) Materijalni rashodi ( naknade troškova zaposlenicima, uredski materijal, energija, telefon,
pošta, intelektualne usluge, reprezentacija, naknade vijećnicima, održavanje komunalne
infrastrukture...),
c) Financijski rashodi ( kamate na kredite, bankarske usluge )
d) Subvencije ( subvencije za poslovanje gradskih poduzeća, subvencije u programima poticaja i
sl. )
e) Pomoći ( tekuće i kapitalne pomoći )
f) Naknade građanima i kućanstvima ( troškovi koji se odnose na isplate u okviru Programa
socijalne i zdravstvene zaštite )
g) Ostali rashodi
Ø donacije (naknade za rad udruga u kulturi,sportu,socijali, financ.političkih stranaka i sl),
Ø kapitalne pomoći ( financiranje investicija koje vode gradska poduzeća ),
Ø naknade šteta po sudskim sporovima
2) Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
a) Kupnja zemljišta
b) Kupnja ili gradnja građevinskih objekata (poslovni objekti, komunalni objekti)
c) Kupnja prijevoznih sredstava, knjiga i umjetničkih djela, uredske oprema i namještaja
d) Prostorni planovi
3) Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova
13
a) Otplatne rate kredita
Izvor: Izradila studentica prema Vodiču za građane proračuna
2.5.3. Državna riznica
Vlada i Ministarstvo financija od 1997. Godine izgrađuju Državni financijski
informacijski sustav ( sustav Državne riznice) koji je trebao osigurati sve uplate i isplate
s jedinstvenog računa Riznice otvorenog u HNB-u te informatički povezati ministarstva
kao podružnice riznice i njihove glavne knjige sa središnjom državnom riznicom u
Ministarstvu financija. ( Bajo, 2006., str.97). U literaturi postoje različite definicije
državne riznice, jedna od njih je sljedeća: „Državna riznica je složeni sustav
proračunskog i financijskog upravljanja javnim novcem čija je svrha racionalnije
trošenje javnog novca, smanjivanje potrebe zaduživanja države te povećanje likvidnosti
gospodarstva“ (Ott i suradnici, 2009).
2.6. Osnovna struktura proračuna
Proračun se sastoji od:
1. Općeg dijela
2. Posebnog dijela, a na razini jedinica lokalne i područne ( regionalne )
samouprave i od
3. Plana razvojnih programa ( »Narodne novine«, broj 87/08 i 136/12).
Opći dio proračuna čini: račun prihoda i rashoda u kojem se iskazuju prihodi po
vrstama iskazanim po pozicijama, klasama, skupinama, podskupinama i odjeljcima i
rashodi po vrstama iskazani po klasama, skupinama i odjeljcima. Račun financiranja u
kojem se iskazuju svi primici od financijske imovine iskazani po klasama, skupinama,
podskupinama i odjeljcima i izdaci za financijsku imovinu iskazani po klasama,
14
skupinama i odjeljcima. Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina (višak prihoda i
rezerviranja)
Posebni dio proračuna sadrži raspored svih rashoda i izdataka proračuna po
organizacijskoj klasifikaciji – razdjeli, glave i proračunski korisnici; po programskoj
klasifikaciji koja definira glavne programe, aktivnosti te tekuće i kapitalne projekte; po
ekonomskoj klasifikaciji prema računskom planu za proračunsko računovodstvo,
rashode po funkcijskoj klasifikaciji, te prihode i primitke, rashode i izdatke po izvorima
financiranja.
Plan razvojnih programa obuhvaća programe koji doprinose razvoju lokalne jedinice ili
održavanju imovine, imaju karakter dugoročnog ulaganja, izvedivi su po predviđenoj
dinamici, a obično su utvrđeni u srednjoročnom planu razvoja lokalne jedinice. Pri
njihovoj izradbi lokalne jedinice najprije planiraju sredstva za već započete programe, a
preostala sredstva u sljedećim godinama mogu planirati za nove, prioritetne razvojne
programe. Plan razvojnih programa temelji se na planovima proračunskih korisnika
utvrđenima u srednjoročnom planu razvitka lokalne jedinice. Treba napomenuti da plan
razvojnih programa proračunskog korisnika treba biti usklađen s prijedlogom njegova
financijskog plana ( Bajo i Alibegović, 2008.)
2.7. Proračunske klasifikacije
Godine 1986. Međunarodni monetarni fond ( MMF) kao standard evidencije
financijskih transakcija javnog sektora propisao je metodologiju po tzv. Statistici
državnih financija ( engl. Government Financial Statistics – GFS, 1986.) Pritom je
ustvrdio posebnu ekonomsku i funkcijsku klasifikaciju proračunskih rashoda. Bit
propisane metodologije jest evidencija proračunskih transakcija prema jedinstvenoj
klasifikaciji koja se temelji na numeričkim oznakama. Numeričke oznake omogućuju
evidentiranje planiranih javnih prihoda i izdataka te praćenje izvršenja planova i
financijsko izvješćivanje istom metodologijom. ( Bajo i Alibegović, 2008.)
15
Proračunski rashodi prema Pravilniku o proračunskim klasifikacijama mogu biti
klasificirani organizacijski, ekonomski, funkcijski, lokacijski i programski.
Organizacijska klasifikacija prikaz je rashoda i izdataka prema strukturi ustroja države,
razrađena na razdjele i glave. Status razdjela i glave dodjeljuje Ministarstvo financija
odnosno upravno tijelo za financije jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave. To je svojevrstan prikaz organizacije u kojima se proračunska sredstva
koriste, primjerice: Ministarstvo turizma, Ministarstvo kulture, Ministarstvo financija,
Ministarstvo zdravlja, itd.
Ekonomska klasifikacija sadrži prihodi i primitke po prirodnim vrstama te rashode i
izdatke prema ekonomskoj namjeni za koju služe.
Funkcijska klasifikacija skup je poslova, funkcija i programa države organiziranih
prema namjeni za koju služe. Proračunski rashodi po ovoj klasifikaciji mogu biti
usmjereni na sljedeće aktivnosti: opće javne usluge, obrana, javni red i sigurnost ,
ekonomski poslovi , zaštita okoliša , usluge unapređenja stanovanja i zajednice,
zdravstvo, rekreacija, kultura i religija, Obrazovanje ili na Socijalnu zaštitu.
Lokacijska je klasifikacija prikaz rashoda i izdataka prema teritorijalnom ustroju
Republike Hrvatske, te Programska klasifikacija koju je 2003.godine uvelo
Ministarstvo financija, a predstavlja prikaz programa i njihovih sastavnih dijelova.
Glavni program skup je programa koji pridonosi ostvarenju ciljeva izvršnog tijela
utvrđenih njegovom odlukom. Program je skup neovisnih, usko povezanih aktivnosti i
projekata usmjerenih ispunjenju zajedničkoga cilja. Aktivnost je dio programa u kojem
su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom (trajnog je
karaktera). Projekt je sastavni dio programa u kojem su planirani rashodi izdaci za
ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom, a koji se planira jednokratno za tekuće ili
kapitalne rashode. Omogućuje usklađivanje proračunskih rashoda s utvrđenim ciljevima
16
i rezultatima aktivnosti lokalnih jedinica i države, a ne jednostavno s pojedinim
pozicijama proračuna kao što je to slučaj u organizacijskoj klasifikaciji.
2.8. Proračunski ciklus
Proračunski ciklus može se definirati kao sustav glavnih pravila kako formalnih tako i
neformalnih koja omogućuju izvršnoj vlasti donošenje odluka što vode pripremi
proračuna, njegovu predlaganju i prihvaćanju u Saboru te, konačno, provedbu
proračuna. U procesu pripreme i donošenja državnog proračuna najvažniji su sudionici:
Sabor (kao zakonodavna vlast), Vlada (kao izvršna vlast), Ministarstvo financija i ostali
korisnici državnog proračuna, te narod (Institut za javne financije; 2003.).
Slika 1. : Proračunski ciklus
Izvor: Izradila studentica
1.Planiranje i priprema proračuna
2. Usvajanje proračuna
3. Izvršenje proračuna
4. Proračunski nadzor, unutarnja i
vanjska revizija
17
Prva faza proračunskog ciklusa ili procesa započinje planiranjem i pripremom
prijedloga proračuna , izrađuju se i usvajaju strategije Vladinih programa, programi
mogu biti različiti smanjenje nezaposlenosti mladih, stabilnost cijena, utvrdit visinu
budžetskog deficita i način njegova pokrivanja, privlačenje stranih investicija itd. Zatim
donose se smjernice ekonomske i fiskalne politike za iduće godine, te upute za izradu
prijedloga državnog proračuna i financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih
korisnika. Planiraju se prihodi i rashodi, te obrazlažu prijedlozi financijskih planova
proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Ta faza traje oko osam mjeseci, od ožujka
do studenog.
Druga faza usvajanje proračuna uključuje predlaganje, raspravu i u konačnici
prihvaćanje proračuna , odvija se u Saboru u studenom i prosincu, dakle mjesec i
pol do dva mjeseca, izuzev u slučaju kada se donosi odluka o privremenom
financiranju, kao što je to bio slučaj za 2008. godinu.
U Trećoj fazi dolazi do izvršenja proračuna prikupljaju se planirani prihodi i troše za
planirane namjene odnosno rashode. Ta faza traje točno godinu dana, od 1. siječnja do
31. Prosinca ( Institut za javne financije; 2009.)
U svim fazama proračunskog procesa provodi se nadzor i revizija trošenja proračunskih
sredstava kako bi se nadzirala zakonitost, svrhovitost i pravodobnost korištenja
proračunskih sredstava.
18
3. RAČUNOVODSTVO U SUSTAVU PRORAČUNA
U ovom poglavlju će se teorijski obraditi računovodstvo proračuna, značenje
računovodstvenih koncepata i zaključno usporedba dva najznačajnija računovodstvena
koncepta.
3.1. Računovodstvo proračuna
Temeljne odrednice proračunskog računovodstva uređene su Zakonom o proračunu
(»Narodne novine«, broj: 87/08 i 136/12) koji člankom 3 točkom 51 proračunsko
računovodstvo definira kao računovodstveni sustav koji se odnosi na knjigovodstveno
praćenje, analiziranje i izvještavanje o poslovnim događajima proračuna te proračunskih
i izvanproračunskih korisnika.
Nadalje proračunskim računovodstvom uređuju se poslovne knjige, knjigovodstvene
isprave i obrada podataka, sadržaj računa računskog plana, priznavanje prihoda i
primitaka te rashoda i izdataka, procjenjivanje bilančnih pozicija, revalorizacija,
financijsko izvještavanje i druga područja u svezi s proračunskim računovodstvom.
Temelji se na općeprihvaćenim računovodstvenim načelima: točnosti, istinitosti,
pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja, te na međunarodnim
računovodstvenim standardima za javni sektor. Također proračunsko računovodstvo
vodi se po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu računa iz računskog plana.
Obveznici vođenja proračunskog računovodstva i sastavljanja financijskih izvještaja
jesu proračunski korisnici i izvanproračunski korisnici koji su u drugom poglavlju ovog
diplomskog rada objašnjeni.
19
3.2. Računovodstveni koncepti
Računovodstvenim konceptom u duhu našeg stručnog jezika možemo smatrati ukupnost
općeprihvaćenih računovodstvenih pretpostavki i izbora trenutka priznavanja
transakcija ili događaja u financijskim izvještajima za određeno razdoblje. Budući da
„računovodstveni koncept upućuje na to kada je transakcija ili poslovni događaj priznat
u financijskim izvještajima – kada je uslijedio novčani tok ili kada je nastao poslovni
događaj“ na osnovu njega znamo što je mjereno ili prikazano u financijskim
izvještajima određenog razdoblja –ukupni ekonomski resursi, ukupni financijski resursi,
samo tekući financijski resursi ili novčani tok i ravnotežni saldo (Vašiček, 2010./2011.,
str.54)
Dva su glavna računovodstvena koncepta, i to (Vašiček, 2010./2011., str.54):
1. Novčani koncept, i
2. Koncept nastanka događaja ( obračunski koncept).
Različitim varijacijama i modifikacijama glavnih koncepata dobivaju se brojni drugi
izvedeni računovodstveni koncepti poznati pod zajedničkim nazivima (Vašiček,
2010./2011., str.55) :
- Modificirani (prilagođeni) koncept nastanka događaja, i
- Modificirani (prilagođeni) novčani koncept.
3.2.1. Novčani računovodstveni koncept
Novčani računovodstveni koncept podrazumijeva priznavanje transakcija i drugih
poslovnih događaja u trenutku kad je novac ili novčani ekvivalent primljen (naplaćen)
ili izdan (isplaćen). Ovaj računovodstveni koncept još uvijek je vrlo rasprostranjen u
nacionalnim sustavima državnog računovodstva, a naročito proračunskog
računovodstva, diljem svijeta. Primarni razlog za to je činjenica da je ovakav pristup
računovodstvu koristan za praćenje ostvarene potrošnje financijskih resursa u odnosu na
planiranu što je polazište za određivanje budućih zahtijeva i za utvrđivanje odgovornosti
20
financijskog menadžmenta u raspolaganju financijskim resursima (Vašiček,
2010./2011., str.55).
Prilagođeni novčani koncept čine različite varijacije osnovnog novčanog koncepta.
Najčešći oblik prilagodbe sastoji se u „produživanju“ fiskalne godine, odnosno
uvažavanju novčanih primitaka i izdataka u određenom razdoblju nakon isteka godine
za koju se izvještaji sastavljaju. „Prilagođeni novčani koncept mjeri novac i novčane
obveze na način da se transakcije i poslovni događaji koji su nastali krajem godine
priznaju u toj godini ako se očekuje da će rezultirati novčanim primicima i/ili izdacima
unutar određenog razdoblja poslije kraja godine.“ (Vašiček, 2010./2011., str.61)
3.2.2. Računovodstveni koncept nastanka događaja
Računovodstveni koncept nastanka događaja podrazumijeva priznavanje poslovnih
događaja i transakcija u trenutku kada su se one stvarno i dogodile. Ovaj je
računovodstveni koncept sveobuhvatan u pogledu priznavanja i prezentiranja stanja i
promjena ukupnih resursa, dugova i izvora vlasništva izvještajne jedinice (Vašiček,
2010./2011., str.64).
Prema prilagođenom koncept nastanka događaja prihodi se priznaju na temelju priljeva
novčanih sredstava, a rashodi na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) u
izvještajnom razdoblju, neovisno o tome je li obavljeno plaćanje. Nastale obveze
evidentiraju se kao rashod te se obračunski koncept primjenjuje samo na strani rashoda (
tzv. Modificirano obračunsko načelo). Prihodi se i dalje vode po gotovinskom načelu
odnosno evidentiraju se u trenutku naplate ( Bajo i Alibegović, 2008., str. 221).
21
4. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE U SUSTAVU
PRORAČUNA
Osnovni izvor računovodstvenih informacija u sustavu proračuna su financijski
izvještaji koji se izrađuju u skladu s računovodstvenim pravilima i standardima za javni
sektor. Financijsko izvještavanje u javnom sektoru je ključni element odgovornosti
tijela javnog sektora ( Antunović i suradnici, 1996., str.89).
4.1. Ciljevi i korisnici financijskog izvještavanja
Financijski izvještaji su strukturirani prikaz financijskog položaja, uspješnosti i
promjena financijskog položaja proračunskog korisnika. Osnovni ciljevi financijskih
izvještaja su pružiti informacije širokom krugu korisnika koji će ih koristiti u donošenju
odluka i procjena tijekom raspodjele povjerenih proračunskih sredstava (IFAC-IPSASB
(2012) IPSAS 1 – Presentation of financial statements, http://www.ifac.org 26.06.2014.)
U okviru MSFI (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja) navode se
kvalitativna obilježja financijskih izvještaja: razumljivost, važnost, značajnost,
pouzdanost, neutralnost, opreznost, potpunost i usporedivost.
Međunarodna federacija računovođa (IFAC) osnovala je Odbor za međunarodne
računovodstvene standarde u javnom sektoru (IPSASB) koji razvija računovodstvene
standarde za javni sektor (IPSAS-e).
Prema IFAC-IPSASB posebno se ističu specifične namjene kojima moraju udovoljiti
financijski izvještaji državnih jedinica:
• prezentiranje informacije o izvorima, alokaciji i upotrebi financijskih resursa;
22
• prezentiranje informacija o tome kako jedinica financira svoje aktivnosti i udovoljava
novčanim zahtjevima;
• prezentiranje informacija korisnih u procjeni sposobnosti jedinice za financiranje
njenih aktivnosti i udovoljavanje njezinim obvezama (redovitim i izvanrednim);
• prezentiranje informacije o financijskim uvjetima i promjenama u njima;
• prezentiranje zbirnih informacija korisnih u procjeni mogućnosti (izvršenja) jedinice
u području troškova usluga, efikasnosti i izvršenja (Vašiček, D., 2009., str.409)
Dva su moguća pristupa u oblikovanju i sadržaju financijskih izvještaja, jedan od njih je
zakonom propisan ili standardizirani oblik karakterističan za eksterne financijske
izvještaje, te drugi neformalni, neobvezani oblik koji je svojstven internim financijskim
izvještajima.
Korisnici financijskih izvještaja javnog sektora razlikuju se od korisnika financijskih
izvještaja poduzetnika, međutim i u javnom sektoru najčešće ja prisutna podjela u dvije
skupine:
1. interni (unutarnji) korisnici i
2. eksterni (vanjski) korisnici.
Korisnici se služe financijskim izvještajima kako bi zadovoljili svoje različite potrebe za
informacijama. (Belak, 2006., str. 45.)
Prema stavovima Međunarodne federacije računovođa (IFAC) korisnici
računovodstveni informacija su : Zakonodavna i druga tijela državne uprave; Javnost;
Ulagači i kreditori; Agencije za procjenu boniteta i drugi procjenitelji na financijskom
tržištu; Druge države, međunarodne agencije i drugi opskrbljivači resursima; Ekonomski
i financijski analitičari; „Viši“ javni menadžment ( Vašiček, 2010./2011., str. 41)
23
4.2. Temeljni financijski izvještaji
Prema Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu
propisuje se oblik i sadržaj financijskih izvještaja, razdoblja za koja se sastavljaju te
obveza i rokovi njihova podnošenja.
Slika 2. : Temeljni financijski izvještaji
Izvor: Izradila studentica
4.2.1. Bilanca
Bilanca prikazuje informacije o stanju imovine i obveza na početku i na kraju
izvještajnog razdoblja te je pokazatelj o promjenama neto vrijednosti kao pokazatelj
očuvanja „kapitala“ i to:
§ neto vrijednosti financijske imovine ( financijska imovina umanjena za obveze ),
Temeljni financijski izvještaji
ki
Bilanca
ki
Izvješće o prihodima i primitcia,
rashodima i izdatcima
Izvješće o novčanom toku
ki Iz
Izvješće o promjeni veličine i obujma
imovine
ki Izki Iz
Računovodstvene politike i bilješke uz
financijske izvještaje
24
§ neto vrijednosti ukupne imovine ( ukupna imovina umanjena za obveze ) .
4.2.2. Izvješće o prihodima i primitcima, rashodima i izdatcima
Osigurava informacije o prihodima i rashodima koje se temelje na modificiranom
obračunskom načelu. To znači da se u izvješću na strani prihoda i primitaka evidentira
naplata u gotovini, a na strani rashoda obračunane ( nastale) obveze za podmirenje
rashoda. ( Bajo i Alibegović, 2008.)
Prihodi su, prema metodologiji GFS-a 2001, povećanje neto vrijednosti prouzročeno
transakcijom. U smislu Zakona o proračunu oni predstavljaju dio kategorije
proračunskih prihoda. Prihodi ne uključuju kapitalne prihode od prodaje nefinancijske
imovine ni prihode od prodaje dijela financijske imovine (dionica i ostalih udjela), što je
u ranijem korištenju metodologije GFS-a 1986 bio slučaj. Rashodi su prema
metodologiji GFS-a 2001 smanjenje neto vrijednosti prouzročeno transakcijom. U
smislu Zakona o proračunu predstavljaju dio kategorije proračunskih rashoda. Za
razliku od kategorije rashoda prema metodologiji GFS-a 1986, rashodi ne uključuju
kapitalne izdatke za nabavu nefinancijske imovine niti im se pridodaju posudbe
umanjene za otplate. (http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/13-bind.pdf
28.04.2014.)
4.2.3. Izvješće o novčanom toku
Informacije o novčanim tokovima su važne za upravljanje likvidnošću i praćenje
proračunskih
ograničenja. U ovom izvještaju se prikazuje struktura i ukupan iznos novčanih priljeva i
odljeva u izvještajnom razdoblju. Posebno se promatraju novčani tokovi tekućeg
poslovanja, novčani tokovi iz transakcija na nefinancijskoj imovini te transakcija na
financijskoj imovini i obvezama. Ukupna neto promjena novčanog salda rezultat je neto
promjena novčanog salda ostvarenog iz tri navedene aktivnosti. Ovaj izvještaj obavezno
sastavljaju samo jedinice
25
lokalne područne (regionalne) samouprave, dok to proračunski korisnici nisu dužni
činiti za potrebe eksternog izvještavanja. ( Vašiček i suradnici, 2007.)
4.2.4. Izvješće o promjeni veličine i obujma imovine
Izvješće o promjeni veličine i obujma imovine, Ministarstvo financija uvodi kao
dopunu informacijama iz bilance, a ono podrazumijeva razradu povećanja ili smanjenja
vrijednosti imovine i obveza tijekom godine. U izvješću se iskazuju svi utjecaji na neto
vrijednost koji nisu rezultat prihoda i rashoda, a klasificiraju se kao promjene u
vrijednosti ili promjene u obujmu imovine i obveza. ( Bajo i Alibegović, 2008.)
4.2.5. Računovodstvene politike i bilješke uz financijske izvještaje
Računovodstvene politike su posebna načela, osnove, odgovori, pravila i praksa koje
primjenjuje subjekt pri sastavljanju i prezentiranju financijskih izvještaja.
4.3. Izvještaji o izvršenju proračuna
Sadržaj i donošenje godišnjeg i polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna donosi se
sukladno člancima 108-112 Zakona o proračunu („Narodne novine“, broj: 86/08 i
136/12) i Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna
(„Narodne novine“, broj: 24/13) koji je stupio na snagu 7. ožujka 2013.godine.
- opći dio proračuna koji čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja na
razini odjeljka ekonomske klasifikacije,
- posebni dio proračuna po organizacijskoj i programskoj klasifikaciji te razini
odjeljka ekonomske klasifikacije,
- izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala,
- izvještaj o korištenju proračunske zalihe,
- izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima,
- obrazloženje makroekonomskih pokazatelja,
- obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka, te
26
- deficit općeg proračuna.
27
5. ANALIZA PRORAČUNA OPĆINE VRSAR
Općina Vrsar osnovana je Zakonom o području županija, gradova i općina donesenim
1992., koji je stupio na snagu 1993. godine. Faktički Općina Vrsar samostalno djeluje
od početka 1994. godine; riječ je o prvoj godini kada je izglasala vlastiti proračun i
njime počela egzistirati. Bila su to teška ratna vremena kada je općinski proračun bio
višestruko manji negoli je danas (2013. godine), ali ipak su u ovom razdoblju i opisanim
okolnostima postavljeni čvrsti temelji za sve ono što je kasnije napravljeno i što u
suvremenosti baštinimo od općinskih početaka. (Grgeta i suradnici, 2013., str.568)
5.1. Povijesni razvoj i organizacija Općine Vrsar
Naziv Vrsar (tal. Orsera) vrlo je star. U srednjovjekovnim, latinskim dokumentima, ime
tog gradića nalazimo u raznim varijantama: Ursaria, Ursarium, Vrsarium, Orsaria...
Imenom Ursaria označavala se čak i obala između Funtane i Lima. U korijenu naziva
Ursaria sačuvala se (tako misle lingvisti) staromediteranska riječ "ur" (izvor). Drevni
mediteranski pomorci su, ploveći uz zapadnu obalu Istre, uzimali pitku vodu s izvora na
obali između Funtane i Vrsara, te je tako nastao naziv Ursaria. Pod tim imenom Vrsar je
bio poznat u rimsko i bizantsko doba. U ranom srednjem vijeku Slaveni (Hrvati) su
antički naziv prilagodili svom izgovoru. U hrvatskom nazivu "u" je zamijenjeno s "v" a
nastavak "ia" se vremenom izgubio. Tako je nastao hrvatski naziv Vrsar.
Budući da Općina „živi“ još od prethistorijskih vremena u nastavku je opisana samo
kratka povijest Vrsara od 19. stoljeća do danas.
U 19. st. Vrsar predstavlja malu seosku općinu u sastavu kotara Poreč. Tijekom 19. st.
Vrsar se stao širiti izvan starih gradskih zidina: u zaljevu se gradi pristanište. Na
padinama brežuljka između starog Vrsara i mora grade se nove kuće. Početkom 20.
stoljeća gradi se i nova škola (1900. god.). Nacionalni sukobi između Hrvata i Talijana
u drugoj polovini 19. st. nisu u Vrsaru dolazili do izražaja. Prvi svjetski rat izmijenio je
političke prilike u Istri. U doba raspada Austro-ugarske monarhije talijanska vojska je
okupirala Istru i ona dolazi u sastav Italije (1918. - 1943. god.).
28
Nakon prvog svjetskog rata talijanski imperijalisti iskoristili su slabosti novoosnovane
države Jugoslavije i ugovorom u Rapallu (1920. g.) osigurali legalno pravo na Istru. U
doba talijanske okupacije položaj Hrvata i Slovenaca u Istri bio je neobično težak.
Stanje se naročito pogoršalo po dolasku fašista na vlast na čelu sa B. Mussolinijem
(1922.). Uporaba hrvatskog i slovenskog jezika bila je strogo zabranjena. U planu je
bilo nasilno iseljavanje stanovništva u talijanske kolonije u Africi. I drugi svjetski rat
uvjetovao je radikalne političke promjene na istarskom poluotoku.
U travnju 1941. god. Hitler i Mussolini okupirali su Jugoslaviju. Hrvati Istre digli su se
na ustanak protiv talijanskih fašista i za priključenje Istre Hrvatskoj. Kapitulacijom
Italije (8.IX.1943.) u Istri dolazi do općenarodnog ustanka. U listopadu 1943. god. Istru
su okupirali Nijemci. Tijekom 1944. god. i u okolici Vrsara vode se borbe između
partizana i Nijemaca ( službene stranice Općine Vrsar).
Danas 2014. godine Općina Vrsar predstavlja prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu,
koja je povezana zajedničkim interesima stanovništva. Općina Vrsar je jedinica lokalne
samouprave na području utvrđenom Zakonom o područjima županija, gradova i općina
u Republici Hrvatskoj. U sastavu Općine Vrsar su slijedeća naselja: Vrsar, Begi, Bralići,
Delići, Flengi, Gradina, Kloštar, Kontešići i Marasi. Granice Općine Vrsar su granice
katastarskih općina Vrsar, Lim i Gradina.
Općina Vrsar ima grb, zastavu i svečanu zastavu. Grb Općine Vrsar povijesni je grb
Vrsara. Opis grba: u ovalnom štitu, u plavom polju, na zelenom brijegu, u sredini stablo
- prirodno, smeđeg debla i grana, zelene krošnje i deset (10) crvenih plodova, u pratnji
dva medvjeda smeđe dlake, crveno naoružana, prednjim šapama oslonjena na deblo.
Zastava Općine Vrsar je jednobojna, plave boje, omjera dužine i širine 2:1, sa grbom
Općine Vrsar u sredini zastave, na sjecištu dijagonala, a grb je obrubljen zlatno-žutim
rubom. Općina Vrsar ima i svečanu zastavu (gonfalon) dimenzija 80x160 cm, koja je
jednobojna, plave boje, na rubovima obrubljena zlatnom trakom a na dnu repa zlatnim
resicama. U sredini gonfalona nalazi se grb Općine Vrsar a iznad grba zlatnim slovima
ispisan dvojezični natpis "OPĆINA VRSAR - COMUNE DI ORSERA". Ispod grba u
29
repu gonfalona nalaze se ukrasni ornamenti, grančice masline i vinove loze zlatno
obojani. ( Službene novine Općine Vrsar, broj: 6/2009 )
Slika 3. : Grb, zastava i svečana zastava.
Izvor: Broj: 6/2009 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 161
Tijela Općine su Općinsko vijeće i Općinski načelnik. Općinsko vijeće je predstavničko
tijelo građana Općine i tijelo lokalne samouprave koje donosi odluke i akte u okviru
djelokruga Općine, te obavlja poslove u skladu s Ustavom, Europskom poveljom o
lokalnoj samoupravi, zakonom i Statutom Općine Vrsar.
30
Trenutno Općinsko vijeće je sljedeće:
PREDSJEDNIK:
§ Franko Matukina (IDS)
POTPREDSJEDNICI:
§ Celeste Gerometta (IDS)
§ Roberta Klaić (IDS)
ČLANOVI:
§ Marina Deak (IDS)
§ Ivana Halambek (IDS)
§ Ivan Radetić (IDS)
§ Đaković Antonio (IDS)
§ Marijan Vasić (SDP)
§ Branko Antulov Fantulin (SDP)
§ Mihael Šegon (SDP)
OPĆINSKI NAČELNIK
Ø Franko Štifanić (IDS)
ZAMJENIK OPĆINSKOG NAČELNIKA
Ø Zoran Kalčić (IDS)
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine, kao i poslova državne
uprave prenijetih na Općinu, ustrojava se Jedinstveni upravni odjel. Jedinstveni upravni
odjel samostalan je u okviru svog djelokruga, a za zakonito, stručno, efikasno i
pravovremeno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovoran je Načelniku.
31
Zadaća: Obavljanje stručnih, pravnih, administrativnih, savjetodavnih i protokolarnih
poslova vezanih uz rad Općinskog vijeća i Općinskog načelnika, te unapređenje mjesne
samouprave; Obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga Općine, a naročito iz
oblasti: opće uprave (opći, kadrovski i upravni poslovi), rješavanje zahtjeva građana,
osiguranje tehničkih uvjeta za rad, poslovi prijemne kancelarije, arhiviranja
dokumentacije i otpreme pošte, nabava roba i usluga). Vođenje financijskog i
materijalnog poslovanja Općine (izrada i izvršavanje proračuna i godišnjeg obračuna
proračuna, razrez i naplata općinskih prihoda, obavljanje računovodstvenih poslova,
vođenje knjigovodstvenih evidencija). Vođenje komunalnog gospodarstva (izrada
programa održavanja i izgradnje komunalne infrastrukture, upravni postupci u oblasti
komunalnog gospodarstva, provedba komunalnog reda, osiguranje obavljanja
komunalnih djelatnosti), prostornog uređenja i zaštite okoliša (izrada izvješća o stanju u
prostoru i programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, poslovi na donašanju
prostorno planske dokumentacije). Vođenje Imovinsko-pravnih odnosa vezanih za
gospodarenje nekretninama u vlasništvu Općine (kupoprodaja nekretnina, zakup
zemljišta, uspostavljanje služnosti, najam stanova, zakup poslovnih prostora).
Društvenih djelatnosti (predškolskog odgoja i naobrazbe, obrazovanja, kulture, sporta i
tehničke kulture, socijalne skrbi, zdravstva i civilnog društva), te protupožarne i civilne
zaštite.
JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL
§ Načelnik: Franko Štifanić
§ Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela: Slobodan Vugrinec
§ Viši savjetnik za investicijske projekte, javnu nabavu i pravne poslove: Sandi
Čuka
§ Viši pravni savjetnik: Dragana Zavada
§ Administrativni tajnik: Saša Halambek
§ Poslovni tajnik: Loredana Družeta-Brajković
URED OPĆINSKOG VIJEĆA I OPĆINSKOG NAČELNIKA
§ Tajnik Općinskog vijeća i Općinskog načelnika: Boris Šverko
32
ODSJEK ZA FINANCIJE, PRORAČUN I RAČUNOVODSTVO
§ Voditelj odsjeka za financije, proračun i računovodstvo: Ines Šepić
§ Pomoćnik voditelja odsjeka za financije, proračun i računovodstvo: Katerina
Krišto
§ Računovodstveni referent: Emilija Velenik
§ Računovodstveni referent: Dorijana Matulić
ODSJEK ZA KOMUNALNI SUSTAV
§ Voditelj odsjeka za komunalni sustav: Nirvana Posavčević
§ Komunalni savjetnik: Anton Prekalj
§ Komunalni redari: Stojan Malić i Mladen Pisak
§ Čistačica: Dragana Radić
ODSJEK ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU
OKOLIŠA
§ Voditelj odsjeka za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša: Vlasta
Gortan ( http://www.vrsar.hr/, Službene stranice Općine Vrsar 29.04.2014.)
5.2. Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Vrsar za 2012. Godinu
Proračun Općine Vrsar za 2012. godinu donijet je na sjednici Općinskog vijeća 22.
prosinca 2011. godine u visini od 28.482.000,00 kuna. Izmjene i dopune Proračuna
Općine Vrsar za 2012. godinu donijete su na sjednici Općinskog vijeća 20. prosinca
2012 godine. Proračun je smanjen za 7.073.770,00 kn ili 24,8%, te iznosi 21.408.230,00
kn. Radi svrsi shodnijeg izvršavanja pojedinih rashoda i izdataka iskorištena je
mogućnost preraspodjele sredstava za pojedine namjene sukladno odredbama čl. 38
33
Zakona o proračunu (NN 87/08 i 136/12) i čl. 18. Odluke o izvršavanju Proračuna
Općine Vrsar za 2012. godinu ("Službene novine Općine Vrsar", broj 6/11).
U općem dijelu proračuna Općine Vrsar nalazi se račun prihoda i rashoda u kojem su
prikazani svi prihodi i rashodi za razdoblje od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine,
također nalazi se i račun financiranja koji sadrži primitke od financijske imovine i
zaduživanja i izdatke za financijsku imovinu i otplate zajmova. Na koncu u općem
dijelu proračuna se vrši rekapitulacija kako bi se dobila ukupno raspoređena sredstva.
U nastavku je izvršena analiza plana proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.
Tablica 4. : Opći dio proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA TEKUĆI PLAN 2012.
Prihodi poslovanja 16.291.900,00
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.952.000,00
Rashodi poslovanja 17.477.880,00
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.027.700,00
RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK -1.261.680,00
B. RAČUN FINANCIRANJA
Primici od financijske imovine i zaduživanja 0,00
Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 1.902.650,00
RAZLIKA VIŠAK / MANJAK -1.902.650,00
C. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA
34
Izvor: Izradila studentica prema podacima godišnjeg izvještaja o izvršenju
proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.
Račun prihoda i rashoda je strukturiran na sljedeći način: prihodi poslovanja planirani
su u iznosu od 16.291.900,00 kuna, u znatno manjem iznosu su planirani prihodi od
prodaje nefinancijske imovine 1.952.000,00 kuna. Rashodi poslovanja planirani su u
iznosu od 17.477.880,00 kuna, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.027.700,00
kuna. Razlika između prihoda i rashoda je negativna tj. manjak i iznosi -1.261.680,00
kuna.
Račun financiranja čine primici od financijske imovine i zaduživanja koji su planirani u
iznosu od 0,00 kuna i izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova koji prema
tekućem planu iznose 1.902.650,00 kuna.
Općina Vrsar računa i na raspoloživa sredstva iz prethodnih godina i to u iznosu od
3.164.330,00 kuna.
Rekapitulacija Općeg dijela proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu. prikazana je i
grafičkim putem.
Grafikon 1.: Rekapitulacija Općeg dijela proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.
RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA
3.164.330,00
REKAPITULACIJA
UKUPNI PRIHODI 18.243.900,00
VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA
3.164.330,00
PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I
ZADUŽIVANJA 0,00
UKUPNO RASPOLOŽIVA SREDSTVA 21.408.230,00
UKUPNI RASHODI 19.505.580,00
IZDACI ZA FINANCIJSKU IM. I OTPLATE
ZAJMOVA 1.902.650,00
UKUPNO RASPOREĐENA SREDSTVA 21.408.230,00
35
Izvor: Izradila studentica prema podacima godišnjeg izvještaja o izvršenju
proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.
Iz grafikona je vidljivo da su ukupna raspoloživa sredstva koja su planirana u iznosu od
21.408.230,00 kuna jednaka ukupno raspoređenim sredstvima.
U slijedećim tablicama prikazat će se i analizirati planirani prihodi i rashodi proračuna
Tablica 5. : Planirani prihodi za 2012. godinu i udio u % u ukupnim prihodima
BROJČANA OZNAKA I NAZIV RAČUNA PRIHODA TEKUĆI
PLAN 2012.
STRUKTURA
6 Prihodi poslovanja 16.291.900,00 89,30%
ukupno prihodi;
18.243.900,00
višak prihoda iz prethodnih godina;
3.164.330,00 primici od financijske
imovine i zaduživanja; 0
ukupno rasploživa sredstva;
21.408.230,00
ukupni rashodi;
19.505.580,00
izdaci za finan.im. I
otplate zajmova;
1.902.650,00
ukupno raspoređena sredstva;
21.408.230,00
0,00
5.000.000,00
10.000.000,00
15.000.000,00
20.000.000,00
25.000.000,00
0 1 2 3 4 5 6 7 8
36
61 Prihodi od poreza 7.600.000,00 41,66%
611 Porez i prirez na dohodak 2.955.000,00 16,20%
6111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada
613 Porezi na imovinu 3.925.000,00 21,51%
6131 Stalni porezi na nepokretnu imovinu (zemlju, zgrade, kuće i
ostalo)
6134 Povremeni porezi na imovinu
614 Porezi na robu i usluge 720.000,00 3,95%
6142 Porez na promet
6145 Porezi na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti
63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće
države
1.327.850,00 7,28%
633 Pomoći iz proračuna 883.050,00 4,84%
6331 Tekuće pomoći iz proračuna
6332 Kapitalne pomoći iz proračuna
635 Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 444.800,00 2,44%
6351 Tekuće pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije
64 Prihodi od imovine 1.218.250,00 6,68%
641 Prihodi od financijske imovine 61.800,00 0,34%
6413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju
6414 Prihodi od zateznih kamata
642 Prihodi od nefinancijske imovine 1.156.450,00 6,34%
6421 Naknade za koncesije
6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine
6423 Naknada za korištenje nefinancijske imovine
6429 Ostali prihodi od nefinancijske imovine
65 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim
propisima
6.026.700,00 33,03%
651 Administrativne (upravne) pristojbe 1.369.500,00 7,51%
6513 Ostale upravne pristojbe
6514 Ostale pristojbe
652 Prihodi po posebnim propisima 1.162.200,00 6,37%
6524 Doprinosi za šume
6526 Ostali nespomenuti prihodi
653 Komunalni doprinosi i naknade 3.495.000,00 19,16%
6531 Komunalni doprinosi
6532 Komunalne naknade
6533 Naknade za priključak
66 Ostali prihodi 60.000,00 0,33%
37
663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 60.000,00 0,33%
6632 Kapitalne donacije
68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 59.100,00 0,32%
681 Kazne i upravne mjere 1.600,00 0,01%
6819 Ostale kazne
683 Ostali prihodi 57.500,00 0,32%
6831 Ostali prihodi
7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.952.000,00 10,70%
71 Prihodi od prodaje ne proizvedene imovine 1.710.000,00 9,37%
711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih
bogatstva
1.710.000,00 9,37%
7111 Zemljište
72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 242.000,00 1,33%
721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 242.000,00 1,33%
7211 Stambeni objekti
UKUPNO PRIHODI 18.243.900,00 100,00%
Izvor: Izradila studentica prema podacima Godišnjeg izvještaja o izvršenju
proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.
Planirani prihodi za 2012. godinu iznose 18.243.900,00 kuna, 16.291.900,00 kuna
planira se ostvariti iz prihoda poslovanja, dok se ostatak od 1.952.000,00 kuna planira
ostvariti putem prihoda od prodaje nefinancijske imovine.
Iz prihoda poslovanja najveći dio se planira ostvariti putem prihoda od poreza i to u
iznosu od 7.600.000,00 kuna.
Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države planirane su u
iznosu od 1.327.850,00 kuna i čine 7,28% ukupno planiranih prihoda, pomoći iz
proračuna planirane su u nešto manjem iznosu 883.050,00 kuna, dok pomoći
izravnavanja za decentralizirane funkcije prema planu iznose 444.800,00 kuna što čini
svega 2,44% ukupno planiranih prihoda.
38
Prihodi od imovine ostvaruju se putem prihoda od financijske imovine (kamate na
oročena sredstva i depozite po viđenju, prihodi od zateznih kamata) i prihoda od
nefinancijske imovine (naknade za koncesije, prihodi od zakupa i iznajmljivanja
imovine, naknada za korištenje nefinancijske imovine, ostali prihodi od nefinancijske
imovine). Prihodi od imovine većim dijelom se dobivaju od prihoda od nefinancijske
imovine nego od financijske. Tako su prihodi od financijske imovine planirani u iznosu
od 61.800,00 kuna, dok su prihodi od nefinancijske planirani u iznosu od 1.156.450,00
kuna.
Veliki dio prihoda se planira ostvariti putem prihoda od administrativnih pristojbi i
prihoda po posebnim propisima i to u iznosu od 6.026.700,00 kuna. Općina Vrsar
najveći dio ovih prihoda ostvaruje putem komunalnih doprinosa i naknadi i to čak u
iznosu od 3.495.000,00 kuna.
Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države također spadaju u prihode
poslovanja i čine 0,33% ukupnih prihoda, te su planirani u iznosu od 60.000,00 kuna.
Najmanje prihoda u 2012. godini je planirano ostvariti putem kazni i upravnih mjera
svega 1.600,00 kuna što čini 0,01% ukupnih prihoda.
Druga kategorija prihoda jesu prihodi od prodaje nefinancijske imovine koji su planirani
u iznose od 1.952.000,00 kuna što čini 10,70% ukupno planiranih prihoda.
Tablica 6. : Planirani rashodi za 2012. godinu i udio u % u ukupnim rashodima
BROJČANA OZNAKA I NAZIV RAČUNA RASHODA TEKUĆI STRUKTURA
39
PLAN 2012.
3 Rashodi poslovanja 17.477.880,00 89,60%
31 Rashodi za zaposlene 5.275.100,00 27,04%
311 Plaće 4.311.000,00 22,10%
3111 Plaće za redovan rad
312 Ostali rashodi za zaposlene 271.200,00 1,39%
3121 Ostali rashodi za zaposlene 0,00
313 Doprinosi na plaće 692.900,00 3,55%
3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje
3133 Doprinosi za zapošljavanje
32 Materijalni rashodi 6.433.200,00 32,98%
321 Naknade troškova zaposlenima 187.000,00 0,96%
3211 Službena putovanja
3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život
3213 Stručno usavršavanje zaposlenika
322 Rashodi za materijal i energiju 625.300,00 3,21%
3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi
3223 Energija
3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje
3225 Sitni inventar i auto gume
3227 Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća
323 Rashodi za usluge 4.860.060,00 24,92%
3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza
3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja
3233 Usluge promidžbe i informiranja
3234 Komunalne usluge
3235 Zakupnine i najamnine
3236 Zdravstvene i veterinarske usluge
3237 Intelektualne i osobne usluge
3238 Računalne usluge
3239 Ostale usluge
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 760.840,00 3,90%
3291
Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i
slično
3292 Premije osiguranja
3293 Reprezentacija
40
3294 Članarine
3295 Pristojbe i naknade
3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja
34 Financijski rashodi 29.000,00 0,15%
342 Kamate za primljene zajmove 11.000,00 0,06%
3423
Kamate za primljene zajmove od banaka i ostalih financijskih
institucija izvan javnog sektora
343 Ostali financijski rashodi 18.000,00 0,09%
3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa
3433 Zatezne kamate
3434 Ostali nespomenuti financijski rashodi
35 Subvencije 7.500,00 0,04%
352 Subvencije trgovačkim društvima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima izvan javnog sektora
7.500,00 0,04%
3521 Subvencije bankama i ostalim financijskim institucijama
izvan javnog sektora 0
36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 1.894.240,00 9,71%
363 Pomoći unutar opće države 1.894.240,00 9,71%
3631 Tekuće pomoći unutar opće države 0
3632 Kapitalne pomoći unutar opće države 0
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade
1.509.550,00 7,74%
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 1.509.550,00 7,74%
3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 0,00
3722 Naknade građanima i kućanstvima u naravi 0,00
38 Ostali rashodi 2.329.290,00 11,94%
381 Tekuće donacije 1.721.290,00 8,82%
3811 Tekuće donacije u novcu 0,00
382 Kapitalne donacije 13.000,00 0,07%
3821 Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama 0
383 Kazne, penali i naknade štete 35.000,00 0,18%
3831 Naknade šteta pravnim i fizičkim osobama
385 Izvanredni rashodi 20.000,00 0,10%
3851 Nepredviđeni rashodi do visine proračunske pričuve
386 Kapitalne pomoći 540.000,00 2,77%
3861
Kapitalne pomoći bankama i ost.finan.institucijama i trg.
41
društvima
u javnom sektoru
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.027.700,00 10,40%
41 Rashodi za nabavu ne proizvedene imovine 50.000,00 0,26%
411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 50.000,00 0,26%
4111 Zemljište 0
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.312.200,00 6,73%
421 Građevinski objekti 794.000,00 4,07%
4213 Ceste, željeznice i slični građevinski objekti
4214 Ostali građevinski objekti
422 Postrojenja i oprema 210.000,00 1,08%
4221 Uredska oprema i namještaj
4222 Komunikacijska oprema
4223 Oprema za održavanje i zaštitu
4227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene
426 Nematerijalna proizvedena imovina 308.200,00 1,58%
4262 Ulaganja u računalne programe
4263 Umjetnička, literarna i znanstvena djela
4264 Ostala nematerijalna proizvedena imovina
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 665.500,00 3,41%
451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 665.500,00 3,41%
4511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima
UKUPNO RASHODI 19.505.580,00 100,00%
Izvor: Izradila studentica prema podacima Godišnjeg izvještaja o izvršenju
proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.
Planirani rashodi za 2012. godinu iznose 19.505.580,00 kuna od toga rashodi
poslovanja iznose 17.477.880,00 kuna i čine 89,60% ukupnih rashoda, a rashodi za
nabavu nefinancijske imovine iznose 2.027.700,00 i čine 10,40% ukupno planiranih
rashoda.
Rashodi za zaposlene čine 27,04% rashoda i planirani su u iznosu od 5.275.100,00 kn,
najviše se izdvaja za plaće zaposlenih 4.311.000,00 kuna, dok se za ostale rashode za
zaposlene planira izdvojiti 271.200,00 kuna te za doprinose na plaće 692.900,00 kuna.
42
Materijalni rashodi zauzimaju najveći udio u ukupnim rashodima Općine Vrsar sa
32,98% i iznose 6.433.200,00 kuna. Usluge stvaraju najveće rashode 4.860.060,00
kuna, dok su naknade troškova zaposlenima planirane u iznosu od 187.000,00 kuna,
rashodi za materijal i energiju iznose 625.300,00 kuna, , a ostali nespomenuti rashodi
poslovanja iznose 760.840,00 kuna.
Financijski rashodi čine 0,15% ukupnih rashoda i planirani su u iznosu od 29.000,00
kn.
Kamate za primljene zajmove (kamate za primljene zajmove od banaka i ostalih
financijskih institucija izvan javnog sektora) čine svega 0,06% ukupnih rashoda i
planirani su u iznosu od 11.000,00 kn.
Ostali financijski rashodi (bankarske usluge i usluge platnog prometa , zatezne kamate i
ostali nespomenuti financijski rashodi) čine 0,09% ukupnih rashoda i planirani su u
iznosu od 18.000,00 kn.
Subvencije čine 0.04% ukupnih rashoda i planirane su u iznosu od 7.500,00 kuna. Dok
Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države čine 9,71% ukupnih rashoda i planirane
su u iznosu od 1.894.240,00 kuna.
Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade čine 7,74%
ukupnih rashoda te je za njih planirano izdvojiti 1.509.550,00 kuna. Pod ostale rashode
spadaju tekuće donacije koje su planirane u iznosu od 1.721.290,00 kuna i kapitalne
donacije za koje se planira izdvojiti 13.000,00 kuna. Kazne, penali i naknade štete
također spadaju u ostale rashode te se za njih planira izdvojiti 35.000,00 kuna.
Izvanredni rashodi koji uključuju nepredviđene rashode do visine proračunske pričuve
43
čine 0,10% rashoda i planirani su u iznosu od 20.000,00 kn. Kapitalne pomoći bankama
i ostalim financijskim institucijama i trgovačkim društvima prema planu iznose
540.000,00 kuna što čini 2,77% ukupnih rashoda.
Druga kategorija rashoda jesu rashodi za nabavu nefinancijske imovine, ti rashodi
uključuju sljedeće stavke: nabavu ne proizvedene imovine tj. materijalne imovine –
prirodna bogatstva u iznosu od 50.000,00 kuna, dok je za nabavu proizvedene
dugotrajne imovine (građevinski objekti , postrojenja i oprema) planiran puno veći
iznos od 1.312.200,00 kuna.
Nematerijalna proizvedena imovina uključuje ulaganja u računalne programe,
umjetnička, literarna i znanstvena djela i ostalu nematerijalnu proizvedenu imovinu te je
za tu namjenu planirano izdvojiti 308.200,00 kuna.
Zadnja stavka rashoda za nabavu nefinancijske imovine su rashodi za dodatna ulaganja
na nefinancijskoj imovini koji čine 3,41% ukupnih rashoda i planirani su u iznosu od
665.500,00 kuna.
Tablica 7. : Izvršenje prihoda za 2012. godinu , udio u % u ukupnim prihodima i
indeks
BROJČANA OZNAKA I NAZIV RAČUNA PRIHODA IZVRŠENJE
2012.
STRUKTURA INDEKS
6 Prihodi poslovanja 16.782.686,04 88,47% 103,01
61 Prihodi od poreza 7.824.634,71 41,25% 102,96
611 Porez i prirez na dohodak 3.009.068,30 15,86% 101,83
6111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 3.009.068,30 15,86%
613 Porezi na imovinu 4.086.030,24 21,54% 104,1
6131 Stalni porezi na nepokretnu imovinu (zemlju, zgrade, kuće i ostalo)
3.092.467,48 16,30%
6134 Povremeni porezi na imovinu 993.562,76 5,24%
614 Porezi na robu i usluge 729.536,17 3,85% 101,32
6142 Porez na promet 544.818,09 2,87%
44
6145 Porezi na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti 184.718,08 0,97%
63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države
1.303.861,53 6,87% 98,19
633 Pomoći iz proračuna 859.652,33 4,53% 97,35
6331 Tekuće pomoći iz proračuna 859.652,33 4,53%
6332 Kapitalne pomoći iz proračuna 0 0,00%
635 Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 444.209,20 2,34% 99,87
6351 Tekuće pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 444.209,20 2,34%
64 Prihodi od imovine 1.273.212,32 6,71% 104,51
641 Prihodi od financijske imovine 65.216,75 0,34% 105,53
6413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 41.017,65 0,22%
6414 Prihodi od zateznih kamata 24.199,10 0,13%
642 Prihodi od nefinancijske imovine 1.207.995,57 6,37% 104,46
6421 Naknade za koncesije 469.776,32 2,48%
6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 568.964,59 3,00%
6423 Naknada za korištenje nefinancijske imovine 142.154,23 0,75%
6429 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 27.100,43 0,14%
65 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 6.260.659,14 33,00% 103,88
651 Administrativne (upravne) pristojbe 1.397.472,66 7,37% 102,04
6513 Ostale upravne pristojbe 490,78 0,00%
6514 Ostale pristojbe 1.396.981,88 7,36%
652 Prihodi po posebnim propisima 1.150.009,64 6,06% 98,95
6524 Doprinosi za šume 251,55 0,00%
6526 Ostali nespomenuti prihodi 1.149.758,09 6,06%
653 Komunalni doprinosi i naknade 3.713.176,84 19,58% 106,24
6531 Komunalni doprinosi 334.538,38 1,76%
6532 Komunalne naknade 3.283.623,46 17,31%
6533 Naknade za priključak 95.015,00 0,50%
66 Ostali prihodi 59.040,00 0,31% 98,4
663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 59.040,00 0,31% 98,4
6632 Kapitalne donacije 59.040,00 0,31%
68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 61.278,34 0,32% 103,69
681 Kazne i upravne mjere 1.600,00 0,01% 100
6819 Ostale kazne 1.600,00 0,01%
683 Ostali prihodi 59.678,34 0,31% 103,79
6831 Ostali prihodi 59.678,34 0,31%
7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 2.186.242,97 11,53% 112
71 Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 1.872.411,60 9,87% 109,5
711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatsta 1.872.411,60 9,87% 109,5
7111 Zemljište 1.872.411,60 9,87%
72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 313.831,37 1,65% 129,68
721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 313.831,37 1,65% 129,68
7211 Stambeni objekti 313.831,37 1,65%
UKUPNO PRIHODI 18.968.929,01 100,00% 103,97
Izvor: Izradila studentica prema podacima Godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.
45
Planirani su ukupni prihodi za 2012. godinu u iznosu od 18.243.900,00 kuna, a izvršeni
u iznosu 18.968.929,01 kuna, što znači da je 103,97% planiranih prihoda ujedno i
izvršeno , odnosno ostvareno.
Prihodi od poslovanja su planirani u iznosu od 16.291.900,00 kuna, dok je izvršeno
16.782.686,04 kuna, što je za 3,01% više od planiranog, znači da je Općina Vrsar bila
veoma uspješna u prikupljanju prihoda te je uspjela premašiti planirane prihode od
poslovanja za 2012. godinu. Oni predstavljaju 88,47% ukupnih prihoda ostvarenih u
2012. godini.
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine planirani su u iznosu od 1.952.000,00 kuna, a
izvršeno je 2.186.242,97 kuna, i u ovom slučaju ostvareno je više prihoda od planiranih
i to za 12%. Udio tih prihoda u ukupnim prihodima ostvarenim u 2012. godini iznosi
11,53% što je relativno mali udio.
Najveće odstupanje planiranog od ostvarenog zabilježeno je kod stavke, prihodi od
prodaje proizvedene dugotrajne imovine, planirano je 242.000,00 kuna prihoda, a
ostvareno je 313.831,37 kuna što je 29,68% više od planiranog iznosa. Sto postotno
izvršenje ostvareno je na stavki, kazne i upravne mjere, 1.600,00 kuna je planirano te je
toliko i ostvareno.
U nastavku je dan i pojednostavljeni grafički prikaz planiranih i ostvarenih prihoda za
2012. godinu.
46
Grafikon 2. : Plan i izvršenje prihoda za 2012. Godinu
Izvor: Izradila studentica prema podacima Godišnjeg izvještaja o izvršenju
proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.
Tablica 8. : Izvršenje rashoda za 2012. godinu , udio u % u ukupnim rashodima i
indeks
BROJČANA OZNAKA I NAZIV RAČUNA RASHODA IZVRŠENJE
2012.
STRUKTURA INDEKS
3 Rashodi poslovanja 15.916.722,76 90,05% 91,07
31 Rashodi za zaposlene 5.227.913,74 29,58% 99,11
311 Plaće 4.296.040,49 24,30% 99,65
3111 Plaće za redovan rad 4.296.040,49 24,30%
312 Ostali rashodi za zaposlene 243.309,47 1,38% 89,72
3121 Ostali rashodi za zaposlene 243.309,47 1,38%
313 Doprinosi na plaće 688.563,78 3,90% 99,37
3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 615.474,51 3,48%
3133 Doprinosi za zapošljavanje 73.089,27 0,41%
32 Materijalni rashodi 5.764.175,63 32,61% 89,6
321 Naknade troškova zaposlenima 158.412,14 0,90% 84,71
3211 Službena putovanja 8.206,14 0,05%
3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni
život 136.560,00 0,77%
3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 13.646,00 0,08%
322 Rashodi za materijal i energiju 547.540,38 3,10% 87,56
0,00
2.000.000,00
4.000.000,00
6.000.000,00
8.000.000,00
10.000.000,00
12.000.000,00
14.000.000,00
16.000.000,00
18.000.000,00
20.000.000,00
Prihodi
poslovanja
Prihodi od
prodaje
nefinacijske
imovine
Ukupni prihodi
Plan
Izvršenje
47
3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 68.243,84 0,39%
3223 Energija 454.509,43 2,57%
3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje
20.420,19 0,12%
3225 Sitni inventar i auto gume 2.259,92 0,01%
3227 Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća 2.107,00 0,01%
323 Rashodi za usluge 4.386.895,96 24,82% 90,26
3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 118.269,87 0,67%
3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 804.431,36 4,55%
3233 Usluge promidžbe i informiranja 80.111,61 0,45%
3234 Komunalne usluge 2.126.154,73 12,03%
3235 Zakupnine i najamnine 30.271,52 0,17%
3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 78.462,51 0,44%
3237 Intelektualne i osobne usluge 394.855,38 2,23%
3238 Računalne usluge 150.646,54 0,85%
3239 Ostale usluge 603.692,44 3,42%
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 671.327,15 3,80% 88,23
3291 238.312,00 1,35%
Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i
0,00%
slično 238.312,00 1,35%
3292 Premije osiguranja 133.015,82 0,75%
3293 Reprezentacija 55.758,25 0,32%
3294 Članarine 3.000,00 0,02%
3295 Pristojbe i naknade 21.365,77 0,12%
3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 219.875,31 1,24%
34 Financijski rashodi 25.332,60 0,14% 87,35
342 Kamate za primljene zajmove 10.009,14 0,06% 90,99
3423
0,00%
Kamate za primljene zajmove od banaka i ostalih
financijskih 0,00%
institucija izvan javnog sektora 10.009,14 0,06%
343 Ostali financijski rashodi 15.323,46 0,09% 85,13
3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 14.751,90 0,08%
3433 Zatezne kamate 571,56 0,00%
3434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 0 0,00%
35 Subvencije 7.131,93 0,04% 95,09
352 Subvencije trgovačkim društvima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima izvan javnog sektora
7.131,93 0,04% 95,09
3521 Subvencije bankama i ostalim financijskim
institucijama izvan javnog sektora 7.131,93 0,04%
36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 1.685.246,94 9,53% 88,97
363 Pomoći unutar opće države 1.685.246,94 9,53% 88,97
3631 Tekuće pomoći unutar opće države 1.685.246,94 9,53%
3632 Kapitalne pomoći unutar opće države 0 0,00%
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju 1.225.096,74 6,93% 81,16
48
osiguranja i druge naknade
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna
1.225.096,74 6,93% 81,16
3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 1.017.370,22 5,76%
3722 Naknade građanima i kućanstvima u naravi 207.726,52 1,18%
38 Ostali rashodi 1.981.825,18 11,21% 85,08
381 Tekuće donacije 1.617.485,59 9,15% 93,97
3811 Tekuće donacije u novcu 1.617.485,59 9,15%
382 Kapitalne donacije 13.000,00 0,07% 100
3821 Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama 13.000,00 0,07%
383 Kazne, penali i naknade štete 35.000,00 0,20% 100
3831 Naknade šteta pravnim i fizičkim osobama 35.000,00 0,20%
385 Izvanredni rashodi 0 0,00% 0
3851 Nepredviđeni rashodi do visine proračunske pričuve
0 0,00%
386 Kapitalne pomoći 316.339,59 1,79% 58,58
3861
0,00%
Kapitalne pomoći bankama i ost.finan.institucijama i trg. društvima
0,00%
u javnom sektoru 316.339,59 1,79%
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.759.210,22 9,95% 86,76
41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 0 0,00% 0
411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 0 0,00% 0
4111 Zemljište 0 0,00%
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne
imovine 1.206.803,19 6,83% 91,97
421 Građevinski objekti 784.189,30 4,44% 98,76
4213 Ceste, željeznice i slični građevinski objekti 670.666,26 3,79%
4214 Ostali građevinski objekti 113.523,04 0,64%
422 Postrojenja i oprema 172.950,63 0,98% 82,36
4221 Uredska oprema i namještaj 12.145,75 0,07%
4222 Komunikacijska oprema 0 0,00%
4223 Oprema za održavanje i zaštitu 0 0,00%
4227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 160.804,88 0,91%
426 Nematerijalna proizvedena imovina 249.663,26 1,41% 81,01
4262 Ulaganja u računalne programe 2.935,76 0,02%
4263 Umjetnička, literarna i znanstvena djela 246.727,50 1,40%
4264 Ostala nematerijalna proizvedena imovina 0 0,00%
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj
imovini
552.407,03 3,13% 83,01
451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 552.407,03 3,13% 83,01
4511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 552.407,03 3,13%
UKUPNO RASHODI 17.675.932,98 100,00% 90,62
49
Izvor: Izradila studentica prema podacima Godišnjeg izvještaja o izvršenju
proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.
Planirani su ukupni rashodi za 2012. godinu u iznosu od 18.243.900,00 kuna, a izvršeni
u iznosu 17.675.932,98 kuna, što znači da je 90,62% planiranih rashoda ujedno i
izvršeno , odnosno ostvareno.
Budući da su svi rashodi navedeni nakon tablice planiranih rashoda za 2012. godinu u
nastavku je dan samo kratak osvrt između plana i izvršenja za dvije glavne kategorije
rashoda (rashoda poslovanja i rashoda za nabavu nefinancijske imovine), te su istaknuta
najveća i najmanja odstupanja od plana.
Tako su rashodi poslovanja planirani u iznosu od 17.477.880,00 kuna, a ostvareni su u
iznosu od 15.916.722,76 kuna što je za 8.93% manje od plana. Rashodi za nabavu
nefinancijske prema planu iznose 2.027.700,00 kuna, a ostvareni su u iznosu od
1.759.210,22 kuna što je za 13.24% manje od plana. Rashodi kod kojih je postignuto
najmanje odstupanje od plana odnosno sto postotno izvršenje su: kapitalne donacije
13.000,00 kuna i kazne, penali i naknade štete 35.000,00 kuna. Najveće odstupanje je
zabilježeno kod stavke kapitalne pomoći za tu je namjernu planirano utrošiti 540.000,00
kuna , a utrošeno je 316.339,59 kuna. Kao i za prihoda tako je i za rashode napravljena
pojednostavljena grafička verzija planiranih i ostvarenih rashoda za 2012. godinu.
Grafikona 3. : Plan i izvršenje rashoda za 2012. Godinu
0,00
5.000.000,00
10.000.000,00
15.000.000,00
20.000.000,00
Rashodi
poslovanja Rashodi za
nabavu
nefinancijske
imovine
Ukupno rashodi
Plan
Izvršenje
50
Izvor: Izradila studentica prema podacima Godišnjeg izvještaja o izvršenju
proračuna Općine Vrsar za 2012. Godinu.
Izvršenje rashoda i izdataka za razdoblje 01.01.-31.12.2012. u ukupnom iznosu
od 19.571.524,15 kn utvrđuje se u posebnom dijelu proračuna Općine Vrsar kako
slijedi:
Tablica 9. : Posebni dio proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu i njegovo
ostvarenje po organizacijskoj klasifikaciji
BROJČANA OZNAKA I NAZIV TEKUĆI
PLAN 2012.
IZVRŠENJE
2012. INDEKS
RAZDJEL 100 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA
TIJELA 926.000,00 776.081,40 83,81
GLAVA 01 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA 926.000,00 776.081,40 83,81
RAZDJEL 200 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 20.482.230,00 18.795.442,75 91,76
GLAVA 02 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE 4.611.130,00 4.312.318,40 93,52
GLAVA 03 DRUŠTVENE DJELATNOSTI 7.153.640,00 6.581.618,08 92
GLAVA 04 KOMUNALNO GOSPODARSTVO 8.419.260,00 7.654.778,77 90,92
GLAVA 05 PROSTORNO UREĐENJE,
GRADITELJSTVO, ZAŠTITA OKOLIŠA 298.200,00 246.727,50 82,74
Izvor: Izradila studentica prema podacima Godišnjeg izvještaja o izvršenju
proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.
Za Razdjel 100 pod nazivom predstavnička i izvršna tijela planirani su rashodi u visini
od 926.000,00 kuna u 2012. godinu, a ostvareno je 776.081,40 kuna rashoda što je
16.19% manje od plana.
51
Razdjel 200 pod nazivom jedinstveni upravni odjel sastoji se od sljedećih glava: glava
02 administracija i upravljanje, glava 03 društvene djelatnosti, glava 04 komunalno
gospodarstvo i glava 05 prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštita okoliša.
Rashodi za Glavu 02 (administracija i upravljanje) planirani su u iznosu od
4.611.130,00 kuna, a ostvareno je 4.312.318,40 kuna što znači da je 93,52 planiranih
rashoda ujedno i izvršeno, odnosno ostvareno.
Rashodi za Glavu 03 (društvene djelatnosti) planirani su u značajnom iznosu od
7.153.640,00 kuna, dok je izvršeno 6.581.618,08 kuna što je za 8% manje od plana.
Unutar razdjela 200 ( Jedinstveni upravni odjel ) najviše je sredstava predviđeno za
glavu 04 ( komunalno gospodarstvo) 8.419.260,00 kuna, a ostvareno je 7.654.778,77
kuna što je 9.08% manje od plana. S druge strane najmanje sredstava planirano je
utrošiti za glavu 05 prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštita okoliša svega 298.200,00
kuna, a ostvareno je 246.727,50 kuna što je za 17.26% manje od plana. Nadalje najveće
odstupanje planiranog od ostvarenog zabilježeno je upravo kod glave 05 prostorno
uređenje, graditeljstvo i zaštita okoliša.
5.3. Proračun Općine Vrsar za 2014. godinu s projekcijom za 2015. i 2016.
Temeljem odredbi članka 37. i 39. Zakona o proračunu (NN 87/08 i 136/12) i članka
41.i 89. Statuta Općine Vrsar (Službene novine Općine Vrsar, br. 2/13), Općinsko vijeće
Općine Vrsar na sjednici održanoj dana 19.12.2013. godine donosi proračun Općine
Vrsar za 2014. godinu.
52
U nastavku slijedi prikaz plana proračuna Općine Vrsar za 2014. godinu te projekcije
za 2015. I 2016. godinu.
Tablica 10. : Plan proračuna Općine Vrsar za 2014. godinu te projekcije za 2015. I
2016. godinu.
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA PLAN
2014.
PROJEKCIJA
2015. 2016.
Prihodi poslovanja 26.391.000,00 30.580.000,00 28.275.000,00
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 3.265.000,00 1.650.000,00 650.000,00
Rashodi poslovanja 21.097.500,00 20.810.000,00 21.070.000,00
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 8.318.500,00 10.980.000,00 11.415.000,00
RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK 240.000,00 440.000,00 -3.560.000,00
B. RAČUN FINANCIRANJA
Primici od financijske imovine i zaduživanja 0,00 0,00 4.000.000,00
Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 3.489.000,00 440.000,00 440.000,00
RAZLIKA VIŠAK / MANJAK -3.489.000,00 -440.000,00 3.560.000,00
C. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ
PRETHODNIH GODINA
RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ
PRETHODNIH GODINA 3.249.000,00 0,00 0,00
VIŠAK + NETO FINANCIRANJE
RASPOLOŽIVA
53
SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA 0,00 0,00 0,00
REKAPITULACIJA
UKUPNI PRIHODI 29.656.000,00 32.230.000,00 28.925.000,00
VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA 3.249.000,00 0,00 0
PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I
ZADUŽIVANJA 0,00 0,00 4.000.000,00
UKUPNO RASPOLOŽIVA SREDSTVA 32.905.000,00 32.230.000,00 32.925.000,00
UKUPNI RASHODI 29.416.000,00 31.790.000,00 32.485.000,00
IZDACI ZA FINANCIJSKU IM. I OTPLATE
ZAJMOVA 3.489.000,00 440.000,00 440.000,00
UKUPNO RASPOREĐENA SREDSTVA 32.905.000,00 32.230.000,00 32.925.000,00
Izvor: Proračun Općine Vrsar za 2014. godinu
Prihodi poslovanja planirani su iznosu od 26.391.000,00 kuna za 2014. godinu, njihov
se iznos u 2015. godini planira povećati na 30.580.000,00 kuna dok se u 2016. godinu
predviđa smanjenje prihoda poslovanja u odnosu na 2015. godinu za 2.305.000,00 kuna
.
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine planirani su u iznosu od 3.265.000,00 kuna za
2014. godinu, njihov se iznos u naredne dvije godine planira smanjiti tako je za 2015.
godinu planirano ostvariti 1.650.000,00 kuna prihoda, a za 2016. godinu 650.000,00
kuna.
54
6. ZAKLJUČAK
Proračun kao temeljni akt jedinica lokalne i područne ( regionalne) samouprave (
općina, gradova i županija) kojim se planiraju prihodi i rashodi za jednu proračunsku
godinu ključan je instrument na temelju kojeg Općine prikupljanju prihode i definiraju
svoje rashode odnosno načine na koji će utrošiti prikupljena sredstva.
Prilikom njegovog donošenja uputno je pridržavati se sljedećih načela: jedinstva i
točnosti, jedne godine, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti,
specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti.
Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu pokazao je da
najviše prihoda Općina ostvaruje putem prihoda od poslovanja, unutar tih prihoda
svojom veličinom izdvajaju se prihodi od poreza koji se sastoje od: poreza i prireza na
dohodak , poreza na imovinu i poreza na robu i usluge. Najviše proračunskih sredstava
Općina troši na materijalne rashode budući da oni čine 32,98% ukupnih rashoda,
međutim potrebno je istaknuti i rashodi za zaposlene koji čine 27,04% ukupnih rashoda
.
Rashodi za usluge su izuzetno visoki te su u 2012. godini iznosili nevjerojatnih
4.386.895,96 kuna. Te usluge uključuju sljedeće: usluge telefona, pošte i prijevoza,
tekućeg i investicijskog održavanja, promidžbe i informiranja, komunalne usluge,
zakupnine i najamnine, zdravstvene i veterinarske usluge, intelektualne i osobne usluge,
računalne i ostale usluge.
Ukupni prihodi u 2012. godini ostvareni su u iznosu od 18.968.929,01 kuna, a ukupni
rashodi iznosu od 17.675.932,98 kuna, dok se u projekcijama za 2014.godinu planira
prikupiti 29.656.000,00 kuna prihoda i potrošiti 29.416.000,00 kuna. Za 2015. I 2016.
Godinu Općina je također postavila ambiciozan plan prihoda i rashod.
55
POPIS LITERATURE
KNJIGE
· Antunović, Ž., Domazet, T. i Vašiček, D., 1996., Sustav financija i
računovodstva proračuna, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih
djelatnika, Zagreb
· Bajo, A., Jurlina Alibegović, D., 2008., Javne financije lokalnih jedinica vlasti,
Školska knjiga , Zagreb
· Bajo, A., 2006., Proračunski sustav: ornament ili sredstvo upravljanja državnim
financijama, Institut za javne financije, Zagreb
· Belak, V., 2006., Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim
poreznim propisima, Zgombić & Partneri, Zagreb
· Grgeta, M., Milotić, D., Milotić, I., Prodan, L., Sadrić, T., Zohil, L., Zupanc, I.,
Žužić, K., 2013., Vrsar poviješću i zbiljom, Zrinski d.d., Zagreb
· Ott, K., Bajo, A., Bronić, M., Bratić, V., Medak Fell, D., 2009., Proračunski
vodič za građane, Institut za javne finacije, Zagreb
· Vašiček, D., 2011./2012., Računovodstvo proračuna – predavanja za internu
uporabu studenata, Sveučilište u Rijeci, Rijeka
· Vašiček, D., 2009., Računovodstvo i financijsko izvještavanje u funkciji
upravljanja u javnom sektoru, Hrvatska javna uprava, god. 9., br. 2, str.409
OSTALI IZVORI
· Službene web stranice Općine Vrsar, pristupila 09.04.2014. dostupno na :
http://www.vrsar.hr/?clanak=10
· Službene novine Općine Vrsar broj: 6/2009, pristupila 10.04.2014. dostupno na:
http://www.vrsar.hr/database/dokumenti/clanci/15_1.pdf
· Republika Hrvatska – Državni zavod za statistiku, pristupila 25.04.2014.
dostupno na http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/13-bind.pdf
· IFAC-IPSASB (2012) IPSAS 1 – Presentation of financial statements, pristupila
26.06.2014., dostupno na http://www.ifac.org
56
· Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog
proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica
lokalne i područne ( regionalne ) samouprave te o načinu vođenja registra
proračunskih i izvanproračunskih korisnika »Narodne novine«, broj: 128/09
· Pravilnik o proračunskim klasifikacijama »Narodne novine« , broj: 26/10
· Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu
»Narodne novine« , broj: 32/11
· Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna
„Narodne novine“, broj: 24/13)
· Ustav Republike Hrvatske, članak 38.
· Zakon o proračunu »Narodne novine«, broj: 87/08 i 136/12
· Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu »Narodne novine« , broj:
136/12
· Zakon o pravu na pristup informacijama »Narodne novine« , broj: 25/13
· Zakon o fiskalnoj odgovornosti »Narodne novine« , broj: 139/10
57
POPIS TABLICA
Tablica 1. : Popis izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za 2014. godinu
Tablica 2. : Prihodi proračuna po vrstama
Tablica 3. : Rashodi proračuna po ekonomskoj klasifikaciji
Tablica 4. : Opći dio proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.
Tablica 5. : Planirani prihodi za 2012. godinu i udio u % u ukupnim prihodima
Tablica 6. : Planirani rashodi za 2012. godinu i udio u % u ukupnim rashodima
Tablica 7. : Izvršenje prihoda za 2012. godinu , udio u % u ukupnim prihodima i indeks
Tablica 8. : Izvršenje rashoda za 2012. godinu , udio u % u ukupnim rashodima i indeks
Tablica 9. : Posebni dio proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu i njegovo ostvarenje
po organizacijskoj klasifikaciji
Tablica 10. : Plan proračuna Općine Vrsar za 2014. godinu te projekcije za 2015. I
2016. godinu.
POPIS SLIKA
Slika 1. : Proračunski ciklus
Slika 2. : Temeljni financijski izvještaji
Slika 3. : Grb, zastava i svečana zastava
58
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1. : Rekapitulacija Općeg dijela proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.
Grafikon 2. : Plan i izvršenje prihoda za 2012. Godinu
Grafikon 3. : Plan i izvršenje rashoda za 2012. Godinu
59