Pivo koje se stavlja u promet mora: • da je bistro i bez taloga • da je određene boje (karakteristične za datu vrstu piva) • da je tipičnog mirisa i ukusa • da sadrži najmanje 3 g/l CO 2 • da ima pH vrednost do 5 jedinica • da ima pH vrednost do 5 jedinica Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za pivo. Službeni list SCG 36/2004 i 39/2005 i Sl. glasnik RS 43/2013.
20
Embed
Pivo koje se stavlja u promet mora: da je bistro i bez talogastudenti.mojsajt.rs/uploads/20177/documents/IV_DEO.pdf · Pivo koje se stavlja u promet mora: • da je bistro i bez taloga
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Pivo koje se stavlja u promet mora:
• da je bistro i bez taloga• da je odre đene boje (karakteristi čne za datu vrstu piva)• da je tipi čnog mirisa i ukusa• da sadrži najmanje 3 g/l CO 2• da ima pH vrednost do 5 jedinica
2• da ima pH vrednost do 5 jedinica
Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za pivo. Službeni list SCG 36/2004 i 39/2005 i Sl. glasnik RS 43/2013.
U zavisnosti od sadržaja ekstrakta slada , u promet se stavlja pod nazivom:
- pivo , sadrži 5-13,5% m/m ekstrakta- specijalno pivo, sadrži 13,5-16% m/m ekstrakta- jako pivo, sadrži najmanje 16% m/m ekstrakta
Prema sadržaju alkohola , razlikuje se:Prema sadržaju alkohola , razlikuje se:
• bezalkoholno pivo, sadrži najviše 0,5% v/v alkohola• lako pivo, sadrži najviše 3% v/v alkohola• standardno pivo , sadrži 3-5% v/v alkohola
Razlikuju se još i jaka piva sa preko 5% i je čmena piva sa preko 8% alkohola
� svetla piva, čiji je intenzitet boje do 30 EBC jedinica
� tamna piva, čiji je intenzitet boje od 30
Podela piva prema boji :
intenzitet boje od 30 EBC jedinica
EBC (European Brewing Convention Unit) predstavlja međunarodnu jedinicu boje za pivo
� pivo sa niskim sadržajem uglj. hidrata (najviše 7,5 g/l)
� “mutno” pivo, proizvedeno po specijalnom tehnološkom postupku
� piva sa dodacima: vo ćni sokovi, tekila, OBP
Vrsti piva ima na hiljade, jer su posledica kombinacije:
razli čitih žitaricahmeljakvascatehnologije proizvodnje
90% piva se proizvodi kao uniformno svetlo lager pivo
uniformnost ukusa, bez varijacija u zavisnosti od godine proizvodnje
Serviranje piva� flaširano pivo� točeno pivo
aparati sa CO 2, N2 ili mešavinom kao potisnim gasom potisnim gasom
Najbolja temp. za skladištenje piva 6-8 oC, na tamnom mestu
temp. = prilikom to čenja se znatno peni i gubi na ukusu
temp. = mutno i ne daje penu (manja koli činaoslobo đenog CO 2)
Temperatura serviranja zavisi od vrste piva
Idealna bi bila 8 - 10 oC pravilno se peni bistro je
Izbor čašezavisi od aromati čnosti samog pivaale piva razvijaju ja če arome
čaše čiji su rubovi otvoreniji
lager piva nemaju jake arome
ravna, visoka i uska čaša (kako bi min. bilo u dodiru sa vazduhom i izgubilo aromu)
Služe se na nešto nižim temp.
krigle sa drškom(da se izbegne razmena toplote izme đu ruku i piva)
VINOVINO
Vino� Sabiraju ći i muljaju ći grož đe divlje loze, primitivni čovek je dobijao slatki, ali i prevreli grožđani sok – vino
� Između pripitomljavanja vinove loze i razvoja � Između pripitomljavanja vinove loze i razvoja starih civilizacija postojala je uzajamna povezanost
Istorijski razvoj:
Vino� dobija se potpunom ili delimi čnom
alkoholnom fermentacijom svežeg grožđa, kljuka ili šire od grož đa vinskih sorti vinove loze
vinski kvasci
bele vinske sorte
isklju čivo za proizvodnju belih vina
crne vinske sorte
za proizvodnju belih,ruži častih i crnih vina
� sorte za vrhunska crna vina su: vranac, blatina, kaberne sovinjon, kaberne fran, merlo, burgundac crni i game crni
� sorte za vrhunska bela vina s u: šardone, rizling (italijanski i rajnski), šardone, rizling (italijanski i rajnski), sovinjon blan, muskati (otonel i krokan), traminac, pino (beli i sivi), semijon.
visok sadržaj še ćera (20-25%) 15% alkohola+aromati čna jed. + organske kis.
Sorte grož đa
Zakon o vinu Službeni glasnik RS, br. 41/2009 i 93/2012.
Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za vinoSlužbeni glasnik RS, br. 87/2011.
Vino za destilaciju je, kako i sam naziv kaže, vinonamenjenoj daljoj destilaciji
Karakteristike za sortu ili sorte su naro čito izražene, grož đeje poreklom iz istog vinogradarskog rejona, pri čemu se proizvodnja i prerada grož đa i proizvodnja vina obavlja u okviru datog vinogradarskog rejona