PL II Kol Od 81 152 Pitanja Ispravljeno

7/25/2019 PL II Kol Od 81 152 Pitanja Ispravljeno

1/21


2/21

" prijevoz za vlastite potrebe.

Prema teritorijalnim obile#jima razlikuje se:

" unutarnji i" me(unarodni prijevoz.

Prema nainu organiziranja prijevoza razlikuje se:" linijski i

" slobodni prijevoz.

0inijski prijevoz se organizira prema unaprijed odre(enom redu vo#nje i uz odre(ene tari/e. n mo#e bitistalan i sezonski. lobodni prijevoz je karakteristian po tome to se svi elementi prijevoza robe %vrijeme,

$ijene, koliina, mjesto prijevoza i sl.) u prin$ipu slobodno ugovaraju, a kada je u pitanju prijevoz putnika,samo povremeno %izleti).

8. (to je %estovna mre&aestovna mre#a predstavlja neopodno sredstvo za rad u $estovnom prijevozu. na omogu!uje kretanjeprijevozni sredstava i savladavanje prostorni udaljenosti. Poznato je, da zemlje s dobrom $estovnom

mre#om, imaju bolje mogu!nosti za razvoj na$ionalnog gospodarstva. 3emlje s dobrom $estovnom mre#ommogu br#e i s manjim sredstvima rjeavati probleme razvitka industrijske i poljoprivredne proizvodnje. 'sto

tako, gust $estovni prijevoz tra#i i dobru $estovnu mre#u.

88. Koja su sredstva prijevoza u %estovnom prijevozuredstva prijevoza, u $estovnom prometu, su vozila kojeg pokre!e motor.

Prema namjeni ona mogu biti: radna, teretna, putnika, kombinirana, spe$ijalna, vuna i vojna.

3a potrebe logistike, uglavnom se koriste teretna i radna vozila.4adna vozila slu#e za obavljanje odre(eni poslova. 5u spadaju: bageri, rovokopai, pokretne dizali$e i sl.

86. (to je glavni %ilj menad&menta u prometnim poduze)ima7lavni $ilj menad#menta u prometnim poduze!ima usmjeren je prema stvaranju to kvalitetniji prijevozniusluge, uz to je mogu!e ni#e trokove. 3a ostvarenje tog, nimalo lakog ni jednostavnog $ilja, potrebno je

1. maksimizirati vrijeme koritenja vozila %npr. osigurati da se vozila koristi to

je mogu!e du#e)2. maksimizirati iskoritenost kapa$iteta vozila %npr. osigurati da su sva vozila

potpuno natovarena)&. minimizirati ki1ometra#u %npr. obaviti prijevoz uz to je mogu!e manje

prije(eni kilometara). minimizirati broj vozila koji se koriste.

69. *e'ini%ija logistike ponude0ogistika ponuda se mo#e de/inirati kao koliina determirani logistiki usluga koju logistiki subjekti nudena logistikome tr#itu pri odre(enoj $ijeni.

0ogistika ponuda izravno ovisi o koliini i vrsti ponu(eni logistiki usluga i mogu!i $ijena na logistikome

tr#itu. aksimalna logistika ponuda proizvo(aa logistiki usluga odre(ena je njegovim proizvodnimmogu!nostima, ali to ne znai istodobno i njegovu ukupnu ponudu.

Proizvo(a logistiki usluga ne mora svu koliinu usluga ponuditi tr#itu, a koju i kakvu uslugu !e ponuditiovisi od brojni i razliiti razloga, primjeri$e: konkuren$ije, $ijene, potra#nje, solventnosti poslovni partnera.

+1. Koji im#eni%i utjeu na kretanje logistike ponude;a kretanje logistike ponude utjeu odre(eni imbeni$i, primjeri$e:

Promjene $ijena elemenata proizvodnje logistike usluge djeluje na kretanje logistike ponude.


3/21

Krivulja logistike ponude nije ista kod svi logistiki usluga jer one imaju razliitu elastinost ponude. Podelastino,!u logistike ponuderazumijeva se svojstvo ponude da reagira na $ijene logistike usluge naodre(enome logistikome tr#itu.

+2. (to je elastinost logistike ponude i koe'i%ijent elastinosti logistike ponude -KLPd/Pod elastino,!u logistike ponuderazumijeva se svojstvo ponude da reagira na $ijene logistike usluge naodre(enome logistikome tr#itu.o#e se koe'i%ijent elastinosti logistike ponude -KLPd/ izraunati ovako:

K=0Pd > P4?=;@ 07'5'AK= P;* koliina 0Pt, a < > doodak.

+4. !pi,i unakrsnu elastinost logistike potra&nje -KLP6t/nakrsna elastinost logistike potra&nje -KLPt/. ;aziva se jo i kru#na i trans/erzalna. 5akva elastinostlogistike potra#nje za odre(enom logistikom uslugom DED je koe/i$ijent relevantni potra#ivanja koliine dotineusluge DED prema relativnim promjenama $ijene druge logistike usluge DFD. o#e se izraunati prema obras$u:

KLPt 3 relativna promjena u koliini logistike usluge 7relativna promjena u %ijeni logistike usluge

@ko je K*=0Pt pozitivan, logistike usluge E i F su me(usobno konkurentne, odnosno one su tada supstituti. @ko jeK*=0Pt negativan, tada su logistike usluge EiF komplementarne %tj. one se nadopunjavaju). @ko je, me(utim,K*=0Pt mali ili jednak nuli, onda je logistika usluga E neovisna od utje$aja usluge F.


4/21

+9. (to je ,pediterska logistika kao znanost;a dananjem stupnju razvoja znanosti, proizvodni snaga, proizvodni i drutveni odnosa moglo bi se re!i da jepediterska logistika kao znanost skup interdis$iplinarni i multidis$iplinarni znanja koja izuavaju i primjenjujuzakonitosti brojni i slo#eni planirani, koordinirani, regulirani i kontrolirani aktivnosti %tj. /unk$ija, pro$esa, mjera,poslova, pravila, opera$ija, radnji.D) koje pomo!u aktivnosti partnera logistiki lana$a, materijalni resursa i drugipoten$ijala, /unk$ionalno i djelotvorno povezuju sve spoznaje koje su izravno iGili neizravno u /unk$iji svladavanjaprostorni i vremenski udaljenosti brzi, sigurni i ra$ionalni trans/orma$ija materijala, dobara, stvari, tvari,poluproizvoda, repromaterijala u optimalne jedinstvene logistike pro$ese, tokove i protoke materijala, dobara, teretaod toke isporuke %tj. od jednoga mjesta, u pravilu u jednoj dr#avi) do toke primitka %tj. do drugoga mjesta, u pravilu udrugoj dr#avi), ukljuuju!i i pripadaju!e tokove in/orma$ija, a da se pri tome maksimalno zadovolje zatjevi i potrebeaktivni sudionika u logistikim lan$ima.

+8. (to je ,pediterska logistika kao aktivnosto#e se re!i da je pediterska logistika kao aktivnost skup planirani, koordinirani, regulirani i kontroliraninematerijalni aktivnosti %tj. /unk$ija, pro$esa, mjera, poslova, opera$ija, radnji...) kojima se u partnerskim odnosima saktivnim sudioni$ima logistiki lana$a /unk$ionalno i djelotvorno povezuju svi djelomini pro$esi svladavanjaprostorni i vremenski udaljenosti brzi, sigurni i ra$ionalni trans/orma$ija materijala, dobara, stvari, tvari,poluproizvoda, repromaterijala, #ivi #ivotinja u optimalne jedinstvene logistike pro$ese, tokove i protoke materijala,dobara, tereta od toke isporuke %u pravilu u jednoj dr#avi) do toke primitka %u pravilu u drugoj dr#avi), ukljuuju!i ipripadaju!e tokove in/orma$ija, a da se pri tome maksimalno zadovolje zatjevi i potrebe aktivni sudionika ulogistikim lan$ima.

++. :a#roji odredni%e o ,pediteru kao logistikom operatoruHa#nije odredni$e ,peditera kao logistikoga operatora.Prije nego to se determiniraju temeljne pretpostavke za trans/orma$iju klasinoga pediterskog operatora upediterskoga logistikog operatora, potrebno je o prvome izlo#iti nekoliko konstata$ija:

;ajve!i broj mali, odnosno DniaD klasini peditera bavi se samo $arinskim posrednitvom, a samoponekada i organiza$ijom otpreme, dopreme i provoza %tranzita) predmeta prometovanja u klasinimtransportima.

rednji pediteri se bave organiza$ijom otpreme dopreme i provoza robe klasinim transportima, a samoponekada se javljaju kao operatori kombinirani i multimodalni transporata.

Heliki, odnosno megapediteri se bave organiziranjem otpreme, dopreme i provoza predmeta prometovanja usvim vrstama transporta: klasinom, kombiniranom i multimodalnom transportu. ni esto imaju i vlastiteprijevozne kapa$itete %tj. $estovna prijevozna sredstva, i vagone, odnosno vuena #eljeznika vozila...),

sredstva meaniza$ije %tj. dizali$e, viliari...), vlastita skladita i spe$ijalizirane terminale. ;eki odmegapeditera u sastavu kon$erna imaju i prometne, pomorske turistike agen$ije, agen$ije za transportnaosiguranja, spe$ijalizirane slu#be za lizing. 5akvi pediteri se redovito javljaju u svoja tri statusa statusukomisionara, statusu agenta i statusu samostalnoga gospodarstvenika.

;ajvia /unk$ija u kojoj se danas javljaju klasini me(unarodni pediteri, prije svega megapediteri, ali to ineponekada i neki srednji pediteri, operator je multimodalnoga transporta %5 " ultimodal 5ransportperator), jer on izdavanjem I'@5@ " teretni$e za multimodalni transport objedinjuje /unk$ije klasinogaorganizatora transportni pro$esa i prijevoznika %vozara). * takvome sluaju pediter kao operatormultimodalnoga transporta odgovara za izbor i rad svi osoba koje je anga#irao u multimodalnimtransportnim lan$ima.

Klasini pediteri nisu uop!e ili su neznatno ukljueni u neke spe$ijalistike logistike, primjeri$e: proizvodnulogistiku, trgovinsku logistiku, distribu$ijsku logistiku

1. (to je logistiki operatoro#e se re!i da je logistiki operator registrirana i ovlatena pravna ili /izika osoba koja u pravilu u svoje ime i za svojraun %tj, u vlastito ime i za vlastiti raun) izvrava ili organizira izvravanje brojni logistiki aktivnosti u vezi smanipuliranjem, prijevozom, prijenosom, premjetanjem, distribu$ijom sirovina, polu proizvoda, repromaterijala,gotovi proizvoda, robe, stvari, tvari, #ivi #ivotinja %,..) od toke isporuke, tj. sirovinske baze, %polu)proizvodaa,skladita, terminala, prodavatelja, izvoznika..., do toke primitka, tj. %polu)proizvo(aa, skladita, terminala, kup$a,uvoznika, korisnika, potroaa... i koja pri tome uz minimalne ulo#ene resurse %tj. proizvodne, /inan$ijske, ljudske...)maksimalno zadovoljava zatjeve tr#ita %tj. kupa$a, korisnika, potroaa), odnosno svoji nalogodavatelja, partnera

11. :a#roji skupinu temeljni" ,pediterski" poslova


5/21

) sklapanje ugovora o prijevozu robe na klasian nain J uporaba prijevoznogsredstva jedne prometne grane,

+) sklapanje ugovora o multimodalnom transportu robe i organiziranje transportaDod vrata do vrataD,

-) privat robe radi otpreme,) otprema, doprema i provoz robe u u#em smislu,8) sklapanje ugovora o ukr$aju %utovaru), iskr$aju %istovaru) i prekr$aju %pretovaru)

robe,6) sklapanje ugovora o transportnom osiguranju,

19) sklapanje ugovora o uskladitenju i uskladitenje robe,11) ispostavljanje ili pribavljanje prijevozni i drugi dokumenata,12) obavljanje poslova u vezi s $arinjenjem robe,1&) kontrola ispravnosti dokumenata i obrauna vozarine, $arine i drugi pristojbi i

trokova,1) in/ormiranje nalogodavatelja.

12. :a#roji skupinu spe%ijalni" poslova me$unarodni" ,peditera


6/21

agenti, stivadori %slagai), morske luke, drugi pediteri %tj. me(upediteri i podpediteri), /inan$ijske i druge institu$ije%...), koji obavlja pediterske poslove u svoje ime, a za tu(i raun, odnosno u svoje ime, a po nalogu i za raunsvojega nalogodavatelja. * tome statusu pediteri obavljaju gotovo sve svoje osnovne i spe$ijalne poslove.(pediter u statusu agenta=Lpediter u statusu agenta, odnosno zastupnika jest posrednik izme(u izvoznika i uvoznika kao pediterovinalogodavatelja i neki sudionika vanjskotrgovinskoga i prometnoga sustava, prije svega $arinski tijela,osiguravatelja %...). n obavlja pediterske poslove u tu(e ime i za tu(i raun, odnosno u ime, po nalogu i za raunnalogodavatelja. * tome statusu pediter obavlja dva vrlo va#na posla: sklapa ugovore o transportnom osiguranju iobavlja poslove u $arinskom postupku. 5reba initi razliku izme(u peditera kao agenta i pomorskoga agenta, jer i

jedan i drugi DagentD obavljaju svoje poslove u tu(e ime i za tu(i raun. 4azlika je, me(utim, u tome to pediter kaoagent zastupa robu %teret), odnosno vlasnika robe %tj. svojega nalogodavatelja), dok pomorski agent zastupa,predstavlja i poma#e brodara ili brodovlasnika, dakle vozara %prijevoznika) koji u me(unarodnom prometu prevoziteret s jednoga na drugo mjesto.(pediter u statusu samostalnoga gospodarstvenika=Lpediter u statusu samostalnoga gospodarstvenika jest posrednik izme(u svojega nalogodavatelja %tj. izvoznika iuvoznika) i mnogobrojni aktivni sudionika vanjskotrgovinskoga i prometnoga sustava, koji obavlja pediterskeposlove u svoje ime i za svoj raun, odnosno u vlastito ime i za vlastiti raun. * tome se statusu pediter javlja u dvasluaja: kada se u me(unarodnom multimodalnom transportu javlja u /unk$iji operatora multimodalnoga transporta ikada sa svojim nalogodavateljem ugovori otpremu ili dopremu robe na osnovi /or/aitnoga stava. Lpediter u tomestatusu odgovara i za izbor i za rad svi osoba koje je anga#irao u obavljanju nalogodavateljeve dispozi$ije.

14. !pi,i logistiku djelatnost morski" luka

d mnogobrojni znaajki morski luka, posebna se pozornost posve!uje ovim temama: pojam i djelatnosti morskiluka, vrste morski luka, elementi proizvodnje luki usluga i organiziranje morski luka.Pojam i djelatnosti morski luka. *va#avaju!i mnogobrojne de/ini$ije pojma morski luka en$iklopedijskoga,zakonodavnoga i doktrinalnoga znaenja, navode se dvije suvremene de/ini$ije, u#a de/ini$ija: luka je prometnovorite u kojemu brodovi ukr$avaju, iskr$avaju i prekr$avaju teret i putnike i u kojemu se susre!u prijevozna iprekr$ajna sredstva pomorskoga i kopnenoga prometa. Lira de/ini$ija: luka je slo#eni, dinamiki i stoastiki%pod)sustav $jelokupnoga gospodarskog sustava jedne pomorske dr#ave s odgovaraju!im kapa$itetima %lukomin/rastrukturom, suprastrukturom i ljudskim poten$ijalom), u kojemu se sueljavaju %izravno iGili neizravno) gotovo svegrane prometa i koji omogu!ava proizvodnju luki usluga %ukr$aj, iskr$aj i prekr$aj predmeta prijevoza) te obavljanjemnogobrojni logistiki usluga, a lo$iran je uz more, u kojem se povezuju /unk$ije, poslovi, interesi svi aktivnisudionika prometnoga sustava %na$ionalnoga i me(unarodnog u jedinstveni ra$ionalni integralni pro$es.

19. Koje su vrste morski" luka

nogobrojne su vrste luka prema razliitim kriterijima.


7/21

18. *e'iniraj elemente proizvodnje luki" usluga -koji su elemnti>/5emeljni elementi proizvodnje luki usluga su luka in/rastruktura, luka suprastruktura, predmet rada i ljudskipoten$ijal.Luka in'rastruktura=Kako je luka in/rastruktura segment prometne in/rastrukture, tonije in/rastrukture pomorskoga prometa, potrebno i

je posebno obrazlo#iti. Prometna in/rastruktura predstavlja jezgru gospodarske in/rastrukture, a nju ine prometniputovi, objekti i ure(aji stalno /iksirani za odre(eno mjesto koji slu#e proizvodnji prometne usluge te reguliranju isigurnosti prometa. ukladno tome, in/rastrukturu pomorskoga sustava ine svi objekti i ure(aji stalno /iksirani zaodre(eno mjesto koji slu#e proizvodnji prometne usluge i odr#avaju plovnost putova u obalnome moru i slu#e/unk$ioniranju signalnoga sustava sigurnosti plovidbe. ;ajva#niji segment in/rastrukture pomorskoga prometa iniluka in/rastruktura, a nju ine svi objekti i mediji stalno /iksirani na lukom podruju, odnosno u lukom akvatoriju kojislu#e proizvodnji luke usluge, reguliranju i sigurnosti lukoga prometa. 5o su: prilazni kanali, operativne obale,lukobrani, luke zemljine povrine, energetika, vodovodna, kanaliza$ijska i tele/onska mre#a, objekti za sigurnostplovidbe u lu$i. 0uku in/rastrukturu ini i dio in/rastrukture #eljeznikoga, $estovnoga i $jevovodnoga prometa koja jelo$irana na lukom podruju. * luku in/rastrukturu mogu se ubrojiti i luka skladita, luki terminali, $arinske,slobodne i logistike zone, koji se nalaze na lukom podruju, a u kojima se obavlja skladitenje, OO/$njivanje robate druge opera$ije u sustavu lukoga, odnosno pomorskoga prometa.Luka suprastruktura=

@nalogno lukoj in/rastrukturi, luka suprastruktura je segment suprastrukture pomorskoga prometa, odnosnoprometne suprastrukture. uprastrukturu pomorskoga prometa ine pokretna prijevozna i prekr$ajna sredstva koja,koriste!i prometnu in/rastrukturu, slu#e proizvodnji usluga u pomorskom prometu, kao to su: pomorski brodovi svivrsta za prijevoz tereta i putnika, ali i sva druga pomorska plovila, tj. tegljai, plovne dizali$e i slino. 0ukasuprastruktura je najva#niji segment suprastrukture pomorskoga prometa, a nju ine sve pokretne dizali$e, viliari,transporteri, elevatori, samozavatna ukr$ajno"prekr$ajno"iskr$ajna meaniza$ija i sva ostala pokretna sredstva zaorizontalno, vertikalno i koso manipuliranje teretom %...) na lukom podruju. ;a e/ikasnost i e/ektivnost proizvodnjeprometne usluge, a u okviru nje i proizvodnje luke usluge, presudno utjee suprastruktura pomorskoga prometa, a usklopu nje i luka suprastruktura.Predmet rada=5emeljna je svra i $ilj pro$$sa proizvodnje luke usluge ukr$aj, iskr$aj, prekr$aj tereta i putnika, skladitenje imanipuliranje roba, tvari, stvari, privez i odvez brodova, jati i raznibrodi$idruge *ruge logistike aktivnosti %npr. opskrba brodova, pru#anje usluga ima, tama, tegljenje...). 0uka je

usluga neopipljiva %ne mo#e se vidjti, osjei, osjetiti, kuati, mirisati), nedjeljiva %u isto se vrijeme proizvooi), %ui),%izravno ovisi o tome gdje, kada i tko je prodaje), prolaznmo#e mo#e se skladititi). ukladno tome, predmeti rada kaoelementvodnjevodnje luke usluge mogu biti razne stvari, tvari, teret, roba, #iQtRtniivotinje, palete, kontejneri, ljudi, tojest putni$i i slino.Ljudski poten%ijal=Kada se razmatra ljudski poten$ijal %tj. ljudski resursi, kadrovi, radna snaga, rad) kao element proizvodnje lukeusluge ispravno je ustvrditi daje to samo onaj ljudski rad koji se prodaje na lukom tr#itu, odnosno koji je inkorporiranu $ijenu luke usluge. * proizvodnji prometne usluge aktivno sudjeluju kreativni i operativni menad#eri. 5o su,zapravo, interdis$iplinarno i multidis$iplinarno obrazovani, osposobljeni i iskusni ekspertni timovi: prometni in#enjeri,ekonomisti, pravni$i, elektroniari %...) koji posjeduju primjeren kvantum viedis$iplinarni teniki, tenoloki,organiza$ijski, ekonomski, pravni %...) znanja, vjetina i sposobnosti. 5akvim znanjima, vjetinama i sposobnostimaluki kreativni i operativni menad#eri, primjenom mnogobrojni slo#eni postupaka, pro$esa, poslova i radnji,uporabom luke in/rastrukture i suprastrukture, te upravljanjem drugim strunim djelatni$ima proizvode luke usluge.Kvantum i kvaliteta ti znanja, sposobnosti i vjetina te mnogobrojnost i slo#enost postupaka i pro$esa proizvodnjeluke usluge najizravnije ovisi o vrstama predmeta manipuliranja i prijevoza, vrstama prometni grana i prijevoznisredstava te transportni tenologija koje sudjeluju u pro$esu proizvodnje luke usluge. 0judski poten$ijal kao elementproizvodnje luke usluge je zasigurno najva#niji element u pro$esu proizvodnje luke usluge, jer on najizravnije inajintenzivnije utjee ne samo na sigurnost, brzinu i ra$ionalnost obavljanja luki djelatnosti, nego prije svega nae/ikasnost, e/ektivnost i pro/itabilnost poslovanja morske luke te njezin rast i razvoj.

1+ . !pi,i organiza%iju morski" luka3a organiziranje, upravljanje i obavljanje aktivnosti morski luka zadu#ene su luke uprave i spe$ijalizirana trgovakadrutva.0uka uprava:0uka uprava je posebna nepro/itna pravna osoba Dsui generisD, iji se osnutak, ustrojstvo i djelatnost ure(uje

posebnim zakonom. ;ajva#nije djelatnosti luke uprave su: %1) briga o izgradnji, upravljanju, odr#avanju, zatiti imoderniza$iji pomorskoga dobra koje predstavlja luko podruje %2) briga o izgradnji, upravljanju, odr#avanju, zatiti imoderniza$iji luke in/rastrukture i luke suprastrukture %&) osiguravanje trajnoga i nesmetanoga obavljanja lukogaprometa, teniko"tenoloki luki pro$esa, sigurnosti plovidbe i lukoga prometa %) osiguravanje pru#anja uslugaod op!ega na$ionalnoga i gospodarskoga interesa %+) planiranje, usmjeravanje, uskla(ivanje i nadziranje rada


8/21

trgovaki drutava koja obavljaju gospodarske djelatnosti na lukom podruju %-) upravljanje slobodnim zonama nalukom podruju.5ijela luke uprave su: upravno vije!e %koje donosi potrebne planove, odluke, akte, $jenike %tari/e),izvjetaje, statut luke uprave i slino) i ravnatelj %organizira, vodi rad i poslovanje luke uprave...).

pe$ijalizirana trgovaka drutva:0uke djelatnosti obavljaju trgovaka drutva na osnovi kon$esije. Pravne osobe, koje na osnovi posebnoga zakonaobavljaju djelatnost koja se odnosi na sigurnost plovidbe na moru, mogu tu djelatnost obavljati na lukom podrujubez kon$esije. Kon$esiju radi obavljanja odre(ene luke djelatnosti mo#e dobiti samo trgovako drutvo sogranienom odgovorno!u koje ima minimalni kapital od -9.999 kuna ili dioniko drutvo koje ima minimalni kapital

od 299.999 kuna, a koje je registrirano za obavljanje dotine djelatnosti. 0uka uprava u pravilu daje trgovakomdrutvu kon$esiju za razdoblje od deset godina i za obavljanje jedne luke djelatnosti. ?ednom trgovakom drutvu nemo#e se dati kon$esija za obavljanje svi luki djelatnosti. Kon$esija se daje na osnovi javnoga natjeaja kojiraspisuje luka uprava i objavljuje u D;arodnim novinamaD.

11. !pi,i logistiku djelatnost luki" slagaa -,tivadora/lagai %stivadori) su spe$ijalizirane pravne i / izike osobe koje naje!e u svoje ime i za raun nalogodavateljapro/esionalno obavljaju:

1) iskr$aj tereta s broda, odnosno plovila u kamione ili na obalu i njegov prijevozmorem, vodom ili kopnom od broda do lukog skladita ili terminala radiuskladitenja, ili do kopneni prijevozni sredstava te utovar u ta sredstva,

2) ukr$aj tereta u brod, odnosno plovilo u lu$i iz kopneni prijevozni sredstava, lukiskladita ili terminala i slaganje tereta u brodu i

&) prekr$aj tereta iz jednoga broda %plovila) u drugi brod %plovilo). ukladno svomestatusu slagai imaju sve obveze, prava i odgovornosti.

111. !pi,i logistiku djelatnost skladi,ta i terminalaPod skladitima se podrazumijevaju tono odre(eni prostori %tj. zgrade, ili dijelovi zgrada, odnosno pokriveni ilinepokriveni prostor) u lu$i, na terminalu, robnotransportnom $entru, logistikom $entru %...) koji slu#e za uskladitenje%smjetaj i uvanje) i rukovanje teretom. Postoje mnoge vrste skladita, kao npr. zatvorena, otvorena, angari, silosi,ladnjae, pozadinska, $arinska skladita, skladita za opasne terete, spe$ijalizirani terminali %...).ve poslove u skladitima obavljaju ili organiziraju DskladitariD, odnosno spe$ijalizirana trgovaka drutva. kladitarisu pravne ili /izike osobe koje u pravilu u svoje ime i za raun svoji komitenata %a to su proizvo(ai, prodavatelji,izvozni$i, kup$i, uvozni$i, pediteri, agenti...) obavljaju djelatnosti uskladitavanja tereta koji se iskr$ava s brodova iliistovaruje iz kopneni vozila ili koji !e se ukr$avati u brodove, ili utovariti u kopnena vozila %kamione, vagone).kladitari mogu obavljati i druge srodne poslove u skladitima, primjeri$e: tramakanje, sortiranje, brojenje, mjerenje,vaganje, signiranje, uzorkovanje, prepakiranje i slino. ukladno svome statusu skladitari imaju svoje obveze, prava iodgovornosti.* transportnom i prometnom sustavu, posebi$e u pomorskom transportu i prometu posebnu va#nost imaju lukaskladita. Pod lukim skladitima se podrazumijeva tono odre(eni prostor u lu$i %tj. zgrade ili dijelovi zgrada, odnosnopokriveni ili nepokriveni prostor) koji slu#i za uskladitenje %smjetaj i uvanje) i rukovanje teretom. Postojemnogobrojne vrste luki skladita, kao npr. zatvorena i otvorena, angari, silosi, ladnjae, pozadinska, $arinskaskladita, skladita za opasne terete, spe$ijalizirani terminali %...). 0uki skladitari su spe$ijalizirane pravne ili /izikeosobe koje, u pravilu, u svoje ime, a za raun svoji komitenata %a to su izvozni$i, uvozni$i, pediteri, agenti...)obavljaju djelatnosti uskladitavanja tereta koji se iskr$ava s broda ili koji !e se ukr$avati u brod. 0uki skladitarimogu obavljati i druge srodne poslove u lukim skladitima, primjeri$e: tramakanje, sortiranje, brojenje, mjerenje,vaganje, signiranje, uzorkovanje, prepakiranje i slino.* pro$esu proizvodnje transportni i prometni usluga posebnu va#nost imaju javna skladita. 5o su spe$ijaliziranatrgovaka drutva, odnosno poduze!a ija je osnovna gospodarska djelatnost skladitenje i uvanje robe koja im jepovjerena od ostavodavatelja %deponenta). ?avna skladita su naje!e lo$irana na glavnim prav$ima robnogaprometa, uz /rekventne prometni$e i va#nija prometna vorita, primjeri$e: morske luke, rijena pristanita, ran#irnekolodvore, robne distribu$ijske $entre, robne trgovinske $entre, logistike $entre %...). ogu obavljati i sporednedjelatnosti u vezi sa skladitenjem robe, npr. manipula$iju robom %utovar, pretovar, istovar, prepakiranje, razvrstavanjerobe po klasama, sortiranje, obilje#avanje robe " markiranje, /ermentiranje robe " dozrijevanje, 'jutenje, vaganje,mjerenje, brojenje...).?avna se skladita bave i kondi$ioniranjem robe, odnosno odr#avanjem robe u stanju upotrebljivosti, bilo da se radi osirovinama, poluproizvodima ili prerambenim artiklima. 5akva skladita raspola#u tenikim ure(ajima za odr#avanjeodre(ene temperature, vlage, osvjetljenja %...).?avna skladita ne mogu kupovati robu ni za svoj raun, ali ni za raun korisnika usluga javnoga skladita %tj. svojegakomitenta). bavljaju svoje poslove u ime, po nalogu i za raun svojega nalogodavatelja %tj. korisnika skladini

usluga, komitenata).3a primljenu robu na uskladitenje, javni skladitar izdaje vlasniku robe skladini$u, kao vrijednosni papir, koja mo#eglasiti na ime ili na donositelja. kladini$a s$ sastoji od dijela: priznani$e %slu#i za prijenos vlasnitva naduskladitenom robom) i varanta %tj. zalo#ni$e. koja daje mogu!nost da se robazalo#i radi dobivanja kredita).Prilikom preuzimanja robe iz javnoga skladita, imatelj skladini$e %priznani$e i varanta)mora je vratiti javnom skladitaru %...).kladita u irem smislu rijei ine i mnogobrojne vrste terminala, kao to su:


9/21

kontejnerski terminali, 4"4 terminali, Nu$kepa$k terminali, Simodalni terminali, terminali za generalni teret,terminali za #itari$e %tj. silosi), terminali za rasuti teret, terminali za kondi$ionirane terete, terminali za #ive #ivotinje,terminali za drvo, terminali za teku!i teret, terminali za opasni teret, $arinski terminali %...).Pod terminalima se podrazumijevaju tono odre(eni, u pravilu, otvoreni prostori s pripadaju!im objektima i ure(ajima%tj. transportnom i prometnom in/rastrukturom i suprastrukturom) lo$irani u prometnim voritima ili u njiovoj blizini%npr. morskim lukama, rijenim pristanitima, zranim lukama " aerodromima, #eljeznikim voritima, $estovnimvoritima, $jevovodnim voritima, #iarskim voritima, potanskim voritima...) koji slu#e za uskladitenje,privremeno uvanje, rukovanje, iskladitenj$, razvoz, provoz %...) tereta, putnika, #ivi #ivotinja %...).* /unk$ioniranju transportni, prometni i vanjskotrgovinski na$ionalni sustava i konsigna$ijska skladita imaju

odre(enu va#nost. 5o je posebna vrsta skladita za smjetaj uvozne $arinske robe, koja je s strani vlasnitva inamijenjena je prodaji na doma!em $arinskom podruju.4jeenje za otvaranje konsigna$ijskoga skladita izdaje mjerodavna $arinarni$a na osnovi ugovora o zastupanju ikonsigna$iji s inozemnom tvrtkom, i to posebno za svaku tvrtku ija se roba nalazi u skladitu. ve promjene uskladitu podlije#u pretodnom odobrenju $arinarni$e.


10/21

osiguravateljni poslovi, poslovi dugorone proizvodne koopera$ije, poslovi reeksporta, turistiki poslovi, obavljanjedrugi logistiki usluga %...).lobodna zona se osniva dobivanjem kon$esije koju daje Hlada, sukladno uvjetima javnoga natjeaja ili javnogaprikupljanja ponuda. Pravnim aktima su vrlo pre$izno regulirane obveze i prava osnivaa i korisnika slobodne zone.Podruje zone, pristupna ulazna i izlazna mjesta iz zone ili njezinoga dijela moraju biti pod $arinskim nadzorom.sniva mora na ulazu i izlazu zone osigurati prostorije za rad $arinske slu#be. arinarni$a obavlja redovito ilipovremeno pregled i nadzor robe koja se smjeta u $arinsku zonu.Hrlo je pre$izno propisano vo(enje eviden$ija pri unoenju strane i doma!e robe u slobodnu zonu, o postupanju srobom u slobodnoj zoni i pri iznoenju robe iz slobodne zone.

oderne slobodne zone su. zapravo, vrlo slo#eni, dinamiki i stoastiki sustavi koje ine ovi podsustavi: trgovinskapodzona. industrijska podzona, tranzitna podzona, turistika podzona, /inan$ijska podzona, in/ormatika podzona.znanstveno"tenoloka zona %...).

11. !pi,i logistiku djelatnost ro#notransportni" %entara* transportnim i logistikim lan$ima va#ne karike predstavljaju robnotransportni $entri. 5o su, zapravo, posebnikompleksi spe$ijaTlizirani i univerzalni transportni terminala, zatvoreni i otvoreni spe$ijalizirani i univerzalniskladita koji su lo$irani u blizini veliki industrijski $entara, veliki prometni vorita, veliki morski luka, velikiran#irni kolodvora %...). 'zgra(eni su na /rekventnim prometnim koridorima, naje!e uz me(unarodne /rekventne$estovne i #eljeznike prometni$e %...).4obnotransportni $entri su kvalitetno povezani transportnom i prometnom in/rastrukturom s industrijskim $entrima,prometnim voritima, morskim lukama, ran#irnim kolodvorima %$/. semu 1), ali i robnodistribu$ijskim,robnotrgovinskim $entrima i logistikim $entrima u svojemu gravita$ijskom podruju. Kako preko robnotransportni

$entara intenzivno protiu tokovi razliiti vrsta tereta, stvari, tvari, #ivi #ivotinja %...) oni moraju raspolagatisuvremenom meaniza$ijom za orizontalno, vertikalno i koso manipuliranje svim predmetima koji se transportiraju,odnosno prome!u. * takvim se $entrima naje!e obavlja pretovar %prekr$aj) tereta, ali i druge manipula$ije,primjeri$e: utovar %ukr$aj), istovar %iskr$aj), uskladitenje, iskladitenje %...).* robnotransportnim $entrima moderna meaniza$ija i organiza$ija rada treba omogu!iti primjenu suvremenitenologija transporta: paletiza$iju, kontejneriza$iju, Nu$kepa$k i Simodalnu tenologiju transporta. 5akvi $entri nemogu optimalno /unk$ionirati bez odre(eni logistiki djelatnosti, primjeri$e: pediterski, agen$ijski, skladini %...)djelatnosti.Prikazani model robnotransportnoga $entra sastoji se od tri terminala: $estovnog, #eljeznikog i pomorskog. vaki tajterminal ima dvoja vrata, odnosno jedna ulazna vrata za ulaz robe i druga za izlaz ili otpremu robe. ;a taj je nainpostignuto e/ikasnije $irkuliranje robe, bez mogu!nosti zastoja i prekida zbog obavljanja radnji u suprotnom prav$u ilizakrenja terminala. Kao to je uoljivo iz seme, primjenjuju su kontejneri kao manipula$ijsko"transportne jedini$e.3bog toga robnotransportni $entri moraju raspolagati suvremenom in/rastrukturom i suprastrukturom.

4obnotransportni $entri predstavljaju glavnu sponu na transportnom putu robe od proizvo(aa do potroaa i zbogtoga to slu#e za preradu, doradu, prepakiranje, razvrstavanje, uzorkovanje, $arinjenje i druge usluge na robi, zakon$entra$iju i distribu$iju robe %...), a esto su imbenik ujednaavanja prijevoza s obzirom na kopnene ili pomorskeprijevozne kapa$itete. 3bog svog primarnog zadatka i prevladavaju!e tenologije i organiza$ije rada, mogu biti#eljezniki, luki, $estovni, zrani, potanski i spe$ijalni, vezani za odre(enu vrstu tereta %rasuti tereti, na/tni,kemijski...).84obnotransportni $entri mogu biti: na$ionalni, me(unarodni, mikro, makro, globalni $entri, ovisno o njiovoj loka$iji,obilje#jima robni tokova i veliini.;a$ionalni robnotransportni $entri uslu#uju na$ionalne robne tokove, a me(unarodni robnotransportni $entri uslu#ujume(unarodne robne tokove %tj. tokove roba pri uvozu, izvozu i tranzitu...).ikrorobnotransportni $entri opslu#uju robne tokove na podruju manjega grada, manje #upanije, manje regije.akrorobnotransportni $entri mogu uslu#ivati robne tokove vie ve!i industrijski $entara, vie #upanija, vie regija, amogu biti na$ionalni i me(unarodni. 7lobalni robnotransportni $entri su, u pravilu, me(unarodni $entri, koji opslu#uju

robne tokove na glavnim me(unarodnim koridorima, a mogu /unk$ionalno povezivati vie makro imikrorobnotransportni $entara.lo#enost aktivnosti, veliina i obujam poslova odre(enoga robnotransportnoga $$ntra odre(uje strukturu, veliinu ikvalitetu ljudski poten$ijala: menad#era, spe$ijalistiki strunjaka, tenikoga i administrativnoga osoblja %...), bezkojega takav $entar n$ mo#e optimalno /unk$ionirati.

115. !pi,i logistiku djelatnost ro#nodistri#u%ijski" %entaraPo svim obilje#jima robnodistribu$ijski $entri su mnogo slo#enije i zatjevnije karike u logistikim lan$ima, logistikimopskrbnim lan$ima i logistikim mre#ama nego to su to robnotransportni $entri. 4obnodistribu$ijski $entri susuvremeni kompleksi spe$ijalizirani i univerzalni skladita i drugi in/rastrukturni objekata u kojima se obavljajumnogobrojne manipula$ijske, skladine, trgovinske, distribu$ijske i transportne /unk$ije.o#e se re!i da je distribu$ijski $entar suvremeno maloprodajno trgovako sredite u kojemu je provedena

kon$entra$ija robe na najvioj razini. Kao distribu$ijski kanal, distribu$ijski $entar je kombina$ija skupina djelatnostikojima se zadovoljavaju raznolikosti potreba motivirani zatjevima suvremenoga kup$a kao potroaa povezivanjemrobnoprometni aktivnosti, zanatski, ugostiteljski i drugi uslu#ni djelatnosti, ime se posti#e Djedno zaustavljanjeradi kupnjeD. visno o vrsti robe i usluga koje se prodaju, te veliini gradova u kojima se /ormiraju, distribu$ijski $entrisu kategorizirani prema sadr#aju i opsegu aktivnosti kao: $entri susjedstva, mali, srednji i veliki. Heliki


11/21

$entri, npr., u okviru robnoprometni aktivnosti imaju u svom sastavu robne ku!e, supermarkete i ve!i brojspe$ijalizirani prodavaoni$a. d zanatski aktivnosti u sastavu velikog distribu$ijskog $entra djeluju servisi zapopravak elektrini i drugi ure(aja, #enski i muki /rizerski saloni, servisi za i!enje i bojanje odijela, krojake iobu!arske radioni$e, kozmetiki saloni, restorani, sna$k"barove, slastiarni$e %...). d ostali djelatnosti zastupljeni supota, banka, administrativne i izlo#bene prostorije, kino, knji#ni$e %...). 3naajke distribu$ijskog $$ntra su prikladnaloka$ija s osiguranim velikim parkiralitem, ugodna unutranjost prodajnog prostora s bri#ljivo planiranomaritekturom, irok izbor robe s velikim brojem usluga, pristupanim $ijenama, ljubaznim osobljem, suvremenimnainom poslovanja, in/ormatiziranim do najve!e mjere, to sve zajedno omogu!ava lagodno kupovanje. UU


12/21

poten$ijala: menad#era, spe$ijalizirani strunjaka, tenikoga i administrativnoga osoblja %...), kao temeljnogakreativnog i dinamikog imbenika bez kojega ne mogu /unk$ionirati ni opstati takvi $entri.

114. !pi,i logistiku djelatnost ro#notrgovinski" %entara4obnotrgovinski $entri imaju mnogobrojna obilje#ja robno" distribu$ijski $entara %npr. /unk$ije, loka$iju, sredstva rada.ljudski poten$ijal...), ali i odredene spe$i/inosti. 4obnotrgovinski $entri su suvremeni kompleksi maloprodajniobjekata u kojima su kon$entrirane mnogobrojne spe$ijalizirane i mjeovite maloprodajne trgovine. * takvim $entrimapotroai roba i korisni$i usluga imaju mogu!nost izbora najrazliitiji proizvoda i usluga %Dod igle do zrakoplovaD).

4obnotrgovinski $entri su. zapravo, /unk$ionalna kombina$ija robni ku!a. supermarketa, diskontni ku!a ispe$ijalizirani prodavaoni$a. *z trgovake objekte robnotrgovinski $entara nalaze se i objekti za turistike,ugostiteljske, /inan$ijske, obrtnike i mnoge druge logistike usluge. 4obnotrgovinski $entri su, dakle, mjesta u kojimasu kon$entrirane primarne trgovinske /unk$ije: nabava, distribu$ija u u#em smislu rijei te maloprodaja i veleprodajarazliiti proizvoda i usluga.4obnotrgovinski $entri su, u pravilu, na$ionalni i mikro$entri koji /unk$ioniraju prema posebnim ekonomskim zakonimaponude i potra#nje, posebnim re#imima poslovanja.

119. !pi,i djelatnost logistiki" %entara0ogistiki $entri su po svojim bitnim tenikim, tenolokim, organiza$ijskim, ekonomskim i pravnim /enomenima te/enomenima ljudskoga, odnosno intelektualnoga kapitala iznimno slo#eni stoastiki makrokompleksi spe$ijalizirani iuniverzalni skladita i terminala svi vrsta, $arinski zona, robnotransportni $$ntara, robnodistribu$ijski $entara irobnotrgovinski $entara. 5o, zapravo, znai da se logistiki $entar mo#e promatrati i izuavati kao slo#eni, dinamiki i

stoastiki sustav koji ine ovi %pod)sustavi: %pod)sustav skladita, %pod)sustav terminala, %pod)sustav $arinskiskladita i smjestita, %pod)sustav slobodni zona, %pod)sustav robnotransportni $entara, %pod)sustavrobnodistribu$ijski $entara, %pod)sustav robnotrgovinski $entara i ostali logistiki %pod)sustavi .5o, me(utim, ne znaida svaki logistiki $entar mora imati u svojoj strukturi sve nabrojene %pod)sustave neki od ti %pod)sustava mogu bitimikro, drugi mogu biti makro neki od nji mogu obavljati sve svoje temeljne /unk$ije, a drugi mogu obavljati samoneke %...).truktura je logistiki $entara kao sustava relativno /leksibilna, ona se stalno prilago(ava zatjevima tr#ita, kupa$a,potroaa, korisnika roba i Msluga dotinoga $entra. 0ogistiki $entri su lo$irani u gravita$ijskom podruju vie veliki isrednji industrijski $entara, veliki i srednji gradova, regija %...). 5akvi su $entri, u pravilu, na$ionalni, ali to ne znaida ne mogu uslu#ivati robnodistribu$ijske i robnotrgovinske $entre u inozemstvu, ako ovi potonji gravitiraju odre(enomlogistikom $entru.0ogistiki $entri se mogu organizirati na na$ionalnoj i me(unarodnoj razini.;a na$ionalnoj razini logistiki $entri su lo$irani na strateki va#nim segmentima na$ionalnoga tr#ita.

e(utim, djelovanje na me(unarodnom ili globalnom tr#itu zatijeva puno vie anga#iranja aktivni sudionikalogistiki mre#a u $ilju ostvarivanja i /ormiranja djelotvorni logistiki lana$a. Pozi$ioniranju logistiki $entara trebase posvetiti iznimna pa#nja jer o dobrom stratekom planiranju, izboru tr#ita, blizini prometni prava$a, stupnjugospodarskoga razvoja dotine dr#ave ili regije %...) ovisi i ra$ionaliza$ija logistiki mre#a i uspje na globalnomtr#itu.uvremeni logistiki $entri su transportnim i prometnim in/rastrukturnim objektima %tj. prometni$ama, koridorima,rutama...) dobro povezani sa svim aktivnim sudioni$ima logistiki makro, mikro %...) sustava i ini gravita$ijskipodruja. *pravljati logistikim lan$ima, koje zapravo ine aktivni sudioni$i logistiki sustava gravita$ijskoga podrujaodre(enoga logistikoga $entra, a koje opslu#uje dotini $entar, nije jednostavno jer se radi o vrlo slo#enim poslovnimodnosima mnotva dislo$irani gospodarski subjekata. ;ita manje nije zatjevno upravljanje logistikim opskrbnimlan$ima, koji djeluju unutar logistikoga $entra, a upravljaju robnim tokovima i /izikom distribu$ijom.* /unk$ioniranju logistiki $entara, pored objekata i ure(aja poslovnoga i skladinoga prostora te transportne iprometne in/rastrukture, iznimno veliku va#nost imaju i druga sredstva za rad. primjeri$e: transportna sredstava,

prekr$ajna, odnosno pretovarna meaniza$ija, ardveri %...). Sudu!i da u tim $entrima djeluju /inan$ijske, $arinske,veterinarske, /itosanitarne, sanitarne %...) institu$ije, one moraju imati svoju /unk$ionalnu in/rastrukturu i drugu opremu.lino je i s turistikim i ugostiteljskim objektima i drugim sadr#ajima %...).rganiza$ija rada. upravljanja i rukovo(enja u logistikim $entrima je iznimno zatjevna i zamrena jer u njima djelujedesetak srednji i ve!i sustava s vrlo razliitim djelatnostima: proizvodnim, skladinim, trgovinskim, transportnim,/inan$ijskim, distribu$ijskim, pediterskim. turistikim, ugostiteljskim, obrtnikim, $arinskim %...) djelatnostima. vakisustav i svaka djelatnost unutar logistikoga $entra ima svoje organiza$ijske i poslovne spe$i/inosti koje treba/unk$ionalno uiniti kompatibilnim i komplementarnim s drugim sustavima i aktivnostima dotinoga $entra kao sustavaviega reda.* logistikim $entrima kao slo#enim, dinamikim i stoastikim sustavima presudno znaenje i ulogu imaju ljudskipoten$ijali: menad#eri, spe$ijalistiki strunja$i, teniko i administrativno osoblje, bez koji takvi sustavi ne moguoptimalno /unk$ionirati. ukladno tako slo#enim zatjevimasvisustaviunutarlogistikoga$entramorajuposvetitiposebnupozornost svojim zaposleni$ima, njiovom obrazovanju, usavravanju, osposobljavanju, zapoljavanju, napredovanju,

motiviranju %...).

118. !pi,i logistiku djelatnost pomorski" agenataPomorski agenti obavljaju osnovne poslove koji se mogu sistematizirati u tri skupine: zastupanje, posredovanje ipomaganje u ime, po nalogu i za raun nalogodavatelja %tj. brodara). voje spe$ijalne %sporedne) poslove %npr.


13/21

upravljanje brodovima, menad#ment, kvalitativno i kvantitativno utvr(ivanje stanja tereta, turistikoagen$ijski poslovi,mjenjaki poslovi, stra#arenje na brodu.,.) obavljaju u svoje ime, a za tu(i raun. Pri sklapanju ugovora o prijevozustvari morskim brodovima, pediter veoma esto stupa u pravnoekonomske odnose s pomorskim agentima. Pomorskipediteri mogu, uz obavljanje klasini pediterski poslova u vezi s otpremom, dopremom i provozom robe, obavljatiposlove pomorski agenata %...).

11+. Koje su djelatnosti tijela dr&avne uprave u prometnom sustavu* /unk$ioniranju transportni i prometni sustava, posebno oni s elementima inozemstva, imaju posebnu va#nostbrojna tijela dr#avne uprave, kao to su:

arinska slu#ba. 5o je slu#ba tijelo dr#avne uprave koje obavlja $arinjenje robe pri prijelazu robe preko dr#avnegrani$e. arinska slu#ba titi interese dr#ave u nadzoru nad prometom roba u uvozu, izvozu ili tranzitu u skladu s$arinskim zakonima, propisima i drugim aktima pojedine dr#ave. 4oba koja se uvozi u na$ionalno podruje obaveznopodlije#e $arinskom nadzoru i to prelaskom $arinske $rte i ostaje pod $arinskim nadzorom sve dok se ne sprovedepostupak $arinjenja. Postupak $arinjenja robe sastoji se od: podnoenja deklara$ije, prijema deklara$ije, pregledarobe, svrstavanja robe po $arinskoj tari/i i drugim tari/ama, utvr(ivanja $arinske osnovi$e, napla!ivanja utvr(eniiznosa $arine, naknadnoga obraunavanja, napla!ivanja i povrata $arine i drugi uvozni pristojbi.arinski propisi, odnosno propisi o $arinskom postupku znatno utjeu na odvijanje transportnoga poslovanja.Prekr$avanje tereta s broda na brod mogu!e je samo uz pretodno pismeno odobrenje $arine i pod $arinskimnadzorom. Poda$i o prekr$aju tereta unose se u mani/est broda na koji je prekr$aj obavljen. Srod i roba prijavljuju se$arini podnoenjem mani/esta. arinski postupak u vezi s brodom koji dolazi iz inozemstva obavlja se odma nakonsanitarne, /itosanitarne i veterinarske kontrole broda. ani/est mora sadr#avati osnovne podatke kao Lto su: ime idr#avna pripadnost broda, ime i prezime zapovjednika broda, odredina luka, odnosno matina luka, oznake i brojevi

na koletama, broj i vrsta koleta, koliina i naziv robe i brojevi brodski teretni$a za teret koji se treba iskr$ati, odnosnoza teret koji je ukr$an u lu$i. arinski pregled broda sastoji se od pregleda mani/esta i stanja tereta, stvari kojepripadaju posadi, putnike prtljage predane na prijevoz brodu, namirni$a, pogonskoga i potronoga materijala spoda$ima navedenim u mani/estu, te pregleda svi brodski prostorija. line su radnje u $arinskome postupku i ukopnenim granama transporta, rijenom i zranom transportu i prometu.Heterinarski inspektorat.Heterinarsko"zdravstven$ preglede i kontrolu na graninim veterinarskim prijelazima obavlja granini veterinarskiinspektorat. Pregled i kontrola primjenjuju se na #ivotinje i proizvode #ivotinjskoga podrijetla radi zatite zdravlja ljudi i#ivotinja te obavljaju se i kontrole objekata, robe i prijevoznisredstava koji mogu biti prijenosni$i zarazni bolesti #ivotinja. * veterinarsku kontrolu mo#e su ukljuiti i kontrola kojase odnosi na kakvo!u i kontrolu radi ouvanja ugro#eni vrsta #ivotinja.anitarni inspektorat.anitarni nadzor obuva!a nadzor nad osobama i djelatnostima, gra(evinama, prostorijama, prostorima i ure(ajima

koji mogu na bilo koji nain tetno utje$ati na zdravlje ljudi. Pravne i /izike osobe du#ne su na zatjev sanitarnogainspektorata, u roku koji on odredi, dostaviti podatke te druge op!e i pojedinane akte koji su potrebni za obavljanjesanitarnoga nadzora.Iitosanitarni inspektorat.snovni zadatak /itosanitarnoga inspektorata jest spreavanje unoenja i irenja biljni bolesti i tetoina. * tu svrupropisuju se mjere /itosanitarne kontrole pri uvozu, izvozu i provozu bilja na graninom prijelazu koju obavlja/itosanitarni inspektorat. * okviru svoje djelatnosti /itosanitarni inspektorat obavlja zdravstvenu kontrolu bilja u prometupreko grani$e i izdaje svjedod#be o zdravstvenom stanju poiljaka bilja kada to tra#i zemlja uvozni$a ili zemlja prekokoje se poiljka provozi, provjerava je li za sredstvo za zatitu bilja koje se uvozi izdana dozvola ili rjeenje kojim sedoputa uvoz, uzima uzorke bilja na propisan nain bez naknade vrijednosti uzoraka, kontrolira isprave pravni i/iziki osoba u vezi s provo(enjem propisa o zatiti bilja u prometu preko dr#avne grani$e, zabranjuje ili ograniavauvoz ili provoz poiljke bilja"ako se utvrdi daje poiljka zara#ena %...).5r#ini inspektorat.

*re(uje naine i uvjete obavljanja gospodarski djelatnosti na doma!em tr#itu, vanjskotrgovinsko poslovanje,obavljanje obrta, zatite potroaa, $ijene proizvoda i usluga, naknade, pristojbe, pretplate i druge sline naknade kojese zaraunavaju po propisu, kakvo!u proizvoda, nadzor kakvo!e proizvoda pri uvozuizvozu %...). * obavljanju inspek$ijskog nadzora tr#ini inspektorat ovlatenje pregledavati poslovne prostorije,proizvode, ure(aje i opremu, poslovne knjige i eviden$ije, isprave i drugu poslovnu dokumenta$iju to mu omogu!ujeuvid u poslovanje pravni ili /iziki osoba.

12. Pojam va&nost i temeljne znaajke logistike industrije0ogistika industrija je visoko so/isti$irana spe$i/ina djelatnost koja pomo!u posebni elemenata proizvodi logistikaznanja i logistike aktivnosti, na svim razinama i u svim %ne)gospodarskim sektorima, koji se odnose na potporu,podrku, podupiranje, opskrbu %V) nekoga neime, odnosno samoga sebe neime %V). 0ogistika industrija imaveliku va#nost u svim %ne6gospodarskim djelatnostima primarnog, sekundarnog, ter$ijarnog, kvartarnog i kvintarnoga

sektora, jer djelatnosti ti sektora ne mogu proizvoditi materijalne proizvode i usluge bez logistiki znanja i logistikiaktivnosti.* svakom industrijskom pro$esu potrebna su znanja i aktivnosti, potpore, podupiranja, opskrbeVbez koji nijemogu!e osmisliti proizvodnju i u njoj proizvoditi materijalna dobra i korisne usluge.


14/21

121. Koji su elementi proizvodnje logistiki" proizvoda

* dizajniranju pro$esa proizvodnje logistiki proizvoda treba imati na umu sve znaajke najva#niji elemenata takveproizvodnje:

0ogistika in/rastruktura

0ogistika suprastruktura Predmeti logistike proizvdonje 0ogistiki intelektualni kapital 'n/orma$ijske tenologije Iinan$ijski poten$ijali stali elementi proizvodnje logistiki proizvoda

122. *e'iniraj logistiku in'rastrukturulogistiku in/rastrukturu ine svi objekti, sredstva za rad, postrojenje, ure(aji%..) stalno /iksirani na odre(eno mjesto kojislu#e proizvodnji logistiki proizvoda te reguliranju i sigurnosti svi proizvodni pro$esa u logistikoj industriji.

120. *e'iniraj logistiku suprastrukturup!enito se mo#e re!i da logistiku suprastrukturu ine sva pokretna sredstva za rad, koja pomo!u logistikein/rastrukture omogu!uju proizvodnju logistiki proizvoda %tj. logistikoga znanja i logistiki aktivnosti) te reguliranje isigurnost svi proizvodni pro$esa u logistikoj industriji

12. Koji su predmeti logistike proizvodnjePodrka, potpora, opskrba, podupiranje nekoga ili neto neime, odnosno samog sebe neime.

125.(to ini logistiki intelektualni kapital

0judski logistiki kapital u osnovi ine dvije skupine kapitala: 'dejni logistiki kapital. n predstavlja znanje logistiki zaposlenika kao izvor rasta i razvoja. Promatrano

/iziki, taj kapital predstavljaju logistiki zaposleni$i: menad#eri na sve tri razine %najvioj, srednjoj i ni#ojrazini), znanstveni$i, istra#ivai, strunja$i i drugi pokretai inova$ija koji mogu stvarati ideje i pretvarati i udugotrajnu vrijednost logistiki poduze!a. Hrijednost logistikog intelektualnog kapitala ne mora biti ukorela$iji s brojem logistiki zaposlenika, ali na nju utjee i mo#e utje$ati struktura logistiki zaposlenika,njiovo znanje, kreativnost, inovativnost, vjetina, iskustvo i, razumljivo, inteligen$ija

*pravljaki logistiki kapital. 5aj kapital ima misiju provo(enja rezultata idejnog logistikog kapitala u praksi.*pravljaki logistiki kapital, zapravo, predstavlja konkurentsku prednost liderskoga logistikoga poduze!akoju ona korsiti u prilago(avanju organiza$ijske strukture, organiza$ijske kulture, poslovne politike tr#inimzatjevima. Heliina upravljakog logistikog kapitala ovisi o djelotvornosti menad#menta i njegovojsposobnosti zapa#anja bitni /enomena na tr#itu, ali i ponaanju ostali elemenata logistikog intelektualnogkapitala.

0judski logistiki kapital, zapravo, predstavlja logistiki intelektualni kapital poduze!a.

124. Koja je va&nost in'orma%ijske te"nologije u logisti%i'n/ormiranost je temelj menad#menta potra#nje, a to se odnosi na: in/orma$ije o kup$ima %po mogu!nosti bazirane nastvarnoj potronji), in/orma$ije o planovima proizvodnje i zaliama robe, in/orma$ije o marketinkim aktivnostima natr#itu i sl. *napre(ivanjem in/orma$ijske tenologije, stvara se mogu!nost boljeg poznavanja potra#nje i br#egodgovora na tu potra#nju. ito je da distribu$ija kod opskrbnog lan$a postaje in/orma$ijski utemeljena aktivnost sdodatnom vrijedno!u, koja omogu!ava va#nu vezu izme(u tr#ita i tvorni$e.* svim kompanijama koje su aktivno ukljuene u pro$es proizvodnje logistiki proizvoda, in/orma$ijske tenologijeomogu!uju a/irma$iju kvalitativni, odnosno neopipljivi parametara uspjenosti poslovanja: zadovoljstvo kupa$a,korisnika i potroaa logistiki proizvoda primjerenu povezanost parametara u pro$esima proizvodnje logistikiproizvoda provjeru kvalitete logistiki proizvoda, korpora$ijskoga imid#a, organiza$ijske kulture i organiza$ijskeklime zadovoljstvo logistiki zaposlenika %..), koje logistiki menad#eri i spe$ijalizirani logistiki strunja$i moraju

imati na umu, osim kvantitativni pokazatelja uspjenosti poslovanja. 'n/orma$ijske tenologije bitno utjeu nauspjenost poslovanja logistiki kompanija.


15/21

129. Pojam transportnog lan%a5ransportni lana$ je skup, odnosno niz me(usobno i interesno povezani karika, odnosno partnera i aktivni sudionikakoji omogu!uju brze, sigurne i ra$ionalne pro$ese proizvodnje transportni proizvoda.

128. !pi,i transportni lana% sa paletama kao jedini%ama tereta u multimodalnom transportu5ransportni lana$ u multimodalnom transportu ima nekoliko karika, te se neke grane transporta pojavljuju vie puta.ve karike teniki, tenoloki, ekonomski i pravno povezuje samo jedan operator multimodalnog transporta. Karikesu: poiljatelj, rijeni prijevoznik, #eljezni$a, $estovni prijevoznik, pomorski prijevoznik, zrani prijevoznik, primatelj.pe$i/inost paleta kao jedini$a tereta je u tome to one zatjevaju posebnu meaniza$iju za rukovanje J viliare. 5o

znai da prilikom svakog mijenjanja transportnog sredstva ili grane prometa mora postojati operator koji !e sve paletepreba$iti pomo!u viliara s jednog transportnog sredstva na drugo. 'ako je teret na paletama objedinjen i uvr!en,bitno se razlikuje od kontejnera. 5eret na paletama mora biti zati!en od vremenski prilika jer je paleta samo podlogana kojoj teret stoji. 'pak, jednom poslo#en, teret na paletama mogu!e je prekr$avati vrlo jednostavno nebrojen brojputa, ali se mora paziti da je teret dovoljno osiguran i dobro uvr!en %mogu!e je da do(e do deranja /olije ili pu$anjazbog nepa#ljivog rukovanja)

12+. !pi,i transportni lana% sa kontejnerima kao jedini%ama tereta u multimodalnom transportuKontejner jednom ukr$an na neko transportno sredstva, mo#e se prekr$avati bezbroj puta na bilo koja drugatransportna sredstva, bez da se transportna jedini$a ras/ormira. 5ako je mogu!e da kontejner bude ukr$an na kamionu tvorni$i zemlje D@D, koji ga vozi i predaje #eljezni$i, koja ga prevozi do luke, gdje ga ukr$aju na brod, koji ga prevozi

do luke zemlje DSD, gdje se ponovo prekr$aje na kamion, koji ga transportira do mjesta isporuke kup$u.3rani prijevoz, zbog mogu!nosti velike brzine prijevoza, sve e!e se ukljuuje u kombinirani kontejner"prijevoz sdrugim granama prijevoza. Kombina$ijom zranog i pomorskog prijevoza bitno se skra!uje vrijeme prijevoza u odnosuna pomorski i $ijene prijevoza u odnosu na zrani.

10. !pi,i transportni lana% sa vozilima kao jedini%ama tereta u multimodalnom transportuHozila kao jedini$e tereta u multimodalnom transportu veoma je lako ukr$avati J koriste vlastiti pogon. 'pak, kao teretje prilino nezavalno jer zatjevaju spe$i/ina prijevozna sredstva, a i puno se gubi na prazni prostor %prazni prostorkoji zauzimaju kotai, a i vozila se ne mogu slagati jedna na druga pa ostaje prazni prostor iznad vozila). 3a prijevozmorem se obino koriste ro"ro brodovi. @ko se prevoze $estovnim putem tada imamo posebno dizajnirane kamionetegljae, a na vlakovima se obino prevoze na posebnim /lat vagonima. ;edostatak ovakvog prijevoza je izlo#enostvozila vremenskim uvjetima %ako nisu u zatvorenom prostoru). * zadnje vrijeme sve je popularnije prevoziti vozila ukontejnerima.@ko pak govorimo o vozilima koji prevoze neki odre(eni teret, tada govorimo o u$kepa$k tenologiji. 5ada se robapakira te ukr$ava na $estovno vozilo. estovnim vozilom doprema se do odre(enog mjesta gdje se skupa s timvozilom ukr$ava na vlak ili primjeri$e brod.


16/21


17/21

s obzirom da opera$ionalizira sve pro$ese u multimodalnom lan$u za svoje ime i za svoj raun, za sve karike udotinom lan$u odgovara za njiov izbor i za nji rad.;ajzatjevniji zadatak operatera slo#eni transportni povata, posebi$e kod multimodalnog transporta, jeoptimaliza$ija, odnosno optimaliza$ija transportni lana$a.

109. Pojam i elementi logistikog lan%a0ogistiki lana$ je skup, odnosno niz me(usobno i interesno povezani karika, odnosno logistiki partnera ilogistiki aktivnosti sudionika koji omogu!uju brze, sigurne i ra$ionalne pro$ese proizvodnje logistiki proizvoda.

=lementi lakvi lana$a su karike. vaka karika u logistikome lan$u predstavlja jednoga aktivnoga logistikogasubjekta u pro$esu proizvodnje logistiki proizvoda, primjeri$e: dobavljai"prodavatelji"pediteri"prijevozni$i"skladitari"distributeri"kup$i"potroai

108. Podjela logistiki" lana%a ovisno o stupnju pokrivanja pojedinog tr&i,ta7lobalni, me(unarodni, na$ionalni % ili globalni, makro i mikro gospodarski sustavi )

10+. !pi,i na%ionalni logistiki lana%Iormiraju se unutar odre(ene dr#ave i povezuju brojne gospodarske subjekte razliiti regija unutar dr#ave. ;jikarakterizira na$ionalni karakter, odnosno proizvo(ai, tr#ini posredni$i, kup$i, tijela dr# uprave te brojni drugisudioni$i prometnog, trgovinskog i gospodarskog sustava su iz iste dr#ave, istog govornog podruja, imaju isto

sredstvo pla!anja, primjenjuje se multimodalni ili kombinirani transport unutar na$ionalne grani$e. 'ako mogu bitikompleksni s obzirom na broj sudionika, manji su i kra!e traju u odnosu na me(unarodne i globalne log lan$e. astojese od na$ionalni logistiki $entara i drugi log subjekata

1. !pi,i me$unarodni logistiki lana%lo#eniji je od na$ionalnog. o#e se re!i da ga sainjavaju log lan$i vie razliiti dr#ava. ogu se odnositi na viedr#ava ili pokrivati odre(ene regije na ve!em zemljopisnom podruju. Sudu!i da se prelaze na$ionalne grani$e, brojlogistiki aktivnosti i log subjekata se pove!ava. jelokupni pro$es se uslo#njava jer su u pitanju mnogo ve!izemljopisni prostori. 5o znai da se subjekti me( log lan$a suoavaju s pravnim, jezinim, /inan$ijskim, kulturolokimbarijerama, koje je potrebno e/ikasno i na vrijeme ukloniti ili djelovati na nji, kako bi se ostvario e/ikasan log lana$.0og $entri gube na$ionalna obilje#ja u korist me(unarodni.

11. !pi,i glo#alni logistiki lana%

He!i i slo#eniji u odnosu na na$ i me( log laan$e. o#e se re!i da se globalni log lan$i sastoje od vie me(unarodnilog lana$a, te samim time anga#iraju brojne sudionike globalnoga vanjskotrgovinskoga, prometnoga i gospodarskogasustava. ' u globalnom log lan$u logistike aktivnosti se uslo#njavaju, kao i broj sudionika. *pravo zbog toga, svekarike lan$a moraju biti vrsto povezane, stabilne, ali isto tako i /leksibilne.

12. !pi,i jednostavi logistiki lana%'ndividualni proizvo(a direktno stupa u vezu s krajnjim potroaem. Kontrola u lan$u je relativno jednostavna budu!ida individualni proizvo(a kontrolira logistike tokove izravno s kup$emlika:


18/21

10. !pi,i slo&eni logistiki lana%Karakterizira ga pojava posrednika %skladita, trgov$i na malo...) koji se inkomporiraju izme(u proizvo(aa i kupa$a.Kontrola log tokova postaje slo#ena, budu!i da se javljaju dodatna skladita, dodatne prijevozne rute, dod logaktivnosti...lika:

1. !pi,i kompleksni logistiki lana%nogo slo#eniji log lan$i u odnosu na pretodne. o#e se re!i da kompleksni log lan$i tvore logistiku mre#u. *takvim je lan$ima postizanje e/ikasnog log toka izuzetno teko i slo#eno zbog sudjelovanja brojni sudionika,prostorne i vremenske rasprenosti, loka$ije sirovinski baza, prozvodni pogona, skladita... me(utim, ovakvi loglan$i danas su sasvim realna pojava.


19/21

lika:

15. Koje su va&nije znakovitosti logistiki" lana%a;ajva#nije znakovitosti logistiki lana$a su:

" 0ogistiki lan$i mogu imati razliiti broj karika, a prema broju karika oni mogu biti:kratki lan$i, dugaki lan$i, veoma dugaki lan$i i megalogistiki lan$i

" Karike u logistikim lan$ima mogu biti male %npr. manji dobavlja), srednje karike%maloprodavatelj), velike karike %veleprodavatelj) i megalogistike karike %robnodistribu$ijski $entar).

" Karike u logistikim lan$ima mogu biti povezane vrsto % kada izme(u logistikisubjekata postoje postojane i vrste pravne, ekonomske veze te odnosi temeljeni napartnerskim odnosima, zajednikim programima i sl.), te labavo % kada logistiki

subjekti povremeno stupaju u poslovne odnose)" Karikama u logistikim lan$ima koordinira jedan ili vie poduzetnika, odnosnologistiki mega i nia operatera a to su zapravo logistiki pediteri, distributeri,agentiV

" ve karike u logistikim lan$ima trebale bi biti pribli#no jednako vrste, postojane,organizirane, standardizirane, in/ormatizirane sa stalnim kvalitetnim intelektualnimkapitalom opskrbljene

" * kreiranju logistiki lana$a treba voditi rauna o broju i vrsti karika, o predmetimadistribu$ije, o mogu!nostima i nainima manipuliranja, transportiranja i distribuiranjaodre(eni materijalni predmeta, o geogra/skom polo#aju, o logistikoj suprastrikturii in/rastrukturi, logistikom intelektualnom kapitalu, o trokovima log. distribu$ije itdV

" 'zme(u svi karika logistiki lana$a potrebno je primjereno ure(ivati pravne odnose" Karike moraju biti sinkronizirane i koordinirane kako bi omogu!avale brze, sigurne i

normalne pro$ese proizvodnje logistiki proizvoda" * veoma dugakim i zatjevnim lan$ima poput megalogistiki lana$a treba

izuavati interdis$iplinarno, multidis$iplinarno, transdis$iplinarno i pluridis$iplinarno.


20/21

14. !pi,i megalogistiki lana%*niverzalni model megalogistikoga lan$a ima 26 karika koje uspostavljaju brojne pravno"ekonomske odnose izme(unajva#niji logistiki subjekata u logistikoj distribu$iji materijalni dobara od proizvo(aa do potroaa. * praktinojimplementa$iji takvi modela megalogistiki lana$a neki se logistiki subjekti mogu pojaviti i vie puta, a to ovisi oslo#enosti i zamrenosti pro$esa proizvodnje logistiki proizvoda.

19. !pi,i megalogistiki lana% u sustavu morski" luka3a megalogistiki lana$ u sustavu morski luka znakovito je: da u tome lan$u sudjeluje 9 logistiki subjekata,odnosno da ga ini 9 logistiki karika da on omogu!uje proizvodnju brojni logistiki usluga primjeri$e: prodaje,

kupovine, skladitenja, manipuliranja, prijevoza razliitim prijevoznim sredstvima, osiguranja, $arinjenja, veterinarskekontrole, /itosanitarne kontrole, /inan$iranje, distribu$iju %..) da u takvim lan$ima mogu bez ikakvi problema ipoteko!a /unk$ionirati vlasniki tokovi, in/orma$ijski tokovi,/inan$ijski tokovi, materijalni tokovi, logistikodistribu$ijskitokovi.* /unk$ioniranju megalogistiki lana$a op!enito, a posebno u megasustavu morski luka, posebnu va#nost imajumegalogistiki operatori, a to su naje!e megalogistiki pediteri, pri emu ne bi trebalo pot$jenjivati ulogu nialogistiki operatora koji mogu biti veoma va#na potpora, odnosno podrka brojnim logistikim subjektima ulogistikim lan$ima, ali isto tako i megalogistikim operatorima.

18. (to se posti&e optimaliza%ijom logistiki" lana%ap!enito, metode optimaliza$ije omogu!uju nala#enje najbolji rjeenja razliiti vrsta problema. 5ipini poslovniproblemi vezani su za koritenje ogranieni resursa %ljudi, oprema, materijali...) kojima se nastoji posti!i najve!amogu!a dobit, osigurati najve!a mogu!a kvaliteta usluge s postoje!im poslovnim resursima i slino. ptimaliza$ijom

logistiki lana$a pokuava se posti!i da se tra#ena dobra dovedu na tra#eno mjesto u tra#eno vrijeme, sazatjevanom kvalitetom uz najmanje trokove. * otimaliza$iji log lana$a, bez obzira na njiovu du#inu treba imati naumu vrijednosti elemenata strukture prodajne $ijene materijalni dobara distribuirani u log lan$ima jer na vanjskeimbenike, a nji je vie od +9B, logistiki subjekti ne mogu nimalo utje$ati.ptimaliza$ija je mogu!a metodama opera$ijski istra#ivanja %linearno i nelinearno programiranje, mre#no planiranje,$ost"e//e$tiveness analMsis, $ost bene/it analMsis) i ekonometrijskim metodama i modelima %metode i modeliregresijske analize, metode i modeli linearnog i nelinearnog programiranja, simula$ije, optimalnog rezerviranja..)

1+. !#jasniti me$uodnos transportni" lana%a i logistiki" lana%a5ransportni su lan$i bitna sastavni$a logistiki lana$a i log lan$i ne mogu /unk$ionirati bez transportni lana$a.e(utim, transportni lan$i teorijski mogu /unk$ionirati bez logistiki lana$a. @li, u praksi transp i log lan$i /unk$ionirajuu stalnoj interak$ijskoj sprezi: oni su kompatibilni, komplementarni, me(usobno pobezani, njiove se misije isprepli!u,karike jedni lana$a postaju glavne ili pomo!ne karike drugi lana$a.. ipak, bitno je napomenuti da se ne radi o

sinonimima, svaki od nji ima svoju vlastitu misiju, zada!e, poslove, tenike i tenologije, naela i organiza$ijskemodele...

15. Pojam i elementi logistikodistri#u%ijski" lana%a0ogistikodistribu$ijski lana$ je slo#eni, stoastiki i dinamiki sustav me(usobno i interesno povezani karika,odnosno logistiki partnera koje omogu!uju upravljanje logistikim pro$esima, tokovima, proto$ima materijalnidobara, podr#ani tokovima kvalitetni in/orma$ija, od sirovinske baze, proizvo(aa, prera(ivaa, dobavljaa,prodavatelja, poiljatelja, preko mjesta razdiobe ili kon$entra$ije, do kupa$a, potroaa, korisnika.0ogistikodistribu$ijski lan$i obuva!aju brojne karike, odnosno partnere, logistike subjekte, logistike aktivnosti idruge logistike /enomene logistike, distribu$ije, distribu$ijski kanala, /izike distribu$ije, logistike distribu$ije,transportni lana$a, logistiki lana$a, transportni mre#a, logistikim mre#a.

151. ?a&nije znakovitosti logistikodistri#u%ijski" lana%aSitna obilja#ja logistikodistribu$ijski lana$a u u#em smislu5akvi lan$i /unk$ioniraju na gravita$ijskom podruju odre(enoga globalnoga, marko ili mikrologistikoga $entra,robnodistribu$ijskoga $entra. Karakteristike logistikodistribu$ijski lana$a ine brojni trgov$i, brojni posredn$i, tebrojni potroai, korisni$i, primatelji. 'zme(u aktivni sudionika u logistikodistribu$ijskim lan$ima uspostavljaju serazliiti tokovi: brojni vlasniki tokovi, brojni /inan$ijski tokovi, brojni materijalni tokovi, te brojni logistikodistribu$ijskitokovi. vi su ti tokovi podr#ani kvalitetnim in/orma$ijama, odnosno in/orma$ije su sastavni$a svi tokova, svipro$esa, svi odnosa iz#e(u karika svi logistikodistribu$ijski lana$a

Ha#nije znaajke logistikodistribu$ijski lana$a u irem smislu4ije znakovito je sve ono to i za takve lan$e u u#em smislu rijei samo to u njima prvu skupinu karika inebrojni proizvo(ai, prera(ivai, odnosno dobavljai. 5o, zapravo, znai da su u dotinim lan$ima pro$esi odnosime(u karikama, kao i tokovi du#i, slo#eniji, zatijevniji, zamreniji nego to je to u logistikodistribu$ijskim lan$imau u#em smislu rijei

Sitnije karakteristike logistikodistribu$ijski lana$a u najirem smisluIunk$ioniraju na gravita$ijskom podruju odre(enoga globalnoga, marko ili mikrologistikoga $entra, odnosnorobnodistribu$ijskoga $entra, ali oni povezuju sve pro$ese, sve tokove i sve odnose izme(u karika od sirovinskebaze preko proizvo(aa, prera(ivaa, dobavljaa, trgov$a, logistiki posrednika do krajnji potroaa, odnosnokorisnika.


21/21

152. !ptimaliza%ija logistikodistri#u%ijski" lana%aptimaliza$ija logistikodistribu$ijski lana$a je samo nastavak promiljanja i nastojanja ra$ionaliza$ije pro$esaproizvodnje logistiki proizvoda jer su log lan$i temeljna i najva#nija sastavni$a logistiko distribu$ijski lana$a.Sudu!i da u ovim lan$ima sudjeluje mnogo logistiki subjekata, u promiljanju modela ra$ionaliza$ije treba na!iodgovore na neka pitanja:Kako u kreiranju i dizajniranju logistikodistribu$ijski lana$a odabrati najprimjerenije karikeKako u kreiranju i dizajniranju logistikodistribu$ijski lana$a odrediti optimalan broj kvalitetni karikaKako u kreiranju i dizajniranju logistikodistribu$ijski lana$a uskladiti par$ijalne interese svi logistiki subjekata i

uspostaviti partnerske odnoseKako uspjeno i uinkovito upravljati zamrenim odnosima, poten$ijalima, resursima, kapa$itetima... u distribu$ijskimkanalima, /izikoj distribu$iji i logistikoj distribu$iji......ptimaliza$ija je mogu!a razliitim kvantitativnim metodama %linearno programiranje, redovi ekanja, nelinearnoprogramiranje, ...)Kreirati i dizajnirati optimalne log,distr. 0an$e mogu samo timovi interdis$iplinarno i multidis$iplinarno obrazovani,iskusni strunjaka koji !e mo!i i u najzamrenijim distribu$ijskim potvatima izabrati primjeren broj najkvalitetnijikarika u 0< lan$ima i istodobno omogu!iti brze, sigurne i ra$ionalne pro$ese proizvodnje log proizvoda.

PL II Kol Od 81 152 Pitanja Ispravljeno

Documents