PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE CERNIK 2010. – 2018. CERNIK, lipanj 2010.g.
PLAN GOSPODARENJA
OTPADOM
OPĆINE CERNIK
2010. – 2018.
CERNIK, lipanj 2010.g.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
0
OPĆINA CERNIK
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE CERNIK ZA RAZDOBLJE OD 2010. DO 2018. GODINE
Kontrolirani primjerak 1 2 3 Revizija 0
Cernik, lipanj 2010.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
1
SADRŽAJ: 0. Uvod ......................................................................................................................................... 2
1. Polazišta za izradu Plana gospodarenja otpadom ............................................................... 4
1.1. Nacionalno zakonodavstvo ................................................................................................ 4
1.2. Europsko zakonodavstvo ................................................................................................... 9
1.3. Naĉela gospodarenja otpadom i sustav odgovornosti ...................................................... 11
1.4. Osnovni pojmovi u gospodarenju otpadom ..................................................................... 13
2. Postojeće stanje gospodarenja s otpadom ........................................................................... 16
2.1. Postupanje s komunalnim otpadom ................................................................................. 16
2.2. Divlja odlagališta otpada na podruĉju Općine Cernik ..................................................... 20
2.3. Postupanje s neopasnim i inertnim otpadom .................................................................... 25
2.4. Postupanje s opasnim otpadom ........................................................................................ 27
2.5. Posebne kategorije otpada ................................................................................................ 33
3. Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada ........................................................... 41
4. Mjere za iskorištavanje vrijednih svojstava otpada i njegovo odvojeno prikupljanje .. 43
4.1. Općenito ........................................................................................................................... 43
4.2. Planirani postupci ............................................................................................................. 46
5. Mjere nadzora i praćenja gospodarenja s otpadom .......................................................... 49
6. Prijedlog sustava gospodarenja otpadom ........................................................................... 51
6.1. Minimiziranje otpada ....................................................................................................... 53
6.2. Edukacija .......................................................................................................................... 55
6.3. Odvojeno prikupljanje otpada .......................................................................................... 57
6.4. Ĉistija proizvodnja ........................................................................................................... 60
6.5. Skupljanje i prijevoz otpada ............................................................................................. 61
6.6. Skladištenje otpada........................................................................................................... 63
6.7. Obrada otpada .................................................................................................................. 64
6.8. Odlaganje otpada .............................................................................................................. 65
6.9. Financiranje ...................................................................................................................... 66
7. Sažetak ................................................................................................................................... 68
8. Propisi i pojmovi ................................................................................................................... 72
9. Popis literature ...................................................................................................................... 77
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
2
0. Uvod
Obzirom na pribliţavanje Hrvatske Europskoj uniji svjedoci smo postepenog uvoĊenja europskih
standarda u svim podruĉjima našeg društva, pa tako i na podruĉju zaštite okoliša i gospodarenja
otpadom. Europska unija je već odavno postavila visoke kriterije zaštite ĉovjekovog okoliša, a
sada u cilju prihvaćanja europskih standarda dolazi do podizanja tih kriterija i u Republici
Hrvatskoj.
U proteklih nekoliko godina tako je na snagu stupilo niz zakona i podzakonskih akta kojima se
definira zaštita pojedinih segmenata okoliša (vode, tlo, zrak), a naroĉito se velika briga posvećuje
uspostavi sustava gospodarenja svim vrstama proizvedenoga otpada. Gospodarenje otpadom u
Republici Hrvatskoj je prioritetno pitanje zaštite okoliša, te jedno od najzahtjevnijih podruĉja u
smislu usklaĊivanja sa standardima Europske unije.
Dok je u Europskoj uniji otpad resurs iz kojega se dobiva energija i razne sirovine za ponovnu
uporabu, u Hrvatskoj je otpad uglavnom samo opasnost za okoliš i bezvrijedna tvar, te je
orijentacija prema suvremenom gospodarenju otpadom jedan od preduvjeta za ulazak Hrvatske u
Europsku uniju. Suvremeno gospodarenje otpadom ĉini skup aktivnosti, odluka i mjera
usmjerenih na spreĉavanje nastanka otpada, smanjivanje koliĉina otpada, i/ili njegova štetna
utjecaja na okoliš, zatim skupljanje, prijevoz, oporabu, te nadzor nad tim djelatnostima i skrb za
zatvorena odlagališta na gospodarski uĉinkovit i po okoliš prihvatljiv naĉin.
Obveza izrade Plana gospodarenja otpadom za ţupanije, gradove i općine definirana je Zakonom
o otpadu (NN 178/04.) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (NN 111/06.,
60/08., 87/09.). Ĉlankom 11. Zakona o otpadu definirano je da Plan gospodarenja otpadom
grada/općine donosi gradsko, odnosno općinsko vijeće za razdoblje od osam godina, a njegovo
izvršavanje provjerava se godišnje, te je stoga ovaj Plan gospodarenja otpadom napravljen za
razdoblje 2010. - 2018. godine.
Kako bi ispunila zakonsku obvezu i unaprijedila postojeći sustav gospodarenja otpadom, Općina
Cernik je izradila ovaj Plan gospodarenja otpadom, u daljnjem tekstu Plan.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
3
Plan gospodarenja otpadom za Općinu Cernik osnovni je dokument o gospodarenju otpadom za
razdoblje 2010. - 2018. godine. Plan je usklaĊen sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske (NN 130/05.), kao i Nacionalnom strategijom zaštite okoliša (NN 46/02.) i
programima zaštite okoliša, te s Planom gospodarenja otpadom Brodsko-posavske ţupanije za
razdoblje 2008. – 2015. g.
Sadrţaj i naĉin izrade plana gospodarenja otpadom nije strogo definiran. Temeljem EU
smjernica, predlaţu se osnovni dijelovi plana:
- polazište izrade plana,
- opis postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
- planirani sustav gospodarenja otpadom.
Plan gospodarenja otpadom sukladno Zakonu o otpadu sadrţava sljedeće cjeline:
1. mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,
2. mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,
3. popis otpadom oneĉišćenog okoliša i neureĊenih odlagališta,
4. redoslijed aktivnosti sanacije neureĊenih odlagališta i otpadom oneĉišćenog okoliša,
5. izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.
Gradonaĉelnik i općinski naĉelnik duţni su jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine za
prethodnu godinu, podnositi gradskom vijeću, odnosno općinskom vijeću izvješće o izvršenju
Plana, a poglavito o provedbi obveza i uĉinkovitosti poduzetih mjera (Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o otpadu, NN 60/08., ĉlanak 11., stavak 4.).
Usvojeno izvješće nadleţni ured duţan je dostaviti Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog
ureĊenja i graditeljstva i Agenciji za zaštitu okoliša.
Usvojeni Plan obvezno je objaviti u sluţbenom glasilu Općine Cernik.
Plan gospodarenja otpadom imat će kljuĉnu ulogu u uspostavi odrţivog sustava gospodarenja
otpadom na podruĉju Općine Cernik. Odrţivi sustav gospodarenja otpadom u skladu je s
obvezama i smjernicama nacionalne zakonske regulative, europskih direktiva, te drţavnih i
lokalnih planskih dokumenata.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
4
1. Polazišta za izradu Plana gospodarenja otpadom
1.1. Nacionalno zakonodavstvo
Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN
46/02.), utvrĊeno je da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša
u Republici Hrvatskoj.
Koliĉina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav
gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, izmeĊu ostaloga i stoga što se kasnilo s
donošenjem cjelovite strategije na razini RH, zatim uslijed nedostatka znanja i obuĉenih kadrova,
nedoreĉenih propisa, te do nedavno nepostojanja financijskih poticaja.
Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05.) ima za cilj uspostaviti
okvir unutar kojega će Hrvatska morati smanjiti koliĉinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je
proizveden treba gospodariti poštujući naĉela odrţivog razvoja.
Osnovni sadrţaj strategije:
opis postojećeg stanja s opisom današnjih tokova otpada i koliĉina svih vrsta otpada:
komunalnog, graĊevinskog, opasnog, ambalaţnog i sl.,
smjernice s Konceptom organizacije gospodarenja otpadom, specifiĉno po pojedinim
vrstama otpada;
prijedlog sanacija današnjih, mahom neureĊenih odlagališta;
prijedlog izgradnje novih odlagališta,
procjena investicija i izvora financiranja.
Temelji strategije:
1. Smanjenje volumena – izdvajanjem korisnog otpada koji odlazi na reciklaţu (ambalaţni otpad,
elektriĉki i elektronski otpad, stara vozila, automobilske gume, papir i dr.),
2. Izgradnja regionalnih/ţupanijskih centara – odlagališta,
a) sanacija i zatvaranje neureĊenih gradskih i općinskih odlagališta, uz korištenje još pet
godina do izgradnje ţupanijskih/regionalnih centara za gospodarenje otpadom,
b) izgradnja ţupanijskih (regionalnih) ureĊenih centara za gospodarenje otpadom sa ureĊenim
odlagalištima, (max. 21 kom),
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
5
c) primjena najnovijih tehnologija obrade otpada: MBO – mehaniĉko–biološka obrada i
smanjenje otpada na cca. 20% današnjeg volumena, tehnologije visokih temperatura1 i
druge nove tehnologije.
Ciljevi i mjere iz strategije:
izbjegavanje i smanjivanje koliĉine otpada na izvoru, te otpada kojega se mora odloţiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada,
razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (IVO koncept –
Izbjegavanje –Vrednovanje – Odlaganje),
smanjivanje rizika od otpada,
doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj,
edukacija upravnih struktura, struĉnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenja
otpadom.
Smjernice koje proizlaze iz Strategije:
razvoj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (IVO koncept),
aktivnosti po pojedinim tokovima otpada – prilagodba EU propisima,
instrumenti za provedbu planiranih aktivnosti (2 uredbe + 13 pravilnika, usklaĊeno s EU
direktivama),
sanacija odlagališta i starih opterećenja.
Osim Nacionalne strategije zaštite okoliša, Nacionalnog plana djelovanja za okoliš i Strategije
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, gospodarenje otpadom u Hrvatskoj definirano je i
nizom drugih zakonskih i podzakonskih akta:
Zakon o otpadu (NN 178/04.)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (NN 111/06., 60/08., 87/09.)
Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98.)
Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog
otpada (NN 50/05.)
1 Tehnologije visokih temperatura; X meĊunarodni simpozij gospodarenja otpadom, Zagreb 2008; Gospodarstvo i
okoliš 94/2008, Jakša Miliĉić, Goran Vego: Rješenje problema otpada primjenom tehnologije visokih temperatura
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
6
Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s
katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 39/09.)
Uredba o jediniĉnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobliţim kriterijima i
mjerilima za utvrĊivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom (NN 71/04.)
Uredba o nadzoru prekograniĉnog prometa otpadom (NN 69/06.)
Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o nadzoru prekograniĉnog prometa otpadom
(NN 17/07.)
Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o nadzoru prekograniĉnog prometa otpadom
(NN 39/09.)
Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96.)
Pravilnik o visini naknade za sabiranje i toplinsku preradu otpada ţivotinjskog podrijetla
(NN 152/02.)
Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97.), izmjene i dopune Pravilnika
(NN 112/01.)
Pravilnik o Popisu pravnih i fiziĉkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog
otpada (NN 1/04.)
Pravilnik o naĉinu i rokovima obraĉunavanja i plaćanja naknada na opterećivanje okoliša
otpadom (NN 95/04.)
Pravilnik o obliku, sadrţaju i naĉinu voĊenja oĉevidnika obveznika plaćanja naknade na
opterećivanje okoliša otpadom (NN 120/04.)
Pravilnik o oĉevidniku pravnih i fiziĉkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u
organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fiziĉkih osoba koje se bave
djelatnošću izvoza neopasnog otpada (NN 51/06.)
Pravilnik o mjerilima, postupku i naĉinu odreĊivanja iznosa naknade vlasnicima
nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06.)
Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07.)
Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 111/07.)
Pravilnik o naĉinima i uvjetima termiĉke obrade otpada (NN 45/07.)
Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pruţanju zdravstvene zaštite (NN 50/00.)
Pravilnik o naĉinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagalište otpada (NN 117/07.)
Pravilnik o registru oneĉišćavanja okoliša (NN 35/08.)
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
7
Posebne kategorije otpada:
Pravilnik o ambalaţi i ambalaţnom otpadu (NN 97/05.)
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaţi i ambalaţnom otpadu (NN
115/05.), (NN 81/08.)
Odluka o uvjetima oznaĉavanja ambalaţe (155/05.)
Ispravak odluke o uvjetima oznaĉavanja ambalaţe (NN 24/06.)
Ispravak Ispravka Odluke o uvjetima oznaĉavanja ambalaţe (NN 28/06.)
Odluka o nacionalnim ciljevima udjela povratne ambalaţe u 2008. godini (NN 82/07.)
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaţi i ambalaţnom otpadu (NN
31/09.)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06.)
Pravilnik o izmjeni pravilnika o gospodarenju otpadnim gumama (NN 31/09.)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06.)
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o gospodarenju otpadnim uljima (NN 121/08.)
Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o gospodarenju otpadnim uljima (NN 31/09.)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06.)
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadnim baterijama i
akumulatorima (NN 31/09.)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06.)
Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o gospodarenju otpadnim vozilima (NN
31/09.)
Pravilnik o naĉinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrţi azbest (NN 42/07.)
Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07.)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektriĉnim i elektroniĉkim ureĊajima i opremom (NN
74/07.)
Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o gospodarenju otpadnim elektriĉnim i
elektroniĉkim ureĊajima i opremom (NN 133/08.)
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadnim elektriĉnim i
elektroniĉkim ureĊajima i opremom (NN 31/09.)
Pravilnik o gospodarenju graĊevnim otpadom (NN 38/08.)
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
8
Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda kada se mulj
koristi u poljoprivredi (NN 38/08.)
Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje Titan-dioksida (NN 70/08.)
Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN
105/08.)
Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraţivanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN
128/08.)
Komunalno gospodarstvo:
Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95.), Izmjene i dopune (NN 109/95., 21/96.,
70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 150/02., 26/03., 82/04., 110/04., 178/04., 38/09.,
79/09.)
Prijevoz opasnih tvari:
Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93.)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu opasnih tvari (NN 181/03.)
Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07.)
Otrovi:
Zakon o otrovima (NN 27/99.), izmjene Zakona (NN 37/99.), izmjene Zakona (NN
55/99.)
Zakon o kemikalijama (NN 150/05.)
Zaštita okoliša:
Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07.)
Zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetske uĉinkovitost (NN 107/03.)
Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 74/99.), ispravak Uredbe (NN
79/99.)
Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99.), ispravak Plana (NN 86/99.), izmjena Plana
(NN 12/01.)
Uredba o odreĊivanju graĊevina od vaţnosti za Republiku Hrvatsku (NN 6/00.)
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
9
Popis pravnih osoba kojima je izdana suglasnost za obavljanje struĉnih poslova zaštite
okoliša (NN 124/02.)
Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (64/08.)
Ostalo:
Zakon o rudarstvu (proĉišćeni tekst) (NN 35/95.)
Zakon o rudarstvu (proĉišćeni tekst) (NN 190/03.)
Uredba o uvjetima te naĉinu zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih
radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zraĉenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti
(NN 44/08.)
1.2. Europsko zakonodavstvo
Okvir za europsku politiku gospodarenja otpadom sadrţan je u rezoluciji EU Vijeća o Strategiji
gospodarenja otpadom (97/C76/01), koja se temelji na tada vaţećoj okvirnoj direktivi o otpadu
(75/442/EEC) i drugim europskim propisima na podruĉju gospodarenja otpadom.
U dokumentu Kohezijska politika Europske unije kao podrška razvoju i zaposlenosti, Strateške
smjernice zajednice, 2007. – 2013., zemlje ĉlanice zajedniĉki nastoje maksimalno povećati
ekonomsku dobit i smanjiti troškove na naĉin da riješe zagaĊivanja okoliša na samom izvoru. U
sektoru gospodarenja otpadom to znaĉi da se prvenstvo daje prevenciji, reciklaţi i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada.
Direktive EU-a za podruĉje gospodarenja otpadom organizirane su u ĉetiri "grupe" direktiva,
ovisno o tome propisuju li:
okvir gospodarenja otpadom (okvirna direktiva o otpadu i direktiva o opasnom otpadu),
posebne tokove otpada (direktiva o ambalaţi i ambalaţnom otpadu, direktiva o
zbrinjavanju otpadnih ulja, direktiva o otpadu iz industrije u kojoj se koristi titandioksid,
direktiva o otpadnim vozilima, direktiva o mulju iz ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih
voda, direktiva o otpadnoj elektriĉnoj i elektroniĉkoj opremi, direktiva o baterijama i
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
10
akumulatorima koji sadrţe odreĊene opasne tvari, direktiva o zbrinjavanju polikloriranih
bifenila i polikloriranih terfenila),
pošiljke otpada, uvoz i izvoz otpada (uredba o nadzoru i kontroli otpreme otpada unutar
podruĉja, na podruĉju i s podruĉja Europske unije),
graĊevine za obradu i odlaganje otpada (direktiva o odlagalištima, direktiva o spaljivanju
otpada, direktiva o integriranoj prevenciji i kontroli oneĉišćenja).
Obvezu planiranja gospodarenja otpadom, na naĉin da se od nadleţnih tijela traţi izrada planova
gospodarenja otpadom, direktno propisuju tri direktive: okvirna direktiva o otpadu, direktiva o
opasnom otpadu i direktiva o ambalaţi i ambalaţnom otpadu.
MeĊutim, i drugi europski propisi, tj. direktive koje se odnose na posebne tokove otpada i na
objekte za obradu i odlaganje otpada moraju se uzeti u obzir tijekom izrade planova gospodarenja
otpadom.
Najvaţnije europske direktive u sektoru gospodarenja otpadom su:
Okvirna direktiva o otpadu 2006/12/EC,
Direktiva o odlagalištima 1999/31/EC,
Direktiva o opasnom otpadu 91/689/EEC s dodacima 94/31/EC, 166/2006,
Direktiva o mulju s ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda 86/278/EEC,
Direktiva o spaljivanju otpada 2000/76/EC,
Direktiva o ambalaţi i ambalaţnom otpadu 94/62/EC s dodacima 2005/20/EC,
2004/12/EC, 1882/2003.
Šesti akcijski plan EU-a "Okoliš 2010.: naša budućnost, naš izbor", usvojen 2001., definira
prevenciju i gospodarenje otpadom kao jedan od ĉetiri glavna prioriteta s primarnim ciljem
razdvajanja nastajanja otpada od gospodarskih aktivnosti.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
11
1.3. Načela gospodarenja otpadom i sustav odgovornosti
Zakonom o otpadu definirana su osnovna naĉela gospodarenja otpadom – gospodarenje otpadom
temelji se na uvaţavanju opće prihvaćenih naĉela zaštite okoliša, ureĊenih posebnim propisima,
poštivanju naĉela meĊunarodnog prava zaštite okoliša, uvaţavanju znanstvenih spoznaja i
najbolje svjetske prakse, a osobito na sljedećim naĉelima:
1. onečišćivač plaća – posjednik otpada snosi sve troškove preventivnih mjera i mjera
zbrinjavanja otpada, troškove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim
od prerade otpada, te je financijski odgovoran za provedbu preventivnih i sanacijskih mjera
zbog štete za okoliš koju je prouzroĉio ili bi je mogao prouzroĉiti otpad,
2. odgovornost proizvoĎača – proizvoĊaĉ proizvoda od kojega otpad potjeĉe odgovoran je za
odabir rješenja najprihvatljivijeg za okoliš prema svojstvima proizvoda i tehnologiji
proizvodnje, ukljuĉujući vijek trajanja proizvoda i uporabu najbolje dostupne tehnologije,
3. blizina – oporaba i/ili zbrinjavanje otpada treba se obavljati u najbliţoj odgovarajućoj
graĊevini ili ureĊaju, uzimajući u obzir gospodarsku uĉinkovitost i prihvatljivost za okoliš.
Sustav odgovornosti u gospodarenju otpadom definiran je Zakonom o otpadu (NN: 178/04.,
111/06., 60/08., 87/09.), a odgovornost gradova i općina u gospodarenju otpadom definirana je
ĉlancima 15., 15.a, 16. i 18.:
Članak 15.
(1) Grad i općina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom.
(2) Poglavarstvo grada, odnosno gradsko vijeće i poglavarstvo općine, odnosno općinsko vijeće
dužni su na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje
komunalnim otpadom.
(3) Općina i grad dužni su meĎusobno suraĎivati i uz koordinaciju županije osigurati provedbu
propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada.
(4) Grad Zagreb, grad i općina dužni su na svojem području postaviti odgovarajuće spremnike i
osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju
komunalnim otpadom sukladno ovom Zakonu i planu gospodarenja otpadom te osigurati gradnju
najmanje jednog reciklažnog dvorišta za graĎevinski otpad.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
12
Članak 15.a
(1) Grad Zagreb, grad i općina, u svrhu provedbe obveza iz ovoga Zakona vezano za
gospodarenje komunalnim otpadom na svojem području, vlasniku koji na svojoj nekretnini odlaže
otpad protivno odluci o komunalnom redu i/ili to dozvoljava drugoj osobi, putem komunalnog
redara naredit će da taj otpad, o svojem trošku i odgovornosti, odloži na propisani način.
(2) Ukoliko vlasnik nekretnine iz stavka 1. ovoga članka ne postupi po nalogu komunalnog
redara, to će učiniti Grad Zagreb, grad, odnosno općina na trošak i odgovornost vlasnika.
Članak 16.
Ako županija, Grad Zagreb, grad i/ili općina ne provode propisane mjere za gospodarenje
otpadom za koje su odgovorni u skladu s ovim Zakonom, propisane mjere provest će Vlada
Republike Hrvatske o njihovom trošku.
Članak 18.
(1) Grad Zagreb, grad, odnosno općina dužni su osigurati uklanjanje i zbrinjavanje i/ili oporabu
otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš na njihovom području.
(2) Ako osoba odgovorna za obavljanje komunalne usluge održavanja čistoće u gradu, odnosno
općini, u skladu s propisom kojim se ureĎuje komunalno gospodarstvo, ne zbrine otpad koji je
nepoznata osoba odbacila u okoliš taj će otpad zbrinuti županija na teret proračuna grada,
odnosno općine.
(3) Ako osoba odgovorna za obavljanje komunalne usluge održavanja čistoće u Gradu Zagrebu
ne zbrine otpad koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš, taj će otpad zbrinuti Grad Zagreb na
teret svog proračuna.
(4) Županija, Grad Zagreb, grad i općina imaju pravo povrata troškova iz stavka 1., 2. i 3. ovoga
članka od osobe koja je otpad odbacila u okoliš.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
13
1.4. Osnovni pojmovi u gospodarenju otpadom
Zakonom o otpadu definirani su neki osnovni pojmovi iz podruĉja gospodarenja otpadom:
Otpad je svaka tvar ili predmet odreĊen kategorijama otpada propisanim Uredbom o
kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada (NN 50/05.), koje posjednik odbacuje, namjerava ili
mora odbaciti. Na temelju kategorija otpada utvrĊuje se lista otpada – katalog, u kojem se vrste
otpada svrstavaju u grupe prema svojstvima i mjestu nastanka.
Inertni otpad jest otpad koji ne podlijeţe znaĉajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim
promjenama.
Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili usluţne djelatnosti ako je
po svojstvima i sastavu sliĉan otpadu iz kućanstava,
Opasni otpad sadrţi tvari koje imaju jedno od slijedećih obiljeţja: H1-eksplozivno, H2
oksidirajuće, H3-A visoko zapaljivo, H3-B zapaljivo, H4 nadraţujuće, H5 opasan, H6 otrovno,
H7 kancerogeno, H8 nagrizajuće, H9 infektivno, H10 teratogeno, H11 mutageno, H12 tvari koje
u kontaktu sa vodom ispuštaju otrovne ili vrlo otrovne tvari, H13 tvari koje nakon odlaganja
mogu na bilo koji naĉin proizvesti drugu tvar, H14 ekotoksiĉno svojstvo.
Taj otpad se zbog svoje štetnosti i potencijalne opasnosti mora posebno nadzirati i to od mjesta
nastanka do mjesta konaĉnog odlaganja, ukljuĉujući monitoring samog mjesta privremenog ili
trajnog odlaganja.
Neopasni otpad je sav otpad koji nema neko od svojstava koja karakteriziraju opasni otpad.
Posebna kategorija otpada jest otpad za kojega se gospodarenje propisuje posebnim propisom
(stara vozila, otpadna ulja, gume, baterije i akumulatori, azbest, medicinski otpad i dr.).
Posjednik otpada jest proizvoĊaĉ otpada ili pravna ili fiziĉka osoba koja ga posjeduje.
ProizvoĎač otpada jest svaka osoba ĉijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvoĊaĉ) i/ili
koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada.
Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim
procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom
se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog
proizvoĊaĉa.
Skladištenje otpada jest privremeni smještaj otpada u graĊevini za skladištenje otpada –
skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
14
Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza.
Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u
energetske svrhe.
Oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne
i energetske svrhe.
Obrada otpada jest postupak kojim se u mehaniĉkom, fizikalnom, termiĉkom, kemijskom ili
biološkom procesu, ukljuĉujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja
koliĉine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada.
Postupci obrade otpada su slijedeći:
– Kemijsko-fizikalni postupci obrade otpada su postupci kemijsko-fizikalnim metodama s
ciljem mijenjanja njegovih kemijsko-fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a mogu biti:
neutralizacija, taloţenje, ekstrakcija, redukcija, oksidacija, dezinfekcija, centrifugiranje,
filtracija, sedimentacija, reverzna osmoza i derivatizacija.
– Biološki postupci obrade otpada su postupci koji biološkim metodama mijenjaju kemijska,
fizikalna i biološka svojstva otpada, a mogu biti aerobna i anaerobna razgradnja.
– Termički postupci obrade otpada su postupci uporabom topline pod nuţnim i propisanim
uvjetima. Provode se s ciljem mijenjanja kemijskih, fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a
mogu biti: spaljivanje, piroliza, isparavanje, sterilizacija, destilacija, sinteriranje, ţarenje,
taljenje, zataljivanje u staklo i sliĉni postupci.
– Kondicioniranje otpada je priprema za odreĊeni naĉin zbrinjavanja i uporabe otpada, a moţe
biti: usitnjavanje, ovlaţivanje, pakiranje, odvodnjavanje, otprašivanje, oĉvršćivanje,
stabilizacija te postupci kojima se smanjuje utjecaj štetnih tvari koje sadrţi otpad.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
15
POPIS DJELATNOSTI KOJE GENERIRAJU OTPAD2
01 00 00 Otpad koji nastaje kod istraţivanja i kopanja ruda, iskopavanja i drobljenja kamena i od fiziĉkog i
kemijskog obraĊivanja ruda
02 00 00 Otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva, pripremanja
hrane i prerade
03 00 00 Otpad od prerade drveta i proizvodnje ploĉa i namještaja, celuloze, papira i kartona
04 00 00 Otpad iz koţarske, krznarske i tekstilne industrije
05 00 00 Otpad od prerade nafte, proĉišćavanja prirodnog plina i pirolitiĉke obrade ugljena
06 00 00 Otpad iz anorganskih kemijskih procesa
07 00 00 Otpad iz organskih kemijskih procesa
08 00 00 Otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila,
sredstva za brtvljenje i tiskarskih boja
09 00 00 Otpad iz fotografske industrije
10 00 00 Otpad iz termiĉkih procesa
11 00 00 Otpad koji potjeĉe od kemijske površinske obrade i zaštite metala; hidrometalurgije neţeljeznih metala
12 00 00 Otpad od oblikovanja i površinske fiziĉko-kemijske obrade metala i plastike
13 00 00 Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivog ulja i otpada iz grupa 05, 12 i 19)
14 00 00 Otpadna organska otapala, rashladni i potisni mediji (osim 07 00 00 i 08 00 00)
15 00 00 Otpadna ambalaţa; apsorbensi, materijali za brisanje i upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja
nije specificirana na drugi naĉin
16 00 00 Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu
17 00 00 GraĊevinski otpad i otpad od rušenja objekata (ukljuĉujući i otpad od iskapanja oneĉišćenog tla)
18 00 00 Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i ţivotinja i/ili srodnih istraţivanja (iskljuĉujući otpad iz
kuhinja i restorana koji ne potjeĉe iz neposredne zdravstvene zaštite)
19 00 00 Otpad iz ureĊaja za obradu otpada, gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode i vode za industrijsku
uporabu
20 00 00 Komunalni otpad (otpad iz domaćinstava, trgovine, zanatstva i sliĉni otpad iz proizvodnih pogona i
institucija), ukljuĉujući odvojeno prikupljene frakcije
2 Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, NN 50/05.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
16
2. Postojeće stanje gospodarenja s otpadom
Uvid u postojeće stanje postupanja s otpadom, te u postojeće i buduće koliĉine, kao i sastav
proizvedenog otpada potreban je kako bi se pronašla optimalna rješenja za uspostavu što
kvalitetnijeg sustava gospodarenja otpadom.
U ovom trenutku problemi u sustavu upravljanja otpadom u Općini Cernik su višestruki. Na
podruĉju Brodsko-posavske ţupanije ne postoji odlagalište komunalnog otpada koje bi u
potpunosti udovoljavalo Hrvatskim i EU propisima za ureĊenje odlagališta i odlaganje
komunalnog otpada, tako da se otpad trenutno neadekvatno odlaţe. Otpad sa podruĉja Općine
Cernik trenutno se iskljuĉivo odlaţe na sluţbeno odlagalište otpada na podruĉju grada Nove
Gradiške. Navedeno odlagalište ne udovoljava Hrvatskim i EU zakonskim propisima i
preporukama za ureĊenje odlagališta i odlaganje komunalnog otpada, ali je trenutno jedina i
najbolja opcija za zbrinjavanje komunalnog otpada. Planom gospodarenja otpadom Brodsko-
posavske ţupanij, odreĊena je lokacija za Ţupanijski centar za gospodarenje otpadom (ŢCGO) na
lokaciji "Šagulje" Grada Nova Gradiška veliĉine cca 26 ha.
Izgradnjom ţupanijskog centra za gospodarenje otpadom, Brodsko-posavska ţupanija, a time i
Općina Cernik, kvalitetno će na duţi niz godina riješiti problem gospodarenja komunalnim
otpadom. Na podruĉju Općine Cernik trenutno je u funkciji sustav sakupljanja i zbrinjavanja
komunalnog otpada na naĉin da se isti organizirano prikuplja po domaćinstvima i privrednim
subjektima i odvozi na odlaganje pored Nove Gradiške. Tvrtka Komunalac Davor d.o.o. trenutno
ima koncesiju za prikupljanje komunalnog otpada s podruĉja Općine Cernik. Ĉinjenica je da je
sustav gospodarenja otpadom primijenjen samo na miješani komunalni i glomazni otpad dok se
ostale vrste otpada ne prepoznaju kao posebne kategorije otpada, te najĉešće završavaju u
komunalnom otpadu.
2.1. Postupanje s komunalnim otpadom
Prema Zakonu o otpadu (NN 178/04.) komunalni otpad jest otpad iz kućanstva, te otpad iz
proizvodne i/ili usluţne djelatnosti, ako je po svojstvima i sastavu sliĉan otpadu iz kućanstva.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
17
Gospodarenje komunalnim otpadom u nadleţnosti je gradova i općina koji su duţni na svom
podruĉju osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom.
Zakonom o lokalnoj i podruĉnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da jedinice lokalne
samouprave obavljaju poslove lokalnog znaĉaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graĊana,
a koje se odnose pored ostalih i na komunalne djelatnosti, koje su pobliţe odreĊene odredbama
Zakona o komunalnom gospodarstvu.
Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03. [proĉišćeni tekst], NN 82/04., 110/04.,
178/04.) odreĊena su naĉela, naĉin obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva, kao i
druga pitanja vezana uz svrhovito obavljanje komunalnih djelatnosti.
Jedna od komunalnih djelatnosti koja proizlazi iz Zakona o komunalnom gospodarstvu je i
odlaganje komunalnog otpada, što podrazumijeva obraĊivanje i trajno odlaganje komunalnog
otpada na odlagališta komunalnog otpada, te saniranje i zatvaranje odlagališta na temelju
posebnih propisa.
U cilju pobliţeg ureĊenja odnosa u komunalnom gospodarstvu jedinica lokalne uprave u obvezi
je donijeti odluku o komunalnom redu i mjere za njeno provoĊenje. Odlukom o komunalnom
redu propisuju se odredbe koje se odnose na ureĊenje naselja, odrţavanje ĉistoće i ĉuvanje javnih
površina, korištenje javnih površina, skupljanje, odvoz i postupanje sa sakupljenim komunalnim
otpadom, uklanjanje snijega i leda, uklanjanje protupravno postavljenih predmeta, mjere za
provoĊenje komunalnog reda, kao i kaznene odredbe.
Komunalno redarstvo ustrojava se u upravnim odjelima jedinice lokalne samouprave u ĉijoj
nadleţnosti je komunalno gospodarstvo, a zadaća komunalnog redarstva je da obavlja nadzor nad
provedbom odredbi o komunalnom redu.
Zakon o komunalnom gospodarstvu omogućava jedinicama lokalne samouprave da na temelju
ugovora osnuju zajedniĉko komunalno redarstvo. Poslove komunalnog redarstva obavljaju
komunalni redari. Komunalni redari u provoĊenju odredbi Odluke o komunalnom redu ovlašteni
su rješenjima narediti fiziĉkim i pravnim osobama radnje u svrhu odrţavanja komunalnog reda,
izricati mandatne kazne te predloţiti pokretanje prekršajnog postupka.
Na podruĉju Općine Cernik donijeta je Odluka o komunalnom redu ali Općina nema komunalnog
redara koji se brine za provedbu komunalnog reda, već po potrebi koristi usluge komunalnog
redarstva Grada Nove Gradiške, koje po potrebi i pozivu izlazi na teren/intervencije.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
18
Općina Cernik je ukljuĉena u sustav organiziranog prikupljanja i odvoza otpada koje obavlja
koncesionar – komunalna tvrtka Komunalac Davor d.o.o. Prikupljeni otpad odvozi se i odlaţe na
sluţbeno odlagalište pored grada Nove Gradiške. Otpad se prikuplja u nerazvrstanom stanju, u
vrećama, plastiĉnim posudama (80, 120 i 240 l) ili kontejnerima (5 m3, 7 m
3). Tijekom 2009.
godine, tvrtka Komunalac Davor d.o.o. s podruĉja Općine Cernik prikupila je ukupno 936 tona
miješanog komunalnog otpada, a provodila je i organizirane akcije prikupljanja glomaznog
otpada. U Planu gospodarenja otpadom Brodsko-posavske ţupanije predoĉena je tablica s
pretpostavljenim sastavom komunalnog otpada, koja se nalazi u nastavku teksta. Vaţno je
napomenuti da sastav komunalnog otpada ovisi o sredini u kojoj nastaje, te ovisi o mnoštvu
ĉimbenika kao što su: standard stanovništva, tip naselja, dostignuta razina komunalne higijene i
sl. Iz priloţene tablice lako je vidljivo da u komunalnom otpadu veliki udio ĉine tvari koje se daju
reciklirati i korisno upotrijebiti poput papira, kartona, plastike, stakla, metala, te biootpada koji je
pogodan za preradu u kompost. Zbog svega navedenoga Općina Cernik bi trebala poraditi na
selekciji otpada, bilo putem sustava odvojenog prikupljanja na samom mjestu nastanka
(domaćinstva, gospodarski subjekti), putem zelenih otoka ili reciklaţnih dvorišta, ili pak obradom
i sortiranjem otpada na lokaciji centra za gospodarenje otpadom koji se treba izgraditi. TakoĊer je
moguće i kombinirati neke ili sve od navedenih metoda razdvajanja i selektivnog prikupljanja
otpada.
Tablica: Pretpostavljeni sastav komunalnog otpada u Brodsko-posavskoj županiji:
Komponenta otpada
mas %
mas% biorazgradivi
udio
kuhinjski i biootpad 43,1
74,5 papir, karton 19,6
koža i kosti 3,0
drvo 1,3
tekstil 7,8
staklo 6,6
metali 4,1
inertni 1,5
plastika 11,6
guma 0,9
posebni 0,4
Izvor: Plan gospodarenja otpadom RH
Kod razmatranja koliĉina komunalnog otpada koji bi na podruĉju Općine Cernik mogao nastajati
u budućnosti trebalo bi u obzir uzeti mnoštvo faktora kao što su: migracije stanovništva,
oĉekivani prirast stanovništva, socijalne i gospodarske prilike i sliĉno. Dosadašnja praksa je
meĊutim pokazala da se prosjeĉni godišnji prirast koliĉina odloţenog otpada kreće oko 2-2,5%, te
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
19
se na temelju toga moţe napraviti projekcija oĉekivanih koliĉina komunalnog otpada koji će biti
odloţen u periodu 2010. - 2018. godine.
Kako je već navedeno, stvarni prirast koliĉina odloţenog otpada ovisit će o mnoštvu faktora, a u
sluĉaju uspostave sustava selektivnog prikupljanja otpada za oĉekivati je i negativni trend,
odnosno smanjenje koliĉina odloţenog otpada u budućnosti, što i jest cilj ovog Plana.
Za sada Općina Cernik nije donijela odluku o formiranju zelenih otoka što je predviĊeno Planom
gospodarenja otpadom Brodsko-posavske ţupanije. Sustav zelenih otoka je jedan od naĉina za
uspostavu odvojenog prikupljanja nekih vrsta otpada koje su iskoristive kao sekundarne sirovine
(papir, staklo, PET), te za prikupljanje ostalih vrsti neopasnog (biootpad, metali i sl.) ili opasnog
otpada (baterije, akumulatori, stari lijekovi), ĉime bi se znaĉajno unaprijedio sustav gospodarenja
otpadom.
MeĊutim, sustav zelenih otoka kao naĉin odvojenog prikupljanja otpada na javnim površinama se
sve više napušta, jer su zeleni otoci postali idealna mjesta za nedozvoljeno preuzimanje
odvojenog otpada od neovlaštenih osoba. Pri tome dolazi do devastacije spremnika za selektirano
prikupljanje otpada i narušava se vizualni izgled lokacije.
U cilju unapreĊenja sustava gospodarenja otpadom Općina Cernik moţe koristiti mogućnosti
apliciranja projekata prema Fondu za zaštitu okoliša u svrhu osiguranja nepovratnih financijskih
sredstava za nabavku komunalne opreme, ureĊenje reciklaţnih dvorišta i zelenih otoka, te za
druge projekte s podruĉja zaštite okoliša. Općina Cernik i do sada je koristila mogućnosti
sufinanciranja projekta zaštite okoliša, te je tako u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i
energetsku uĉinkovitost ostvarila suradnju na projektima postavljanja ekološke javne rasvjete i
nabavke komunalnih kanti i kontejnera za potrebe kućanstava.
Ovaj elaborat, izmeĊu ostaloga, moţe posluţiti kao podloga za apliciranje projekata za dodjelu
nepovratnih novĉanih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost, koja bi se
iskoristila za uspostavu kvalitetnijeg sustava gospodarenja otpadom na podruĉju Općine Cernik.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
20
2.2. Divlja odlagališta otpada na području Općine Cernik
U skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom NN 130/05., u nastavku je dana sljedeća
kategorizacija odlagališta:
1. Legalna odlagališta otpada su graĊevine za (trajno) odlaganje otpada, predviĊene
odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (ţupanijskim, gradskim/općinskim) i
sagraĊene u skladu s vaţećim propisima, a rade uz odobrenje nadleţnog tijela lokalne uprave
i samouprave na temelju provedene procjene o utjecaju na okoliš te ishoĊenih dozvola –
lokacijske, graĊevinske i uporabne.
2. Odlagališta otpada u postupku legalizacije su graĊevine za (trajno) odlaganje otpada,
predviĊene odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (ţupanijskim, gradskim/
općinskim) za koja je zapoĉeo, ali još nije dovršen postupak procjene utjecaja na okoliš,
odnosno, ishoĊenje potrebnih dozvola – lokacijske i graĊevinske, a za nova odlagališta i
uporabne dozvole.
3. Službena odlagališta otpada su, uglavnom, veći neureĊeni prostori za (trajno) odlaganje
otpada, predviĊeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (ţupanijskim,
gradskim/općinskim), za koja nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš niti
raspolaţu ijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, graĊevinskom, uporabnom), a rade
na temelju rješenja ili odluke nadleţnog tijela lokalne uprave i samouprave te su u sustavu
sluţbeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih komunalnih poduzeća.
4. Dogovorna odlagališta otpada su, uglavnom, neureĊeni manji prostori za odlaganje otpada
koji nisu predviĊeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (ţupanijskim,
gradskim/općinskim) i za koje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš. Ona ne
raspolaţu nijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, graĊevinskom, uporabnom), ali
djeluju uz znanje ili u dogovoru s tijelom nadleţne lokalne samouprave. Uglavnom nisu u
sustavu sluţbeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih osoba.
5. Divlja odlagališta otpada – su manji neureĊeni prostori koji nisu predviĊeni za odlaganje
otpada, a formirali su ih najĉešće graĊani bez prethodnog znanja tijela lokalne samouprave.
Ne raspolaţu nikakvim dokumentima relevantnim za njihovo djelovanje (SUO, dozvole) niti
posjeduju rješenje ili formalnu odluku tijela lokalne samouprave, a otpad uglavnom
individualno, dovoze graĊani. Osim navedenih, u Hrvatskoj postoji mnogo veći broj sliĉnih
površina oneĉišćenih otpadom.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
21
U trenutku izrade ovog elaborata na podruĉju Općine Cernik nije bilo evidentiranih divljih
odlagališta otpada. Potrebno je u funkciji zaštite okoliša i provedbe aktivne zakonske i
podzakonske regulative osigurati od strane mjerodavnih općinskih sluţbi i komunalnih redara
zabranu stvaranja novih "divljih" odlagališta. Proteklih godina na podruĉju Općine Cernik
sanirano je nekoliko manjih divljih odlagališta otpada, koja je Općina sanirala vlastitim
sredstvima.
Vaţno je spomenuti da je po pitanju strukture odloţenog otpada na divljim odlagalištima najĉešće
rijeĉ o neopasnom i inertnom otpadu; graĊevinski otpad, otpad biljnog porijekla, otpad iz
kućanstava, ambalaţni otpad i sl. MeĊutim, osim neopasnog i inertnog otpada na lokacijama
divljih deponija odlaţe se i otpad koji se svojim karakteristikama svrstava u opasan otpad; salonit
ploĉe (azbest), ambalaţa oneĉišćena opasnim tvarima, elektroniĉki otpad, ţivotinjske lešine i
sliĉan otpad koji nastaje u kućanstvima i gospodarskim subjektima.
Nakon sanacije divljih odlagališta otpada potrebno je pojaĉati nadzor nad saniranim lokacijama
kako bi se izbjeglo ponovno odlaganje otpada na istima. Uz pojaĉan terenski nadzor preporuka je
i financijsko sankcioniranje za nedozvoljeno odlaganje otpada, a naroĉito za poĉinitelje koje se
više puta uhvati u prekršaju, a sve temeljem propisa i Odluke o komunalnom redu.
Mjere sanacije otpadom onečišćenog tla
Mjere koje treba poduzeti sastoje se od sljedećih osnovnih operacija:
1. rašĉišćavanje terena
2. pripremanje polja za odlaganje otpada
3. dovoz i pripremanje pokrovnog materijala
4. zaštita od površinskih voda
5. ekološka zaštita:
- vodonepropusna podloga deponije
- sistem za sakupljanje procjednih voda
- kontrola plinova
- kontrola podzemnih voda
6. izrada ograde i objekata
7. priprema inertnog puta
8. odlaganje otpada u slojevima uz prethodno sabijanje i prekrivanje
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
22
Mjere sanacije otpadom onečišćenog tla (divljih odlagališta)
Mjere sanacije divljih odlagališta mogu se saţeti na:
1. sakupljanje, prešanje, odvoz
2. prešanje i odvoz
3. ruĉno sakupljanje
4. strojno sakupljanje
5. strojno planiranje
6. strojno ĉišćenje i odvoz
7. sakupljanje i odvoz
8. usitnjavanje i planiranje
9. planiranje, planiranje zemljom, trava
10. odlaganje na sluţbena odlagališta
11. obavijestiti i kontrolirati stanovništvo
● Mjere sanacije za divlja odlagališta preteţno komunalnog (kućnog) otpada:
1. sakupljanje otpada – ruĉno
– strojno
2. iskop zagaĊenog tla
3. odvoz sa lokacije na odobreno odlagalište
3. ureĊenje površine s koje je odstranjen otpad
4. prekrivanje ureĊene površine kompostom ili zemljom obogaćenom gnojivom
5. zatravljivanje
6. obavijestiti lokalno stanovništvo o zatvaranju divljeg odlagališta
7. kontrolirati stanovništvo da ne odlaţe otpad na sanirano odlagalište
● Mjere sanacije za divlja odlagališta preteţno graĊevinskog otpada:
1. usitnjavanje otpada
2. planiranje na zateĉenoj lokaciji ukoliko je to moguće (ako nije moguće – odvoz s
lokacije na odobreno odlagalište)
3. prekrivanje kompostom ili zemljom obogaćenom gnojivom
4. zatravljivanje
5. obavijestiti lokalno stanovništvo o zatvaranju divljeg odlagališta
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
23
6. kontrolirati stanovništvo da ne odlaţe otpad na sanirano odlagalište
● Mjere sanacije za divlja odlagališta preteţno zelenog otpada:
1. sakupljanje otpada – ruĉno
– strojno
2. usitnjavanje otpada
3. planiranje na zateĉenoj lokaciji ukoliko je to moguće (ako nije moguće – odvoz s
lokacije na odobreno odlagalište)
4. prekrivanje kompostom ili zemljom obogaćenom gnojivom
5. zatravljivanje
6. obavijestiti lokalno stanovništvo o zatvaranju divljeg odlagališta
7. kontrolirati stanovništvo da ne odlaţe otpad na sanirano odlagalište
● Mjere sanacije za divlja odlagališta preteţno glomaznoga otpada:
1. sakupljanje otpada – ruĉno
– strojno
2. izdvajanje otpada – metalnog (prešanje)
– nemetalnog otpada (kao kućni ili graĊevinski)
3. odvoz s lokacije na odobreno odlagalište
4. zbrinjavanje na propisan naĉin od strane ovlaštenog sakupljaĉa
5. ureĊenje površine s koje je odstranjen otpad te njeno prekrivanje kompostom ili zemljom
obogaćenom gnojivom i zatravljivanje
6. obavijestiti lokalno stanovništvo o zatvaranju divljeg odlagališta
7. kontrolirati stanovništvo da ne odlaţe otpad na sanirano odlagalište
Na prostoru Općine Cernik bilo bi poţeljno urediti prostor mini reciklaţnog dvorišta na kojem bi
se stanovništvu omogućilo odlaganje pojedinih vrsti otpada. Na reciklaţnom dvorištu ili na
posebnoj lokaciji obavezno treba biti omogućeno i odlaganje graĊevinskog otpada, jer je
ustanovljeno da upravo on ĉini najveći udio u otpadu odloţenom na divljim odlagalištima.
Trenutno je odlaganje graĊevinskog otpada moguće uz naknadu na sluţbenom odlagalištu otpada
pored Nove Gradiške. UreĊenjem mini reciklaţnog dvorišta stanovništvu bi se osigurala
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
24
mogućnost besplatnog odlaganja pojedinih vrsti otpada, a ujedno bi se izbjeglo nekontrolirano
odlaganje otpada na divljim odlagalištima.
Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 23/07.) u ĉlancima 9. i 10. definirani su tehniĉki uvjeti
kojima moraju udovoljavati reciklaţna dvorišta, te je se tim smjernicama potrebno voditi pri
ureĊenju mini reciklaţnog dvorišta.
U nastavku teksta dani su ĉlanci 9. i 10. iz Pravilnika o gospodarenju otpadom sa svim obvezama
za ureĊenje reciklaţnih dvorišta:
Članak 9.
(1) Reciklažno dvorište mora udovoljavati osnovnim tehničko-tehnološkim uvjetima:
– mora biti ograĎeno,
– otvoreni spremnik mora biti u posebno ograĎenom natkrivenom prostoru u koji je
onemogućen dotok oborinskih voda,
– otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti, i agregatnom stanju,
– podna površina mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog otpada,
– mora biti opremljeno tako da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje prašine,
buke, mirisa i drugih emisija,
– mora biti opremljeno ureĎajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i sprečavanje
širenja požara te drugom sigurnosnom opremom sukladno posebnim propisima,
– stacionirana posuda, spremnik i druga ambalaža, moraju biti izraĎeni tako da je moguće
sigurno punjenje, pražnjenje, odzračivanje, uzimanje uzoraka te nepropusno zatvaranje i
pečaćenje, a nenatkriveni spremnici moraju biti s dvostrukom stjenkom ili atestirani za
skladištenje tvari koje su sastavni dio otpada,
– na uočljivom mjestu mora biti istaknut "plan djelovanja u slučaju izvanrednoga
dogaĎaja" koji sadrži sljedeće podatke: o vrstama otpada koji se skladišti; o mogućim
izvanrednim dogaĎajima; ime, prezime i telefonske brojeve odgovornih osoba i njihova
ovlaštenja; telefonski broj policije; telefonski broj vatrogasaca i telefonski broj hitne
pomoći,
– mora biti označeno natpisom "Reciklažno dvorište" s podacima o vrsti otpada koji se
skladišti, ključnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu te nazivu pravne
ili fizičke osobe i o radnom vremenu.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
25
(2) Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, primjenjuju se i na pretovarnu stanicu (transfer stanicu).
Članak 10.
Pored tehničko-tehnoloških uvjeta iz članka 8. i članka 9. ovoga Pravilnika, u skladištu opasnog
otpada te reciklažnom dvorištu i transfer stanici u kojima se skladišti i opasni otpad, a ovisno o
vrsti i agregatnom stanju opasnog otpada, mora biti osigurano:
– postavljanje rasvjete s umjetnim izvorima svjetla za sigurno rukovanje opasnim otpadom,
– udovoljavanje posebnim propisima za aparate i drugu sigurnosnu opremu za skladištenje
i rukovanje opasnim tvarima koje su sastojci opasnog otpada,
– izvedba energetskih, plinskih, vodovodnih, ventilacijskih i ostalih instalacija prema
posebnim propisima koji ureĎuju skladištenje i rukovanje opasnim tvarima koje su
sastojci opasnog otpada.
2.3. Postupanje s neopasnim i inertnim otpadom
Neopasni i inertni otpad je onaj otpad koji nema jedno od svojstava koja karakteriziraju opasni
otpad: H1-eksplozivno, H2 oksidirajuće, H3-A visoko zapaljivo, H3-B zapaljivo, H4
nadraţujuće, H5 opasan, H6 otrovno, H7 kancerogeno, H8 nagrizajuće, H9 infektivno, H10
teratogeno, H11 mutageno, H12 tvari koje u kontaktu sa vodom ispuštaju otrovne ili vrlo otrovne
tvari, H13 tvari koje nakon odlaganja mogu na bilo koji naĉin proizvesti drugu tvar, H14
ekotoksiĉno svojstvo3. Postojeće stanje gospodarenja s neopasnim i inertnim otpadom na
podruĉju Općine Cernik je na nezadovoljavajućoj razini. Ne postoji organizirani sustav
odvojenog prikupljanja i zbrinjavanja neopasnog i inertnog otpada, već isti najĉešće završava kao
miješani komunalni otpad ili se pak odlaţe nekontrolirano. Osim kućanstava u proizvodnji
neopasnog i inertnog otpada sudjeluju i gospodarski subjekti, tj. tvrtke i obrti koji ovisno o svojoj
djelatnosti proizvode razliĉite vrste neopasnog i inertnog otpada.
Obzirom da u Brodsko-posavskoj ţupaniji postoji veći broj tvrtki koje su ovlaštene za
gospodarenje neopasnim i inertnim otpadom trebalo bi ubrzano pristupiti uspostavi sustava
odgovornog gospodarenja neopasnim i inertnim otpadom. Tu se prvenstveno misli na tvrtke i
3 Prema Zakonu o otpadu, NN 178/04., 111/06., 60/08. i Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s
katalogom otpada i listom opasnog otpada NN 50/05.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
26
obrtnike s podruĉja općine koji su i po zakonu duţni uspostaviti sustav gospodarenja otpadom –
odvojeno prikupljanje i selektiranje, privremeno skladištenje do zbrinjavanja, predaju ovlaštenom
sakupljaĉu na daljnju obradu ili zbrinjavanje.
Naroĉito bi vaţno bilo uspostaviti sustav sakupljanja i gospodarenja sekundarnim sirovinama
koje se ponovno mogu iskoristiti ili oporabiti, te se na taj naĉin izbjegava oneĉišćenje okoliša, a
ujedno se dobiva vrijedna sirovina. Primjeri sekundarnih sirovina su otpadni metali, staklo, papir,
plastika i druge vrste otpada koje je pojedinim postupcima obrade moguće reciklirati i staviti u
ponovnu upotrebu.
Planom gospodarenja otpadom Brodsko-posavske ţupanije predviĊeno je da na podruĉjima
gradova i općina bude uspostavljen sustav selektiranog prikupljanja pojedinih vrsti otpada kao što
su staklo, plastika, papir i sliĉan otpad. Odvojeno prikupljanje vršilo bi se na prostorima zelenih
otoka, reciklaţnih dvorišta i mini reciklaţnih dvorišta, na kojima bi se postavili spremnici i
oprema za selektivno prikupljanje pojedinih vrsti otpada koje su interesantne za reciklaţu i
oporabu.
Planom gospodarenja otpadom Brodsko-posavske ţupanije predviĊeno je da na podruĉju Općine
Cernik bude ureĊeno deset zelenih otoka i jedna lokacija s dodatnom opremom što za sada nije
uĉinjeno.
Popis 2001. zeleni
otoci
lokacije sa
dodatnom
opremom*
reciklažna
dvorišta
pretovarne
stanice Grad/Općina
broj
stanovnika
broj
domaćinstava
Cernik 4.235 1.347 10 1
* - kompostane, graĊevinski otpad, rashladni kontejneri za ţivotinjski otpad i dr. po potrebi
Izvor: Plan gospodarenja otpadom Brodsko-posavske županije
Pravilnikom o gospodarenju graĊevnim otpadom (NN 38/08.) definirana je i obveza posebnog
gospodarenja graĊevinskim otpadom, a svaki grad/općina je duţna odrediti i urediti lokaciju
reciklaţnog dvorišta na kojoj bi se vršilo prikupljanje graĊevinskog otpada. Ovu obvezu gradovi i
općine su bili duţni izvršiti do 31. 12. 2008. godine, kako bi se omogućilo odvojeno prikupljanje
i oporaba graĊevinskog otpada, ĉime bi se smanjile koliĉine odloţenog otpada, a ujedno bi se
veći dio takvog otpada ponovno iskoristio. Zbog blizine Nove Gradiške i postojećeg sluţbenog
odlagališta otpada, Općina Cernik je u mogućnosti donijeti odluku o odlaganju graĊevinskog
otpada na postojećem sluţbenom odlagalištu u Novoj Gradiški, jer je izgradnja posebnog
reciklaţnog dvorišta za graĊevinski otpad ekonomski neopravdana.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
27
2.4. Postupanje s opasnim otpadom
Opasni otpad4 je sav onaj otpad koji sadrţi tvari koje imaju jedno od slijedećih obiljeţja: H1-
eksplozivno, H2 oksidirajuće, H3-A visoko zapaljivo, H3-B zapaljivo, H4 nadraţujuće, H5
opasan, H6 otrovno, H7 kancerogeno, H8 nagrizajuće, H9 infektivno, H10 teratogeno, H11
mutageno, H12 tvari koje u kontaktu sa vodom ispuštaju otrovne ili vrlo otrovne tvari, H13 tvari
koje nakon odlaganja mogu na bilo koji naĉin proizvesti drugu tvar, H14 ekotoksiĉno svojstvo.
Taj otpad se zbog svoje štetnosti i potencijalne opasnosti mora posebno nadzirati, i to od mjesta
nastanka do mjesta konaĉnog odlaganja, ukljuĉujući monitoring samog mjesta privremenog ili
trajnog odlaganja.
Kao i kod postupanja s neopasnim otpadom, tako je i postupanje s opasnim otpadom na podruĉju
Općine Cernik na nezadovoljavajućoj razini, odnosno nema organiziranog sustava prikupljanja
opasnog otpada. Iako se produkcija i nastajanje opasnog otpada najĉešće veţe uz tvrtke i
industriju, vaţno je napomenuti da u kućanstvima takoĊer nastaju razliĉite vrste otpada koje
zakon prepoznaje kao opasne, te za primjer moţemo navesti elektroniĉki otpad, fluorescentnu
rasvjetu, stare boje i lakove, ambalaţu oneĉišćenu opasnim tvarima (ambalaţa od motornih ulja,
antifriza, insekticida, dezinficijensa, boja i lakova i sl.), otpad koji sadrţi azbest i još poneke vrste
opasnog otpada koje se rjeĊe mogu pojaviti u kućanstvima.
Vaţno je napomenuti da je Zakonom o otpadu (NN 178/04.) i Zakonom o izmjenama i dopunama
Zakona o otpadu (NN 111/06., 60/08., 87/09.) definirana obveza izrade ĉetverogodišnjeg Plana
gospodarenja otpadom za sve tvrtke i obrtnike koji godišnje proizvedu više od 200 kg opasnog
otpada, i/ili 150 t neopasnog/inertnog otpada.
Iz toga je lako vidljivo da je odreĊeni broj tvrtki i obrta s podruĉja Općine Cernik u obvezi
izraditi Plan gospodarenje otpadom, te uspostaviti odgovarajući sustav privremenog skladištenja i
zbrinjavanja proizvedenog otpada – naroĉito opasnog. O proizvedenom, uskladištenom i
zbrinutom otpadu potrebno je voditi i zakonom propisanu dokumentaciju, a podatke je na
godišnjoj bazi potrebno dostavljati nadleţnoj ţupaniji i Agenciji za zaštitu okoliša.
IzraĊeni Plan gospodarenja otpadom potrebno je dostaviti u nadleţnu ţupaniju i u Agenciju za
zaštitu okoliša u Zagrebu, te se na taj naĉin izbjegavaju zakonske sankcije, tj. visoke novĉane
4 Prema Zakonu o otpadu, NN 178/04., 111/06., 60/08. i Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s
katalogom otpada i listom opasnog otpada NN 50/05.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
28
kazne. Agencija za zaštitu okoliša uredno evidentira sve obveznike koji su ispunili zakonsku
obvezu dostave Plana gospodarenja otpadom, te se popis svih tvrtki po ţupanijama koje su
izradile Plan moţe naći na internet stranicama Agencije5.
Na ţalost, iz aţuriranog popisa (u trenutku izrade ovog elaborata - lipanj 2010.) tvrtki6 koje su
izradile Plan gospodarenja otpadom u Brodsko-posavskoj ţupaniji lako je vidljivo da s podruĉja
Općine Cernik ni jedna tvrtka ili obrt nije ispunila svoju zakonsku obvezu i izradila Plan
gospodarenja otpadom. To je samo pokazatelj da gospodarenje otpadom, a naroĉito opasnim nije
ureĊeno na zakonom propisan naĉin, te da se otpadom u većini sluĉajeva najvjerojatnije
neodgovorno gospodari što bi se trebalo zakonski sankcionirati.
5 www.azo.hr
6 www.azo.hr, Pregled tvrtki koje su izradile Plan gospodarenja otpadom, lipanj 2010.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
29
Tablica: Pregled tvrtki u Brodsko-posavskoj županiji koje su izradile Plan gospodarenja
otpadom (Izvor: Agencija za zaštitu okoliša, lipanj 2010. godine, www.azo.hr)
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
30
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
31
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
32
Nakon izrade i usvajanja Plana gospodarenja otpadom Općine Cernik, preporuka je da Općina
organizira struĉni skup za gospodarstvenike s podruĉja Općine, s ciljem prezentacije njihovih
obveza u uspostavi sustava gospodarenja otpadom u skladu s propisima. Ĉinjenica je da veliki
broj tvrtki i obrta nema saznanje o obvezama koje imaju iz podruĉja zaštite okoliša i
gospodarenja otpadom, te bi im se jednim struĉnim skupom moglo pribliţiti i pojasniti postojeće
obveze, i ponukati ih da porade na ispunjavanju istih, prije nego što na to budu primorani
kaznenim i novĉanim sankcioniranjem.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
33
2.5. Posebne kategorije otpada
Prema ĉlanku 3., stavak 10., Zakona o otpadu (NN 178/04.), posebne kategorije otpada su one
vrste otpada za koje je gospodarenje propisano posebnim propisom. U trenutku izrade ovog
elaborata gospodarenje pojedinim vrstama otpada bilo je ureĊeno posebnim propisima:
Pravilnik o ambalaţi i ambalaţnom otpadu (NN 97/05.)
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaţi i ambalaţnom otpadu (NN
115/05.), (NN 81/08.)
Odluka o uvjetima oznaĉavanja ambalaţe (155/05.)
Ispravak odluke o uvjetima oznaĉavanja ambalaţe (NN 24/06.)
Ispravak Ispravka Odluke o uvjetima oznaĉavanja ambalaţe (NN 28/06.)
Odluka o nacionalnim ciljevima udjela povratne ambalaţe u 2008. godini (NN 82/07.)
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaţi i ambalaţnom otpadu (NN
31/09.)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06.)
Pravilnik o izmjeni pravilnika o gospodarenju otpadnim gumama (NN 31/09.)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06.)
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o gospodarenju otpadnim uljima (NN 121/08.)
Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o gospodarenju otpadnim uljima (NN 31/09.)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06.)
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadnim baterijama i
akumulatorima (NN 31/09.)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06.)
Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o gospodarenju otpadnim vozilima (NN
31/09.)
Pravilnik o naĉinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrţi azbest (NN 42/07.)
Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07.)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektriĉnim i elektroniĉkim ureĊajima i opremom (NN
74/07.)
Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o gospodarenju otpadnim elektriĉnim i
elektroniĉkim ureĊajima i opremom (NN 133/08.)
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
34
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadnim elektriĉnim i
elektroniĉkim ureĊajima i opremom (NN 31/09.)
Pravilnik o gospodarenju graĊevnim otpadom (NN 38/08.)
Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda kada se mulj
koristi u poljoprivredi (NN 38/08.)
Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje Titan-dioksida (NN 70/08.)
Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN
105/08.)
Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraţivanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN
128/08.)
Iz priloţenog popisa zakonske regulative kojom je ureĊeno gospodarenje posebnim kategorijama
otpada lako je vidljivo da gotovo sve navedene vrste otpada nastaju ili mogu nastati na podruĉju
Općine Cernik, te bi i gospodarenje njima trebalo urediti u skladu s navedenim propisima.
Većina propisa najviše obvezuje proizvoĊaĉe otpada (tvrtke i obrtnike), dok se obveze Općine
javljaju u Pravilniku o gospodarenju graĊevnim otpadom koji navodi da su jedinice lokalne
samouprave duţne do 31. 12. 2008. godine urediti reciklaţna dvorišta na kojima će biti
omogućen prihvat i reciklaţa graĊevinskog otpada.
Općina Cernik bi ureĊenjem i opremanjem zelenih otoka osigurala uvjete za prihvat pojedinih
vrsti otpada koje su zakonom posebno prepoznate, te je i postupanje s njima posebno ureĊeno.
Zbrinjavanje ambalaţnog otpada je nakon stupanja na snagu Pravilnika o ambalaţi i ambalaţnom
otpadu riješeno na zadovoljavajući naĉin, te je danas rijetkost prizor prazne ambalaţe odbaĉene u
prirodi, uz prometnice i sl.
Za neke druge vrste otpada (opasnog i neopasnog) kao što su otpadne gume, baterije i
akumulatori, otpadna vozila i elektroniĉki otpad, Republika Hrvatska je takoĊer dodijelila
koncesije za sakupljanje ovlaštenim tvrtkama, a preuzimanje takvog otpada je postalo besplatno,
odnosno cijena njegovog zbrinjavanja je već ukalkulirana u cijeni novog proizvoda. Za otpad kao
što je otpadna ambalaţa i otpadna vozila ĉak je osigurana i naknada po komadu odnosno
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
35
kilogramu predanog otpada, te se na taj naĉin dodatno stimuliralo selektivno prikupljanje i
izdvajanje posebnih kategorija otpada.
Iako je donošenje posebnih Pravilnika kojima se uredilo gospodarenje posebnim kategorijama
otpada za sada poluĉilo dobre rezultate, problemi se javljaju kod kućanstava odnosno kod
produkcije malih koliĉina pojedinih vrsti otpada. Koncesionarima je neisplativo vršiti
prikupljanje malih koliĉina otpada, jer su u takvim sluĉajevima troškovi transporta i angaţmana
djelatnika veći od dobiti i koristi koja se postiţe prikupljanjem otpada. Zbog toga su i dalje ĉesti
sluĉajevi da se kod pojave manjih koliĉina posebnih kategorija otpada, s istima ne gospodari na
zakonom propisan naĉin, već iste ĉesto završavaju u komunalnom otpadu. Moguće rješenje za to
jeste planiranje ureĊenja reciklaţnog dvorišta na koje će stanovništvo moći dovesti i odloţiti
posebne kategorije otpada – naravno uz postojanje odgovarajuće razine ekološke osviještenosti
kod graĊanstva.
U nastavku teksta dan je popis koncesionara/tvrtki koje imaju dozvole za gospodarenje posebnim
kategorijama otpada7:
POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SKUPLJANJA
OTPADNIH BATERIJA I AKUMULATORA NA PODRUČJU RH
1. JADRAN-METAL d.d., Valica 2, Pula
2. KOMUNALIJE HRGOVĈIĆ, J.J. Strossmayera 175 a,Ţupanja
3. UNIVERZAL d.o.o., Cehovska 10, Varaţdin
4. METIS d.d., Kukuljanovo bb, Škrljevo
5. CIAK d.o.o., Josipa Lonĉara 3/1, Zagreb
6. STR-AKUMULATOR, Basariĉekova 43, ĐurĊevac
7. MUNJA d.d., Ţitnjak bb, Zagreb
8. SIROVINA ODLAGALIŠTE d.o.o., Ive Dulĉića 6, Zadar
9. APO d.o.o., Savska cesta 41/IV, Zagreb
10. FLORA VTC d.o.o., Vukovarska cesta 5, Virovitica
11. FRIŠ d.o.o., Koprivniĉka 43, Kriţevci
7 Izvor: Agencija za zaštitu okoliša, www.azo.hr, Pregled podataka iz registra dozvola i potvrda za gospodarenje
otpadom
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
36
POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI OBRADE I OPORABE
OTPADNIH BATERIJA I AKUMULATORA NA PODRUČJU RH
1. CIAK d.o.o., Josipa Lonĉara 3/1, Zagreb
2. MUNJA d.d., Ţitnjak bb., Zagreb
3. FRIŠ d.o.o., Koprivniĉka 43, Kriţevci
POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SKUPLJANJA
OTPADNIH VOZILA NA PODRUČJU RH
1. FELIS RECIKLAŢA d.o.o., Sisak, B. Adţije 19
2. JADRAN – METAL d.d., Pula, Valica 2
3. FLORA VTC d.o.o., Virovitica, Vukovarska cesta 5
4. SIROVINA ODLAGALIŠTE d.o.o., Zadar, Ive Dulĉića 6
5. UNIVERZAL d.o.o., Varaţdin, Cehovska 10
6. C.I.A.K. d.o.o., Zagreb, Josipa Lonĉara 3/1
7. FEROPAPIR d.o.o., Karlovac, Ul. M. Bogovića bb
8. C.I.O.S. d.o.o., Zagreb, Josipa Lonĉara 15
9. KAIROS d.o.o., Osijek, Ulica jablanova bb
10. CE-ZA-R d.o.o., Zagreb, Josipa Lonĉara 15
11. C.I.O.S. VARAŢDIN d.o.o., Varaţdin, Ul. Pavleka Miškine 63
12. RECIKLAŢA d.o.o., Vukovar, Dunavski prilaz bb
13. METIS d.d., Rijeka, Kukuljanovo bb, Škrljevo
14. SAVA PROMET d.o.o., Sesvete, Jelkoveĉka bb
15. RECIKLAŢA ŠIBENIK d.o.o., Šibenik, Prokljanska 40
16. SEKUNDARNI METALI d.o.o., Knin, 4. gardijske brigade 44
POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI OBRADE I OPORABE
OTPADNIH VOZILA NA PODRUČJU RH
1. CE-ZA-R d.o.o., Zagreb, Josipa Lonĉara 15
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
37
POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SKUPLJANJA
OTPADNIH GUMA NA PODRUČJU RH
1. UNIVERZAL d.o.o. Varaţdin, Cehovska 10
2. SIROVINA TRGOPRERADA d.o.o. Bjelovar, Bilogorska b.b.
3. ADRIATIC-BLIZNA d.o.o. Trogir, Dr. Ante Starĉevića 16
4. GUMIIMPEX-GRP d.o.o. Varaţdin, Pavleka Miškine 64 c
5. EKO-FLOR PLUS d.o.o. Jastrebarsko, Strossmayerov trg 15
6. AUTOPRIJEVOZ I RECIKLAŢA NEOPASNOG TEHNOLOŠKOG OTPADA, Mraclin
B. Radića 155
7. BARANJSKA ĈISTOĆA d.o.o. Beli Manastir, Ulica Republike 11
8. NAŠICE CEMENT d.d. Našice, Tajnovac 1
9. JADRAN METAL d.d. Pula, Valice 2
10. ROBNI CENTAR d.o.o. Kriţevci, Nikole Tesle 49
11. C.I.O.S. d.o.o. Zagreb, Josipa Lonĉara 15
12. ĈISTOĆA d.o.o. Zagreb, Radniĉka cesta 82
13. METIS d.d. Rijeka, Ive Marinkovića 2
14. CIAK d.o.o. Zagreb, Josipa Lonĉara 3/1
15. PROTEKTPROM d.o.o. Zagreb, Samoborska 257
16. FLORA -VTC d.o.o. Virovitica, Vukovarska cesta 5
17. RIJEKATANK d.o.o. Rijeka, Kruţna 10
18. VIREO d.o.o. Zagreb, Karlovaĉka cesta 2E
19. PETROKEMIJA d.d. Kutina, Aleja Vukovar 4
20. RECIKLAŢA d.o.o. Zadar, T. Ivĉića 7a,
21. BELJE REMONT d.o.o. Darda, Industrijska zona 1, Mece
POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI OBRADE I OPORABE
OTPADNIH GUMA NA PODRUČJU RH
1. GUMIIMPEX-GRP d.o.o., Varaţdin, Pavleka Miškine 64c (oporaba u materijalne svrhe-
stupanj oporabe I,II)
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
38
2. SIROVINA ODLAGALIŠTE d.o.o., Zadar, Ive Dulĉića 6 (oporaba u materijalne svrhe-
stupanj oporabe I)
3. HOLCIM (Hrvatska) d.o.o., Koromaĉno, Koromaĉno bb (oporaba u energetske svrhe-stupanj
oporabe II)
4. NAŠICECEMENT d.d., Našice, Tajnovac 1 (oporaba u energetske svrhe-stupanj oporabe II)
POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SAKUPLJANJA
OTPADNIH ULJA NA PODRUČJU RH
NAZIV TVRTKE SAKUPLJAČA OTPADNIH MAZIVIH ULJA
1. FLORA VTC d.o.o., VIROVITICA, Vukovarska 5
2. C.I.A.K. d.o.o., ZAGREB, Josipa Lonĉara 3/1
3. CIAN d.o.o., SPLIT, Varaţdinska 51
4. ZAGREBPETROL d.o.o., ZAGREB, Ĉrnomerec 175 a
5. MI-VI MAZIVA d.o.o., SESVETE, Varaţdinska cesta 29
6. JADRAN-METAL d.o.o., PULA, Valica 2
7. KEMIS d.o.o., ZAGREB, Sudišćak 3
8. EKOL d.o.o., KARLOVAC, Banija 26
9. PATTING d.o.o., VARAŢDIN, Svilarska 2
10. MAZIVA ZAGREB d.o.o., ZAGREB, Radniĉka cesta 175
11. METIS d.d., ŠKRLJEVO, Kukuljanovo bb
12. AEKS d.o.o., IVANIĆ GRAD, Omladinska 45
13. APO d.o.o., ZAGREB, Savska cesta 41/4
14. SIROVINA ODLAGALIŠTE d.o.o., ZADAR, Ive Dulĉića 6
15. DEZINSEKCIJA d.o.o., RIJEKA, Brajšina 13
16. NACIONAL d.o.o., BJELOVAR, Ljudevita Gaja 10
17. VAL-INT d.o.o., SVETA NEDJELJA, Franje TuĊmana 59
NAZIV TVRTKE SAKUPLJAČA OTPADNIH JESTIVIH ULJA
1. ECOOPERATIVA d.o.o., MATULJI, Dalmatinskih brigada 17
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
39
2. UNIJAPAPIR d.d., ZAGREB, Radniĉka cesta 22
3. MODIBIT d.o.o., OZALJ, Karlovaĉka cesta 124
4. RIJEKATANK d.o.o., RIJEKA, Kruţna 10
5. VITREX d.o.o., VIROVITICA, Zbor narodne garde 3
6. AGROPROTEINKA d.d., SESVETSKI KRALJEVAC, Industrijska cesta bb
7. ROL-BO d.o.o. SAMOBOR, PERKOVĈEVA 47/1
NAZIV TVRTKE SAKUPLJAČA OTPADNIH JESTIVIH I MAZIVIH ULJA
1. IND-EKO d.o.o., RIJEKA, Korzo 40
2. UNIVERZAL d.o.o., VARAŢDIN, Cehovska 10
3. KOMUNALIJE HRGOVĈIĆ, ŢUPANJA, J.J. Strossmayera 175a
POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI TERMIČKE OPORABE
OTPADNIH MAZIVIH ULJA NA PODRUČJU RH
1. MAZIVA ZAGREB d.o.o., ZAGREB, Radniĉka cesta 175
2. SAŠA PROMET CIGLANA BLATUŠA d.o.o., TOPUSKO, D. Ĉemernica 151
3. AGROPROTEINKA d.d., SESVETE, Strojarska cesta 11
4. IND-EKO d.o.o., RIJEKA, Korzo 40
5. NAŠICECEMENT d.d., NAŠICE, Tajnovac 1
6. HOLCIM d.o.o., KOROMAĈNO, Koromaĉno bb
7. INA d.d. RAFINERIJA NAFTE RIJEKA, KOSTRENA, Urinj bb
8. KALUN d.d., DRNIŠ, S. Radića 5
9. VIS d.o.o., VARAŢDIN, Svilarska 2
10. DALMACIJACEMENT d.d., KAŠTEL SUĆURAC, Cesta dr. Franje TuĊmana bb
POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI MATERIJALNE
OPORABE OTPADNIH JESTIVIH ULJA SA SVRHOM PROIZVODNJE BIOGORIVA
NA PODRUČJU RH
1. MODIBIT d.o.o., OZALJ, Karlovaĉka cesta 124
2. VITREX d.o.o., VIROVITICA, Zbor narodne garde 3
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
40
POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI MATERIJALNE
OPORABE OTPADNIH ULJA NA PODRUČJU RH
1. KEMO d.o.o., ZAGREB, Klaićeva 66
POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SAKUPLJANJA
ELEKTRIČNOG I ELEKTRONIČKOG OTPADA NA PODRUČJU RH
1. FLORA VTC d.o.o., VIROVITICA, Vukovarska cesta 5
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
41
3. Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada
Smanjenje koliĉina otpada, kao i opasnih svojstava otpada moţe se postići na više naĉina, a
najvaţniji su:
– sprjeĉavanje nastajanja pojedinih vrsta i koliĉina otpada
– sprjeĉavanje da se u proizvod za trţište ugraĊuju štetni sastojci
– sprjeĉavanje miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za trţište
koji onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu upotrebu
Prioritet svakog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom treba biti sprjeĉavanje nastanka otpada.
Suština izbjegavanja nastanka otpada sadrţana je u izreci: "Najbolji otpad je onaj, koji uopće ne
nastane". Pod tim se podrazumijeva ĉinjenica, da otpad koji se izbjegne ne oštećuje ĉovjekovo
zdravlje i okoliš i ne troše se sredstva za njegovu obradu i/ili odlaganje.
Korištenjem pogodnih naĉina proizvodnje i obrade, uvoĊenjem na trţište "povoljnih" vrsta
proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošaĉa mogu se smanjiti koliĉine i
štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odloţiti. U okviru tehniĉkih i gospodarstvenih
mogućnosti treba:
– robu tako oblikovati, proizvoditi i preraĊivati da se ostatne tvari mogu maksimalno
ponovno iskorištavati
– naĉine prodaje novih proizvoda i preuzimanja iskorištenih proizvoda regulirati
tako, da se koliĉina otpada kod krajnjih potrošaĉa stvara u što manjem obimu
– proizvode tako upotrebljavati da nakon njihove primjene ostaje što manje štetnih
tvari
– proizvode tako upotrebljavati da nastaje što manje otpada.
Osnovne mjere za izbjegavanje otpada mogu se svesti na:
Izbjegavanje otpada u proizvodnji
– razvojem tehnologije koja ne stvara otpad
– otpad vraćati u vlastitu proizvodnju
– otpad upućivati na recikliranje i koristiti u drugim proizvodnim procesima
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
42
– proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi
– pri proizvodnji za trţište izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom
koliĉinom i štetnosti otpada
– proizvod na trţište davati u najnuţnijoj ambalaţi
– koliko je to moguće, proizvode ne pakirati u ambalaţu koja sluţi za jednokratnu
upotrebu, a nakon toga se odbacuje kao otpad
Ponašanje potrošaĉa
– da ne kupuju proizvode koji se ne mogu reciklirati
– da pri kupovanju izbjegavaju robu u jednokratnoj ambalaţi, odnosno da pri
kupovanju robe preferiraju povratnu ambalaţu
– da smanje korištenje plastiĉnih vrećica i sliĉne ambalaţe i dr.
Edukacija
– koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvoĊaĉa i potrošaĉa o
mogućim naĉinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg
smanjenja
– stimulacija i kaţnjavanje
Da bi se postigla realizacija takvog koncepta u okviru cjelovitog rješenja gospodarenja otpadom
prvi korak je izrada Studije o konceptu izbjegavanja nastanka, a time i smanjenja potencijala
otpada s programom mjera i naĉinom provoĊenja, te tehno-ekonomskom analizom opravdanosti
njegove realizacije.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
43
4. Mjere za iskorištavanje vrijednih svojstava otpada i njegovo odvojeno prikupljanje
4.1. Općenito
Primarnom reciklaţom, tj. izdvojenim sakupljanjem sekundarnih sirovina kontejnerima
postavljenim na javnim površinama, uz staklo izdvaja se i papir i karton. Osim toga, na ovaj
naĉin – kontejnerima na javnim površinama – izdvojeno se sakuplja plastiĉni otpad (PET) i
metalni otpad (metalne limenke od pića). Praksa u Hrvatskoj pokazuje da je uvoĊenje reciklaţnih
dvorišta, u kojima graĊani besplatno mogu odloţiti sve komponente ako su sortirane,
ekonomsko-ekološki isplativo. Svrha izdvojenog sakupljanja je izdvajanje korisnih i štetnih
komponenti miješanog komunalnog otpada, što ima veliki ekonomski i ekološki znaĉaj
iskorištavanjem vrijednih svojstava odreĊenih komponenti otpada i oĉuvanjem prirodnih resursa.
Izdvajanjem navedenih komponenti, tj. stakla, papira, kartona, metala, PET-plastike, kao i štetnih
i opasnih tvari – prije miješanja s ostatkom komunalnog otpada – znaĉajno se poboljšavaju
karakteristike reciklirajućeg otpada za materijalno iskorištavanje, kao i biorazgradivog otpada iz
kuhinja, ĉišćenja vrtova i sl. zbog smanjenja smetajućih primjesa u stabiliziranom kompostu.
Osim navedenih vrsta otpada javljaju se i otpadi o kojima nisu dobiveni podaci ili je njihovo
zbrinjavanje u nadleţnosti Vlade RH (opasni otpad).
U nastavku daje se kratki opis vrsta otpada koji se mogu sakupljati ili predobraditi u Centru za
obradu otpada.
Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad u pravilu nastaje u znaĉajnim koliĉinama, ali uz
poticanje izbjegavanja nastanka i smanjivanja koliĉine kao i unapreĊivanjem sustava prikupljanja
i iskorištavanja poljoprivrednog i šumarsko drvnog otpada na mjestu nastanka ova vrsta otpada
neće se dovoziti u centar, osim u sluĉaju korištenja bio otpada za sustav grijanja.
Ambalažni otpad i višekratna uporaba ambalaţe jedan je od najefikasnijih doprinosa
smanjivanju nastajanja otpada. Reciklaţom ambalaţnog otpada rasterećuju se odlagališta,
smanjuju emisije i štede prirodne sirovine. Smjernice za zbrinjavanje ambalaţnog otpada su
sljedeće: smanjivanje nastanka ambalaţnog otpada, promjena dizajna u cilju smanjenja ambalaţe,
poticanje ponovne upotrebe, recikliranja i drugih naĉina oporabe, strogo ograniĉenje i prestanak
konaĉnog odlaganja ambalaţnog otpada, uvoĊenje naknada za proizvoĊaĉe i uvoznike radi
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
44
organiziranja sustava prikupljanja, obraĊivanja i zbrinjavanja ambalaţnog otpada. Primjenom
pravilnika o ambalaţnom otpadu oĉekuju se minimalne koliĉine ove vrste otpada u centru. Dio
koji se odbaci i izmiješa s komunalnim otpadom biti će obuhvaćen sustavom predobrade u
samom centru.
Proizvodni i rudarski otpad spada u inertan otpad, te uz zahvate u tehnološkom procesu moţe
se postići smanjivanje koliĉina uz prihvatljive troškove primjenom naĉela ĉistije proizvodnje.
PredviĊa se odvojeno prikupljanje istovrsnog otpada pogodnog za recikliranje i ponovnu oporabu
kao i iskorištavanje korisnog otpada u drugim proizvodnim granama industrije. Ne oĉekuje se da
će se ova vrsta otpada dovoziti u centar.
Otpadne gume se novim pravilnikom o gospodarenju otpadnim gumama zbrinjavaju putem
koncesije. PredviĊeno je uvoĊenje naplate posebne naknade na uvoz i proizvodnju guma za
vozila radi uspostavljanja sustava prikupljanja, prerade i zbrinjavanja istog, poticanje i
organiziranje ponovnog korištenja otpadnih guma u svrhu izrade dijelova drugih proizvoda te
omogućavanje termiĉke obrade kada se otpad ne moţe materijalno iskoristiti.
Cilj uspostave gospodarenja elektroničkim otpadom i elektronskom opremom je godišnje
prikupljanje najmanje ĉetiri kilograma po stanovniku istog iz kućanstava. Da bi se navedeni cilj
ostvario potrebno je poduzeti odvojeno prikupljati e-otpada na dostupna sabirališta kako bi se
upotrebljivi dijelovi (metal, plastika, elektroniĉke komponente i drugo) izdvojili i ponovno
iskoristili, a opasni dijelovi zbrinula na adekvatan naĉin. Treba odvojeno prikupljati rashladne
plinove i zbrinjavati iste na propisan naĉin. Ova vrsta otpada moći će se predobraĊivati u
odgovarajućem regionalnom ili ţupanijskom objektu-centru za obradu e-otpada.
Mulj iz ureĎaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda gradova i općina u Ţupaniji
rješavat će se sukladno europskoj praksi (termiĉka obrada ili iskorištavanje mulja u poljoprivredi
u sluĉaju da ne sadrţi teške metale i ostale štetne elemente koje mogu prouzroĉiti znatna ekološka
zagaĊenja podruĉja na kojima se isti odlaţe). U svakom sluĉaju mulj mora biti obezvodnjen na
mjestu nastanka, a nakon toga se moţe obraditi u centru i odloţiti na odlagalište. Za sada se
procjenjuju koliĉine od 4.500 t / god., koje se mogu obraditi i zbrinuti na odlagalištu.
Opasni otpad je prema Zakonu o otpadu u nadleţnosti Vlade. Po donošenju Plana gospodarenja
otpadom u RH (NN 85/07.) moći će se odrediti naĉin postupanja s opasnim otpadom u Ţupaniji.
Sigurno je da će se morati uspostaviti organizacija mreţe sabirališta opasnog otpada, uspostaviti
sustav sakupljanja i prijevoza opasnog otpada, zbrinjavanje otpadnih ulja u energetskim
objektima snage veće od 3 MW, zbrinjavanje opasnog otpada u tvornicama cementa i sliĉnim
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
45
objektima, zbrinjavanje otpada iz naftnog rudarenja koji je pogodan za naĉin zbrinjavanja
utiskivanjem u duboke geološke bušotine. Jedan od prioriteta je izbjegavanje nastajanja i
smanjivanje koliĉina opasnih svojstava na mjestu nastanka istih, ponovna oporaba i upotreba;
obrada otpada; odlaganje inertnog dijela otpada; poticajne mjere gospodarskim subjektima za
dokazane programe oporabe. Za sada nije predviĊen naĉin postupanja s opasnim otpadom do
donošenja drţavnog plana gospodarenja otpadom.
Otpad životinjskog podrijetla u sustavu gospodarenja organskom masom i energijom
klaoniĉkog otpada treba prvenstveno uskladiti sa zakonodavstvom Europske Unije koja definira
kategorije koje proizlaze iz klaoniĉkih procesa i njihovu daljnju obradu sukladno kategorizaciji.
U Ţupaniji treba organizirati sustav sakupljanja u rashladnim komorama i rashladnim objektima
privremenih skladišta te njihov odvoz u kafileriju od strane ovlaštenog sakupljaĉa.
Otpadna ulja – prioritet je zbrinjavanje otpadnih mineralnih ulja termiĉkom obradom u
postojećim i novim termoelektranama, tvornicama cementa te u industrijskim toplanama i
kotlovnicama. Treba unaprijediti sustav odvojenog sakupljanja otpadnih ulja i pojaĉati kontrolu
sakupljaĉa otpadnih ulja zbog postizanja odreĊene i garantirane kvalitete. Uz poduzimanje
odreĊenih rekonstrukcija u pogonima omogućava se povećanja kapaciteta suizgaranja otpadnih
ulja. Otpadna jestiva ulja treba posebno prikupljati i oporabiti (biodizel).
Otpadne baterije i akumulatori moraju se zasebno sakupljati na reciklaţnim dvorištima uz
posebnu paţnju. TakoĊer je predviĊeno poticanje potrošaĉa da odlaţu otpadne baterije i
akumulatore na mjestima odreĊenim za preuzimanje.
Postupak zbrinjavanja opasnog otpada moţe biti: kemijsko fizikalna obrada; biološka obrada;
termiĉka obrada; odlaganje steriliziranog otpada.
Primarna reciklaţa ili odvojeno sakupljanje otpada na mjestu nastanka jedan je od najvaţnijih
segmenata u programu Cjelovitog rješenja gospodarenja otpadom. Da bi se isto provelo svaki
grad i općina trebaju izraditi Projekt primarne reciklaţe i izdvajanje štetnih tvari koji treba
odrediti obim sustava, organizaciju, namjenu izdvojeno sakupljenih tvari, kao i dati preciznu
dinamiku realizacije. Dinamika realizacije treba sadrţavati vrstu i koliĉinu neophodne opreme,
potrebne objekte i vozila te dati okvirni paket za edukaciju stanovništva.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
46
4.2. Planirani postupci
Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprjeĉavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovoga
štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po gospodarskim naĉelima što
pojednostavljeno u ovom sluĉaju znaĉi: sakupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje,
predobradu, obradu i ponovno korištenje obraĊenog otpada u proizvodnim procesima.
Lokacije i naĉine sakupljanja, glede iskorištavanja vrijednih svojstava otpada, treba odrediti
grad/općina u svojim Planovima gospodarenja otpadom, a koristeći opće kriterije i uvjete za
lokacije za sakupljanje korisnih i štetnih otpada:
– odabranim naĉinom sakupljanja pojedinih komponenti otpada,
– osnovnim karakteristikama podruĉja,
– vrstama otpada koje se stvaraju na analiziranom podruĉju,
– tehniĉkim uvjetima za provoĊenje,
– ekonomskim uvjetima realizacije projekta i financiranje njegovog provoĊenja,
– ostalim uvjetima koji utjeĉu na efikasnost provoĊenja primarne reciklaţe.
Oprema i objekti za prihvat odabranog, korisnog i štetnog otpada su:
– posude/kontejneri,
– reciklaţna dvorišta,
– objekt za sakupljanje glomaznog otpada,
– objekt za obradu graĊevinskog otpada,
– objekt kompostane,
– sabirna mjesta za štetni otpad,
te suradnja specijaliziranih trgovina i tvrtki za sakupljanje, obradu i promet sekundarnih sirovina
u odvojenom sakupljanju pojedinih komponenti otpada iz izvora domaćinstava, institucija i
usluţnih djelatnosti koje su prisutne na analiziranom podruĉju.
U tabliĉnom prikazu u nastavku dane su grupe otpada, mogući naĉin sakupljanja, mogući naĉini
obrade i smjernice njihova vrednovanja u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
47
Tablica: Mogući naĉini sakupljanja i obrade te smjernice djelovanja pojedinih grupa otpada
VRSTA OTPADA
MJESTO
SKUPLJANJA
NAĈIN OBRADE
VREDNOVANJE
Komunalni otpad ŢCGO odvajanje materijalno
biološko
energetsko
odlaganje
GraĊevinski otpad odlagalište GO odvajanje i obrada na
odlagalištu GO
ponovna upotreba
dodatni kontejneri
Proizvodni i
rudarski otpad
ŢCGO odvajanje materijalno
biološko
energetsko
odlaganje
Poljoprivredni i
šumarsko-drvni otpad
ratarstvo
biološko
energetsko stoĉarstvo
šumsko tlo
drvnopreraĊivaĉka
Opasni otpad
ovlašteni skupljaĉi skladište proizvoĊaĉa energetsko
recikliranje
izvoz skladište ovlaštenog
skupljaĉa
Ambalaţni otpad
- papirni i
kartonski
zeleni otoci
tvornica papira i kartona
recikliranje RD
dodatni kontejneri
gosp. subjekti
- stakleni
zeleni otoci
tvornica staklene
ambalaţe
recikliranje
RD
dodatni kontejneri
gosp. subjekti
- metalni
zeleni otoci
pogoni za reciklaţu
recikliranje
RD
dodatni kontejneri
gosp. subjekti
- plastiĉni
zeleni otoci
pogoni za obradu
recikliranje
energetsko RD
dodatni kontejneri
gosp. subjekti
- biootpad bio-posude
kompostiranje
upotreba komposta kompostana
RD
Otpadna vozila RD
pogoni za reciklaţu
sekundarne sirovine dodatni kontejneri
ovlašteni skupljaĉi
Otpadne gume i vozila RD skladište ovlaštenog
skupljaĉa
pogoni za reciklaţu
materijalno
energetsko dodatni kontejneri
ovlašteni skupljaĉi
EE-otpad RD predobrada materijalno
izvoz ovlašteni skupljaĉi
Komunalni mulj ureĊaj za proĉišćavanje predobrada kompostiranje
energetsko
Otpad ţivotinjskog
porijekla
rashladni kontejneri toplinska obrada -po propisu
Otpadna ulja
-mineralna ulja
RD
skladište ovlaštenog
skupljaĉa
energetsko
ovlašteni skupljaĉi
benzinske postaje
-jestiva ulja RD pogon za predobradu proizvodnja goriva
ovlašteni skupljaĉ
Otpadne baterije i RD skladište ovlaštenog
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
48
akumulatori trgovine skupljaĉa recikliranje
ovlašteni skupljaĉi
Postojana
organska zagaĊivala
ovlašteni skupljaĉi skladište ovlaštenog
skupljaĉa
izvoz
Medicinski otpad
- inertni
mjesto skupljanja u
objektu
odvajanje
materijalno
biološko
energetsko
odlaganje
- opasni
skladište proizvoĊaĉa odlaganje energetsko
biološko
kemijsko ljekarna skladište ovlaštenog
skupljaĉa
Napomene:
-ŢCGO – ţupanijski centar za gospodarenje otpadom
-GO - graĊevinski otpad
-RD- reciklaţno dvorište
Planom gospodarenja otpadom Brodsko-posavske ţupanije predviĊena je nabava i postavljanje
slijedeće komunalne opreme i objekata na podruĉju Općine Cernik.
Tablica: Planirana realizacija opreme i objekata na podruĉju Općine Cernik
Popis 2001. zeleni
otoci
lokacije sa
dodatnom
opremom*
reciklažna
dvorišta
pretovarne
stanice Grad/Općina
broj
stanovnika
broj
domaćinstava
Cernik 4.235 1.347 10 1
* - kompostane, graĊevinski otpad, rashladni kontejneri za ţivotinjski otpad i dr. po potrebi
Izvor: Plan gospodarenja otpadom Brodsko-posavske županije
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
49
5. Mjere nadzora i praćenja gospodarenja s otpadom
Opće mjere mogu se saţeti na sljedeće:
• Osigurati stalan nadzor toka otpada
• Osigurati stalan nadzor odlagališta
– kontrolirati otpad te onemogućiti dovoz nedozvoljenih vrsta otpada (opasni otpad,
proizvodni otpad koji se ne smije odlagati, eksplozivna sredstva, neprosušeni muljevi i sl.)
– proizvodni otpad primati samo ako sastav eluata odgovara odredbama iz Pravilnika o
postupanju s otpadom,
– provoditi organizaciju rada na odlagalištu uz redovito prekrivanje otpada inertnim,
– materijalom na kraju dana, ĉime se izbjegava stvaranje i širenje neugodnih mirisa s
odlagališta.
• Odvojeno sakupljanje
Za nadzor nad provedbom odvojenog sakupljanja pojedinih komponenti otpada (primarno
recikliranje i izdvajanje štetnih tvari) treba:
– koordinirati, analizirati, nadzirati i općenito raditi na poslovima vezanim uz gospodarenje
s otpadom,
– osiguravati sredstva za provedbu predviĊenih aktivnosti prema godišnjem planu,
– vršiti nadzor nad opremom i objektima – odrţavanje i sprjeĉavanje mogućeg posrednog ili
neposrednog štetnog utjecaja na okoliš,
– jedan puta mjeseĉno vršiti pregled objekata skladišta, objekte predobrade ili obrade
smještenih na analiziranom podruĉju u kojem se skladišti ili obraĊuje materijal sakupljen
sustavom odvojenog sakupljanja nekih opasnih vrsta otpada iz izvora – domaćinstva i
usluţne djelatnosti,
– vršiti kontrolu rada koncesionara kao i nadzor toka otpadnog materijala koji se odvojeno
skupio kontrolom evidencija, potvrda o preuzimanju materijala od strane obraĊivaĉa ili
krajnjeg korisnika i dr.,
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
50
– osmišljava i provodi edukaciju stanovništva radio i TV porukama, lecima, brošurama u
školama, naroĉito na podruĉjima koja su pokrivena odgovarajućim sredstvima za
provoĊenje odvojenog sakupljanja.
Za konaĉno ekološki prihvatljivo rješenje zbrinjavanja komunalnog i proizvodnog otpada svaki
grad i općina trebaju izraditi Plan gospodarenja otpadom u kojem se na nivou grada/općine
opredjeljuje za ekološki i financijski najprihvatljiviju tehnologiju gospodarenja otpadom. U
okviru navedenog treba riješiti zbrinjavanje komunalnog i inertnog otpada, a prvi korak
predstavlja sanacija svog otpadom oneĉišćenog tla, te uspostava rada postojećih sluţbenih
odlagališta kao odlagališta I. kategorije. Sada se otpad odlaţe na gradskim/općinskim
odlagalištima koja se moraju sanirati i ĉiji vijek trajanja je do kraja 2010. godine. U navedenom
roku treba realizirati izgradnju objekata na lokaciji regionalnog ili ţupanijskog Centra za
gospodarenje otpadom. U okviru centra treba smjestiti mehaniĉko-biološku obradu otpada,
kompostanu i odlagalište, te sortirnicu, reciklaţu graĊevinskog otpada. Paralelno sa ovim
aktivnostima treba provoditi reciklaţu na mjestu nastanka (staklo, papir, plastiĉnu i metalnu
ambalaţu, i sl.).
• Monitoring
Provedba mjera monitoringa.
– osigurati stalan nadzor tijeka otpada,
– osigurati stalan nadzor rada odlagališta,
– uspostaviti odvojeno sakupljanje,
– kontrolirati rad koncesionara kao i tijek otpadnog materijala koji se odvojeno skupio,
– provodi edukaciju stanovništva,
– osiguravati sredstva za provedbu predviĊenih aktivnosti prema godišnjem planu.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
51
6. Prijedlog sustava gospodarenja otpadom
Prijedlog uspostave sustava gospodarenja otpadom na podruĉju Općine Cernik temelji se na
osnovnim naĉelima koja su uvjet za uĉinkovitu primjenu sustava, a to je da sustav bude
prihvatljiv za okoliš, da je njegova uspostava ekonomski opravdana, te da ima socijalnu
podnošljivost. Sustav treba objediniti niz razliĉitih mjera i metoda, od izbjegavanja i smanjenja
koliĉina otpada, odvojenog skupljanja otpada, ponovne uporabe i reciklaţe otpada, prijevoza i
skladištenja otpada, obrade i odlaganja otpada. Svaka mjera i metoda ima specifiĉnu ulogu u
planiranom sustavu gospodarenja otpadom.
Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05.), definirala je osnovne ciljeve
koji se smatraju uvjetima za usmjeravanje prema odrţivom gospodarenju otpadom, njihovim
ostvarenjem jamĉi se jaĉanje sustava i potom njegovo funkcioniranje na naĉin kakav je potreban
da sustav ostvari temeljnu funkciju, a to je zaštita zdravlja ljudi i okoliša, i jednako tako sve
racionalnije korištenje resursa u svrhu gospodarskog i odrţivog razvitka.
Izvor: Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05.)
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
52
Iz priloţenog grafikona vidljiv je osnovi koncept sustava gospodarenja otpadom kako je definiran
u Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.
Minimiziranje otpada, odnosno smanjivanje koliĉina otpada na mjestu njegovog nastanka prvi je i
osnovni korak u uspostavi sustava gospodarenja otpadom. Obzirom da je nastajanje odreĊenih
koliĉina otpada ipak nemoguće izbjeći, kao sljedeći korak uvodi se reciklaţa onih vrsti otpada
kod kojih je to moguće (metali, staklo, plastika, papir, gume i dr.).
Sljedeći korak je iskorištenje otpada kao alternativnog izvora energije, bilo da je rijeĉ o
pretvaranju otpadnih jestivih ulja u biodizel, pretvaranju otpada biološkog porijekla u kompost,
iskorištenju bioplina (deponije, stajnjak i sl.), ili iskorištenju otpada za dobivanje toplinske i
elektriĉne energije.
Tek kao zadnji korak (ukoliko nije moguća primjena ni jednoga od prethodnih koraka),
pribjegava se krajnjem zbrinjavanju otpada bilo spaljivanjem u posebnim spalionicama ili pak
odlaganjem otpada na posebno ureĊene deponije koje mogu biti površinskog ili podzemnog tipa.
Pri zbrinjavanju otpada metodom spaljivanja treba se iskoristi energija koja se oslobaĊa
spaljivanjem. U inozemstvu je to uobiĉajena praksa, a u mnogim zemljama drţava tako dobivenu
energiju tretira kao "zelenu", te je i dodatno potiĉe dodjelom raznih subvencija.
Ukratko, ciljevi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom su, slijedeći:
1. smanjivanje koliĉina otpada koji nastaje;
2. smanjivanje koliĉina otpada koji se odlaţe na odlagališta tijekom primarnog odvajanja
korisnog otpada;
3. smanjivanje udjela biorazgradivog otpada u odloţenom komunalnom otpadu;
4. smanjivanje negativnog utjecaja odloţenog otpada na okoliš, klimu i ljudsko zdravlje;
5. gospodarenje proizvedenim otpadom na principima odrţivog razvoja;
6. energetsko iskorištavanje otpada za proizvodnju energije.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
53
6.1. Minimiziranje otpada
Minimiziranje otpada, odnosno prevencija nastajanja otpada podrazumijeva poduzimanje
razliĉitih mjera kako bi se nastajanje otpada svelo na najmanju moguću razinu, te taj skup mjera
predstavlja najpovoljniju metodu za rješavanje problema otpada.
Te se mjere odnose na proces ili na mjesto nastajanja otpada, a ukljuĉuju prevenciju nastajanju
modifikacijom proizvodnog ili uporabnog procesa, redukciju na samom izvoru, te ponovnu
uporabu proizvoda ili njihovo recikliranje, a odnose se uglavnom na odvojeno prikupljeni otpad.
Planom se predviĊa poduzimanje preventivnih aktivnosti na smanjivanju nastajanja otpada, i to:
1. zakonskim djelovanjem na privredne subjekte s ciljem primjena mjera za smanjivanje
nastajanja otpada;
2. provoĊenjem sustavne edukacije po horizontalnoj i vertikalnoj liniji društva;
3. promotivnim akcijama s ciljem edukacije i utjecaja na promjenu ponašanja tzv.
"potrošaĉkog mentaliteta".
Minimiziranje otpada postiţe se i strogim izbjegavanjem nastanka otpada kroz izbjegavanje
upotrebe opasnih tvari, te izbjegavanje upotrebe pojedinih materijala ili upotrebe energije u
proizvodnji, potrošnji i distribuciji.
Smanjivanje koliĉina otpada uz preventivne mjere ukljuĉuje i mjere gospodarenja otpadom kao
što je uporaba otpada u energetske svrhe – to je svaki postupak obrade otpada kojim se dobiva
energija.
Kao preventivne mjere za smanjenje otpada moguće je koristiti neke od slijedećih mehanizama:
postupno izbacivanje ili zamjena tvari/materijala/proizvoda koji su nepoţeljni u tokovima
otpada, temeljem odgovarajućih zakonskih propisa ili dobrovoljno,
uvoĊenje sustava pologa i povrata kako bi se otpad umjesto na odlaganje usmjerilo prema
ponovnoj uporabi (ambalaţni otpad),
uraĉunavanje cijene zbrinjavanja otpada u cijenu novog proizvoda. Na taj naĉin potrošaĉi u
trenutku kada im odreĊeni proizvod postane otpad za zbrinjavanje istoga nisu duţni platiti
zbrinjavanje, te se lakše odluĉuju na predaju otpada ovlaštenim sakupljaĉima. Dobar
primjer za to su propisi kojima se odreĊuje naĉin gospodarenja otpadnim uljima, baterijama
i akumulatorima, elektroniĉkim otpadom, automobilskim gumama i starim vozilima.
stimuliranje kupovine ekološki prihvatljivih proizvoda,
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
54
promicanje naĉela ĉistije proizvodnje u industriji, uz poticanje potvrĊivanja sustava
upravljanja okolišem (EMS, ISO 14001), oznaĉavanja ekološki povoljnih proizvoda, i dr.
Smanjivanje koliĉina otpada moţe se postići i mjerama kao što je razvitak trţišta za materijale
koji se mogu reciklirati u smislu poticanja potraţnje za takvim materijalima, uvoĊenja novih
proizvoda od recikliranog materijala ili s povećanim udjelom takvog materijala. Primjer takvog
trţišta je Hrvatska burza otpada, gdje tvrtke nude i potraţuju razliĉite vrste otpada, koji je
moguće iskoristiti i pri tome ostvariti i financijsku korist.
Izdvajanje otpada na mjestu nastanka, prije mogućeg miješanja s ostalim komponentama
komunalnog otpada naziva se primarna reciklaţa ili "in situ" reciklaţa. "In situ" reciklaţa je
izdvajanje iskoristivih dijelova otpada na mjestu nastajanja, tj. stanovnici sami sortiraju u
posebnim kontejnerima ili vrećama, ili donose na posebne platoe, kao što su zeleni otoci ili
reciklaţna dvorišta. Ovaj naĉin odvojenog sakupljanja otpada na mjestu nastanka ima niz
prednosti, jer se odvija u neposrednoj blizu nastanka otpada, smanjuje se kontaminacija ţivotnog
prostora, sirovine su kvalitetnije, jer imaju manje neĉistoća, reduciraju se troškovi transporta i
odlaganja, prikupljeni materijali se mogu direktno plasirati na oporabu i reciklaţu.
Zahtjevi koji se javljaju kod izdvajanja otpada na mjestu nastanka su slijedeći: moraju se
osigurati kapitalne investicije u potrebnu opremu i objekte, mora postojati osposobljeno i
kvalificirano osoblje za voĊenje sustava, oprema zahtjeva redovita odraţavanja i po potrebi
zamjenu, potrebno je osigurati prostor za odlaganje neupotrebljivih dijelova otpadnih materijala
te se mora obavljati kontrola kakvoće izdvojenih materijala za reciklaţu. Mjesta nastanka
komunalnog otpada su uglavnom domaćinstva, javne i usluţne djelatnosti u kojima nastaju
znatne koliĉine tzv. opasnih materijala. Stoga primarna reciklaţa zauzima posebno mjesto u IVO
konceptu (Izbjegavanje – Vrednovanje – Odlaganje), jer osim izdvajanja korisnih podrazumijeva
izdvajanje i štetnih komponenti komunalnog otpada, kako bi se u konaĉnici smanjio štetan
potencijal preostalog dijela komunalnog otpada koji se odlaţe na odlagalištima.
U suštini se moţe reći da se primarna reciklaţa provodi iz razloga recikliranja i oporabe otpada tj.
zbog zaštite okoliša, ekonomske raĉunice i potrebe zadovoljavanja zakonske regulative.
Primarnom reciklaţom smanjuje se koliĉina otpada za odlaganje, a time i mogućnost oneĉišćenja
okoliša. Ekonomski razlozi koji proizlaze iz primarne reciklaţe mogu se sagledati u ĉinjenici da
manja koliĉina otpada znaĉi i manji troška za njegovu obradu/odlaganje. Zakonska regulativa
insistira na što većoj primarnoj reciklaţi, time i na recikliranju i oporabi otpada kako bi se u
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
55
prvom redu smanjio rastući pritisak na okoliš. U tom smislu postoje definirane i poticajne mjere i
mjere sankcioniranja kojima se potiĉe primarna reciklaţa i vraćanju otpada u novi proizvodni
ciklus. Na taj naĉin zakonska regulativa postaje najvaţniji faktor, bez kojeg ne bi bilo moguće
reciklirati i one materijale koje nemaju "dobru" trţišnu vrijednost.
Bio otpad zauzima veliki udio u komunalnom otpadu, te je nuţno poraditi na uspostavi sustava
njegovog odvojenog sakupljanja kako bi se isti mogao preraditi u kompost. Kompost se potom
moţe prodavati ili besplatno ustupati zainteresiranim poljoprivrednim gospodarstvima i
pojedincima. Za ovakav model na podruĉju Općine Cernik, kao poljoprivrednom kraju zasigurno
bi bilo mnogo interesa, a ujedno bi se postiglo znaĉajno smanjenje koliĉina otpada odloţenog na
komunalne deponije. Analize su pokazale da biorazgradivi otpad koji moţe posluţiti za preradu u
kompost, ĉini i do 40 % sastava komunalnog otpada. Prema Planu gospodarenja otpadom
Brodsko-posavske ţupanije, izgradnja kompostane planirana je u sklopu centra za gospodarenje
otpadom. Općina Cernik bi trebala pokrenuti, u suradnji s koncesionarom za komunalni otpad,
uspostavu sustava odvojenog prikupljanja otpada pogodnog za kompostiranje, ĉim se stvore
uvjeti za njegovo obradu.
Znatno smanjenje odloţenog miješanog komunalnog otpada moguće je postići i naplatom
komunalne naknade po koliĉini preuzetog otpada. Podjelom kanti i posuda za selektivno
prikupljanje otpada (ambalaţni otpad, bio otpad, papir i sl.), te ureĊenjem reciklaţnog dvorišta
stanovništvu bi se omogućilo izdvajanje korisnog otpada. Preuzimanje takvog otpada trebalo bi
biti besplatno, dok bi se naplaćivao iskljuĉivo neselektirani miješani komunalni otpad. Obzirom
da Fond za zaštitu okoliša nepovratnim sredstvima sufinancira nabavku komunalne opreme
Općina Cernik bi mogla aplicirati projekte za dobivanje novĉanih sredstava za ureĊenje zelenih
otoka ili reciklaţnog dvorišta i nabavku spremnika za posebne kategorije otpada.
6.2. Edukacija
Da bi se ostvarile pozitivne promjene u izbjegavanju nastanka i smanjenju koliĉina otpada od
velike je vaţnosti i sustavna edukacija stanovništva. Edukacija mora biti organizirana, ciljana i
redovita. Potrebno je razvijati svijest šire javnosti o uzroĉno-posljediĉnoj vezi ponašanja
zajednice i pojedinca i nastanka otpada.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
56
Cilj edukacije treba biti postupno mijenjanje navika i prihvaćanje novih obrazaca ponašanja
(potrošaĉkog ponašanja i odnosa prema okolišu i otpadu).
Inicijativa, plan i provedba mjera i aktivnosti na izbjegavanju nastanka i smanjivanju koliĉina
otpada primarno su u nadleţnosti drţave, odnosno ministarstava. Uloga gradova i općina je da uz
pomoć ţupanije provode programe ministarstava, te samostalno organiziraju i provode edukaciju
o zaštiti okoliša i razvijaju odnos s javnošću, i to kroz aktivnosti svojih komunalnih poduzeća,
nevladinih ekoloških udruga, medija, te kroz sustav odgoja i obrazovanja.
Ekološkom edukacijom omogućit će se stjecanje ekoloških znanja i vještina s ciljem povećanja
razine svijesti svakog pojedinca za uĉinkovito sudjelovanje u provoĊenju sustava gospodarenja
otpadom. Provedba ekološke edukacije kod stanovništva će razvijati nova saznanja i izgraĊivati
nove vrijednosti koje će ga upućivati na promjene u ponašanju. Stoga su, za ostvarivanje
postavljenih razvojnih ciljeva i zadaća, potrebne bitne promjene u socijalnom, gospodarskom,
obrazovnom i kulturnom smislu, te stavljanje duhovne, intelektualne, kreativne i djelatne obnove
stanovništva u ţarište interesa. Uspostavljanje sustava edukacije za okoliš, dati će temeljne
pretpostavke za uspješnu i adekvatnu zaštitu okoliša.
Sustavna edukacija moţe se odvijati korištenjem vlastitih resursa/kadrova, korištenjem usluga
okolišnih organizacija i nevladinih udruga, te angaţiranjem tvrtki koje se bave odnosima s
javnošću, marketingom, edukacijom i zaštitom okoliša. TakoĊer se moţe angaţirati predstavnike
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureĊenja i graditeljstva, koji su u mogućnosti prezentirati
zakonske obveze iz podruĉja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom.
Potrebno je na nivou Općine redovno provoditi cjelovito, toĉno i pravodobno informiranje
javnosti o stanju okoliša, te o svim aktivnostima na podruĉju postupanja s otpadom, zaštite
okoliša i odrţivog razvitka. Takvo informiranje moguće je postići preko lokalnih javnih glasila i
medija, odrţavanjem ciljanih skupova i sl. Obzirom da su na podruĉju Općine aktivne razliĉite
vrste lokalnih medija: TV, radio i novine, iste bi trebalo što više ukljuĉiti u informiranje
stanovništva i podizanje razine ekološke osviještenosti, kroz ciljane ĉlanke i emisije.
Kako bi se omogućila kvalitetna komunikacija izmeĊu gradskih predstavnika i stanovništava,
trebalo bi osigurati sustavno i cjelovito educiranje djelatnika Općine iz podruĉja zaštite okoliša i
gospodarenja otpadom, koje bi ujedno bilo podloga za donošenje kvalitetnih razvojnih odluka
vezanih uz postupanje s otpadom i zaštitu okoliša, te za kvalitetno komuniciranje u procesima
odluĉivanja.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
57
6.3. Odvojeno prikupljanje otpada
Polazište suvremenog gospodarenja otpadom je odvojeno prikupljanje otpada, i to na samom
mjestu njegovog nastanka. Otpad koji nije izbjegnut, odnosno nije iskorišten, treba odvojeno
odloţiti i prikupiti. Cilj odvojenog skupljanja otpada je omogućiti gospodarenje tim otpadom, a u
skladu s odredbama Zakon o otpadu (NN 178/04.).
Kroz posebne Pravilnike, u trenutku izrade ovog elaborata bilo je regulirano postupanje s
posebnim kategorijama otpada: ambalaţom i ambalaţnim otpadom, otpadnim gumama, otpadnim
elektriĉkim i elektroniĉkim ureĊajima i opremom, starim vozilima, otpadnim baterijama i
akumulatorima, infektivnim otpadom iz zdravstvenih ustanova, otpadnim uljima, azbestom, te
nekim drugim vrstama otpada koje se rjeĊe javljaju na podruĉju Općine.
Odvojeno se mogu sakupljati korisne tvari iz otpada (papir, staklo, plastika, metali, biootpad i dr.)
i štetne/opasne tvari (baterije, akumulatori, stara ulja i masti, lijekovi, boje, lakovi i dr.), a
namjenjuju se ponovnom korištenju ili organiziranom i sigurnom zbrinjavanju.
Razvrstavanje i odvojeno skupljanje otpada na mjestu nastanka (kod proizvoĊaĉa otpada)
preduvjet je za efikasnu primjenu mjera gospodarenja otpadom, tj. postupaka kojima se otpadu
daje nova vrijednost, primjerice ponovna uporaba, recikliranje i oporaba u energetske svrhe.
UvoĊenjem odvojenog skupljanja otpada smanjuje se koliĉina nerazvrstanog otpada koji se
zbrinjava na odlagalištu otpada – deponijama za komunalni otpad.
Odvojeno skupljanje otpada mora biti odgovarajuće organizirano u privrednim subjektima i
domaćinstvima, ustanovama i institucijama, u cilju stvaranja sekundarnih sirovina (papir, staklo,
plastika, metali i dr.), uštede energije, smanjenja troškova transporta i obrade, te posljediĉno
smanjenja opasnosti za površinske i podzemne vode, te okoliš općenito.
Pojedine komponente otpada (staklo, PET, papir, metal i dr.) mogu se zasebno odlagati u
kontejnere smještene na javnim površinama naselja, na tzv. zelenim otocima ili reciklaţnim
dvorištima.
Komunalac Davor d.o.o., temeljem koncesije vrši sakupljanje komunalnog otpada s podruĉja
Općine. Prema postojećim podacima za 2009. godinu, odaziv stanovništva za selektirano
odlaganje otpada je slab, odnosno otpad se prikuplja nerazvrstan, te je i iz tog podatka vidljiva
potreba za edukacijom stanovništva i jaĉanjem ekološke osviještenosti. Ekološka svijest
stanovništva je niska, tako da nije prisutna potrebna razina svijesti o koristi za društvo i okoliš
koja se postiţe selektiranim prikupljanjem otpada i oporabom korisnih sastojaka. Iz otpada koji
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
58
nastaje u kućanstvima, trenutno se izdvaja jedino stakleni i PVC ambalaţni otpada za koji je
moguće dobiti povratnu naknadu u prodajnim centrima.
Pored nuţne edukacije predlaţe se primjena sustava selektivnog prikupljanja otpada na mjestu
nastanka – u kućanstvima i gospodarskim subjektima, koji bi imali posebne spremnike za
selektivno prikupljanje pojedinih komponenti komunalnog otpada (bio otpad, ambalaţa i sl.)
ĉime bi se znatno smanjio volumen i koliĉina neselektiranog komunalnog otpada, a ujedno bi se
izdvojilo otpad pogodan za ponovnu uporabu ili reciklaţu.
Osim selektivnog prikupljanja otpada na mjestu nastanka, izgradnjom zelenih otoka ili mini
reciklaţnog dvorišta stanovništvu bi se omogućilo da na odgovarajući naĉin odloţi i neke dodatne
kategorije i vrste otpada kao što su elektroniĉki otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadne
automobilske gume, motorna ulja, razni metali, staklo, plastika i sliĉan otpad. Prikupljeni otpad
bi s lokacije reciklaţnog dvorišta dalje bio usmjeravan na odgovarajuće postupke zbrinjavanja ili
oporabe.
Reciklaţna dvorišta su ograĊeni i nadzirani objekti, opremljeni sustavima za zaštitu okoliša, u
kojima je organizirano preuzimanje i odvojeno skupljanje i razvrstavanje razliĉitih vrsta otpada
(ukljuĉujući i tekući otpad i ulja, akumulatore, opasni otpad iz kućanstva – pesticide, lijekove,
razrjeĊivaĉe, boje, otapala i ostale kemikalije, elektriĉnu i elektroniĉku opremu i zeleni otpad).
Okvirni optimalni ekonomski izraĉun pokazuju da bi reciklaţna dvorišta trebalo locirati i
izgraditi u većim središtima, te bi za Općinu Cernik bila isplativa eventualno izgradnja mini
reciklaţnog dvorišta.
Glavni ciljevi izgradnje reciklaţnog dvorišta su:
– skupljanje potencijalno iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika, biološki
otpad),
– izdvojeno skupljanje opasnog otpada iz domaćinstva (baterije, akumulatori, otapala,
lijekovi).
Postupanje s otpadnim tvarima u reciklaţnom dvorištu odvija se putem slijedećih operacija:
– preuzimanje odvojeno skupljenih komponenti komunalnog otpada,
– selektivno privremeno skladištenje odvojeno skupljenog otpada, upućivanje preuzetog i
uskladištenog otpada na daljnje postupanje obraĊivaĉu otpada.
U reciklaţnim dvorištima je potrebno organizirati odvojeno prikupljanje iskoristivih i
"problematiĉnih – opasnih" tvari iz kućanstva. Uvjet za odlaganje otpada u reciklaţnim
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
59
dvorištima je da se otpadne tvari selekcioniraju prije odlaganja u kontejnere predviĊene za
posebne vrste otpada. Na taj se naĉin postiţe znaĉajno poboljšanje kvalitete usluge i smanjivanje
troškova:
graĊani mogu tijekom cijele godine, u sve radne dane, ukljuĉujući subotu, besplatno i
za okoliš primjereno odloţiti iskoristive otpadne tvari;
izbjegava se razbacivanje glomaznog otpada po javnim površinama;
provodi se kvalitetnije odvojeno prikupljanje iskoristivih vrsta otpada i time efikasnije
recikliranje i oporaba (auto gume, metali, staklo, plastika, elektroniĉki otpad, itd.);
omogućavanje se ravnomjernije i efikasnije sortiranje te priprema za daljnju obradu.
Planom gospodarenja otpadom Brodsko-posavske ţupanije predviĊeno je da na podruĉju Općine
Cernik bude ureĊeno deset zelenih otoka. Sustav odvojenog sakupljanja otpada obuhvaća i
odvojeno sakupljanje biootpada. To je jedan od preduvjeta za kompostiranje. Izdvajanjem
biorazgradive komponente iz ukupnog otpada smanjila bi se koliĉina plinova koja se oslobaĊa s
odlagališta uslijed razgradnje otpada. Biootpad se moţe odvojeno skupljati kroz sustav posebnih
posuda za stambene i privredne objekte ili dovozom biootpada na središnja mjesta skupljanja
(kompostane i reciklaţna dvorišta). Isto tako postoji mogućnost organiziranih akcija javnog
skupljanja zelenog otpada (naroĉito interesantno u razdobljima intenzivnog vegetacijskog rasta).
Odluku o provedbi i naĉinu odvojenog skupljanja biootpada, opsegu i organizaciji sustava
prikupljanja donosi jedinica lokalne uprave, u suradnji sa Ţupanijom.
Na odvojeno skupljanje otpada nadovezuje se izdvajanje problematiĉnih tvari, tj. opasnog otpada,
koji nastaje u kućanstvima, ustanovama ili u industrijskim pogonima (nije rezultat njihove
osnovne djelatnosti – nije njihov opasni otpad).
Izdvajanje se moţe provoditi kod proizvoĊaĉa otpada, kod skupljaĉa (komunalna poduzeća,
reciklaţna dvorišta, ostali skupljaĉi), kod obraĊivaĉa otpada te u okviru regionalnog centra za
gospodarenje otpadom.
Problematiĉne tvari izdvojene na mjestima njihovog odvojenog skupljanja ulaze u sustav
postupanja s opasnim otpadom te se ovisno o vrsti i koliĉini zbrinjavaju na prikladan naĉin.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
60
6.4. Čistija proizvodnja
Ĉistija proizvodnja je sveobuhvatna preventivna strategija koja se podjednako primjenjuje na
proizvodni proces i sam proizvod, s ciljem povećanja efikasnosti proizvodnje i smanjenja rizika
za okoliš. U procesu proizvodnje, ĉistija proizvodnja znaĉi efikasnije iskorištenje sirovina, vode i
energije i spreĉavanje nastajanja otpada.
Osnovni ciljevi koji se postiţu primjenom ĉistije proizvodnje su:
− smanjivanje otpada na mjestu nastanka,
− smanjivanje utroška sirovina i energije,
− smanjivanje troškova zbrinjavanja otpada,
− smanjenje troškova proizvodnje,
− poboljšanje uvjeta i sigurnosti rada,
− smanjenje oneĉišćenja okoliša.
Ti ciljevi postiţu se najĉešće bez ili uz minimalna ulaganja, koja se u pravilu vrlo brzo vrate.
Već i jednostavnim tehnikama ĉistije proizvodnje, kao što su modifikacija procesa ili radnog
postupka, bolji izbor sirovina ili ĉesto samo paţljiviji rad i uvoĊenje tehnološke discipline,
postiţu se znaĉajni uĉinci smanjenja koliĉine otpada, a time i troškova zbrinjavanja istog.
Uz uspješnu primjenu ĉistije proizvodnje, neophodno je osim industrije ukljuĉiti i sve društvene
ĉimbenike: od upravnih-znanstvenih-struĉnih institucija, nevladinih organizacija do pojedinaca.
Usprkos svih prednosti, posebno gospodarskih, koje se postiţu primjenom ĉistije proizvodnje,
nema jednostavnog recepta za njeno uvoĊenje u svakodnevnu industrijsku praksu. Razlozi su
mnogostruki. Naime još uvijek je uvrijeţeno mišljenje da je svaka djelatnost povezana s otpadom
samo trošak. Zato se gospodarenje otpadom najĉešće svodi na ispunjavanje minimalnih
zakonskih obaveza ili na njihovo izbjegavanje.
Proces uvoĊenja ĉistije proizvodnje je vrlo mukotrpan i treba ga strateški dobro osmisliti da se
izbjegnu prepreke, a maksimalno iskoriste stimulativni ĉimbenici. U industriji se ĉistija
proizvodnja marketinški najuspješnije promiĉe isticanjem njene profitabilnosti, a za javnost se
moraju isticati pozitivni efekti na okoliš.
Osim što moraju prepoznati gospodarski interes, da bi se potaklo proizvoĊaĉe otpada na primjenu
ĉistije proizvodnje, potrebna je poticajna legislativa i potpora upravnih tijela. Oni moraju utvrditi
poticajne mjere, ali i mehanizme za njihovo provoĊenje.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
61
Program ĉistije proizvodnje podrazumijeva skup aktivnosti i mjera kojima bi se promovirao
koncept ĉistije proizvodnje i sustavno uvodio u proizvodnu praksu što ukljuĉuje slijedeće
podatke:
o primijenjena tehnika ĉistije proizvodnje (modifikacija procesa, zamjena sirovine,
interno recikliranje)
o kratak opis primijenjenog postupka
o postignuta ekonomika (uloţena sredstva, vrijeme povrata sredstava, ostvarene uštede)
o uĉinci na okoliš (smanjenje emisije i imisije, manje otpadnih voda, manje otpada za
odlaganje, odstranjena opasna tvar iz procesa i u otpadu i sl.).
Tako prikazani primjeri imali bi snaţan promotivni i motivacijski uĉinak za širu primjenu ĉistije
proizvodnje i ispravljanje zabluda da je zaštita okoliša uvijek povezana uz trošak.
6.5. Skupljanje i prijevoz otpada
Prema podatcima koje je objavila Agencija za zaštitu okoliša (Izviješće o stanju okoliša u
Republici Hrvatskoj, 2007. godine8) u Brodsko-posavskoj ţupaniji je oko 80% stanovništva
obuhvaćeno organiziranim sakupljanjem otpada.
Većinu sakupljenog otpada predstavlja miješani komunalni otpad koji se organizirano prikuplja.
Sakupljanje je organizirano na naĉin da koncesionar - Komunalac Davor d.o.o., jednom tjedno
vlastitim voznim parkom vrši prikupljanje komunalnog otpada iz domaćinstava i gospodarskih
subjekata, te prikupljeni otpad odvozi na sluţbenu deponiju grada Nove Gradiške, gdje se otpad
trajno odlaţe. Za prikupljanje otpada koriste se plastiĉne i metalne kante, metalni kontejneri i
priruĉne posude koje koncesionar prazni. Organizirano sakupljanje, prijevoz i zbrinjavanje drugih
vrsti otpada u trenutku izrade ovog elaborata nije bilo organizirano, te je taj sustav na nivou
Općine tek potrebno uspostaviti. Najprije je potrebno uspostaviti sustav selekcije otpada na
mjestu nastanka (domaćinstva i gospodarski subjekti) i urediti reciklaţno dvorište, te bi se na taj
naĉin omogućilo odvojeno prikupljanje pojedinih vrsti otpada, a uz to paralelno treba naći
zainteresirane i ovlaštene tvrtke za preuzimanje tako prikupljenog i izdvojenog otpada, te s istima
sklopiti ugovore o zbrinjavanju odnosno oporabi otpada.
8 www.azo.hr
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
62
Tablica: Statistiĉki podatci o stanovništvu u Hrvatskoj koje je obuhvaćeno organiziranim
sakupljanjem otpada po ţupanijama
Izvor: Agencija za zaštitu okoliša – Izviješće o stanju okoliša u RH, 2007.g., www.azo.hr
Županija Broj
stanovnika
% stanovništva obuhvaćenog skupljanjem
Broj općina koje nisu
obuhvaćene skupljanjem
Specifična količina
odloženoga otpada
(kg/stan/dan)
Količina odloženoga otpada
(tis. t)
Udio u RH (%)
Zagrebačka 309.696 80 1 0,65 58,7 6
Krapinsko-zagorska 142.432 85 0 0,57 25,4 2
Sisačko-moslavačka 185.387 80 0 0,55 28,9 3
Karlovačka 141.787 75 1 0,65 26,8 3
Varaždinska 184.769 70 1 0,60 32,9 3
Koprivničko- križevačka
124.467 65 9 0,60 18,6 2
Bjelovarsko- bilogorska 133.084 70 4 0,66 22,5 2
Primorsko-goranska 305.505 95 0 0,87 92,2 9
Ličko-senjska 53.677 75 0 0,55 7,9 1
Virovitičko- podravska
93.389 70 3 0,60 14,.4 1
Požeško-slavonska 85.831 80 0 0,62 15,4 1
Brodsko-posavska 176.765 80 0 0,53 27,5 3
Zadarska 162.045 95 0 0,68 38,2 4
Osječko-baranjska 330.506 83 5 0,65 64,9 6
Šibensko-kninska 112.891 90 3 0,67 25,2 2
Vukovarsko- srijemska
204.768 75 1 0,56 30,0 3
Splitsko-dalmatinska
463.676 93 2 0,65 101,4 10
Istarska 206.344 96 0 0,90 64,9 6
Dubrovačko- neretvanska
122.870 95 1 0,78 33,2 3
Međimurska 118.426 75 4 0,60 19,8 2
Grad Zagreb 779.145 100 - 1,02 288,7 28
Ukupno 4.437.460 Cca 86 35 0,74 1.037,5 100
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
63
6.6. Skladištenje otpada
Prema Zakonu o otpadu (NN 178/04.) skladištenje otpada jest privremeni smještaj otpada u
graĊevini za skladištenje otpada – skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja.
Skladištenje otpada je najĉešće povezano uz proizvodni otpad (neopasni i opasni) koji se prije
otpreme na obradu ili odlaganje privremeno zadrţava, tj. skladišti najĉešće kod gospodarskih
subjekata (proizvoĊaĉa otpada) ili kod obraĊivaĉa otpada.
ProizvoĊaĉ otpada namijenjenog oporabi ili zbrinjavanju moţe vlastiti proizvedeni otpad
privremeno skladištiti na za to namijenjenom prostoru unutar svojeg poslovnog prostora, najduţe
godinu dana raĉunajući od dana proizvodnje toga otpada. Ako ne postoje mogućnosti za oporabu
ili zbrinjavanje vlastitoga proizvedenog otpada u roku od godine dana, proizvoĊaĉ otpada, uz
uvjete propisane Zakonom, moţe taj otpad privremeno skladištiti najduţe do tri godine raĉunajući
od dana proizvodnje otpada. Za skladištenje otpada proizvoĊaĉ je obvezan pribaviti suglasnost
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureĊenja i graditeljstva.
Do usklaĊivanja pratećih i provedbenih dokumenata s novim Zakonom, kojima će se odrediti
uvjeti za mjesta i naĉin privremenog skladištenja otpada, na snazi je Uredba o uvjetima za
postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98.), kojom su odreĊeni uvjeti o tehniĉko-tehnološkoj
opremljenosti prostora, opreme i graĊevina za skladištenje opasnog otpada (a takoĊer i graĊevina
za obraĊivanje i odlaganje opasnog otpada).
Uvjeti skladištenja iz pravilnika odnose se na spremnike i kontejnere za otpad, kao i na reciklaţna
dvorišta (kao prostor za privremeno, kratkotrajno odlaganje otpada). Na podruĉju Općine Cernik
ne planira se skladištenje otpada.
Po pitanju proizvodnog otpada, naroĉito opasnog koji nastaje u gospodarskim subjektima, svaki
gospodarski subjekt zasebno, ovisno o vrstama, koliĉinama i dinamici nastajanja otpada mora
urediti eventualno skladištenje otpada unutar vlastitog poslovnog prostora.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
64
6.7. Obrada otpada
Obrada otpada podrazumijeva postupke kojima se u mehaniĉkom, fizikalnom, termiĉkom,
kemijskom ili biološkom procesu, ukljuĉujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu
smanjivanja koliĉine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost
otpada.
Pravne osobe smiju obraĊivati neopasni i inertni otpad na temelju Rješenja koje izdaje Ured
drţavne uprave Brodsko-posavske ţupanije, a opasni otpad na temelju Rješenja Ministarstva
zaštite okoliša, prostornog ureĊenja i graditeljstva.
Prema dostupnim podacima iz Agencije za zaštitu okoliša, na prostoru Općine Cernik trenutno
nema ni jedne tvrtke koja posjeduje dozvolu za obradu pojedinih vrsti otpada.
Obzirom na koliĉine i vrste otpada koji nastaje na podruĉju Općine za sada nema potrebe za
lokacijom na kojoj bi se vršila obrada opasnog otpada, a Općina Cernik nije ni u planovima za
lokaciju budućeg ţupanijskog centra za gospodarenje otpadom.
Po pitanju obrade neopasnog otpada postoji eventualno mogućnost da se za podruĉje Općine
razmisli o mogućnosti i opravdanosti izgradnje kompostane u koju bi se dopremao biootpad, te bi
se tamo pretvarao u kompost, ĉime bi se znatno smanjile koliĉine odloţenog komunalnog otpada.
Kako je za dobivanje kvalitetnog biokomposta koji će zadovoljavati uvjete njegovog kasnijeg
iskorištavanja izuzetno vaţna kvaliteta i ĉistoća sirovine – bio otpada, to je preduvjet za takvu
biološku obradu organizacija sustava odvojenog prikupljanja bio otpada. Naĉin te organizacija i
opseg prikupljanja u nadleţnosti je gradova i općina.
Obzirom da je kompostana predviĊena u sklopu ţupanijskog centra za gospodarenje otpadom, za
oĉekivati je da će nakon izgradnje centra, Općina Cernik uspostaviti sustav selektivnog
prikupljanja biootpada koji će se odvoziti u centar na kompostiranje.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
65
6.8. Odlaganje otpada
Odlaganje otpada je krajnja mjera u gospodarenju otpadom koja se primjenjuje za onaj otpad koji
nije moguće reciklirati, oporabiti ili obraditi tj. zbrinuti nekom drugom metodom.
Odlaganje otpada trebalo bi se odvijati iskljuĉivo na posebnim prostorima koji su ureĊeni tako da
se onemogući ili barem na najmanju moguću mjeru svede potencijalni štetni utjecaj odloţenog
otpada na okoliš.
Na ţalost, na podruĉju Republike Hrvatske svega je nekoliko odlagališta koja trenutno
udovoljavaju Hrvatskim i Europskim zakonski propisanim uvjetima i standardima za odlaganje
otpada, a otpad se odlaţe na neadekvatna odlagališta ili ĉak na divlje deponije, gdje ne postoji
apsolutno nikakva kontrola nad vrstama i koliĉinama odloţenog otpada, koji na taj naĉin
predstavlja veliku opasnost po okoliš i stanovništvo koje ţivio u blizini takvih deponija.
Postoji realna mogućnost "oţivljavanja" divljih deponija na kojima se odlaţu razliĉite vrste
otpada, meĊu kojima dominira graĊevinski otpad i miješani komunalni otpad iz obliţnjih
kućanstava.
Za sada nema planova da bi u bliţoj budućnosti na podruĉju Općine Cernik bilo ureĊeno
odlagalište otpada. Otpad s podruĉju Općine Cernik trenutno se odvozi i odlaţe na sluţbeno
odlagalište grada Nove Gradiške, koje bi trebalo biti u funkciji do izgradnje i stavljanja u
funkciju budućeg ţupanijskog centra za gospodarenje otpadom.
Lokacija za Ţupanijski centar za gospodarenje otpadom (ŢCGO) je odreĊena i smještena na
lokaciji "Šagulje" Grada Nova Gradiška veliĉine cca 26 ha.
U Ţupanijskom centru za gospodarenje otpadom predviĊa se:
prihvat otpada
obrada otpada
obrada glomaznog otpada
reciklaţno dvorište
sabirno mjesto za opasni otpad
odlaganje ostatnog komunalnog i neopasnog otpada
kompostiranje
obrada tekućih i plinovitih ostataka na odgovarajućim instalacijama
monitoring (praćenje stanja okoliša)
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
66
6.9. Financiranje
Obzirom na znatna financijska sredstva koja su nuţna da bi se uspostavio kvalitetan sustav
gospodarenja otpadom, saniralo postojeće stanje gospodarenja otpadom i radilo na podizanju
ekološke svijesti kod stanovništva, Općina Cernik je i do sada imala praksu traţenja
sufinanciranja pojedinih projekta putem domaćih i meĊunarodnih izvora financiranja, koji su
naroĉito blagonakloni prema projektima zaštite okoliša i gospodarenja otpadom.
Prva mogućnost je apliciranje projekta za dodjelu novĉanih sredstava koje za razliĉite projekte iz
zaštite okoliša dodjeljuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost. Na taj naĉin Općina
moţe uz znatno niţe izdatke ostvariti velike korake u uspostavi kvalitetnog sustava gospodarenja
otpadom i zaštite okoliša.
Neke od dodatnih opcija za financiranje uspostave kvalitetnog sustav gospodarenja otpadom su
sufinanciranje iz pretpristupnih fondova Europske unije, povoljne kreditne linije i sl.
Dio potrebne komunalne opreme, kao što su kontejneri za selektirano prikupljanje otpada, moţe
osigurati koncesionar postavljanjem vlastitih kontejnera i spremnika za otpad.
Toĉna visina potrebnih sredstava u trenutku izrade ovog elaborata nije bila poznata, jer se tek
planira pristupiti detaljnoj izradi proraĉuna i kalkulacije ukupnih sredstava koja su potrebna za
saniranje postojećeg odlagališta, ureĊenje zelenih otoka, ureĊenje reciklaţnog dvorišta za prihvat
graĊevinskog otpada, kao i za druge projekte kojima bi se poboljšalo gospodarenje otpadom na
podruĉju Općine.
Na osnovu trenutnih trţišnih cijena, naĉinjena je procjena troškova nabavke opreme i objekata za
gospodarenje otpadom, koji su predviĊeni Ţupanijskim Planom gospodarenja otpadom.
Prema Planu gospodarenja otpadom Brodsko-posavske ţupanije, Općina Cernik treba osigurati:
1.1. zeleni otoci, 10 lokacija: 150.000 kn
1.2. lokacije s dodatnom opremom 300.000 kn
1.3. uvoĊenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
(organizacija, promidţba, edukacija): 100.000 kn
1. Ukupno: 550.000 kn;
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
67
Kombinacijom vlastitih sredstava i osiguranjem vanjskih izvora financiranja moguće je kroz
dvije do tri godine uspostaviti sustav odgovornog i selektivnog gospodarenja otpadom na
podruĉju Općine Cernik.
Kao dokaz da navedena tvrdnja nije nerealna dovoljno je navesti primjer projekta "Eko otok
Krk", kojim se na otoku Krku u dvije godine (2006. i 2007.) uspjelo doći do brojke od 22,4%
odvojeno sakupljenog otpada. Obzirom da je Strategijom gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske brojka od 23% odvojeno sakupljenog otpada planirana kao cilj za 2015. g. to navedeni
primjer pokazuje kako se uz volju i suradnju lokalnih vlasti, komunalnih tvrtki i osviještenog
stanovništva u kratkom periodu mogu postići zapanjujući rezultati. Pri tome treba ipak istaknuti
veliku financijsku pomoć koju je ovom projektu pruţio Fond za zaštitu okoliša, ĉijim sredstvima
je sufinancirana nabavka po ĉetiri kante za odvojeno sakupljanje otpada u domaćinstvima,
ureĊenje reciklaţnih dvorišta i zelenih otoka, tako da je u 2007. g. na Krku u funkciji bilo 5.200
razliĉitih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, što ĉini 14.6% ukupne koliĉine spremnika
za odvojeno prikupljanje u cijeloj Hrvatskoj – što je priliĉno znaĉajan podatak kada se zna da
otok Krk ĉini neznatan površinski i demografski postotak Hrvatske.Uz nabavku i podjelu
spremnika za selektirano prikupljanje otpada, još jedan znaĉajan faktor bila je i edukacija
stanovništva kroz propagandne letke, javne tribine i promidţbu preko sredstava javnog
oglašavanja i informiranja (radio, TV, novine i sl.).
Na taj naĉin otok Krk je postao svijetli primjer drugim podruĉjima i jedinicama lokalne
samouprave u Hrvatskoj, jer je u dvije godine postigao ciljeve koje se drţavnom strategijom
planira realizirati tek kroz deset godina. Općina Cernik se treba voditi takvim pozitivnim
primjerima iz domaće i svjetske prakse, pri ĉemu je realizaciju uspostave kvalitetnog sustava
gospodarenja otpadom potrebno uskladiti s lokalnim prilikama, prostornim i ekonomskim
mogućnostima.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
68
7. Sažetak
Zakonom o otpadu (NN 178/04., 111/06., 60/08.) definirana je obveza izrade Plana gospodarenja
otpadom za ţupanije, gradove i općine. U skladu sa zakonskim obvezama, a s ciljem unapreĊenja
postojećeg sustava gospodarenja otpadom, Općina Cernik je izradila ovaj Plan gospodarenja
otpadom koji se u skladu sa Zakonom donosi za razdoblje od osam godina.
Osim Plana gospodarenja otpadom, Zakonom o otpadu propisane su i ostale obveze u
gospodarenju otpadom, te su zakonske obveze Općine Cernik slijedeće:
1. Općina Cernik je odgovorna za gospodarenje komunalnim otpadom.
2. Poglavarstvo Općine duţno je na svom podruĉju osigurati uvjete i provedbu propisanih
mjera za gospodarenje komunalnim otpadom.
3. Općina Cernik i susjedne općine duţne su meĊusobno suraĊivati i uz koordinaciju
ţupanije osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada.
4. Općina Cernik duţna je na svojem podruĉju postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati
ureĊenje zelenih otoka za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim
otpadom.
5. Općina Cernik u svrhu provedbe zakonskih obveza vezano za gospodarenje komunalnim
otpadom na svojem podruĉju, vlasniku koji na svojoj nekretnini odlaţe otpad protivno
odluci o komunalnom redu i/ili to dozvoljava drugoj osobi, putem komunalnog redara
duţna je narediti da taj otpad, o svojem trošku i odgovornosti, odloţi na propisani naĉin.
Ukoliko vlasnik nekretnine to ne bi uĉinio, Općina Cernik je duţna to sama uĉiniti, a na
trošak i odgovornost vlasnika nekretnine.
6. Općina Cernik duţna je osigurati uklanjanje i zbrinjavanje i/ili oporabu otpada koji je
nepoznata osoba odbacila u okoliš na podruĉju Općine. U sluĉaju da to ne bi uradila,
duţnost je Ţupanije da to uĉini na teret proraĉuna Općine.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
69
Trenutna situacija gospodarenja otpadom na podruĉju Općine je na nezadovoljavajućoj razini, a
problemi su sljedeći:
1. nije uspostavljen sustav selektivnog prikupljanja otpada,
2. opasni otpad, neopasni/inertni otpad i posebne kategorije otpada najĉešće se ne
prepoznaju kao takvi, a gospodarenje s njima ne odvija se u skladu s zakonskim propisima
i preporukama,
3. relativno malen broj tvrtki i obrtnika s podruĉja Općine gospodari proizvedenim otpadom
na zakonom propisan naĉin. Nisu izradili Planove gospodarenja otpadom, ne vode i ne
dostavljaju propisanu dokumentaciju o otpadu, a većinu otpada zbrinjavaju kao miješani
komunalni otpad, ne izdvajajući pri tome opasni otpad, korisne sirovine i sl. Razloga za to
je više: nepoznavanje zakonske regulative, visoki troškovi zbrinjavanja pojedinih vrsti
otpada (naroĉito opasnog), nepostojanje reciklaţnog dvorišta i centra za gospodarenje
otpadom i sl.,
4. stanovništvo nije ekološki osviješteno te ne prepoznaje potrebu za odgovornim
gospodarenjem proizvedenim otpadom. Uspjeh u selektivnom prikupljanju otpada
postignut je jedino s ambalaţnim otpadom i to iskljuĉivo iz financijskih razloga, odnosno
zbog uvoĊenja povratne naknade za ambalaţni otpad,
5. ekološka problematika i edukacija nedovoljno je prisutna i zastupljena u javnim glasilima
radnim organizacijama i obrazovnim ustanovama,
6. trenutni sustav gospodarenja otpadom nezadovoljavajući je na nivou cijele Republike
Hrvatske, što se odraţava i na situaciju na podruĉju Općine; postojeća odlagališta otpada
ne zadovoljavaju Hrvatske i Europske standarde i propise, jedina spalionica otpada je već
godinama zatvorena zbog ĉega se opasni otpad uglavnom izvozi u inozemstvo na
termiĉku obradu ili odlaganje, sustav selektivnog prikupljanja otpada uspostavljen je na
malom broju podruĉja općina i gradova, inspekcijski nadzori se provode u nedovoljnoj
mjeri i najĉešće rezultiraju samo upozorenjima, a uz sve navedeno, trenutna gospodarska
situacija je takva da ulaganje u kvalitetno gospodarenje otpadom i nabavku komunalne
opreme za većinu pojedinaca i tvrtki predstavlja luksuz.
U cilju unapreĊenja postojećeg sustava gospodarenja otpadom, Općina Cernik u narednom
osmogodišnjem razdoblju treba poduzeti mjere kojima će se gospodarenje otpadom unaprijediti,
kao što su:
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
70
1. uspostava sustava selektivnog prikupljanja otpada na mjestu nastanka. Na taj naĉin
izdvojit će se korisne komponente otpada pogodne za oporabu, te će se minimizirati
otpad predviĊen za odlaganje ili termiĉku obradu,
2. ureĊenje zelenih otoka i mini reciklaţnog dvorišta, kako bi se osigurali uvjeti za prihvat i
odvojeno prikupljanje pojedinih vrsti otpada,
3. donijeti odluku za reciklaţno dvorište za graĊevinski otpad,
4. postojeća divlja odlagališta sanirati, te strogo zabraniti i sankcionirati svako daljnje
odlaganje otpada na lokacijama koje za to nisu predviĊene,
5. edukacija stanovništva za uspostavu kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom. Stoga bi
putem javnih glasila, propagandnih letaka, javnih predavanja, tribina, te edukacijom od
najranije dobi u vrtićima i školama, podizati ekološku svijesti i ukazivati na potrebu
odgovornog gospodarenja otpadom, a sve s ciljem oĉuvanja okoliša i uspostavi odrţivog
razvitka,
6. temeljem Zakona, do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, općinskom vijeću
podnositi izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom, te o svim mjerama i
aktivnostima poduzetima na oĉuvanju okoliša i unapreĊenja gospodarenja otpadom na
podruĉju Općine. Usvojeno izvješće dostaviti Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog
ureĊenja i graditeljstva i Agenciji za zaštitu okoliša.
Obzirom na potrebna ulaganja u komunalnu opremu i druge aktivnosti za unaprjeĊenje sustava
gospodarenja otpadom na podruĉju Općine, moţemo procijeniti troškove, i to:
Prema Planu gospodarenja otpadom Brodsko-posavske ţupanije, Općina Cernik treba osigurati:
1.1. zeleni otoci, 10 lokacija: 150.000 kn
1.2. lokacije s dodatnom opremom 300.000 kn
1.3. uvoĊenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
(organizacija, promidţba, edukacija): 100.000 kn
1. Ukupno: 550.000 kn;
Financijska sredstva potrebna za uspostavu kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom su
znaĉajna, te će Općina Cernik i dalje izdvajati sredstva iz proraĉuna u skladu s mogućnostima, a
uz to maksimalno će koristiti mogućnost sufinanciranja projekta zaštite okoliša od strane Fonda
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
71
za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost, iz pretpristupnih fondova Europske unije i sliĉnih
izvora financiranja.
Stanje gospodarenja otpadom u Općini Cernik sliĉno je stanju u ostatku zemlje, ali obzirom na
aktivnosti koje se poduzimaju, i projekte koji su u tijeku ili se planiraju realizirati u skoro
vrijeme, za oĉekivati je da će postojeće stanje biti znatno unaprijeĊeno u narednom
osmogodišnjem razdoblju, odnosno do 2018. godine.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
72
8. Propisi i pojmovi
Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj odreĊeno je:
1. Zakonom o otpadu (NN 178/04., 111/06., 60/08., 87/09.)
2. Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05.), te
3. Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015. (NN
85/07.),
Sukladno ĉl. 4. Zakona o otpadu (NN 178/04., 111/06. i 60/08., 87/09.) gospodarenje otpadom je
skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:
1. sprjeĉavanje nastanka otpada, smanjivanje koliĉine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja
na okoliš,
2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s
otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,
3. skrb za odlagališta koja su zatvorena.
Gospodarenje otpadom mora se provoditi na naĉin da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i
okoliš. Pri gospodarenju otpadom, posebna paţnja mora se posvetiti prevenciji:
1. rizika oneĉišćenja: mora, voda, tla i zraka,
2. pojave buke,
3. pojave neugodnih mirisa,
4. ugroţavanja biljnog i ţivotinjskog svijeta,
5. štetnog utjecaja na podruĉja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti,
6. nastajanja eksplozije ili poţara.
Zakonom o otpadu definirani su osnovni ciljevi gospodarenja otpadom:
1. izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to
posebice:
1.1. razvojem ĉistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora i tehniĉkim
razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili u najmanjoj mogućoj
mjeri pridonose povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti oneĉišćenja te
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
73
1.2. razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadrţanih u otpadu
namijenjenom oporabi,
2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim
postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u
energetske svrhe,
3. zbrinjavanje otpada na propisan naĉin,
4. sanacija otpadom oneĉišćenog okoliša (IPPC i BAT).
U ostvarivanju ciljeva gospodarenja otpadom uzimaju se u obzir najuĉinkovitije raspoloţive
tehnologije i gospodarska provedivost u skladu s naĉelima gospodarenja otpadom (ĉl. 6. Zakona).
Gospodarenje otpadom temelji se na uvaţavanju općeprihvaćenih naĉela zaštite okoliša (Zakonu
o zaštiti okoliša, NN 110/07.), i drugih posebnih propisa, poštivanju naĉela meĊunarodnog prava
zaštite okoliša, uvaţavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse, a osobito na
sljedećim naĉelima:
1. oneĉišćivaĉ plaća – posjednik otpada snosi sve troškove preventivnih mjera i mjera
zbrinjavanja otpada, troškove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom
ostvarenim od prerade otpada te je financijski odgovoran za provedbu preventivnih i
sanacijskih mjera zbog štete za okoliš koju je prouzroĉio ili bi je mogao prouzroĉiti otpad,
2. odgovornost proizvoĊaĉa – proizvoĊaĉ proizvoda od kojega otpad potjeĉe, odgovoran je
za odabir rješenja najprihvatljivijeg za okoliš prema svojstvima proizvoda i tehnologiji
proizvodnje, ukljuĉujući vijek trajanja proizvoda i uporabu najbolje dostupne tehnologije,
3. blizina – oporaba i/ili zbrinjavanje otpada treba se obavljati u najbliţoj odgovarajućoj
graĊevini ili ureĊaju, uzimajući u obzir gospodarsku uĉinkovitost i prihvatljivost za
okoliš.
GraĊevine namijenjene skladištenju, oporabi i/ili zbrinjavanju otpada potrebno je planirati na
naĉin da se zadovolje potrebe na nacionalnoj razini.
Sukladno ĉl. 7. Zakona, planski dokumenti gospodarenja otpadom jesu:
1. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija),
2. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske,
3. Ţupanijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom i Plan gospodarenja otpadom
Grada Zagreba,
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
74
4. Gradski, odnosno općinski plan gospodarenja otpadom, te
5. Plan gospodarenja otpadom proizvoĊaĉa otpada.
Planovi gospodarenja otpadom ţupanije, grada i općine moraju biti usklaĊeni sa:
1. Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i
2. Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i Programima zaštite okoliša.
U izradi plana gospodarenja otpadom ţupanija, gradovi i općine na svom podruĉju suraĊuju.
Dvije ili više ţupanija mogu donijeti zajedniĉki plan gospodarenja otpadom.
Temeljem ĉlanka 8. Zakona o otpadu (NN 178/04.) Hrvatski sabor je na sjednici od 14. listopada
2005. godine donio Strategiju gospodarenja otpadom (NN 130/05.).
Strategijom gospodarenja otpadom u RH utvrĊena je obveza i cilj o smanjenju koliĉine
proizvedenog otpada u RH, a proizvedenim otpadom mora se odrţivo gospodariti. Ovakav
pristup, usklaĊen je s politikom gospodarenja otpadom u EU.
Prema Strategiji gospodarenja otpadom RH, gospodarenje otpadom treba planirati i provoditi na
naĉin da se osigura:
1. postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu,
odlagalištima i drugim sadrţajima: u Zagrebu, 20 ţupanijskih i 4 regionalna
središta, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta,
2. zabranu odlaganja otpada na otocima i gradnju pretovarnih stanica s odvojenim
skupljanjem, reciklaţom i baliranjem ostatnog otpada i prijevoz u centre na kopnu
3. posebnu zaštitu podzemnih voda na krškom podruĉju od eventualnog prodora
procjednih voda iz odlagališta i drugih graĊevina
4. sprjeĉavanje ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke
5. centar za gospodarenje opasnim otpadom s mreţom sabirališta
6. kontrolirane prioritetne tokove otpada
7. visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima
gospodarenja otpadom kao doprinos smanjivanju nezaposlenosti i deficita
vanjskotrgovinske bilance
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
75
8. angaţman stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i
potporu zajedniĉkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi
I.P.P.C. – BAT tehnologije
9. jaĉanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje meĊuresorne
koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih
ministarstava za pojedine tokove otpada
10. edukaciju javnosti, struĉnjaka i upravnih struktura. Programi i aktivnosti za
podizanje razine znanja trebaju imati razvojni, istraţivaĉki i djelatni pristup.
Temeljem ĉlanka 9. Zakona o otpadu (NN 178/04., 111/2006., 60/08., 87/09.) Vlada Republike
Hrvatske je na sjednici odrţanoj 19. srpnja 2007. godine donijela Plan gospodarenja otpadom u
Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. od 2015. godine, (NN 85/07.).
Ĉlankom 10. Zakona o otpadu, odreĊen je sadrţaj plana gospodarenja otpadom.
Plan gospodarenja otpadom osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u RH za razdoblje od
2007. do 2015. godine. Temeljni zadatci plana jesu:
1. uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
2. sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta
3. sanacija "crnih toĉaka"
4. razvoj i uspostava regionalnih i ţupanijskih centara za gospodarenje otpadom, s
pred obradom otpada prije konaĉnog zbrinjavanja ili odlaganja
5. uspostava potpune informatizacije sustava.
Provedbom Plana gospodarenja otpadom RH postići će se:
1. uspostava sustava gospodarenja otpadom u svakoj ţupaniji po
regionalnom/ţupanijskom konceptu
2. povećanje udjela odvojenog prikupljanja otpada
3. recikliranje i ponovna oporaba otpada
4. prethodna obrada otpada prije konaĉnog odlaganja
5. smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu
6. izdvajanje goriva iz otpada
7. smanjenje koliĉine otpada koje se odlaţu na odlagalištima
8. smanjenje štetnih utjecaja otpada na okoliš
9. samoodrţivo financiranje sustava gospodarenje komunalnim otpadom
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
76
Ţupanijski Plan gospodarenja otpadom donosi ţupanijska skupština, a objavljuje se u Sluţbenom
glasilu ţupanije. Nadleţni ured Ţupanije nadzire provedbu Plana gospodarenja otpadom, a
jednom godišnje (do 31. svibnja) podnosi ţupanijskoj skupštini izvješće o izvršenju radova, kao i
uĉinkovitosti planiranih radova. Usvojeno izvješće dostavlja se Ministarstvu i Agenciji za zaštitu
okoliša.
Sukladno ĉl. 11. Zakona, Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine sadrţi osobito:
1. mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,
2. mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,
3. popis otpadom oneĉišćenog okoliša i neureĊenih odlagališta,
4. redoslijed aktivnosti sanacije neureĊenih odlagališta i otpadom oneĉišćenog
okoliša,
5. izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.
Plan gospodarenja otpadom grada donosi gradsko, odnosno općinsko vijeće.
Nadleţni ured (ĉl. 3. st. 5. Zakona, nadležni ured jest ured drţavne uprave u ţupaniji nadleţan za
poslove zaštite okoliša i upravno tijelo Grada Zagreba s ovlastima ureda drţavne uprave, u ĉijem
djelokrugu su poslovi zaštite okoliša, nadzire provedbu planova gospodarenja otpadom iz stavka
1. Zakona).
Jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnosi se gradskom,
odnosno općinskom vijeću izvješće o izvršenju Plana, a poglavito o provedbi utvrĊenih obveza i
uĉinkovitosti poduzetih mjera. Usvojeno izvješće nadleţni ured dostavlja Ministarstvu i Agenciji
za zaštitu okoliša. Plan i izvješće objavljuju se u sluţbenom glasilu grada, odnosno općine.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
77
9. Popis literature
Knjige
Carter, N.: Strategije zaštite okoliša – ideje, aktivizam, djelovanje; Zagreb, Barbat d.o.o.,
2004.
Cifrić, I.: Okoliš i održivi razvoj – ugroženost okoliša i estetika krajolika; Zagreb,
Hrvatsko sociološko društvo, 2003.
Kipson, S.: Izbjegni, smanji, odvoji – priručnik za ispravno gospodarenje otpadom;
Zagreb, ODRAZ, 2005.
Milanović, Z., Radović, S., Vuĉić, V.: Otpad nije smeće; Zagreb, Gospodarstvo i okoliš,
2003.
Potoĉnik, V.: Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u Hrvatskoj; Zagreb, Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog ureĊenja i graditeljstva, 2003.
Skitt, J.: 1000 pojmova iz gospodarenja otpadom; Zagreb, APO, 1995.
Šmer-Pavelić, Đ.: Opasne tvari; Zagreb, Mi Star, 2000.
Studije i elaborati
Plan gospodarenja otpadom Brodsko-posavske županije; Zagreb, IPZ Uniprojekt MCF
d.o.o., 2008.
Prostorni plan ureĎenja općine Cernik; Zagreb, ARHEO d.o.o., srpanj 2006.
Studija utjecaja na okoliš – Županijski centar za gospodarenje otpadom Stari Jankovci; Zagreb, Institut graĊevinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekološki inţenjering, 2005.
Zbornici
Gospodarenje otpadom u RH. – X MeĊunarodni simpozij; Zagreb, Gospodarstvo i okoliš,
2008.
Propisi
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015., NN
85/07.
Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05.
Zakon o zaštiti okoliša, NN 110/07.
Zakon o otpadu, NN 178/04., 111/06., 60/08.
Zakon o komunalnom gospodarstvu, NN 26/03.
Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/07., 111/07.
Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagalište otpada, NN 117/07.
Plan gospodarenja otpadom Općine Cernik za razdoblje od 2010. do 2018. godine
78
Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom
opasnog otpada, NN 50/05.
Internet
Agencija za zaštitu okoliša, http://www.azo.hr
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, http://www.fzoeu.hr
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureĎenja i graditeljstva,
http://www.mzopu.hr