Pitanja- zadatci i odgovorigim.gimpoz.hr/repos/files/1351249260natjecemo_se_u...Sunce je zvijezda zato što ima jaki izvor energije, vrlo visoku temperaturu i zrači mnogo svjetlosti.

1

Znašli?1. Što je astronomska jedinica i koliko ona iznosi kilometara?

Za ostale astronomske jedinice pogledaj pitanja 257. i 258.

2. Da li zvijezde koje promatramo bilo s južnog, bilo sa sjevernog polaZemlje, izlaze i zalaze za horizont?

3. Zašto ne vidimo uvijek ista zviježđa na nebu?

4. Mjesec je Zemljin pratilac i giba se oko nje. Zbog toga vidimo da se ongiba i među zvijezdama. U kojem se smjeru giba među zvijezdama: odistoka k zapadu ili obratno?

5. Nacrtaj zviježđe Orion i naznači imena bar triju njegovih zvijezda!

6. U čemu je razlika između teleskopa refraktora i reflektora?

7. Nabroj bitne dijelove teleskopa!

Odgovori:

1. Astronomska jedinica (kratica a. j.) je srednja udaljenost Zemlje od Suncai iznosi 149 600 000 km (149,6 milijuna kilometara, tj. 1,496 • 108 m). Toje jedinica za mjerenje udaljenosti u Sunčevu sustavu, pa se popularnonaziva joši nebeskim metrom.

2. Kad bismo se nalazili na jednom od Zemljinih polova, vidjeli bismo da sesve zvijezde vrte oko zenita, tj. da se gibaju po krugovima koji suusporedni s horizontom. Stoga tamo zvijezde niti izlaze, niti zalaze.

3. Iste zvijezde ne vidimo na nebu zbog dnevnog i godišnjeg gibanjaZemlje.

4. Mjesec se među zvijezdama giba od zapada k istoku. Zato u svakomdanu zaostane u odnosu prema njima otprilike za jedan sat, pa se naistočnom horizontu pojavljuje sve kasnije.

5.

6. Refraktori su astronomski teleskopi koji kao objektiv imaju leću, dok jekod reflektora objektiv zrcalo.

7. Teleskop se u biti sastoji od objektiva i okulara. Njih povezuje mehaničkakonstrukcija, koja se može pokretati, prateći tako dnevno gibanje neba.

28. Padaju li Sunčeve zrake 21. ožujka okomito na sjevernu polarnicu, na

sjevernu obratnicu, ekvator ili na južnu obratnicu?

9. Koja su dva planeta otkrivena i ugledana teleskopom pošto jeproračunom utvrđeno da oni moraju postojati?

10. Možemo Ii repatice smatrati zvijezdama?

11. Kako se repatice jošnazivaju?

12. Koji je planet Sunčeva sustava najveći?

13. Koji je planet najudaljeniji?

14. Da li se Saturnov prsten sastoji od jednog komada?

15. Koji su planeti bliži Suncu nego Zemlja?

16. Koja tri čuvena zakona opisuju kretanje planeta oko Sunca?

8. U periodu od jedne godine, Sunčeve zrake dva puta padaju okomito naekvator (0°)-21.ožujka (jesenska ravnodnevnica ili ekvinocij;početak proljeća) i-23. rujna (jesenska ravnodnevnica ili ekvinocij: početak jeseni) i tada jeduljina dana jednaka je duljini noći za sva mjesta na Zemlji) (slika).

Diskusija:-Sunčeve zrake padaju okomito na sjevernu obratnicu (23°27')21. lipnja (početak ljeta) i taj dan nazivamo ljetni solsticij ili dugodnevnica kada dantraje 16 sati,-Sunčeve zrake padaju okomito na južnu obratnicu (23°27')21. prosinca (početak zime) kada dan na sjevernoj polutki traje 8 sati i to se nazivazimski solsticij ili kratkodnevnica.

9. Na osnovi proračuna otkriveni su Neptun i Pluton.

10. Repatice nisu zvijezde, većtijela koja putuju Sunčevim sustavom. Unarodu se one katkada samo nazivaju "zvijezdama repaticama".

11. Repatica se naziva joši kometom.

12. Najveći planet Sunčeva sustava je Jupiter.

13. Najudaljeniji planet je Neptun.

14. Ne, Saturnov prsten sačinjavaju krute čestice koje su medusobnoodvojene, pa svaka samostalno kruži oko Saturna. Samo zbog velikedaljinečini nam se da je to prsten!

15. Merkur i Venera bliži su Suncu nego Zemlja,

16. Gibanje planeta oko Sunca opisuju tri Keplerova zakona.

Obratnica:-Sjeverna obratnica (Rakova obratnica) je paralela na 23°27' sjevernegeografske širine i-Južna obratnica (Jarčeva obratnica) je paralela na 23°27' južne geografskeširinePolarnica:-Sjeverni polarni krug, često i sjeverna polarnica ili arktički krug, na 66°33'sjeverne geografske širine-Južni polarni krug, često i južna polarnica ili antarktički krug, na 66°33' južnegeografske širine-Između 66°33' i 90o dan i noćse izmjenjuju jedanput u godini dana tako dapola godine traje noća pola godine dan(na sjevernoj polulopti polarni dan traje 186, a polarna noć179 dana)

317. Zašto asteroidi, kad ih snimamo, ostavljaju na fotografskoj ploči trag u

obliku duže ili kraće crtice?

18. Koji se čvrsti komadi tvari gibaju u Sunčevu sustavu u skupinama,odnosno rojevima?

19. Zašto meteori sagorijevaju pri prolazu kroz atmosferu?

20. Što znašo Jupiterovoj crvenoj pjegi.?

21. Zašto Mjesec pokazuje faze (mijene): prvu četvrt, uštap, drugučetvrt imlađak?

22. Marsov mjesec Fobos obiđe oko Marsa za 7.5 sati u istom smjeru ukojem se Mars okreće oko svoje osi. (Mars se okrene oko osi otprilike za24 sata pri čemu se njegova površina giba od zapada prema istoku.) Kadbismo se nalazili na Marsu, bi li nam Fobos izlazio na istočnoj ili nazapadnoj strani horizonta?

23. Ima li Venera prirodne satelite?

24. Bi li astronaut smio Arhimedov zakon primijeniti i na Mjesecu kad bi tamobilo vode?

25. Ima li Mjesec atmosferu?

26. Je li Mjesec planet ili Zemljin prirodni satelit?

27. Imaju li prirodni sateliti drugih planeta pomrčinu kao što je pomrčinaMjeseca, koja nastaje kad on ulazi u Zemljinu sjenu?

28. Ima li na Marsu vulkana?

29. Zašto do pomrčine Mjeseca ne dolazi svakog mjeseca, tj. onda kad seZemlja nađe na putu između Sunca i Mjeseca?

30. Zašto Sunce uvrštavamo među zvijezde?

31. Koliko puta je Sunčev promjer veći od Zemljinog promjera?

32. Je li moguće točno izmjeriti masu Sunca?

17. Zbog gibanja oko Sunca asteroidi stalno mijenjaju mjesto meduzvijezdama na nebeskom svodu, pa kad se foto-aparat uperi na zvijezde,oni na fotografskoj ploči ostavljaju trag.

18. Meteori se gibaju oko Sunca obično u velikim skupinama, rojevima,odnosno potocima.

19. Meteori se zagrijavaju i sagorijevaju u atmosferi zbog trenja. Zato iza njihna nebu ostaje svijetao trag.

20. Crvena pjega je vrtlog (ciklon) u Jupiterovoj atmosferi.

21. Mjesec pokazuje mijene zato što obilazi oko Zemlje, pa mu s različitihstrana gledamo u Suncem osvijetljenu ili u tamnu polovicu.

22. Fobos bi nam izlazio na zapadnom horizontu, a zalazio na istočnom, bašsuprotno nego što to čini našMjesec. Kako se Fobos okreće oko Marsabrže nego što se okreće zamišljeni promatračna Marsovoj površini, to ćega Fobos preteći i pojaviti se na zapadu.

23. Venera nema nijednog prirodnog satelita. Nemaju svi planeti satelite.

24. Na svakom svemirskom tijelu smije se primijeniti Arhimedov zakon, jersila teža postoji i na njima.

25. Mjesec nema atmosferu. Manja tijela Sunčeva sustava nemajuatmosferu.

26. Mjesec je ZemljIn prirodni satelit,

27. Sateliti imaju pomrčinu kad uđu u sjenu svojih matičnih planeta. Poznatesu pomrčine Jupiterovih satelita.

28. Na Marsu ima više vulkana, ali nisu aktivni. Najveći vulkan u Sunčevusustavu nalazi upravo na Marsu i on je Olympus Mons, a visok je 29 km.

29. Do pomrčine Mjeseca ne dolazi pri svakom njegovu ophodu oko Zemljezatošto se Mjesec ne giba oko Zemlje točno u ravnini ekliptike paZemljina sjena često prolazi pokraj njega.

30. Sunce je zvijezda zato što ima jaki izvor energije, vrlo visoku temperaturui zrači mnogo svjetlosti.

31. Sunčev promjer je 109 puta veći od Zemljinog promjera.

32. Moguće je, iako je masa Sunca mnogo veća nego masa Zemlje,astronomi su našli načina da je odrede i iznosi 1,9891 x 1030 kg

433. Kako se zove veoma osobena pojava koja »prlja« svijetlu površinu

Sunca, a katkad se može vidjeti i prostim okom?

34. Je li Sunce jednostruka ili višestruka zvijezda?

35. Zrači li Sunce radio-valove?

36. Kako dijelimo pomrčine Sunca?

37. Mogu li na površini Sunca živjeti ljudi?

38. Kakva je razlika između zvijezda i planeta ?

39. Što su prividne zvjezdane veličine?

40. Kad bismo sve zvijezde mogli zajedno sa Suncem postaviti na jednakuudaljenost, bi li Sunce i tada ostalo najsjajnijom zvijezdom na nebu?

41. Kolika je brzina svjetlosti u svemirskom prostoru?

42. Jesu li sve zvijezde jednako stare?

43. Jesu li one zvijezde koje vidimo okupljene u jednom skupu (hrpi, jatu)različito starosti?

44. Od čega se sastoji međuzvjezdana materija?

45. Ima li u Kumovoj Slami međuzvjezdanog materijala iz kojeg se moguformirati zvijezde?

33. Tamne mrlje koje se katkada vide na površini Sunca zovu se Sunčevepjege.

34. Sunce je jednostruka, pojedinačna zvijezda.

35. Sunce zrači radio-valove. Na našem nebu Sunce je najjači izvor radio-valova, ali do toga dolazi samo zato što nam je blizu. Inače se Suncejakošću radio-valova posebno ne ističe, Ima zvijezda koje zrače mnogojače radio-valove, ali im je prijam na Zemlji otežan jer su one veomadaleko.

36. Pomrčine Sunca dijelimo na djelomične, potpune i prstenaste(pitanje 148).

37. Ljudi ne mogu živjeti na Suncu najprije zbog vrlo visoke temperature,zatim zbog plinova koji se ne mogu udisati, a također i zato što na Suncunema krutog tla na kojemu bi stajali.

38. Zvijezde su velike, imaju mnogo veću masu od planeta i vlastiti izvorenergije pa svijetle. Planeti su hladni i tamni, pa samo odražavajusvjetlost svojega sunca.

39. Prividne zvjezdane veličine su brojevi koji kazuju sjaj zvijezda. Okomvidljive zvijezde dijelimo od prve do šeste veličine, a ove potonje sunajslabijeg sjaja (magnituda-pitanje 278.)

40. Sunce nije najsjajnija zvijezda, pa bi se postavljeno na istoj udaljenosti sdrugim zvijezdama,činilo mnogo slabije. Ima zvijezda sjajnijih od Sunca,ali i zvijezda koje su manjeg sjaja.

41. U svemirskom prostoru, koji je zrakoprazan, svjetlost se giba brzinom od300 000 km/s. Nijedno se tijelo ne može kretati brzinom većom od ove.

42. Sve zvijezde nisu jednako stare, jer se zvijezde rađaju, razvijaju i trnu urazličito vrijeme.

43. U skupovima zvijezda nalaze se zvijezde koje su rođene zajedno iistodobno. Primjerice, zvijezde u Vlašićima nastale su prije 20 milijunagodina ( Vlašići-pitanje 58. i 59.).

44. Međuzvjezdana materija sastoji se od zrnaca prašine i plina.

45. Gotovo pedeseti dio Kumove Slame (Galaksije) otpada na među-zvjezdani materijal. Iz tog se materijala joši danas, u nekim posebnimuvjetima, formiraju zvijezde.

546. Jesu li galaktička jata — jata galaksija ili su to možda jata zvijezda u

jednoj galaksiji?

47. Sastoji li se Andromedina maglica (M31) samo od plina?

48. Jesu li kvazari zvijezde ili galaksije?

49. Kako nastaje spektar pojedine galaksije?

50. Zašto međuzvjezdane maglice svijetle?

46. Galaktičko jato je naziv za skupinu zvijezda unutar jedne galaksije.Skupina se nalazi u središnjoj ravnini galaksije tamo gdje se nalaze ispiralni krakovi

47. Andromedina maglica vidi se kao maglica pa je zato tako i nazvana, ali toje galaksija kao i naša Kumova Slama, pa se sastoji od zvijezda i neštomeđuzvjezdanog materijala, a u njemu ima i plina.

48. Kvazari su veoma udaljena svemirska tijela, a misli se da su to mladegalaksije.

49. Spektar galaksije nije ništa drugo nego ukupna svjetlost pojedinihzvijezda i svjetlećih maglica, koja je rastavljena u spektar. Spektargalaksije je, dakle, zajednički za sve objekte u njoj, tj. neka vrstamješavine zvjezdanih spektara.

50. Međuzvjezdane maglice mogu svijetliti zato što su zagrijane svjetlošćuzvijezda koje se nalaze unutar polja maglice, ali mogu svijetliti i zato štoneposredno odražavaju svjetlost zvijezda.

6

Astrognozija51. U kojem se zviježđu nalazi zvijezda Deneb?52. Kako se zove najsjajnija zvijezda u zviježđu Bika?

53. Nacrtaj zviježđe Velikog Medvjeda.

54. Nacrtaj zviježđe Kasiopeju i naznači položaj najsjajnije zvijezde Šedir

55. Prikaži crtežom kako se pomoću Velikog Medvjeda određuje položajSjevernog nebeskog pola!

Odgovori

51. Deneb se nalazi u Labudu, gdje je najsjajnija zvijezda.52. Aldebaran je najsjajnija zvijezda Bika.

53.

54.

55. Dvije krajnje zvijezde u četverokutu, usmjerene su prema Sjevernomenebeskom na polu, gdje je smještena najsjajnija zvijezda MalogMedvjeda. Ona se zato i zove Sjevernjača ili Polarna zvijezda.Uzmemo li razmak zvijezda Dubhe i Meraka kao mjerilo, Polarnazvijezda je na 4-5 tih razmaka dalje od Dubhe. Okom se razmaci lakoprocjenjuju.

Uz pitanje 51.Jednako pitanje možemo postaviti i za Gemmu, Arktura, Vegu.Uz pitanje 52.Jednako pitanje možemo postaviti iza zviježđe Sjevernu Krunu,Liru, Lav,Uz zadatak 54.Slično pitanje možemo postaviti i za druga zviježđa, tražeći i da seupišu imena 3-5 zvijezda, ili da se označi položaj neke maglice (npr.Rakovice u Biku), zvjezdanog skupa (Plejade, Hijade), ili galaksije(npr. Andromedine galaksije).

7

56. Prikaži crtežom kako se položaj Sjevernog nebeskog pola može odreditipomoću Kasiopeje!

57. Nabroj zvijezde „Velikog šesterokuta“! Na kojem dijelu nebeske sfere seone nalaze?

58. U zviježđu Bika nalaze se dvije skupine, dva zvjezdana jata, koja supoznavali jošstari narodi. Kako se zovu ta jata?

59. Kako se zove ova skupina zvijezda, u kojoj se prostim okom zapaža njihsedam?

60. Koliko zviježđa ima na cijelom nebu?

56. Kasiopeja ima oblik dvostrukog slova W, a otvor slova uperen je nasjever.

57. Područje velikog.zimskog šesterokutaomeđuju Rigel, Sirijus, Procion, Kastor iliPoluksom, Kapela i Aldebaran. To sepodručje vidi u zimskim mjesecimanaveče, a smješteno je i sa sjeverne i sjužne strane nebeskog ekvatora.Područje je bogato mnogim zvijezdama,složenim u zviježđa koja se takoprepoznaju. Posred područja prolazi iKumova Slama.

58. Jata su Plejade i Hijade.

59. Na slici je prikazana skupina zvijezda - Vlašići ili Plejade. Svijetlapodručja oko zvijezda otkrivaju međuzvjezdani prah, koji odražavasvjetlost zvijezda.

60. Kao što su države raspoređene na karti Zemlje, tako je nebeski svodrazdijeljen na zviježđa. Snalaženje na nebu je time jednostavnije,zvijezde se lakše pamte i prepoznaju. Nebeska je sfera razdijeljena na88 zviježđa. Od toga se 55 zviježđa, dakle više od polovice njih, nalazina južnoj nebeskoj polutki.

861. Što su cirkumpolarna zviježđa i koliko ih ima?

62. Koja su zviježđa anticirkumpolarna?

63. Zašto opažamo da Sunce u toku godine »mijenja mjesto međuzvijezdama i prolazi iz jednog zviježđa u drugo?

64. Nabroj redom sva zviježđa zodijaka (životinjskog pojasa).

65. Zašto je važna proljetna točka i u kojem se zviježđu ona nalazi?

66. Kojih su prividnih veličina zvijezde koje vidimo prostim okom?

67. Koliko je puta zvijezda druge veličine sjajnija od zvijezde treće veličine?(magnituda-pitanje 278.)

68. Koja je zvijezda najsjajnija na čitavu nebu, a koja samo na sjevernojnebeskoj polutki?

69. U našem narodu ima više naziva za planet Veneru. Navedi ih!

70. Nabroj sve planete koji se vide prostim okom.

61. Cirkumpolarna zviježđa nikad ne zalaze za horizont. Na našojgeografskoj širini takvih zviježđa ima sedam: Veliki i Mali Medvjed, Zmaj,Kasiopeja, Cefej, Žirafa i Ris. Zapravo, vidi se samo polovica Risa, a nevidi se stalno jedan manje značajan dio Velikog Medvjeda. Ima opettakvih zviježđa čiji se mali dijelovi stalno vide, kao npr. dijelovi Kočijaša iPerzeja. U drugim geografskim širinama druga zviježđa postajucirkumpolarna. Na području ekvatora ne postoje cirkumpolarna zviježđa

62. Anticirkumpolarna su ona zviježđa koja se nikad ne vide iznad nečijeghorizonta. Zviježđa koja su anticirkumpolarna za nas, ne moraju bititakva za druge, koji se nalaze na nekoj drugoj geografskoj širini.

63. Putovanje Sunca među zvijezdama prividno je. Zbog toga što se Zemljagiba oko Sunca, na Sunce gledamo u smjeru koji se stalno mijenja. ZatoSunce vidimo kako postupno mijenja položaj među zvijezdama.

64. Zodijak čine 12 zviježđa: Strijelac, Jarac, Vodenjak, Ribe, Ovan, Bik,Blizanci, Rak, Lav, Djevica, Vaga i Škorpija. Ekliptika prolazi kroz tazviježđa, i Sunce navedenim redom putuje prividno kroz njih u tokugodine. Početkom kalendarske godine Sunce se nalazi u Strijelcu.

65. Proljetna je točka važna zato što Sunce prolazi kroz nju prvog danaproljeća. Proljetna je točka u zviježđu Riba.

66. Normalno oko vidi zvijezde do 5. veličine, a oštro oko i do 6. veličine.Veći broj označava manje sjajnu zvijezdu.

67. Otprilike 2,5 puta. (Točniji iznos je 2,512.) Astronomi su mjerenjemjakosti svjetlosti ustanovili da su okom određene razlike prividnih veličinazapravo omjeri sjaja. Zato je također i zvijezda treće veličine 2,5 putasjajnija od zvijezdečetvrte veličine, zvijezda četvrte veličine je 2,5 putasjajnija od zvijezde pete veličine, itd.

68. Sirius ( αVelikog Psa) najsjajnija je zvijezda, s prividnom veličinom -1,5(ta je veličina s negativnim predznakom, jer je Sirius sjajniji od zvijezdenulte veličine). Nalazi se južno od nebeskog ekvatora. Na sjevernojnebeskoj polutki najsjajniji su Vega i Arkturkoji su 0-te veličine.

69. Narodni nazivi za Veneru jesu Večernja zvijezda, zvijezda Danica,Jutarnja zvijezda i Zornjača.

70. Prostim, okom možemo ugledati Merkur, Veneru, Mars, Jupiter. Oni sejasno razlikuju od zvijezda po tome što im svjetlost titra. Za promatranjemalih planeta potreban je teleskop.

971. Što nazivamo retrogradnim gibanjem planeta?

72. Može li se Venera vidjeti o ponoći?

73. Ako se Mjesec jednog dana naveče vidi u 21 sat, točno na zapadnomhorizontu, hoće li se i drugog dana u isto vrijeme vidjeti na zapadnomhorizontu?

74. Koji je astronom starog vijeka napisao enciklopedijsko astronomskodjelo »Almagest«?

75. Skiciraj međusobni položaj Merkura(donji planet u odnosu na Zemlju),Sunca i Zemlje za slučaj:

a.) donje konjunkcijeb.) gornje konjunkcijec.) položaja maksimalne elongacije

76. Crtežom su prikazani neki odabrani položaji planeta P( vanjski planetuodnosu na Zemlju) i Zemlje Z u odnosu prema Suncu S.Upiši odgovarajuće nazive tih položaja.

71. Planete vidimo u smjeru različitih zviježđa jer oni, kao i Zemlja, obilazeoko Sunca. Direktno se gibaju medu zvijezdama onda kad ih prolaze odzapada prema istoku. No kako se Zemlja giba oko Sunca, njeno segibanje slaže s gibanjima planeta, pa se planeti mogu prividno vratitiprema zapadu i tada se govori o retrogradnom gibanju.

72. O ponoći se vide nebeska tijela koja se nalaze na strani suprotnoj odSunca. Zato se Venera o ponoći ne može vidjeti, jer je ona Suncu bliženego Zemlja. Ona se vidi prije i poslije zalaska Sunca. Oko ponoći semogu vidjeti svi planeti, koji su dalje od Sunca nego Zemlja.

73. Mjesec obilazi oko Zemlje od zapada prema istoku, pa se i meduzvijezdama pomakne prema istoku, i to svaki dan za oko 15°. Stoga ćeidućeg dana zaći za horizont gotovo sat kasnije, tj. oko 22 sata.

74. Klaudije Ptolemej, iz II stoljeća naše ere, autor je djela »Veliki sustavastronomije« , koje su Arapi preveli pod nazivom »AlmaIgest«. U djelu jeprikazana antička astronomija, osnovana na geocentričkom sustavu -sustavu u kojemu je Zemlja položena u središte svemira. Zbog toga što jePtolemej bio istaknuti zastupnik tog sustava, geocentrički se sustav jošnaziva i Ptolemejevim.

75.

76. Položaj a) je konjunkcija,b) je opozicija, ac) je kvadratura.c)

1077. Što je horizont?

78. Nacrtaj nebesku sferu i definiraj pojam zenita!

79. Pod kojim se kutom sijeku ekvatorska i ekliptička ravnina?

80. Objasni uz pomoćcrteža što je geografska širinaφ!

77. U širem smislu horizont je vidokrug. U astronomiji razlikuje se kružnicahorizonta i horizontska ravnina. Horizontska ravnina je vodoravnaravnina u kojoj se stvarno nalazi promatrač, a ta ravnina siječe nanebeskoj sferi kružnicu, koja se zove horizontskom kružnicom( tamogdje se sastaju nebo i zemlja,). Kako ravninu horizonta određuje mirnapovršina vode, i mi je možemo ustanoviti pomoću libele.

78. Zenit je točka na nebeskoj sferi koju probada vertikalna Iinija (vertikala),položena kroz stajalište motrioca. Svaki promatračima svoj zenit. Odsvih točaka na nebeskoj sferi zenit ima najveću visinu nad horizontom.Zenit je važan za orijentaciju na neeskoj sferi.

79. Ekvator je prema ravnini ekliptike, ravnine u kojoj se Zemlja kreće okoSunca, nagnut za kut od 23,5° (točnije: 23° 27'). (Polarna os pod 66.5o )

80. Geografska širina je udaljenost mjesta od ekvatora, određena pomoćukuta u središtu Zemlje, ili njemu pridruženog luka na kugli. Zato seizražava kutnom mjerom- stupnjevima, minutama, sekundama. Istugeografsku širinu imaju sva mjesta na istoj paraleli.

11

81. Jedno mjesto ima geografsku širinu φ=+25o15` . Koliko je ta točkaudaljena od Sjevernog i Južnog geografskog pola, ako se ta udaljenostizrazi u kutnim jedinicama?

82. Koja se koordinata nebeskog tijela naziva deklinacijom?

83. Na crtežu odredi:a) Koju deklinaciju ima Sunce pri prolazu preko nebeskog ekvatora?b) Koja je najveća deklinacija Sunca?

81. Udaljenost od Sjevernog geografskog pola:90° - φ= 90° - 25° 15' = 64° 45'Udaljenost od Južnog geografskog pola:90°+25°15' = 115°15'

82. Deklinacija je jedna od koordinata koje se upotrebljavaju u tzv.ekvatorskom koordinatnom sustavu. U tom sustavu ona se koristi kaošto se geografska širina koristi na Zemlji. Geografska širina-φje kutnaudaljenost mjesta od Zemljina ekvatora, a deklinacija-δje kutnaudaljenost zvijezde od nebeskog ekvatora. Nebeski ekvator nalazi se nanebeskoj kugli tamo gdje je siječe ravnina Zemljina ekvatora. Drugakoordinata u tom sustavu se naziva satni kut-tUpamti: δ= φ+z sjeverno od zenita tijelo u gornjoj kulminaciji

δ= φ-z južno od zenita tijelo u gornjoj kulminaciji

83. a) U trenutku prelaska Sunca preko nebeskog ekvatora deklinacija jejednaka nuli.b) Deklinacija Sunca, tj. njegova kutna udaljenost od ekvatora, najveća jena onom mjestu ekliptike gdje se Sunce nalazi prvog dana ljeta i iznosi23,5°. Razlog je u tome što je ravnina ekvatora nagnuta prema eklipticiupravo za taj kut.

12

84. Donje tri slike prikazuju prividno kretanje Sunca nebeskim svodom naprvi dan četiri različita godišnja doba.O kojim se godišnjim dobima radi?Kolika je duljina dana na taj dan ugodini?

84. a) Prva slika: Sa slika je vidljivo da gdje su strane svijeta. Sunceprividno putuje od istoka na zapad, i njegova izlazna i zalazna točka suna polovici horizontske ravnine:Proljeće i jesen, jednaka duljina dana i noći -ekvinocijb) Druga slika: Ljeto, dulji dani u godini, izlazna točka se pomiče nasjever, Sunce visoko nad obzoromc) Treća slika: Zima, najkraći dan u godini, Sunce nisko nad obzorom

Upamtimo:Na sjevernoj polutki mjesec dana nakon proljetnjeg ekvinocija-ravnodnevnice (druga slika ) Sunce će izaći sjevernije, nego zaekvinocija Na sjevernoj polutki mjesec dana nakon jesenjeg ekvinocija-ravnodnevnice (treća slika ) Sunce će izaći južnije, nego za ekvinocija

13

85. Na crtežu je prikazana nebeska kugla s elementima horizontskogkoordinatnog sustava. Promotri crtež!a) Pridruži točke S (jug), W (zapad), N (sjever) i E (istok) kružnicihorizonta!b) Zv je neka zvijezda. Kako se zove kut h, odnosno pridruženi kružni lukh vertikalne kružnice za zvijezdu Zvc) Kako se zove kut z, odnosno pridruženi kružni luk z vertikalnekružnice za zvijezdu Zv?d) Kako se zove kut A, odnosno ,pridruženi kružni Iuk A na horizontskojkružnici, za zvijezdu Zv?e) Kojim točkama sfere prolazi kružnica koja se naziva meridijanom?

85. a) Točke S, W, N i E na horizontskoj kružnici su južna, zapadna,sjeverna i istočna točka horizonta.

b) Kut h (pridruženi kružni luk h) je visina zvijezde. Ona se mjeri odhorizontske kružnice prema zenitu (pozitivna vrijednost) ili prema nadiru(negativna vrijednost). Visina se izražava u kutnoj mjeri.

c) Kut z (pridruženi kružni luk z)je zenitna udaljenost zvijezde Zv.Izražava se također u kutnoj mjeri- z+h=90° .

d) Kut A (pridruženi kružni Iuk A) zove se azimut zvijezde Zv. Mjeri se pohorizontskoj kružnici od južne točke prema zapadu, i to od 0° do 360°.

e) Meridijan je kružnica koja i prolazi zenitom(Z), sjevernom (N) i južnomtočkom S horizontske kružnice. U podne Sunce prolazi kroz meridijan -ima gornju kulminaciju u presjeku sa meridijanom.

DiskusijaPod nebeskom kuglom ili sferom razumijeva se zamišljena kugla, po voljiodabranog promjera, u čijem se središtu nalazi opažač. Na plohizamišljene kugle opažaju se svemirski objekti kao slike njihovecentralne projekcije. U horizantalnom sustavu osnovna ravnina kojapresijeca nebesku kugIu na dva sukladna dijela zove se horizontskaravnina. Presjek horizontske ravnine s nebeskom kuglom dajehorizontski krug. Horizontski krug je omeđen horizontskom kružnicom(krivulja x). Krugovi okomiti na horrzonski krug zovu se vertikalni krugovii omeđeni su vertikalnim kružnicama (krivulje y) . Dužina koja je okomitana horizontski krug, ačije su rubne točke zenit i nadir zove se vertikalnaos.

Uz zadatak 85.

Zadatak je primjeren za sat geografije u petom razredu, osobitoprilikom obrade geografskih koordinata. Nacrtajmo najprije stupanjskumrežu na Zemlji, zatim horizontski sustav nebeske sfere, pa tadausporedimo oba crteža! Zadatak koristi razvijanju prostornog zora oZemlji kao svemirskom tijelu.

14

86. Ako je zenitna daljina svemirskog tijela 27° 23' 40", kolika mu je visina?

87. Nacrtaj nebeski svod (polukuglu) s dnevnim krugovima zvijezda kako biih vidio promatračna Sjevernom polu Zemlje.

86. Visina i zenitna daljina nadopunjuju se na 90°:h = 90°-zh = 90° - 27° 23' 40"h = 89° 59' 60" - 27° 23' 40" = 62° 36' 20" h = 62° 36' 20".

Visina svemirskog tijela sa zadanom zenitnom daljinom je h=62° 36' 20".

87.

Diskusija:Zenit i sjeverni nebeski pol N se podudaraju. Os vrtnje okomita je na ravninuhorizonta. Zvijezde se gibaju po dnevnim krugovima, koji su paralelni ravninihorizonta. Istok i zapad u stvarnosti ne postoje a sve su zvijezde kojevidimo, cirkumpolarne.

Uz zadatak 86.Korisno je provesti diskusiju o visini nebeskih tijela nad horizontom.Učenici 5. i 6. razreda moraju biti pažljivi prilikom oduzimanjastupnjeva, minuta i sekundi. Zadatak je primjeren i za sat geografije.Na satu matematike može se za primjer uzeti jednadžba:“ z + h =90o iz koje tada treba odrediti jednu nepoznanicu. Zavježbanje davati i druge vrijednosti npr. h= 54o14'

15

88. Nacrtaj nebeski svod s dnevnim krugovima nebeskih tijela, onakokako ih vidi promatračkoji se nalazi na Zemljinu ekvatoru.

89. Pokaži na crtežu položaj zenita, nebeskog pola i gornje kulminacijenebeskog tijela.

88.

Diskusija:Označene su istočna E i zapadna W strana horizonta. Sjeverni i Južninebeski pol leži u ravnini horizonta. Kako je os vrtnje takođerhorizontalna, sve zvijezde izlaze i zalaze. To znači da nemacirkumpolarnih, ni anticirkumpolarnih zvijezda. Nebeski ekvator prolazikroz zenit. Dnevni krugovi okomiti su na ravninu horizonta, pa i Sunceizlazi okomito na horizont. Poznato je da zora i sumrak u ekvatorskimkrajevima traju kratko.

89. Zenit P1 je najviša točka nad horizontom; to je točka na nebeskoj sferikoju probada vertikala postavljena u položaju promatrača. Nebeski svodse prividno okreće oko osi koja ga probada u nebeskom polu P2. U tokudnevnog gibanja neba zenit ne mogu dostići sva , većsamo neka tijela.Najviši položaj nad horizontom koji tijelo dostigne u P3 zove se gornjakulminacija. Ona se nalazi na meridijanu. U našim krajevima Suncenikad ne dostigne zenit; najviše je u podne prvog dana ljeta.

16

90. Od izlaska Sunca na dan proljetne ravnodnevice proteklo je 6 satia) Nacrtaj nebesku sferu, označi strane svijeta na horizontu i dnevni krugSunca.b) Pokaži gdje se nalazi Sunce.

91. Ako je zenitna daljina nekog svemirskog tijela z = 21° 33', kolika mu jevisina h nad horizontom? Može li istu toliku visinu nad horizontom postićiSunce na geografskoj širini φ= 45°? Skiciraj!

90. U ravnodnevici dan traje 12 sati. Šest sati nakon izlaska Sunce jeprevalilo pola puta iznad horizonta, dakle podne je i Sunce je umeridijanu, tj. u gornjoj kulminaciji.

91.

h=90o-z=90o-21o33' =68o 27'Nebeski ekvator na širini φ=45o zatvara s horizontskom ravninom kut od45o Sunce se giba po ravnini ekliptike, koja je prema nebeskom ekvatorunagnuta za 23o27' . Zato se Sunce može nad ekvatorom dići za 23o27' (to je najveća deklinacija Sunca)45o+23o27'= 68o 27'Dakle Sunce se može dići tako visoko nad horizontom. Tu najveću visinupostiže u ljetnom solsticiju (samostaju) u podne-prvi dan ljeta.

Uz zadatak 91.Zadatak je nadasve korisna povezati sa zemljopisom, ukoliko sevećučilo o geografskim koordinatama. Diskutirajmo zatim onebeskim koordinatnim sustavima. Analizirajmo prolaz nebeskogtijela kroz meridijan: koja je kulminacija gornja, a koja donja i gdjese one nalaze s obzirom na horizont za zvijezde, koje sucirkumpolarne, odnosno anticirkumpolarne. Koje kulminacije imajunegativnu visinu h? Objašnjenja dajemo na crtežima.

1792. Kolika je geografska širina mjesta u kojemu zvijezda Kastor,

s deklinacijom + 32°, ima gornju kulminaciju:a) sjeverno od zenita, na zenitnoj udaljenosti od 2o

b) južno od zenita, na zenitnoj udaljenosti od 13°93. Opažačželi odrediti geografsku širinu svog položaja. Deklinacija zvijezde

je δ= 30°, a prolazi meridijanom na zenitnoj udaljenosti z = 25°. Kolika jegeografska širina φ položaja opažača? Na slici označi sjeverni pol SP,zenit Z, te kutove δ, z i φ!

92. Visina sjevernog nebeskog pola nad horizontom jednaka je geografskojširini φ. Nebeski ekvator zaklapa s vertikalom također kut φ, jer su dvakuta s okomitim kracima jednaki.

a) Geografskaširina φi zenitna daljina zvijezde koja kulminira sjevernood zenita nadopunjuju se na deklinaciju zvijezde:

δ= φ+z sjeverno od zenita ° φ+2o=32°φ=32° - 2° = 30°.

b) U ovom slučaju južno od zenita deklinacije zvijezde je δ= φ- z32° = φ- 13° , φ= 45°.

93. φ= z + δ → φ= 25° + 30° = 55°

Uz zadatak 92.Određivanje zenitnih daljina zvijezda kojima su deklinacije poznate vodiodređivanju geografske širine motr ioca, i to posebno u trenutkugornje kulminacije zvijezda. To je, dakle, astronomska metoda kojom senalaze geografske šir ine. Gdje se ta metoda pr imjenjuje? Upomorstvu i na geografsk im eksped ici jama. Može li se u istasvrhu kor ist iti i određivanje vis ine neb eskog tij elu nadhor izontom, umjest o zen itne dal jine? Naravno da može, jer su visinai zenitnu daljina komplementarni kutovi. Pris jet imo se jošda je i vis inaSjevernog nebeskog pola nad hor izontom jednaka geografskojširini jer su vis ina pola i zenitna dal jina ekvatora jednaki kutovi. Tosu kutovi s međusobno okomitim kracima.Za zadatak iste vrste iskoris ti i ovaj podatak:Kapela, s deklinacijom od 45o57', ima gornju kulminaciju sjeverno odzenita (z=20o15') ili južno od zenita (z=3o 15' )Diskusija:Kad se motrilac nalazi na Zemljinu ekvatoru, gdje je geografska širinaφ=0° , sjeverni nebeski pol leži u horizontu (v. zadatak 88.). Njegovavisina nad horizontom jednaka je nuli. Kad se pak motriIac nalazi naZemljinu Sjevernom polu, gdje je geografska širinaφ=90° nebeski sepol nalazi u zenitu i ima visinu jednaku 90° (vidi zadatak 85.) Slijedipravilo da je visina Sjevernog nebeskog pola nad horizontom jednakageografskoj širini mjesta. To smo pravilo ovdje iskoristili.

18Instrumenti

94. Koji je najveći astronomski dalekozor na svijetu?

95. Navedi imena bar dviju velikih svjetskih zvjezdarnica.

96. Kako se nazivaju teleskopi koji čine kombinaciju refraktora i reflektora tj.imaju objektiv složen od leće i zrcala?

97. Koja je bitna razlika između optičkog i radio-teleskopa?

98. Što je kutno povećanje teleskopa?

99. Koja se kutna povećanja teleskopa primjenjuju u astronomiji?

100. Smije li se pomrčina Sunca promatrati prostim okom?

101. Kad se teleskopom promatra Sunce, smije li se okom pogledati okular?

Odgovori- Instrumenti

94. Najveći dalekozora sudi se po veličini objektiva. Najveći promjerobjektiva iznosi 6 m, a ima ga BAT (,,Boljšoj azimutaljnyj teleskop), kojije postavljen na novom opservatoriju na Kavkazu. Riječje o zrcalu kaoobjektivu. Objektivi-leće nisu ni blizu tolike veličine. Najveća je lećapromjera 1,02 m, a ima je teleskop zvjezdarnice Yerkes, SAD

95. Poznate zvjezdarnice jesu: WIt Wilson, Mt Palomar, Yerkes (SAD);Pulkovo, Krimski opservatorij (SSSR); Greenwich (Engleska).

96. Perma konstruktorima, razlikuju se Schmidtov teleskop i Maksutovljevteleskop. Kombinacija leća i zrcala ima veoma dobra svojstava optičkepogreške su smanjene, a teleskop ima veliki vidni kut. Tada je na jednomsnimku moguće zabilježiti veće područje neba.

97. Optički teleskop sakuplja svjetlosne zrake objektivom, koji može obitileća ili zrcalo, i koji formira sliku dijela neba, tj. onih predmeta ikoji setamo nalaze. Radio-teleskop ima samo zrcalo, kojim se sakupljaju radio-valovi i tako skupljeni primaju antenom. To je tanjurasto zrcalo, izrađenood metala, a jošse naziva i kolektorom sakupljačem). Antena ielektronski uređaj koji je s njome povezan bilježe jakost prihivaćenihradio-valova i ne oblikuju sliku neba. A na osnovi jakosti radio-valova,koji dolaze iz pojedinih dijelova neba gradio-astronom naknadno izrađujeradio-kartu neba.

98. Predmet se prostim okom, bez teleskopa, vidi pod jednim kutom, a uzpomoćteleskopa pod drugim kutom koji je veći. Omjer tog većeg i onogmanjeg kuta zove se kutno povećanje. Za toliko puta nam .se predmetčini većim kad ga gledamo teleskopom.

99. Teleskop obično koriste s povećanjem od 25, 50 i 100 puta. Većapovećanja (200 ili 300 puta) malo se upotrebljavaju, jer su tada veomauvećani detalji slike zamućeni titranjem zraka.

100. Sunce se ne smije promatrati prostim okom. Njegova svjetlost je tolikojaka da škodi očima, Zato se obvezatno upotrebljava zaštita. Za njunipošto nisu dovoljne obične tamne naočale, većjako zatamnjeno staklo.Slična stakla upotrebljavaju se pri zavarivanju metala.

101. TELESKOP NE SMIJEMO UPOTREBLJAVATI ZA GLEDANJE SUNCAJER BISMO TRENUTNO OSLIJEPILI. Teleskop skuplja Sunčevusvjetlost pa jošjače oštećuje oči nego kad se Sunce gleda bezteleskopa. Zato se teleskopom slika Sunca projicira na bijeli zaslon(papir), na kojemu se Sunce posredno promatra, ili pak u teleskoppostavljaju filtri, koji jako priguše svjetlost

19102.Što je »Sunčev toranj«?

103.Što je gnomon?

104. Astronom je prema zvijezdi uperio teleskop. Razmotri crteži odgovorizašto astronom neće zvijezdu ugledati u smjeru u kojemu se ona zaistanalazi. Kako se zove ta pojava?

105. Dovrši crtežkoji pokazuje rasap svjetlosti u prizmi, tako da označišredoslijed boja na izlasku iz prizme.

102. To je jedna od posebnih izvedbi teleskopa, koja služi samo zaproučavanje Sunca. Teleskop je učvršćen vertikalno, a Sunčeva svjetlostusmjerava se u nj sistemom pokretnih zrcala, tzv. celostata ili hellostata.Osim u obliku vertikalnog tornja teleskop se može učvrstiti i drukčije, npr.horizontalno. Tada govorimo o horizontalnom Sunčevu teleskopu.

103. Gnomon je prvi i najjednostavniji astronomski instrument- okomitozabodeništap u zemlju koji se koristi po sunčanom vremenu. Služi za:-određivanje meridijana na kojem se nalazi ( sjever-zenit-jug)- lokalno vrijeme dade se gnomonom vrlo točno odrediti- sunčani sat.(Sjena bačena štapom na ploču, pokazuje smjer Sunca nad horizontom,a i vrijeme. )- određivanje visine Sunca-određivanje geografska širina promatrača na dan proljetne i jesenskeravnodnevnice

104. Pojava se zove lom refrakcija. Do nje dolazi zato što je atmosfera većegustoće i drukčijeg sastava od međuzvjezdanog prostora kroz putujesvjetlost sa zvijezde. Zbog te pojave zvijezde se vide na većoj visini nadhorizontom nego što je zapravo imaju. U smjeru teleskopa zvijezda će senalaziti jedino kad je ovaj uperen u zenit. Kut loma ili refrakcije veći je zazraku koja upada u atmosferu bliže horizontu.

105. Najmanje je skrenuta crvena zraka, zatim narančasta, pa žuta, zelena,modra, a slijedi najjače skrenuta vidljiva zraka, ljubičasta.

Uz zadatak 105.Zadatak je pogodan u nastavi fizike, kemije i zemljopisa, U fizici- prirazmatranju optičkih pojava na granici različitih optičkih sredstava. Kakobi čovjek vidio svemir da živi u vodi? U kemiji - pri opisu molekulskogsastava atmosfere i njezine gustoće, kad se može povesti razgovor i oonečišćenju atmosfere i o pogubnom utjecaju onečišćenja na prozirnost,a time i na astronomska promatranja ili uopće na promatranja tijela usvemiru. U zemljopisu - pri opisivanju Zemlje kao planeta. Danas serazvija fizička geografija planeta, a njihove se atmosfere znatno razlikuju.Koji planet ima veoma gustu i duboko atmosferu, a koji nema atmosfere?

20106. Odredi visinu Sunca nad horizontom u trenutku kad se njegova zraka

odbija od mirne vodene površine pod kutom od 45°.

107. Uzmi veliki školski kutomjer i njime izmjeri visinu Mjeseca nadhorizontom. Kako ćešto učiniti?Uputa: Postavi oko kao na slici i označi kut koji označuje visinunebeskog tijela!

108. Polumjer zakrivljenosti udubljenog sfernog zrcala iznosi 0,40 m.U kojoj se udaljenosti od zrcala nakon odbijanja skupe zrake svjetlostišto dolaze sa Sunca? (Zadatak rješavajte uz pomoćcrtnje.)

106. Kut odraza zrake svjetlosti od zrcalne površine jednak je kutu upada.(Kutovi upada i refleksije mjere se prema okomici na zrcalnu površinu)Mirna vodena površina je horizontalna. Zato je visina Sunca h = 45°.

107. Visina nebeskog tijela je luk vertikalnog kruga, izražen u kutnoj mieri aračuna se od horizonta do promatranog nebeskog tijela. Na horizontuiznosi 0°, u zenitu 90°. Visak nam služi za to da bi se kutomjer postavio uvertikalnu ravninu, a da mu pri tom osnovica bude horizontalna. Mjesecse vizira preko centra kutomjera. Visinu Mjeseca u stupnjevima očitamona podjeli kutomjera.

108.

Polumjer sfernog zrcala okomit je na njegovu površinu. Kut odraza zrakepovršine jednak je kutu upada.2f = Rf=R/2= 0,20 mZrake se skupe na osi zrcala u točki, žarištu, udaljenom 0,2 m odtjemena zrcala.

DiskusijaSunce je veoma daleko pa smijemo smatrati da njegove zrake dolazeu paralelnom snopu. Paralelne zrake odbijaju se tako da prolazefokusom F. Beskonačno daleki izvor (predmet) ima, dakle, sliku užarištu zrcala. To je princip rada astronomskog teleskopa.Astronomski izvori su veoma daleko

21109. Teleskop ima objektiv žarišne daljine 1 m i okular žarišne daljine

0.02 m. Koliko je povećanje teleskopa?

110. Izračunaj koju žarišnu daljinu f treba da ima okular ako imašteleskop sažarišnom daljinom objektiva F = 8 m, a želišpromatrati planete spovećanjem teleskopa M =200.

111. Raspolažemo Galilejevim teleskopom. Izmjerili smo razmak objektiva iokulara od 0,70 m, pa također i žarišnu daljinu objektiva 0,75 m. Koliko jekutno povećanje kojim promatramo nebeska tijela?

109.Žarišna duljina objektiva F= 1 mžarišna duljina okulara f= 0.02 mKutno povećanje M = ?

M=F/f= 1/0.02= 50. Kutno povećanje M teleskopa je 50.

110.F=8 mM=200 mf=?M=F/ff = 8 m : 20= = 0,04 m =0,04 m=4 cm.Žarišna daljina okulara treba da je 4 cm

111.Žarišna daljina objektiva F =0,75 mrazmak objektiva i okulara L= 0,70 m.

M=?M=F/fL=F –ff= F –L=0.75-0.7= 0.05mM=F/f=0.75/0.05=15Nebeska tijela promatrat ćemo s povećanjem od 15 puta.Uz zadatak 109.

Bez obzira na vrstu teleskopa, GanIejev (terestrički) ili Keplerov(astronomski) teleskop, kutno povećanje jednako je M =F/f . Tu definicijudobro je provjeriti s učenicima pomoću optičke sheme teleskopa. Natemelju definicija osnovnih računskih operacija zadatak se možerješavati veću petom razredu. Lako ćemo sami postaviti i druge zadatke,služeći se definicijom povećanja, npr. tako da uz dane žarišne daljinetražimo kutno povećanje ilI za poznato povećanje i jednu žarišnu daljinuonu drugu, nepoznatu.

Uz zadatak 111.Pokažimo kako se uspravnom slikom provjerava je li teleskop Galilejevatipa, te da je jednostavnije točno odrediti žarišnu daljinu objektIva (Iećesabirne) nego okulara (leče rastresne).

22

112. Kolika je frekvencija radiovala čija je valna duljina λ= 10 m?

113. Fotoćelija se mnogo primjenjuje u astronomskim istraživanjima. Premadanoj shemi odredi kojim će smjerom protjecati električna struja ustrujnom krugu; od A kraćim putem prema B, ili dužim putem prema B?

112. Napomena: c je brzina svjetlosti u zrakopraznom prostoru i iznosi300 000 km/s=300 000 000m/s=3·108 m/sλ=10 mc= 3·108 m/sf=?f=c/ λf=3·108 m/s:10 m =3·107 s-1 =30 MHz

Frekvencija iznosi 30 megahertza, a, ''to znači da se radi oultrakratkovalnom radio području.

113. Svjetlost izbacuje elektrone iz katode fotoćelije, pa oni vakumom leteprema anodi, na slici udesno. To znači da je smjer struje ulijevo. Smjerstruje je suprotan je smjeru gibanja elektrona. Dakle, električna strujaima smjer od A, dužim, putem prema B.

Uz zadatak 113.

Započnimo razgovor o radio-astronomiji, koja je dovela do mnogihotkrića i novih spoznaja o svemiru. Radio-valovi su elektromagnetskivalovi duljine od centimetra do više desetaka metara. Radio-amateriće nam pomoći da ustanovimo praktičan odnos između valne duljineizražene u metrima i učestalosti izražene u MHz koji se upotrebljavapri računanju »na prste«. Gledaju li se radio-valovi radio-teleskopima?

SEMINARSKI RADOVIVeliki teleskopi

Kad su izgrađeni i gdje su postavljeni. Problemi izrade velikihleća i zrcala. Optička shema (put svjetlosnih zraka), posebno zarefraktore, posebno za reflektore.Koje su prednosti velikihteleskopa? Prikazati izraditi slike velikih teleskopa i snimke kojese dobivaju pomoću njh. Njveći teleskopi u Hrvatskoj. Opisposjeta zvjezdarnicama.

Izrada astronomskog dalekozora

Refraktor ili reflektor? lzbor elemenata: promjer objektiva, žarišnaduljina objektiva, žarišna duljina okulara i povećanje teleskopa,Okularni sistem. Sekundarno ravno zrcalo za Newtonovreflektor. Adapter za fotografsku kameru. Mehanički dijelovi;montaža objektiva, sekundarnog zrcala, cijevi teleskopa;azimutalna ili ekvatorijalna montaža i stativ.

Izrada sunčanog sata

O mjerenju vremena; Vrste:horizontalni, vertikalni i ekvatorijalni.

23

Planeti114. Kakvo je porijeklo naziva planet?

115. Navedi redom planete, počevši od onoga koji je najbliže Suncu.

116. Navedi približne udaljenosti planeta od Sunca, izražene u astronomskimjedinicama.

117. Tko je otkrio Uran?

118. Kako je otkriven Neptun?

119. U kojem je stoljeću otkriven Pluton?

120. Koji je planet deset puta dalje od Sunca nego Zemlja, a ujedno je i samdeset puta veći od Zemlje?

121. Kolik je promjer najvećeg i najmanjeg planeta u Sunčevu sustavu.

122. Na koja su svemirska tijela sletjeli istraživački laboratoriji, lansirani saZemlje?

123. Ako je srednja udaljenost Neptuna 30 a. j., a Plutona 40 a. j.znači li to da je Pluton uvijek dalje od Sunca nego Neptun?

124. Je li Titan Jupitrov ili Saturnov satelit?

Odgovori114.Planet je grčka riječza lutalicu. U starini se nisu poznavala fizička

svojstva zvijezda i planeta, većsu planeti bili prozvani zvijezdamalutalicama, jer oni stalno mijenjaju mjesto među zvijezdama.

115.Redom od sunca nižu se planeti: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter,Saturn, Uran, Neptun. Ukupno je poznato 8 planeta.

116.Merkur, 0.4, Venera 0,7, Zemlja 1, Mars 1,5, Jupiter 5, Saturn 10, Uran20, Neptun 30 .

117.Uran je otkrio W. Herschel 1781, godine, nakon što je niz godinapromatrao nebo vrlo velikim dalekozorima, reflektorima. Herschel jeotkrio i druga svemirska tijela.

118.Astronom Galle otkrio je Neptun na dijelu neba na koji ga je upozoriodrugi astronom, Leverrier, stručnjak za proračune. Na osnovi gibanjaUrana ovaj je zaključio da mora postojati jošneki, dotad nepoznatiplanet, koji svojom privlačnom silom ometa slobodno gibanje Urana.Proračunima je određeno mjesto gdje se novi planet mora nalaziti. Zatose kaže da je Neptun otkriven "vrhom pera" misli se na pero kojim sepisalo i računalo.

119.Pluton je otkriven u 20. stoljeću, točnije godine 1930. Time je i brojplaneta povećan na devet. Status planeta je izgubio 2006. godine, idanas se smatra patuljastim planetom- planetoidom. Pluton je manji odsvih 8 planeta, kao i od sedam prirodnih satelita: Mjeseca, Ioa, Europe,Ganimeda, Kalista, Titana i Tritona. Dva najdalja planeta, Uran, Neptunne vide se prostim okom, većjakim dalekozorima.

120.Saturn je na prosječnoj udaljenosti od Sunca 9,5 a. j., a u promjeru ima120 00km, dok je Zemlja na prosječnoj udaljenosti od 1 a. j. i uekvatorskom promjeru ima 1275 km.

121.Jupiter ima promjer od 140 000 km, a Merkur od 4 800 km.

122.Istraživački laboratoriji sletjeli su na Mjesec, Veneru i na Mars.

123.Plutonova staza je jako izdužena (ima velik ekscentricitet) te može prićiSuncu bliže od Neptuna. Upravo to se dogodilo 1987 pa je tada Neptunbio sedamnaest godina najdalji planet

124.Titan je Saturnov najveći satelit.

24125. Kakva je razlika između prirodnih i umjetnih satelita?

126. Koliko je dosad otkriveno prirodnih planetskih satelita?

127.Što znače imena Marsovih satelita?

128. Jesu li svi prirodni sateliti planeta kuglasti?

129.Što je rotacija, a što revolucija?

130. Koliko iznosi brzina gibanja Zemlje oko Sunca, izražena u kilometrima usekundi (km/s )?

131. Prikazana je shema Merkurova obilaska oko Sunca.a) Kako se zove vrijeme za koje Merkur jednom obiđe oko Sunca tj. stigneiz točke M1 do M1?b)Sa Zemlje se Merkur ne vidi kao s daleko zvijezde, jer se i s Zemlja gibaoko Sunca. Kako se zove period vremena za koji Merkur obiđe čitav krugod M1 do M1 i jošdo točke M2 kad će promatračna Zemlji, koja se gibalasporije, opet vidjeti u smjeru Sunca?

125.Prirodni sateliti nastali su u toku razvoja Sunčeva sustava. Umjetni su onisateliti koje je izradio čovjek. Prvi takav satelit poletio je 1957. godine.Umjetni sateliti su manji od prirodnih satelita. danas ih ima na tisuće.

126.Ukupan broj poznatih prirodnih satelita svih planeta Sunčevog sustavasada iznosi 130. Zemlja 1, Mars 2, Jupiter 61, Saturn 31, Uran 22 iNeptun 12. NašMjesec je manji od samo četiri satelita!(To su Jupiterovi sateliti Ganimed, Kalisto i Io, te Saturnov satelit Titan)

127.Fobos-Strah, Deimos-Užas.

128.Nisu svi sateliti kuglasti. Među manjim satelitimačesto se nađu takvi kojinemaju oblik kugle. Veći su sateliti po pravilu kuglasti. Ali nijedan Marsovsatelit nije u obliku kugle.

129.Rotacija je vrtnja tijela oko vlastite osi, a revolucija obilaženje oko Sunca.Tako se i Zemlja, kao i svaki drugi planet, vrti oko osi i ujedno obilazi okoSunca.

130.Brzina iznosi 30 km/s (točnije, 29,8 km/ s). To je zapravo srednja brzina,dok se prava brzina nešto malo mijenja jer Zemljina putanja nije kružna,pa je brža kad je bliža Suncu.

131.a) Siderička (zvjezdana) godina je vrijeme ophoda (revolucije) planetaoko Sunca s obzirom na zvijezde.b) Sinodička godina jest vrijeme ophoda planeta oko Sunca kako ga sevidi sa Zemlje, tj. s obzirom na Zemlju.Sinodička godina je dulja je od sideričke za donje planete (planete bližeSuncu) a kraća od sideričke za gornje planete (planete dalje od Suncanego što je Zemlja).

25132. Prikazana je putanja planeta.

Kako se zove točka unutar elipseu kojoj se nalazi Sunce? Kako sezovu točke 1 i 2 u kojima je planetnajbliži Suncu i najdalje odSunca?

133. Kako se zove sila kojom Sunceprivlači planete ili planeti svoje satelite?

134. Zamislimo planet čija je masa 4 puta manja od Zemljine, a polumjer 2 putamanji od Zemljina polumjera. Je li sila teža na površini tog planeta manja,jednaka ili veća od one na Zemljinoj površini?

135. Pokazuju li planeti faze kao i Mjesec?

136. Snimljeno je jedno nebesko tijelo u pet različitih faza. Koje je to tijelo?

137. Koliko je puta težište sustava Zemlja-Mjesec bliže Zemlji nego Mjesecu?

138. Je li prva kozmička brzina, brzina kruženja ili brzina oslobađanja?

139. Ima li astronaut, kad je na Mjesecu, manju masu ili manju težinu od onena Zemlji?

132.Sunce se nalazi u fokusu (žarištu) elipse. Najbliža točka (1) je perihel, anajdalja točka (2) je afel. Najbliža i najdalja točka na putanji Mjeseca okoZemlje zovu se perigej i apogej.

133.Privlačna sila među svemirskim tijelima zove se sila teže ili silagravitacije

134.Sila teže bila bi jednaka onoj na Zemljinoj površini. Razmjerna je masiplaneta, a obrnuto razmjerna kvadratu udaljenosti od središta planeta(F=GMm/r2 ). U zadanom slučaju svako mjesto na površini planeta je nadva puta manjoj i udaljenosti od središta tijela, nego na Zemlji.Kada bi masa tog planeta bila jednaka Zemljinoj, sila teža bila bi dva nakvadrat ( 4) puta veća. To se povećanje točno poništava sa 4 putaumanjenom masom

135.Sve faze pokazuju planeti koji su bliži Suncu nego Zemlja (donji planeti)Kad ga Sunce bočno osvjetljava, faza se opaža joši kod Marsa.

136.To je Venera. Posve je osvijetljena, odnosno "uštap", onda kad je od nasnajdalje (Sunce je između nje i nas). Kako se približava Zemlji, Veneranam sve više okreće neosvijetljenu stranu, pa prelazi u tanak "srp"-"mlađak«. Promjenu njezinih faza može zapaziti oko oštra vida ili barnaslutiti smjer dulje osi srpa.

137.Težište masa je 81 puta bliže Zemlji nego Mjesecu. Težište dviju tijelaudaljeno je od njih razmjerno masama. Masa Mjeseca je 81 puta manjaod Zemljine pa je i težište toliko puta bliže Zemlji, odnosno bliže centruZemlje. Izlazi da je težište smješteno unutar Zemljina obujma

138.Prva kozmička brzina je brzina kruženja satelita oko matičnog tijela.Brzina oslobađanja je veća i naziva se drugom kozmičkom brzinom. Toje brzina koju treba da postigne satelit da bi se oslobodio privlačne silematičnog tijela. Npr. brzina kruženja u slučaju Zemlje iznosi 7.9 m/s, abrzina oslobađanja 11.2 km/s. Kod drugog svemirskog tijela brzinakruženja i oslobađanja imaju drukčije vrijednosti. Za Mjesec te brzineiznose 1.7 km/s i 2.4 km/s.

139.Astronaut ima na Mjesecu manju težinu. Masa tijela se ne mijenja.Težina je sila kojom tijelo pritišće na podlogu, Na povrŠini Mjeseca zbogmanje sile teže težina je čak 6 puta manja od one na Zemlji.

26140. Koliko bi mogao skočiti uvis dječak na Mjesecu ako na Zemlji skoči

1 metar visoko?

141. Jedan predmet teži na površini Zemlje 18 N. Koliko on teži na površiniMjeseca?

142. Koja svemirska tijela izazivaju Zemljine plime i oseke?

143. Kad bi se umjesto Sunca u središtu planetskog sustava našla neka drugazvijezda, bi li i dalje vrijedio III Keplerov zakon?

144. Koja od slijedećih pojava dokazuje da se Zemlja vrti oko osi: vide se vrhovijarbola kad brod dolazi s horizonta; djeluje Zemljina teža; izmjenjuje sedan i noć?

145.Što je uštap?

146. Koliko vremena treba od jednog punog Mjeseca (uštapa) do slijedećegpunog Mjeseca, i kako se to vrijeme zove?

147. Rastumači uz pomoćcrtnje kako dolazi do pomrčine Mjeseca.

140.Kako sila teža privlači istu masu 6 puta slabije, dječak bi skočio6 puta više, tj. 6 m uvis.

141.Teži 6 puta manje, tj. 18 N :6 = 3 N.

142.Plime uzrokuju Mjesec i Sunce. Mjesec utječe više jer je bliže, iako jemnogo manji od Sunca.

143.Keplerovi zakoni vrijede općenito za gravitacijsko djelovanje. TrećiKeplerov zakon kaže da su omjeri kubusa srednjih udaljenosti odcentralnog tijela i kvadrata sideričkih ophodnih vremena jednaki za sveplanete. lako se pritom misli da se svi planeti gibaju oko Sunca, pravilo bivrijedilo i onda kad bi se u žarištu eliptičnih staza nalazila zvijezda nekedruge mase. Samo, tada bi se Zemlja na istoj udaljenosti mogla gibatibrže ili sporije. To bi ovisilo o masi zvijezde.

144.Izmjena dana i noći dokazuje da se Zemlja vrti, Naravno, živimo usuvremeno doba, kad se ne sumnja u to da se planeti gibaju oko Sunca,koje je prema njima na miru. Da bi se izmjenjivali dan i noćZemlja semora vrtjeti i Suncu pružati različite strane. Vrhovi dokazuju da je Zemljaokrugla. Sila teža postojala bi i onda kad se Zemlja ne bi vrtjela; onaovisi o masi i o veličini Zemlje.

145.Uštap je jedna od Mjesečevih faza, i to ona kad ga vidimo čitavaosvijetljena. Drugi je naziv: puni mjesec.

146.Taj period vremena zove se sinodički mjesec i traje 29 dana. Kalendarskimjesec traje nešto duže da bi u godini bio cijeli broj mjes.

147.Pomrčina Mjeseca nastaje kad se na putu Sunčevih zraka koje padajuna Mjesec nađe Zemlja, To se ne događa pri svakom okretu Mjesecaoko Zemlje. Najvažniji je razlog tomešto se ravnina Mjesečeve staze nepodudara s ravninom ekliptike u kojoj se nalaze Sunce i Zemlja., većjeprema njoj nagnuta za 5°. Mjesec je stoga katkada malo iznad ekliptike,katkada ispod, a dva puta u mjesec dana prolazi kroz ravninu ekliptike.Ta dva mjesta prolaza zovu se čvorovi. Do pomrčine dolazi onda kad jeMjesec pun (uštap) i kad se nalazi u jednom od čvorova ili nedaleko odnjega. (Može biti najviše 11.5o istočno ili zapadno od čvora.) Svakapomrčina nije potpuna većsu mnoge djelomične. Pomrčina se jednakodobro vidi iz svih mjesta na tarnnoj (noćnoj strani Zemlje) Pomrčineznaju trajati i 3.5 sati. U jednoj godini može biti ukupno 7 pomrčina, alizajedno i pomrčina Mjeseca i Sunca Redoslijed pomrčina se ponavljasvakih 18 godina i 11 dana i 8 sati. Taj ciklus se naziva saros.

27148. Na slikama su prikazane tri pomrčine Sunca. Ispod svake slike napiši o

kakvoj je pomrčini riječ.

149. Na slici je nacrtan Mjesec u četiri položaja. U dva njegova položaja plimaće na Zemljinim morima biti najveća, a u druga dva najmanja. Odredi kojisu to položaji.

150. Mjesec se oko osi okreće 28 puta sporije nego Zemlja. Koliko najednom mjestu Mjesečevo površine traje noć, a koliko dan?

148. 1- potpuna pomrčina Sunca2-djelomična pomrčina Sunca3- prstenasta pomrčina Sunca.

Pomrčina Sunca ne vidi se jednako sa svakog dijela Zemlje - negdjemože biti potpuna (totalna), dok se drugdje ne vidi ni djelomična.Pomrčine služe za ispitivanje prirode Sunca, Mjeseca Zemlje, pa ihastronomi i danas mnogo promatraju i organiziraju ekspedicije zapromatranje. Pomrčina Sunca se može desiti kad je Mjesec u fazimlađaka.

149.Plima je najveća onda kad se Mjesec i Sunce nalaze na istom pravcu saZemljom tj. kad je Mjesec u položajima M1, i M3. Plima se javljaistodobno na suprotnim krajevima Zemlje (antipodima),pa je svejednojesu li Mjesec i Sunce na istoj strani Zemlje ili na suprotnim stranama.Gravitacijsko djelovanje Mjeseca je pritom jače od Sunčeva. Najmanjeplime javljaju se kad je Mjesec u prvoj i posljednjoj četvrti tj. upoložajima M2 i M4 .

150.Dan i noćtraje svaki polovicu vremena okretaja, dakle po14 naših dana.

321

28151. Kako je izmjerena udaljenost Mjeseca do Zemlje?

152. Koliki je promjer Mjeseca?

153. Koje su karakteristične tvorevine na Mjesecu?

154. Navedi bar tri naziva Mjesečevih mora!

155. Nacrtaj raspored većih mora na Mjesečevoj bližoj strani i upiši bar dvanaziva mora!

151. Udaljenost je izmjerena veću vrijeme starih Grka promatranjima Mjesecakako kruži oko Zemlje, a u novom vijeku promatranjima sa istog mjesta naZemlji. Jedna od metoda zove se metoda paralakse: dva promatrača, kojise nalaze na raznim točkama Zemlje vide Mjesec na drugom mjestuzvjezdanog neba i otuda zaključuju njegovoj daljini.Suvremeno mjerenja su radarom ili laserom.

152. Vidljivi promjer Mjeseca je 3 476 km. Istraživanjem je utvrđeno da nijekugla- ustanovljeno je da je jajolik.

153. Na Mjesecu se nalaze tamna mora, svijetle površine - kopna, kružna brdarazličitih veličina, krateri (nijedan nije nalik vulkanskom krateru),te svijetle zrake koje se pružaju okolo velikih kratera. Po svijetlim zrakamašto dolaze s vidljiva ruba Mjeseca znalo se veći prije astronauta da i sdruge strane Mjeseca ima kratera.

154. Primjer mora: More tišine, More vedrine, More plodnosti, More krize,Ocean oluja, More pare

155.

29156. Zašto bi znanstvenici osnovali laboratorij na Mjesecu?

157. Koliko je Zemlja stara?

158. Koliki je promjer planeta Marsa?

159. Navedi zajedničke značajke Merkura, Venere, Zemlje i Marsa.

160. Okrene li se Merkur oko osi za isto vrijeme za koje obiđe oko Sunca?

161. Zašto Merkur nema atmosferu?

162. Koje je nebesko tijelo prikazano snimkom?

156. Na Mjesecu je sila teža slabija nego na Zemlji i tamo nema atmosferepa bi se neki pokusi mogli drukčije provoditi.

157. Oko 5 milijardi godina. Starost Zemlje, prema mjerenjima i proračunima,odgovara starosti ostalih tijela u Sunčevu sustavu i starosti samogSunca. Osim Zemlje, mjerena je i starost Mjesečeva kamenja koje suastronauti donijeli sa sobom, pa također i starost meteorita. U tu svrhusluži radio-aktivnost, tj. osobina nekih atom-jezgara (elemenata) daizbacuju zrake i pritom se mijenjaju.

158. Marsa iznosi 6 800 km.159. Ti planeti imaju u promjeru oko 10 000 km i manje, imajučvrstu površinu

i svi, osim Merkura, imaju atmosferu. Površina im je reljefna. Po oblikureljefa i po tome što nema atmosfere, pa također i po veličini Merkur je najsličnijiMjesecu.

160. Dokazano je da je vrtnja Merkura oko osi brža i da jedan okret traje 59dana i 16 sati, dok obilazak oko Sunca traje duže, tj 88 dana.

161. Merkur nema atmosferu zatošto je malene mase i stoga slabe privlačnesile. Slaba sila teža ne bi mogla zadržati atmosferu, koja bi da postoji,jako zagrijala na onoj strani koja je trenutno okrenuta Suncu, pa bi seisparila.

162. Na slici je prikazan je Merkur. Prvo istraživanje svemirskom letjelicom„Mariner 10“, godine 1974. Slika je mozaik, sastavljen od manjih slika.Površina Merkura sliči Mjesečevoj te zapažamo kružna brda, odnosnokrater,bijele zrake, koje sešire oko nekih kratera, pa također i tamnijepovršine, „mora“,. Na Merkuru ona ne zauzimaju mnogo prostora i nisutako tamna kao Mjesečeva. Od vremena kad je oblikovan, reljef Merkuranije se biitnije izmijenio. Erozija tla neznatna jer nema vode niatmosfere. Tlo se drobi jedino zbog razlike temperature, a ona je velikaod -170oC kad je tlo neosvijetljeno, pa do +400oC kad je Sunce u zenitu.

30163. Kako se poznaje stanje Venerina tla, kad se njezina kruta površina ne

vidi kroz gusti oblačni pokrov?

164. Je li Venerina atmosfera mnogo gušća ili mnogo rjeđa od Zemljine?

165. Koje se svemirsko tijelo nalazi na slici?

166. Koji je planet prikazan slici?

167. Koje su najvažnije značajke Marsove površine?

168. Koji je glavni sastojak Marsove atmosfere?

163. Npr. radio-signali koje šalje radar odbijaju se od površine Venere iočitavaju je; zato se znade da na njoj postoje kružni bregovi. Osim toga,sastav i izgled samog tla ustanovljeni su pomoću svemirskih letjelica kojisu pristali na Venerinu površinu.

164. Atmosfera Venere je mnogo gušća (šezdesetak puta) od atmosfere naZemljinoj površini. Nije pogodna za disanje jer se gotovo sasvim sastojiod CO2, (ugljik-dioksida).

165. Na slici je prikazan izgled Venere ali ne u vidljivoj, veću ultraljubičastojsvjetlosti. VidIjiva se svjetlost jako odbija od oblačnog pokrova, pa jeVenera veoma sjajan planet. Na visini od 60km nad tlom se nalazeoblaci a koji se gibaju brzinom od 100 m/s. Putujući tom brzinom, oblacise okrenu oko planeta za 4 dana, i to u istom smjeru u kojemu se mnogosporije okreće i sam planet. Zvjezdani dan planeta traje 243 dana.

166. Na slici je prikazan Mars. Njegove svijetle polarne kape mijenjajuveličinu kako se izmjenjuju godišnja doba. Marsov dan je samo malorazličit od Zemljinog (iznosi 1.026 dana).

167. Mars ima atmosferu, reljef, neaktivne vulkane, bijele polarne kapepromjenljive veličine, ali nema tekuće vode.

168. Atmosfera Marsa se sastoji pretežno od ugljik-dioksida, Veoma je rijetkai prilično hladna, pa je tlak oko 100 puta manji od atmosferskog tlaka naZemlji (1013 hPa je normalni atmosferski tlak na Zemlji).

31169. Jesu li Marsovi vulkani aktivni kao i neki vulkani na Zemlji?

170. Od čega se sastoje Marsove polarne kape?

171. Kako se zovu letjelice koje su pristale na Mars i istraživale ima li tamoživota?

172. U čemu je znamenitost bližeg Marsovog satelita, Fobosa?

173. Je li na Jupiterovoj površini hladno kaou hladnjaku ili vruće u Sahari u podne?

174. Koji planeti ulaze u skupina planetasličnih Jupiteru?

175. Zašto je Pluton izgubio status planeta?

176. Imaju li planeti Jupiterove grupe sporijuili bržu rotaciju od Zemlje?

177. Ima li Jupiter, koji je Suncu bliži od Saturna, dulje ophodno vrijeme odSaturna?

178. Koliko Zemljinih godina traje Jupiterova godina?

169. Nema znakova skorašnje aktivnosti Marsovih vulkana. Ti su vulkanimnogo veći od onih na Zemlji, pa se misli da su nastali veoma davnoNajveći vulkan ima promjer osnovice od 600 km i naziva se OlympusMons, visok je 29 km.

170. Marsove polarne kape sastoje se od smrznute vode (inja) i smrznutog(tzv. suhog leda).

171. Letjelice Viking 1 i Viking 2 pristale su (odnosno »amarsirale«)26. srpnja 1976. i 3. rujna 1976. Unatočizvrsnim instrumentima ieksperimentima, kojima je ispitivan sastav tla, biološki oblici nisu nađeni,da bi tvrdili da je na Marsu bilo ili da ima života.

172. Fobos se odlikuje time što oko Marsa obleti brže nego što se sam Marsokrene oko svoje osi. Mars se okrene za jedna dan (pitanje 63.), a Fobosga obiđe za 7,5 sati. Fobos je veoma malen, nema oblik kugle i jako jeizrovan kraterima.

173. Temperatura gornjih dijelova Jupitera manja je od -100oC.174. Saturn, Uran i Neptun fizički su slični Jupiteru. Svi su redom vrlo veliki

(veći od ostalih planeta) i izvana vrlo hladni. Vidljiva im je površinazapravo plinoviti i oblačni sloj, koji pretežno sadrži najlakše elementevodik i helij, a zatim i otrovne spojeve, kao amonijak i metan.

175. Planeti su kuglasta nebeska tijela koja kruže po eliptičnim putanjama okozvijezda i nemaju vlastiti izvor energije .Pluton je nepravilna oblika, i snjim u paru je jošjedno tijelo Haron, skoro jednako veliko kao i Pluton.Promjer Plutona je samo 6000km. Takvih tijela u sunčevu sustavu imajoš.

176. Plinoviti planeti ili jovijanski planeti se okreću najbrže. To je jošjednosvojstvo po kojem razlikujemo Zemljinu od Jupiterove skupine planeta.Rekorder je najveći planet, Jupiter, koji se okrene za 9 h 50 min, a zatimSaturn 10 h 14 min, Uran s 10 h 49 min i Neptun 15h 40min.

177. Nema. Mehanika gibanja nebeskih tijela je objašnjena trećim Keplerovimzakonom koji kaže što je veća poluos ( udaljenost od Sunca) i ophodnovrijeme oko Sunca je dulje.

178. Vrijeme ophoda Jupitera. po stazi često se spominje u vezi s mogućimutjecajem na aktivnost pojava na Suncu. Jupiterova godina aktivnostpojava na Suncu. Jupiterova godina traje 11.9 Zemaljskih godina. CiklusSunčeve aktivnosti traje u prosjeku također 11 godina.

Uz pitanje 178.

Isto pitanje možemo postaviti uz bilo koji planet.

32179. Ima li Zemlja veću masu od nekog planeta Jupiterove skupine?

180. Tko je otkrio četiri najveća Jupiterovapratioca?

181. Kako se zove planet prikazan slikom?Kakve sve pojave zapažaš?

182. Imaju li neki Jupiterovi i Saturnovisateliti svoje satelite?

183. Da li se Amaltea, najbliži Jupiterov satelit, okrene oko brže nego što sesam Jupiter okrene oko osi?

184. Je li Saturnova atmosfera pogodna za disanje?

185. Spljoštenost Saturna iznosi 1/10 . Kolik mu je polarni promjer akoekvatorski jednak 120 000 km?

186. Navedi bar jedan odplanetskih satelita uSunčevu sustavu kojiveći od Merkura.

179. Zemlja ima manju masu od bilo kojeg planeta Jupiterove skupine.Zemljina masačesto se upotrebljava za usporedbu s masamasvemirskih tijela i iznosi 6 ·1024 kg. Masa Jupitera veća je 318 puta,Saturna 95, Urana 15 i Neptuna 17 puta.

180. Otkrio ih je Galileo Galilej. Taj je fizičar i astronom primijenio dalekozor uastronomiji pa otada traje teleskopska era. Otkrivenim Jupiterovimsatelitima nadjenuo je imena: Io, Europa, Ganimed i Kalisto. Iako su onimeđu najvećima od svih satelita, prostim okom ne mogu se vidjeti.

181. Planet je Jupiter. Na njegovoj površini vide se pruge i crvena pjega.Vidljiva površina zapravo je sloj oblaka, koji pokazuje svjetlije i tamnijepruge. Na jednoj od svijetlih pruga smještena je crvena pjega. Ona jeovalna, njezina crvenkasta boja nije uvijek jednaka, a mijenja joj se iveličina. Misli se da nastaje u Jupiterovoj atmosferi onako kako nastajucikloni u Zemljinoj atmosferi.

182. Nemaju. Sateliti nemaju svoje satelite.183. Amaltea treba pola dana za obilazak oko Jupitera, a Jupiter se okrene

oko svoje osi za manje od 10 sati.

184. Nije pogodna za čovjeka. Atmosfere planeta jovijanske grupe, pa tako iSaturnova atmosfera, nisu pogodne za čovjeka jer sadrže prilično mnogometana, amonijaka i drugih otrovnih spojeva.

185. Spljoštenost je definirana kao količnik (a-b) : a gdje je, a=ekvatorski,a b=polarni polumjer. Zato imamo:

( 120 000-b) / 120 000=1/10pa je otud polarni polumjer b=120 000-12 000= 108 000km.

186. Prirodni sateliti veći od Merkura : Ganimed i Kalisto (.Jupiterovi), Titan(Saturnov) i Triton (Neptunov). Prema posljednjim mjerenjima, veličinetih satelita su redom: 5 300 km, 5 000 km, 5 800 km,5100km, a Merkurima promjer od 4 880 km.

33187. Skiciraj Saturn i Uran. Što oni imaju, a drugi planeti nemaju?

188. Slika predočuje Saturn s prstenom. Kako se zove pukotina izmeđuunutarnjeg i vanjskog dijela prstena?

189. Gibaju li se oko Saturna brže unutarnji ili vanjski dijelovi prstena?

190. Kolika je debljina Saturnova prstena?

191. Opiši hipotezu o nastanku Saturnova prstena.

187. Saturn i Uran jesu planeti s prstenovima. Saturnov je prsten gušći ipokazuje tek jednu širu pukotinu, koja razdvaja prsten. Uranov prstensastoji se zapravo od pet prstenova.

188. Zove se Cassinijeva pukotina i široka je oko 4000 km

189. Unutarnji dijelovi prstena brže se gibaju. Brzina tijela koja su dijelovi uprstenu razlikuje se i veća je za onaj dio prstena koji je bliži površiniSaturna. To ne bi bilo moguće da je prsten jedna ravnina.

190. Prsten je debeo nekoliko stotina metara. To je vrlo malo s obzirom napromjer prstena od 276 000 km. Prsten se sastoji od različitih gromadakoje se kreću svaka svojom kružnom putanjom i debljina prstenazapravo ješirina područja u kojem se ti komadi gibaju.

191. Planet uzrokuje plimu na svojim satelitima, a ta je plima jača što je satelitbliži. Plima podiže ne samo tekuću površinu, veći krute tvari. Zato sezaključilo da je Saturnov prsten nastao u davno doba, kad se je jedansatelit previše približi.

Uran

Saturn

34192. Kako se zovu nebeska tijela koja se nalaze izmedu skupa Zemlji

sličnih i skupa Jupiterovih planeta?

193. Navedi nekoliko većih asteroida!

194. Jesu li svi asteroidi kuglasti?

195. Koja su ophodna vremena asteroida?

196. Koju pojavu prikazuje slika?

197. Koji je najpoznatiji komet koji spominju i povijesni zapisi i koliko mu jeophodno vrijeme?

198. Navedi imena nekih kometa.

199. Zemlja je 1910. godine prošla kroz rep jednog kometa. Kako zvao?

200. Gibaju li se komet po Keplerovim zakonima? Gdje se kometi na slicigibaju polako?

192.Najveći broj planetoida (malih planeta, ili asteroida), smješten je izmeđuMarsa i .Jupitera, tj. izmedu spomenute skupine planeta.

193.Veći asteroidi su: Ceres, Palas, Juno i Vesta.

194.Kod asteroida vrijedi jednako pravilo kao i kod planetskih satelita. Oblikakugle samo su najveći asteroidi. Oni koji nisu kuglasti raspoznaju se potome što naglo mijenjaju sjaj jer se okreću oko osi pa nam pokazuju manjuili veću površinu. Osim toga, kod njih razni dijelovi površine različitoodbijaju Sunčevu svjetlost.

195.Ophodno vrijeme oko Sunca za asteroide iznosi nekoliko godina. Većinaasteroida imaju ophodna vremena od 1.1 do 14 godina.

196.Pojava se naziva repaticom (»zvijezdom repaticom«, kako to narod kaže,iako to uopće nije zvijezda) ili kometom. Komet se sastoji od jezgre i kome(kose), koji zajedno sačinjavaju glavu, te od repa. Koma i rep se izdvajajuiz jezgre kometa tek onda kada je komet prilično blizu Suncu. Na daljinigdje su Sunčeve zrake daleko, komet je i bez repa i bez kose.

197.Halleyjev komet oko Sunca obiđe za 76 godina. Halleyjev komet je zadnjiputa prošao pored Sunca 1986.

198.Poznati kometi jošsu: Enkeov, Kohoutekov, Bielin, Morehouse.199.To je bio Halleyjev komet. Rep sadržava vrlo rijetku tvar, uglavnom

plinove pa ne predstavlja opasnost za veća tijela.

200.I kometi se gibaju po Keplerovirn zakonima. Drugi Keplerov zakon kaže dasu međusobno jednake površine, koje u jednakim vremenskim razmacimaopiše radijus-vektor (spojnica tijela i Sunca). Zato, kad je tijelo bliže Suncu,giba se brže.

Sunce

35

201. Je li vrijeme ophoda kometa povezano s veličinom njegove staze okoSunca?

202. Dopuni crtežtako da prikažeškako je usmjeren rep kometa u položaju1 (tada se komet približava Suncu) i u položaju 2 (tada se kometudaljava od Sunca).

203. Kako se zovu ostaci meteora koji dospiju na tlo Zemlje?

204. Mogu li meteori nastati raspadom kometa?

205.Što je bolid?

206.Što je radijant?

207. Zašto meteori prilikom pada naprave u tlu vrlo velike kratere?

208. Kakva je razlika izmedu meteorida, meteora i meteorita?

209.Čime se sve mogu opažati meteori?

201.O tome svojstvu govori III Keplerov zakon. Kratka ophodna vremena od nekolikogodina imaju kometi s afelom (najudaljenijom točkom na putanji) u područjuasteroida. Ako je period staze oko 100 godina, tada su afeli u području daljihplaneta, Urana i Neptuna, koji imaju bliska ophodna vremena. Ima kometa s jošdaljim afelima. Inače, staze kometa mogu niti veoma raznovrsne; mogu biti jakonagnute prema Zemljinoj putanji a sami se kometi mogu gibati i u smjerusuprotnom od Zemljina gibanja oko Sunca.

202.Rep kometa je uvijek okrenut suprotno od Sunca, jer ga potiskuje Sunčev vjetar isvjetlosno zračenje.

203.To su meteoriti. Prije nego što su astronauti pošli u posjet Mjesecu, oni su bilijedina svemirska tvar koja se mogla izravno ispitivati. Među raznim vrstamameteorita razlikujemo željezne, željezno-kamene i kamene. Nađene su metodepomoću kojih se određuje starost meteorita, odnosno otkad su ohlađeni i u krutomstanju.

204. Poznat je slučaj kometa Biele. Raspad kometa Biela viđen je 1846. godine, štoje ujedno bio i prvi zabilježeni slučaj raspada kometske jezgre u povijesti. Jezgrase raspala na dva nezavisna dijela. Prilikom sljedećeg prolaza kroz perihel, saZemlje su uočena dva kometa (obje nove jezgre zadržale su se na putanji jezgre-roditelja), povezana svijetlom trakom materijala. Potom su se i dvije nove jezgreraspale, a sljedeći prolasci više nisu viđeni. Godine 1872., kada je Zemlja trebalapresjeci putanju ovog kometa, uletjela je u gusti roj čestica; te su noći promatračividjeli više od 10.000 meteora.

205.Bolid je veći meteor; ostavlja u atmosferi jak i dugotrajan svijetao trag.206.Radijant je točka na nebeskoj sferi odakle prividno izvire roj meteora. Meteorski

rojevi se pretežno i nazivaju prema zviježđu u kojem se nalazi radijant.

207.Meteori imaju veliku kinetičku energiju gibanja- kinetičku energiju. Kod brzinakojima se oni gibaju, a to znači sve do 70 km/s njihova kinetička energija je većaod one energije koja je potrebna za isparenje tla. Naime kad se meteor zaustavi,okolno tlo se tako naglo i jako zagrije da se sve zajedno ispari. Zato i dijelovimeteora i dijelovi zemlje lete na sve strane, kao da je došlo do eksplozije.

208.Meteorid je sitno tijelo koje pripada planetskom sustavu a većinom se kreće urojevima. Meteor je pojava meteorida u atmosferi (zagrijan i svijetao trag), ameteorit je ostatak meteorida koji je dospio na Zemlju

209.Meteori se opažaju okom, fotografskom kamerom, spektroskopom, patakođer i uz pomoćradara. Od osobitog je značenja tehnika radara, jer setime putanja meteora bilježi jednako dobro kao i putanja aviona; radio-valovi odbijaju se od usijanog meteorskog kruga koji zaostaje u zraku.

36210. Meteor koji se u Sunčevu sustavu kreće brzinom od 40 km/s udara u

Zemlju brzinom od 70 km/s kad se to zbiva ujutro, a isto takav meteor,kad se zapaža navečer, giba se prema Zemlji brzinom 10 km/s. Zaštodolazi do te razlike?

211. Nacrtaj u približnom omjeru putanje Zemlje i Jupitra i pokaži kojem jepoložaju prema Zemlji Jupiter kada je:

a) u konjunkciji b) u opoziciji.Uzevši da su staze obaju planeta kružne, odredi udaljenost Zemlje iJupitra u oba slučaja.

210.Jutarnjom stranom Zemlja napreduje po stazi oko Sunca pa se njezinabrzina zbraja s brzinom meteora koji joj dolazi ususret, dok je večernjastrana stražnja pri gibanju po stazi. Zato navečer meteor sustiže Zemlju iprema njoj pokazuje manju brzinu. Ako znamo da se Zemlja giba po svojojstazi brzinom od 30 km/s, a najveća brzina kojom se meteori gibaju uodnosu prema Suncu iznosi 40 km/s. Prilikom sudara meteora i Zemljebrzine Zemlje i meteora zbrajaju se ili oduzimaju.

211.Konjunkcija je položaj vanjskog planeta kad je ovaj s druge strane Suncaiza njega, a opozicija položaj kada je planet u smjeru suprotnom od Sunca.Kod konjunkcije polumjeri staza planeta se zbrajaju, kod opozicije seodbijaju.a) Udaljenost planeta jednaka je 1 a.j. + 5.2 a.j. = 6.2 a.j.

b) Udaljenost planeta jednaka je 5.2 a.j. + 1 a.j. =4.2 a.j.

Uz zadatak 212.

Što su opozicija i konjunkcija. Pri tome, svakako, nacrtati sheme.Zadatak sličan ovome možemo postaviti i za druge planete. Naprimjer, neka se pokaže kad se s Merkurova stajališta planet Marsnalazi u opoziciji i konjunkciji. Postavimo i apsurdno pitanje: može liVenera doći u opoziciju? Pogledaj slike i komentiraj!

37212. U nekom času umjetni se satelit nalazi na visini 300 km iznad

promatrača na Zemlji. Nakon kojeg će vremena zraka Sunčevesvjetlosti, koja se odbila od satelita, stići u oko promatrača?

213. Za koje vrijeme svemirski brod pređe daljinu od 384 000 km ako segiba prosječnom brzinom od 10 000 km/h?

212. s=300 kmv=c=300 000km/st=?

sskm

kmcs

t 001.0/300000

300

Zraka Sunčeve svjetlosti stići će u oko promatrača za 0,001 s.

213.s= 384 000km Napomena: Srednja udaljenost Mjeseca do Zemljev= 10 000 km/ht=?

min604.0384.38/10000

384000hh

hkmkm

cs

t38h 24 min

Svemirski brod će zadanu udaljenost preći za 38h 24 min.

Uz zadatak 213.Zašto je satelit osvijetljen Suncem, dok smo mi na tlu veću

noćnom mraku? Rezultat je poučan i sam po sebi, jer se nađeniinterval vremena može činiti beznačajnim. No to je prilika dapotaknemo razgovor o točnosti mjernih tehnika koje se primjenjujuu astronautici, a koje se, naravno, moraju temeljiti na fizičkim

zakonima. Mjerenje jedne milisekunde banalan je problem mjernetehnike.

Uz zadatak 214.

Umjetni sateliti nepresušan su izvor tema .U ovom zadatkuiznenađuje veličina koju sam brod prevaljuje, a koja se teškouspoređuje s ičim na Zemlji, Možda s opsegom ekvatora? Inače,diskusiju o umjetnim satelitima usmjerimo prema njihovoj namjeni uznanosti i privredi.Zadatak se može rješavati na satu fizike 7. r. ili na satu matematikeu 5. i 6. r. Tada ćemo se osloniti samo na mehaničku osobinusatelita kao materijalne točke koja se giba. Pokušajmo brojeve pisatiu obliku potencija.Zadatci slični ovome sastoje se u traženjo veličine puta koji usvemirskom prostoru prelaze pojedina tijela. Npr. Zemlja se giba okoSunca brzinom od 30 km/s=10 800 km/h. Koliki će put proći za jedansat? Za jedan dan?

38214. U trenutku. opozicije, Jupiter je od Zemlje udaljen 4.2 a. j. Koliko

vremena treba čekati na povratak radarskog signala, koji smo poslalina Jupiter?

Uputa: radarski se signal širi brzinom svjetlosti, a vrijeme potrebno dasvjetlost prevali 1 a. j. iznosi 8 minuta 20 sekundi.

215. Povrat laserskog signala, upućenog sa Zemlje na Mjesec, trebali smočekati 2.64 s. Koliko je u trenutku mjerenja Mjesec bio udaljen odZemlje?

214.Signal prevaljuje dvostruku udaljenost, do Jupitera i nazad:s= 24.2 a.j.=8.4 a.j.t= 8 min 20 s = 500 s vrijeme potrebno da svjetlost pređe 1 a.j.-

da svjetlost stigne sa Sunca na Zemlju.Dakle ukupno vrijeme tu za 8.4 a.j dobit ćemo je:

tu =500 s•8.4= 4200 s = 70 min= 1 h 10 minDakle, signalu treba za povratak 1h 10 min.

215. 2t= 2.64 s t =1.32 sv=300 000 km/ss=?

s=v•t= 300 000 km/s•1.32 s = 396 000 km.

Laserskim mjerenjem ustanovljeno je da je u trenutku mjerenja Mjesec odZemlje udaljen 396 000 km.

Diskusija:Obično za udaljenost Zemlje i Mjeseca uzimamo 384 000 km, a to jesrednja udaljenost od središta Mjeseca do središta Zemlje.

Zbog izduženosti Mjesečeve putanje njegova najveća udaljenost je406 610 km, a najmanja 356 334km.Lasersko mjerenje se osim toga provodi sa površini Zemlje.

Uz zadatak 214.Zadatak je matematička jednostavan, jer zahtijeva samo množenje,pogodan je radi pretvaranja minuta u sekunde i sate. Fizikalnasituacija je složenija jer zahtijeva dobro uočavanje procesa širenjasignala. Zato se treba poslužiti crtežom. Jupiter je najdalji planet odkojega se vratila radarska jeka. S tako velike daljine odražava seveoma malo energije.

Uz zadatak 215.Zadatak treba najprije fizikalno analizirati, a zatim matematičkiobraditi. Upotrebu potencija je moguća. Korisno je diskutirati odanašnjim rnogućnostima točnih mjerenja udaljenosti pomoćulasera ( točnost od nekoliko cm). Zadatak možemo preoblikovatitako da potražimo koliko vremena treba za povrat svjetlosnogsignala koji je astronaut poslao s Mjeseca na Zemlju. Zamislimo idruga planetska tijela.

39216. Meteor se u atmosferi zapalio na visini od 100 km i vidljiv mu je let

trajao 0,5 s. Do koje se visine spustio ako se gibao okomito na tlogeocentričnom brzinom od 28 280 m/s?

217. Zemljin umjetni satelit kruži na visini od 625 km, Zemlju obiđe jednom u98 min. Kojom se brzinom kreće ako je polumjer Zemlje 6 370 km?

216. t= 0.5 sv= 28 280m/s

s=?Pogledaj sliku:

s =v t=28 280 m/s 0,5 s = 14 140 m

x+s = 100 km = 100 000 m

x=100 000 m - s = 85 860 m

Meteor se spustio do visine od 85 860 m prijenego što je izgorio u atmosferi.

217.h=625 kmt= 98 min = 5 880 sr= 6 370 kmv= ?v=s/ts=O= 2 (r + h)π

skmt

hrv /5.75880

14.3)6256370(2)(2

Brzina satelita iznosi 7.5 km/s.DuskusijaBrzina satelita je manja od manja je od brzine koja je poznata za brzinukruženja od 7,9 km/s. Brzina kruženja od 7,9 km/s je brzina kruženja ako bi segibao na udaljenosti od centra Zemlje od 6370 km tj. na površini Zemlje. Navećoj visini brzina kruženja satelita je manja.

Uz zadatak 216.

Pogledajmo slike meteorskih tragova koje oni ostave uatmosferi, a posebno dugotrajne tragove bolida. Doznajte oprocesu žarenja atmosfere na putu meteora, o trošenjumeteora, te o njegovu učinku ako kao meteorit padne na tlo.Doznajte o krateru u Arizoni. Zamislimo se nad slikamapovršine Mjeseca; u davnoj prošlosti Mjesec je biobombardiran velikim meteorima.

Uz zadatak 217.

Njegujmo diskusiju, postavimo zadatak. Pokušajte dobivenirezultat osim numerički, joši cjelovitom rečenicom iskazati.Time prevodimo formalni matematički jezik u logično, literarnoizražavanje. Zadatak ćete tada dublje doživjeti.U zadatku ima više faza: izrada skice i njezino korištenje, spostavljanjem brojevnih izraza. Zadatak je prikladan za radgrupe matematičara, a nije naodmet da se pokuša izraditi i nasatu matematike, jer svjedoči o primjenjivosti onoga i štoučenici inače u matematici moraju proći po programu.

40218. Jedno planetsko tijelo nalazi se daleko Zemlje za 63 njezina polumjera.

Ono je oblika kugle i čitavo se vidi pod kutom od 0.5o . Ta brojkaoznačuje njegov vidni kut ili prividni promjer. Kolika je veličina tijela,odnosno njegov pravi promjer? Nacrtajte skicu!Uputa: polumjer Zemlje iznosi Rz = 6 370 km

219. Nacrtaj shemu koja je Aristarhu pomogla da na osnovi udaljenostiMjeseca izmjeri udaljenost Sunca. Aristarh je mjerio kut između dvajupravaca, od kojih je jedan išao od promatrača prema Mjesecu a drugi odpromatrača prema Suncu, ali samo u slučaju kad je Mjesec vidio u prvojili u posljednjoj četvrti

218. Vidni kut je malen zbog velike daljine tijela. Stoga promjer tijela poveličini možemo izjednačiti s lukom kružnice kojoj je opažačuVeličinu luka naći ćemo kao dio opsega kružnice.

r=63Rzl= duljina kružnog lukaIz omjera: l :2rπ=:360o

kmkmRRr

l zz 3500637055.055.0

1805.014.363

180

Tijelo koje gledamo pod kutom od 0.5o ima promjer od 3 500 km. To jeMjesec.

219. Kada se Mjesec nalazi u prvoj ili u posljednjoj četvrti, jedan kut trokuta:Zemlja-Sunce--Mjesec jest pravi kut. To znači da je većpoznat jedan kutu trokutu. Sad se može izmjeriti joškut , tj. kutni razmak izmeđuSunca i Mjeseca, kako ga vidi promatračsa Zemlje. Jošjedan podatak upravokutnom trokutu jest udaljenost Zemlja-Mjesec koja je Aristarhu bilapoznata. Na osnovi tih dvaju podataka pravokutnog trokuta nalaze se sviostali, pa time i hipotenuza koja je jednaka udaljenosti Zemlje i Sunca.

Uz zadatak 218.

Pri rješavanju koristimo se znanjem o kutovima i lukovima nakružnici, Ta problematika nije metodički jednostavna. Ukažimoda se i znanje o kutovima i lukovima koristi i za mjerenjeveličine Sunca i mnogih drugih svemirskih tijela (maglica,skupina zvijezda). Astronomi neposredno mjere prividnipromjer tijela; da bismo saznali i za pravo veličinu tijela,potrebno je poznavati udaljenost. U zadatku nije bilo potrebnoizračunati udaljenost Mjeseca. Ako to učinimo, uvjerit ćemo seda 63 Rz nije jednako 384 000 km, koliko se obično navodi zaudaljenost Mjeseca. Mjesec se naime kreće po eliptičnoj stazi,koja od centra Zemlje može biti daleko i 64 Rz (apogej) ili sepribližiti na 56 Rz (perigej)

Uz zadatak 219.Ovdje je dosjetljivo primijenjena geometrija u astronomiji.Sjetimo se pravokutnog trokuta i Pitagorin poučka

41220. Da bi se svemirski brod oslobodio Zemljine sile teže. treba postigne

brzinu od 11.2 km/s. Za koliko bi sati tom brzinom doputovao doMjeseca?

Uputa.: uzmi točnu srednju udaljenost Mjeseca od 384 400 km.

221. Koliko je vremena bilo potrebno raketi Jurija Gagarina da dostigne prvukozmičku brzinu ako je lansirana s ubrzanjem do 30 m/s2.

222. Koliko vremena treba svjetlosti da dođe do Ceresa. Ceres je od Suncaudaljen 2,7 aj.( Brzina svjetlosti je 300 000 km/s, a 1 aj iznosi 149 600 000 km ).Izrazi svoj rezultat u osnovnim mjernoj jedinici vremena i u minutama.

223. Kolika je brzina Zemljine vrtnje na ekvatoru (izražena u km/s). Zemljinopseg je 40 tisuća kilometara. (Uputa: najprije izračunaj koliko u danuima sekundi.)

220. v=11.2 km/ss= 384 000 km

t=?t=s/v=384 000km / 11.2km/s=33719.2 s= 9.31hSvemirski brod dospijeva do Mjeseca nakon 9.31 sati leta.

221. a=30 m/s2

v=7.9 km/s =7 900 m/st=?Kako je a=v/t onda je t=v/a=7 900/30=263 s=4 min 23s

Raketa postiže prvu kozmičku brzinu nakon 4 minute i 23 sekunde.

222. s = 2,7 aj = 2,7 ·149 600 000 = 403 920 000 kmv = c = 300 000 km/s

t = ?t=s/vt=403 920 000 km : 300 000 km=1346.4 st=1346.4 s= 22.44minute= 22 minute 26 sekunde

223.

v = s/t =O/tv = 40000km/1dan1dan = 24 h = 2460 min = 246060 s = 86400 sv = 40000km/86400s = 0,46 km/s≈0,5 km/s

42

SEMINARSKI RADOVI

Promatranje planeta

Vizualno: Pripremiti formulare za opažanje, s ucrtanim kružnicama.Crtanje Jupitera: svijetle zone, tamni pojasevi, veličina i oblik crvenepjege.Crtanje Saturna: pruge usporedne ekvatoru, položaj i izgled prstenaCrtanje Marsa: obilježja na površini, pustinje, »mora«, »kopna«, polarnekape; usporedba s publiciranim mapama Marsa. Crtanje Venerinih faza.

Fotografsko: Promatranje provodimo ukoliko teleskop ima veći objektiv od10 cm i satni mehanizam za praćenje dnevnog gibanja neba.

Opažanje Jupitera i Jupiterovih satelita

Pregled znanja o Jupiteru. Vanjska struktura planeta. Sastav atmosfere.

Unutrašnjost planeta; stanje vodika kod raznih tlakova i temperatura.

Pojave u kojima učestvuju sateliti. Okultacija satelita Jupiterom. Polazaksjene satelita preko diska Jupitera. Geometrijski odnosi.

Teleskopsko opažanje Jupitera. Opažanje položaja satelita- lovački ili vojničkidalekozor treba imati nitni križ. Crtanje razmaka satelita od Jupitera uzavisnosti o vremenu. Na osnovi crteža određivanje perioda revolucijesatelita.

Reljef vidljive strane Mjeseca

Razdioba pojava na Mjesecu. Crtanje karte Mjeseca, prema objavljenimpodacima. Upisivanje naziva. Odnos površina »kopna« i »mora« .Detaljniji opis pojedinih objekata.

Reljef druge strane Mjeseca

Isto što i za vidljivu stranu Mjeseca.

Astronautski pothvati na Veneri

Što je bilo poznato o Veneri prije prvih astronautskih misija. Kakve sukarakteristike svemirskih brodova koji su posjetili Veneru. Teškoćeispitivanja. Sastav oblaka, temperatura i tlak atmosfere, životni uvjeti.Konstrukcija brodova koji ulaze u Venerinu atmosferu i spuštaju se nanjezino tlo. Što se novo saznalo o Veneri?

Kako su otkrivene tajne Marsa

Crveni planet - vjerovanja starih naroda. Što je na Marsu otkrivenoteleskopskim motrenjima. Izgled Marsa. »KanaIi« Schiaparellija. Prvisnimci iz svemirskih brodova. Spuštanje na Mars. Sastav tla. Polarnekape. Atmosfera i klima. Ima Ii života i da li ga je na Marsu ikada bilo?

Crtanje karte Marsova reljefa

Opći opis pojava na Marsu. Crtanje karte prema objavljenim podatcima.Popis najvažnijih naziva dolina i planina. Popis vulkana. Posebnoekvatorsko područje.

Putanje meteora

Osnovni pojmovi. Vremena u godini kad se javljaju rojevi, popis rojeva.Vizualno opažanje meteora - sporadičkih meteora i rojeva. Ucrtavanjestaza u kartu neba. Bilježenje duljine tragova, sjaja, boje (nijanse). Kojinačini opažanja (pregled): radarski, spektroskopski, fotografski. Teorije ičinjenice o razvitku meteora. Opis posjeta mineraloškom muzeju.

Kometi povijest

Što su korneti značili za ljude u staro doba, što u povijesnim događajima i štoznače danas. Izrada zbirke crteža kometa i opis događaja. Narodnakazivanja.

Astronomija kometa

Staze i periodi ophoda. Građa kometa. Oblici repa. Opis vizualnogpromatranja prema eventualnom vlastitom iskustvu. Teorije o tomeotkuda kometi.

Sunčev sustav

Teorije o postanku: Kant, Laplace, Buffon, Moulton, Chamberlain, Kuper,Boyle, Schatzman, Cameron itd. Fizičko stanje Sunca kao zvijezde.Pojave na površini Sunca i utjecaj na Planete. Solarna konstanta.Opis planeta i pregled svojstava. Sličnosti i razlike. Sitniji pIanetnimaterijali.

Ekologija u svemiru

Smeće što ga ostavlja čovjek. Opasnosti . Svemirski čistači. Padanje satelita.Prać